Ljekovite i zacinske biljcice...

[Raquel]

"Začini su u prošlim vremenima bili privilegija bogatih. Vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu, da bi neke vrste postale ključni simboli pojedinih nacionalnih kuhinja...

Trgovina začinima tokom poslednjih hiljadu godina, znatno je uticala na osnovne tokove razvoja civilizacije. Začini su, pored zlata i svile, bili predmet trgovine između Istoka i Zapada. Uticali su na otkriće prekomorske plovidbe. Bili su uzrok uspona i padova kraljevstava, dominacije svetskom trgovinom Španaca i Portugalaca, zatim Holanđana i Engleza. Većina začina, koji se i dalje u svijetu upotrebljavaju, osim onih egzotičnih sa Orjenta, Kine i Indije, porijeklom su iz Evrope, najčešće iz područja Mediterana i iz jugoistočnih delova kontinenta.

Najveći broj začina su proizvodi biljnog porijekla, karakterističnog mirisa i ukusa ili boje. Dodaju se prehrambenim proizvodima i alkoholnim i bezalkoholnim pićima radi postizanja odgovarajućeg mirisa, ukusa, boje ili radi svarljivosti, kozmetičkim preparatima i parfemima radi karakterističnog mirisa, a lekovitim preparatima zbog njihovih aktivnih principa.

Kao začini se koriste aromatični djelovi začinskih biljaka i to: korijen, kora, list, cvjetni pupoljak, cvijet, tučak, plod, sjeme. Neki začini se koriste u prirodnom obliku, dok se drugi pripremaju sušenjem, sitnjenjem, pretvaranjem u prah i ekstrahovanjem aromatičnih sastojaka.

Specifična aroma začina potiče od eteričnih ulja, a oštar i ljut ukus od alkaloida i glukozida i podukata njihove hidrolize.

Ishrana pojedinih naroda ne može se ni zamisliti bez korišćenja mirišljavih i ljutih začina, dok je njihova upotreba kod drugih svedena na minimum.

Brojne su vrste začinskih i ljekovitih biljaka, koje se koriste u kulinarstvu, ali i u industriji hrane, bezalkoholnog i alkoholnog pića, ljekova i kozmetičkih preparata. Koriste se zbog karakterističnih svojstava (boja, miris i ukus) kao i lekovitog delovanja.

Začini mogu da se koriste u svakodnevnoj ishrani za olakšanje zdravstvenih tegoba, posebno kod hroničnih bolesnika. Neki začini imaju jak biološki uticaj na organizam pa je neophodno poznavanje odgovorajuće doze i učestalosti primjene imajući u vidu i njihovo ljekovito i moguće toksično djelovanje.

U poslednjih deset godina sve je izraženiji trend povratka prirodi, upotrebi organske hrane i primeni prirodnih ljekovitih sredstava. Preduslov za zdrav život je, prije svega, zdrava ishrana, ali i primjena, posebno u preventivne svrhe, ljekovih proizvoda iz prirode (začinske i ljekovite biljke). Zvanična medicina je sve manje skeptična u pogledu primene začinskih i ljekovitih biljaka i sve se više oslanja na njihovu upotrebu kao pomoćnih sredstava u liječenju zdravstvenih poremećaja u organizmu."

[Raquel]

Drugi nazivi: anita, dil, kopar (Vuk), koper, kopra, kopr, kopric, mi rodija, mirodija (Volni), mirudija, sladki janež, smrdilj

Plod mirođije se, na žalost, vrlo malo koristi, iako je plod daleko lekovitiji od listića. Lekovit je zreo plod, ređe vrhovi grančica u cvetu. Mirođija je dobar antispasmolitik, baktericid, karminativ, digestiv, hipotensiv, stimulant, stomahik. Mirođija deluje protiv upala, bakterija, protiv nadimanja. Poboljšava rad želuca, smanjuje arterijski pritisak, poboljšava laktaciju, stimuliše apetit. Mirođija se primenjuje kod bubrežnih bolesti, upale mokračne bešike, nesanice, hipertenzije, upale disajnih puteva. Za prevenciju gripa preporučuje se žvakanje semena mirođije. Umiruje kolike. Ovaj začin povoljno utiče na povećanje LDL-holestrol i na redukciju HDL-holesterola.

Miriše ugodno i aromatična je.

Sveže lišće mirođije, seckano, stavlja se u zelenu salatu, salate od krastavaca i paradajza, a posebno je ukusno u salati od krompira, s puterom i majonezom. Najviše se upotrebljava prilikom obrade povrća, a ponekad i u kiselom kupusu. S pavlakom i jogurtom upotrebljava se u varivu od pasulja, salati od krastavaca i krompira, a dodaje se i jajima, kravljem siru i supama. U prodaji ima i sušene mirođije. Sitno zrnevlje mirođije može se zdrobiti sa malo soli.

Kao čaj deluje protiv nadimanja i vetrova, reguliše stolicu i sekreciju mleka kod dojilja. Čaj od mirođije s medom dobro je sredstvo protiv nesanice. Nezaslađen čaj smiruje štucanje i povraćanje.

[Raquel]

Dodavajte, ispravljajte...

[starwalker]

My #1: Bosiljak

BOSILJAK

Latinski naziv: ocimum basilicum, asea aranion, athelas
Sinonimi: bosiok, bosilje, fasliđan, masliđan.

Opis biljke: bosiljak je jednogodišnja , zeljasta biljka (sa snažnim karakterističnim i veoma prijatnim mirisom i aromom). Izraste od 30 do 40 cm. sa razgranatom stabljikom. Mali, beli, dvousnati cvetovi razvijaju se u velikom broju na gornjem delu stabljike (višebojni su, beli, ružicasti ili purpurni). Listovi su bosiljka jajolikog oblika na dugim peteljkama i na krajevima šiljasti.

Stanište: pradomovina bosiljka ja Indija. Već, pre oko 5.500 godina poznavali su ga Egipćani. Prema starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12. veku. Na ovim prostorima bosiljak se udomaćio i uzgaja se u vrtovima. U južnim delovima Evrope bosiljak ponegde se može naci i van vrtova.

Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom. Utrvđene lekovite i delotvorne supstance su: eterična ulja, cineol metil-kalvikol, tinol lineol, kamfor, jedan glikozid i kiseli saponin, kao i niz drugih sastojaka koji se i dalje ispituju.

Lekovito delovanje: u narodnoj medicini ima vrlo široku primenu ulečenju. Bosiljak je veoma dobro sredstvo za umirenje živaca, i protiv nesanice. Pomaže kod grčeva i upala u želudcu i creva i poboljšava apetit. Semenke bosiljka se dosta koriste za izbacivanje mokraće i lečenje bolesti mokraćnih organa (bubrega, mokraćnog mehura...). Pomaže kod astme, kašlja i početnih stanja tuberkuloze. Najčešće se koristi u obliku čajeva. Bosiljak je poznata i veoma cenjena začinska biljka.




* Босиљак и његов пријатни мирис симболизују благодат Духа Светога


Začin u kulinarstvu
Kao začin, bosiljak daje ukus jelu, poboljšava varenje teške hrane i čuva hranu od kvarenja. Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. Koristi se u mediteranskoj kuhinji za spravljanje sosova i preliva i za jela sa testeninom.

[millosh77]

ima li ko praktičnog iskustva sa matičnjakom

[Raquel]

Lovor (Laurus nobilis) - kao začin, kao lijek ili kao vijenac


Lovorov list pomaže kod varenja, a iscijeđeno ulje iz sjvežih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, a dovodi i do bolje prokrvljenosti.

Od davnina je nezaobilazan u životu ljudi.

Grančice ovog mediteranskog drveta karakterističnih listova bile su znak najveće časti i slave još u antičkim vremenima. Lovorov vijenac koji je ukrašavao glave pobjednika olimpijada potekao je od Pitijskih igara u staroj Grčkoj, koje datiraju još iz 568. godine pre Hrista, a posvećene su bogu Apolonu.

Legenda kaže i da su u proročištu u Delfima žvakali lovorov list, ili ga palili pa udisali njegov mirisni dim, da bi bolje „vidjeli“ budućnost. Zanimljivo je da se imperator Tiberije sa lovorovim vijencem krio ispod kreveta za vrijeme grmljavine, a imperatori Klaudije i Neron za vrijeme epidemije kuge sklonili su se u lovorovu šumu vjerujući da njegovo isparavanje spriječava širenje zaraze. A rimski gurman Apicius lovor je smatrao nezamjenljivim začinom...

Prenoseći priče od davnina o ljekovitosti ove biljke, listovi i bobice lovora zauzeli su vrlo važno mjesto među začinima u većini savremenih svjetskih kuhinja. Danas su najpoznatiji mediteranski, kao i kalifornijski lovorov list koji ima jači ukus.

Prijatan miris listova koji se stavljaju u supe, variva, marinade, tamne sosove, paštete, salate, jela od mesa, divljači, ribe, potiče iz eteričnog ulja koje sadrži 50 odsto cineola. Iz lovorovog lista u hranu ulaze brojni minerali i vitamini, među kojima su posebno značajni vitamini A i C, a od minerala gvožđe i mangan, kao i kalcijum, kalijum, magnezijum.

Lovorov list pomaže kod varenja, a iscijeđeno ulje iz svježih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, bolnih mišića, a takođe pospješuje bolju prokrvljenost.

Plod lovora sadrži oko 30 odsto masnog i blizu tri procenta eteričnog ulja, šećere i skrob, dok se u listu nalaze gorke materije i tanin. Količinski dominantan sastojak eteričnog ulja je navedeni cineol, mada u zavidnim količinama ima i metileugenola i terpinacetata.

U ljekovitosti lovor djeluje kao antireumatik, antiseptik, baktericid, diuretik, sedativ, antitoksik. Pozitivno utiče na dobro raspoloženje. Istovremeno, lišće i plod delotvorni su i u liječenju histerije, kolika, neurastenije želuca, prehlada. Lovorovo ulje koristi se za liječenje bolova u ušima, modrica, istegnuća. Snažno analgetsko djelovanje eterično ulje lovora čini gotovo nezamjenjivim sastojkom u terapiji bolova. Isti efekat postiže se i kod liječenja težih gljivičnih oboljenja, kao što su gljivične infekcije noktiju, jer ovo ulje posjeduje i jako protivgljivično dejstvo.

Lovor je jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje organizma i preventivu jer čisti limfni sistem, preporučuje se i kao provjereno sredstvo za iskašljavanje, ali i kao sredstvo za lečenje proširenih vena. Primjera radi, utrljavanje nekoliko kapi lovorovog ulja na natečene limfne žlijezde dovodi do trenutnog osjećaja olakšanja.

Korišćenje ulja lovora kao simbola pobjede i pohvale, posebno se preporučuje introvertnim osobama koje ne znaju dovoljno da iskažu i pokažu svoju vrijednost, kojima nedostaje energija i samopouzdanje. Podstiče jang, odnosno muški aspekt koji predstavlja akciju.



U liječenju dijabetesa efikasnim se pokazao čaj od ove biljke, kao i za odstranjivanje soli iz zglobova. Lovor se koristi i protiv glavobolje jer sadrži partenolide, sastojke koji blagotvorno djeluju na migrenu. Sadrži i eugenol, supstancu koja djeluje protivupalno i antioksidansno. Upravo iz ovog razloga, zagovornici narodne medicine preporučuju oblog od tkanine, prethodno potopljene u vodu u kojoj je provreo lovorov list. Ovakav oblog pomaže kod prehlada, gripa, kašlja i bronhitisa. A ispiranje kose vodom u kojoj je stajao lovorov list pomaže protiv peruti.

Eterično ulje protiv bolova

S obzirom na to da posjeduje snažno analgetsko dejstvo eterično ulje koristi se u mješavini za uklanjanje jakog bola nastalog zbog mišićnog spazma, odnosno grča. Osim kod mišićnog spazma, djelotvorno je i za reumatoidni artritis, kao i za reumatizam uopšte.

* Uklanjanje bola zbog mišićnog spazma
Lijek se sastoji od mješavine koju sačinjava 30 ml biljnog ulja makadamije, i po 20 kapi eteričnog ulja lovora, eteričnog ulja ruzmarina cineola i eteričnog ulja ruzmarina kamfora. Da bi se dobio željeni efekat mješavinu treba utrljavati lokalno, u tankom sloju, dva do tri puta na dan.

* Protiv reumatoidnog artritisa
Mješavina lijeka u sebi sadrži po 15 ml biljnog ulja makadamije i kantarionovog ulja, deset kapi eteričnog ulja muskatnog oraha, osam kapi eteričnog ulja bobica borovnica, 16 kapi eteričnog ulja limunskog eukaliptusa, 12 kapi eteričnog ulja ruzmarina cineola i 14 kapi eteričnog ulja lovora. Ovako dobijena mješavina utrljava se lokalno na zglobove, u tankom sloju, dva do tri puta dnevno.

Čaj protiv gripa i bronhitisa

Tri usitnjena svježa lovorova lista treba kuvati u dva i po decilitra vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno deset minuta, zatim procijediti, dodati kašičicu limunovog soka i dve kašičice meda. Da bi se grip ili bronhitis uspešno otklonio čaj od lovorovog lista treba piti dva do tri puta dnevno, uvijek u količini od po dva i po decilitra.

[Raquel]

Ljekovito bilje i preparati od ljekovitog bilja najstariji su način lijječenja različitih bolesti. U prirodi ne postoji nijedna biljka koja nema ljekovita svojstva za određenu bolest.

KAMILICA

(Matricaria chamomilla) Fam. Asteraceae

- kamomila, materičnjak, carev cvijet, popadika, romanika-

Zeljasta samonikla jednogodišnja biljka, sa stablom koje se grana pri vrhu, i visoko je 20-30 cm. Listovi su glatki, raspoređeni u po dvije grupe, sa paralelnim linearnim segmentima. Sitni cvjetovi su grupisani u cvijetne glave na vrhovima grana. Bočni cvjetovi su bijeli, a njihove latice su sjedinjene u obliku jezička, dok su centralni cvjetovi žuti i zaobljeni, sa laticama koje su nazubljene sa spoljne strane (po 5 zubaca).

Ljekovita kamilica ima karakterističan, prodoran miris i razlikuje se od drugih vrsta koje su joj srodne po cvjetnoj glavi koja je okruglasta, kupasta, iznutra prazna, dok među cvjetovima koji se polako otvaraju sa cvjetnice, ne postoje brakteje ili priperci (listovi u čijem se pazuhu nalazi cvat). Plodovi su ahenije bez latica.

Kamilica raste kako na obrađenom, tako i na neobrađenom tlu. Cvjeta od maja do septembra.

Upotrebljivi djelovi: Cvjetovi, bez drške, i to sakupljeni u periodu maj-avgust.

Sakupljanje se vrši po suvom vremenu, pošto se povuče rosa. Uvenuli cvjetovi se ne beru. Sakupljanje se obavlja rukom ili specijalnim češljem, uz zahvatanje samo cvjetnih glava.

Cvjetove treba poređati u sijenci kako bi povratili svježinu, a zatim ih provejati kako bi se odstranila prašina i druge nepoželjne čestice. Posle ovoga, cvjetovi se propuštaju kroz rešeto radi selekcije i ujednačavanja. Na ovaj način se izdvajaju mali cvjetovi i oni koji su ubrani sa drškom. Proces odstranjivanja ovih drugih (sa drškom) se obavlja pažljivo, pokretima gore-dolje pri čemu se cvjetovi sa drškom izbacuju na površinu, a zatim se odstranjuju rukom.

Sušenje cvjetova se vrši u sušarama, ili dobro provjetrenim tavanima. Cvjetovi se rašire na hartiji u veoma tankom sloju. Ako ih sušimo na tavanu, treba ih okretati kako se ne bi uplijesnjavili. Ovo međutim, treba raditi veoma pažljivo, kako bi se izbjeglo drobljenje cvjetova.

Aktivna svojstva: Etarsko ulje, azulin, kamazulun, flavonozid, holin, matricin, epigenin, umbeliferon, salicilna kisjelina, fitosterin, supstance kumarinske prirode sa spazmolitičkim dejstvom.

Farmakološko dejstvo: Anestetik - neutrališe bol, dezinficijens (uništava zarazne mikroorganizme), antiinflamator (spriječava zapaljenja), antiseptik (protiv trovanja), bakteriostatik (zaustavlja razvoj bakterija u organizmu), baktericid (uništava bakterije), sedativ (umirujuće sredstvo), karminativ (protiv nadimanja i vetrova), antispastik (protiv grčeva u želucu i crijevima), cika trizant (za iscjeljenje rana), sudorifik (podstiče znojenje), antidijareik (protiv proliva).

Kamilica nije uzalud smatrana "univerzalnim lijekom", naročito kada su djeca u pitanju.

Terapeutske indikacije: Gastritis, enterokolitis (upala tankog i debelog crijeva), dijareja (proliv), nadimanje, crijevne kolike (bolni napadi), dismenoreja (menstruacija praćena bolovima), amenoreja (izostanak menstruacije), insomnija (nesanica), orhitis (zapaljenje mošnica), nefritis (upala bubrega), konjunktivitis (upala sluzokože oka), gangivitis (upala desni), apsces (gnojno zapaljenje tkiva, zagnoj).

Kupke i ispiranje kamilicom umirujuće djeluju kod stanja iscrpljenosti.

Kamilica stimuliše peristaltiku (aktivnost) creva, a da pri tome ne izaziva njihovo pražnjenje (putem stolice), i zato je preporučljiva je kod hemoroida (šuljeva) kako za internu upotrebu u obliku čaja, tako i spolja u vidu masti od kamilice.

Kod sinuzitisa (upale sinusa) se vrši inhalacija parom od kamilice, dok se neuralgija (bolest živaca koja se manifestuje u naletima u određenim djelovima tijela, a nije izazvana nekim vidljivim anatomskim, promjenama) liječi utrljavanjem ulja od kamilice.

Ona otklanja umor u udovima, a kuvani cvjetovi pripremljeni u obliku kaše i primjenjeni na predio oboljele mokraćne bešike umanjuju bolove.

Takođe, kod bolova u ušima blagotvorno djeluje toplo ulje, 2-3 kapi, 2 puta dnevno.

Ulje od kamilice se koristi i za masažu paralizovanih udova.

Način upotrebe:

- Infuzija: 1 puna kašičica na 250 ml vode.
- Kompresa: 250 ml vrućeg mlijeka se prelije preko 1 pune (supene) kašike kamilice i ostavi da odstoji 30 sekundi do 2 minuta. Procijedi se i koristi u mlakom stanju u vidu obloga za oči (protiv bolova).
- Inhalacija: 1 litar ključale vode se prelije preko 4 pune kašike kamilice, a zatim se vrši inhalacija (udiše se para ispod peškira).
- Ulje od kamilice: Flaša se napuni cvjetovima kamilice koji su sakupljeni po sunčanom vremenu. Pri tom, cvjetove ne treba nabijati. Preko njih se sipa maslinovo ulje i to tako da prekrije cvjetove u sloju od 2 cm. Flaša se začepi i čuva na suncu 14 dana, zatim se procedi i sipa u manje flašice, koje se čuvaju na hladnom.
- Dodatak za kupku: Za kompletnu kupku koriste se 2 pune šake kamilice. Za umivanje i pranje kose -1 puna šaka kamilice stavljena u ključalu vodu.

[Raquel]

NANA

Nana je dlakava stabljika visoka 50 centimetara, listovi su joj tanki i dugački od 4 do 9 centimetara. A cvjetovi su ljubičasti i veoma mirisni. Možda niste ni primijetili da vam raste u dvorištu. Za nanu, koju ljudi kuvaju i piju kao čaj, znali su stari Grci i Rimljani. Pomislite samo na svježe ubranu nanu i na taj divni opijajući ukus mente. Odmah nekako pamet odluta na poslasticu kao što su bombone od mente ili možda više volite čokoladu sa mentom. Zanimljivo je da se nana ubraja u začine, što bi značilo da bi trebalo da može da se priprema kao salata ili da se stavlja kao dodatak u jelo, kao što koristimo peršun i celer.

Nana povoljno djeluje na naš ceo organizam. Ulje od kojeg dobija tako karakterističan miris sadrži mentol. Mentol u nani ima značajna svojstva koja nam pomažu u umirenju bolova. Destilacijom, od nane se proizvodi eterično ulje koje ima višestruku upotrebnu vrijednost u liječenju raznih bolseti. Čaj od nane utiče blagotvorno na nervni sistem i trebalo bi da se pije redovno na prazan stomak ili posle obroka. Veoma je korisna u smirivanju stomačnih tegoba i povoljno utiče na organe za varenje. Uz pomoć nane, možete da se riješite i nesanice. Nana je između ostalog povoljno utiče na glavobolju, jutarnju mučninu, masnu kožu, opektone od sunca i mnogo toga. Botaničari preporučuju da se pored toga što je koristimo kao napitak, steknemo naviku da je dodajemo u jelo jer tako činimo izuzetnu korist za naš cjelokupan organizam.

U narodu je još znana i kao metva, pitoma nana, crna nana. Kažu da se nana ne kuva jer kuvanjem gubi svoja lekovita svojstva. Čaj od nane se priprema tako što bi trebalo da se u ključalu vodu stavi kašika naninog lista, ne treba pretjerivati, jer je izuzetno jaka. Prije jela bi bilo dobro da se pije nezaslađena, dok posle obroka može da se pije sa dodatkom meda.

[Raquel]

BOKVICA MUŠKA - plantago lanceolata

Drugi nazivi: konjska rebra, mala bokvica, koncula, žilovlak.
Latinski naziv: plantago lanceolata

Plantago lanceolata nazivaju muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok žensku bokvicu (Plantago major) nazivaju velikim trpucem ili bokvicom ženskom! Prema obliku listova razlikuju se ženska ili širokolisna bokvica /P. major/ i muška, uskolisna bokvica /P. lanceolata/

U medicini se vise cijeni muška bokvica (Herba Plantaginis lanceolatae). Bokvica muška ili trputac muški trajna je biljka s prizemnim, uskim, sulicastim, golim i žilavim listovima. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila. Cvijetna štapka je bez listova, uglasta i uspravna, a završava zeleno-smeđim cvjetnim klasom. Plod je dvosjemeni tobolac,
raširena je po cijeloj Evropi, a nalazi se na livadama, svijetlim prozračnim šumama.

Za lijek se skupljaju korijen, listovi prije cvatnje, a sjeme nakon što sazre.

Bokvica muška ili trputac muški sadrži mnoge ljekovite materije koje joj daju sposobnost u liječenju svih oboljenja organa za disanje, kod veće ili manje sluzne izlučevine. Izvrstan je prirodni lijek kod plućne astme, upale plućnih vrhova, kašlja, hripavca, čak i tuberkuloze pluća..

Za lijek se najviše koristi list; od širokolisnih vrsta za rane i obloge, od uskolisnih vrsta protiv plućnih unutarnjih bolesti te ženskih bolesti.
Bokvica izvrsno potpomaže u liječenju tuberkuloznih bolesti pluća.
Bokvica je posebno pogodna za djecu jer joj je sok ukusan, naročito kada se zasladi šećerom ili medom.

Čaj od listova bokvice treba piti što je moguće topliji.
Najbolje je jedna šoljica čaja odmah ujutro – natašte, a zatim 1- 2 šoljice preko dana i još jedna uveče, prije spavanja. Tako se postiže mirna noć.

Svježe zgnječeno lišće služi kao oblog koji se stavlja na mjesto uboda insekta ili ujeda zmije. Takođe se stavljaju oblozi kod vrućih oteklina i rana koje teško zarastaju.

Sok od svježeg lišća koje dobro izgnječimo, nakapa se na ranu, te zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje; sprečava upalu i ublažava bol. Oblog od lišća hladi noge nakon dugog i napornog hodanja.

Sok od bokvice:
200 grama lišća bokvice
100 g koprive (Urtica dioica),
100 g maslačka (Taraxacum officinale)
100 g stolisnika (Achillea millefolium) :

Sve se dobro izgnječi, istisne kroz čistu lanenu krpu, procijedi, zatim prokuva uz skidanje pjene i koja se skuplja na površini, dobijenom soku dodaju se dvije velike kašike meda, pa se to ponovo kuva dok se ne zgusne tako da postane končasto. Kada se sok ohladi, uliva se u boce, a da se ne bi pokvario, doda se svakoj boci čašica rakije. Prije upotrebe pomiješa se sa toplom vodom, pola - pola.

http://video.excite.co.jp/player/?id...+raste-BOKVICA

[tigrovo_oko]

Rukola

Rukola se najčešće koristi kao salata ili kao komponenta u mešanim salatama za poboljšanje arome i ukusa. Posebno se mnogo koristi kao salata u mediteranskom području, pripremljena sa maslinovim uljem, sirćetom, parmezanom ili mocarela sirom. Ponekad se rukola priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu.

Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familijeBrasiccaeae (kupusnjača). Kod nas je gotovo nepoznata, iako divlje forme rukole rastu po našim baštama i poljima, kao korovske biljke. Rukola spada u grupu lisnatog povrća, jer se za ishranu koristi list, a ponekad se koristi i cvet. U vreme cvetanja kulturna forma rukole može da naraste i do 60-80 cm. Listovi su eliptični, kod divljih formi su više, a kod kulturnih manje usečeni. List rukole ima oblik rakete, pa se u engleskom govornom području ova biljka zove raketa (Rocket). Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvetovi su sitni i po građi tipični za familiju kupusnjača, prljavobeli ili bledorumeni.

Rukola vodi poreklo iz Centralne i Južne Evrope, ali je veoma raširena i u Seventoj Africi, Sevemoj Americi i Bliskom istoku. Rukola predstavlja izuetno kvalitetno i lekovito povrće, sadrži dosta vitamina C (100-200 mg/100g), mineralnih materija, a naročito gvožđa, vlakana i drugih korisnih materija. Sve vrste rukole imaju gorak i aromatičan ukus. Gorčina listova povećava se sa starošću biljke, zato je najbolji ukus listova mladih, dobro gajenih biljaka. Gorčina listova potiče od glukozinolata izotiocianata koji se nalazi i u srodnim biljkama, kao što je ren, kres salata i dr. Rukola ima drugačiji ukus od srodnih biljaka, jer pored izotiocianata sadrži estre buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom, što joj daje vrlo specifičan ukus i aromu. Rukola se najčešće koristi kao salata ili kao komponenta u mešanim salatama za poboljšanje arome i ukusa. Posebno se mnogo koristi kao salata u mediteranskom području, pripremljena sa maslinovim uljem, sirćetom, parmezanom ili mocarela sirom. Ponekad se rukola priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. U nekim zemljama Azije (Iran, Pakistan), gaji se radi semena za ulje, a seme može da se koristiti i za proizvodnju senfa.

Rukola je kultura skromnih zahteva za toplotom i otporna je na mrazeve. Zato može da se proizvodi praktično preko cele godine. Ova biljka najbolje uspeva na lakim peskovitim i srednje teškim zemljištima. Zemljišta treba da su neutralne reakcije mada može uspešno da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suvim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Najbolje uspeva na dobro osunčanim terenima, može dobro da uspe čak i na poluzasenčenim, a može da se gaji i na vetrovitim terenima.
Gajenje rukole je veoma lako i brzo pristiže za berbu za oko 40 dana od setve. To je kultura koja nema ozbiljnijih problema sa bolestima i štetočinama.
Obrada zemljišta za rukolu je slična kao i za drugo lisnato povrće. Osnovna obrada izvodi se na dubinu 20 cm, uz kvalitetnu površinsku pripremu, jer se rukola gotovo isključivo proizvodi direktnom setvom iz semena, a seme je veoma sitno (masa 1.000 semena je oko 1.5 g). Đubri se sa oko 60-80 kg azota , 60-80 kg fosfora i 100-120 kalijuma po hektaru.

Setva rukole može da počne rano u proleće, obično u martu i može sukcesivno, svakih nedelju dana da se seje do oktobra meseca, tako da listovi mogu da se beru i u toku zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime treba biljke malo zaštititi. Seje se na razmak redova 25 cm i u redu 3-5 cm pri čemu se troši oko 1.5-2 kg semena po hektaru. Od mera nege treba primeniti samo redovno zalivanje i suzbijanje korova. Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu mogu da se beru listovi rozete ili da se čupaju cele biljke. Prinos je oko 20-25 t/ha.


Nakon kraće borbe preuzela prvo mjesto Bosiljku each:

[aLaPaCha]

njami!

pomami me danas sa rukolom,sad mi se jede...

[zOrg]

Mada danas sve upropastiše sa Vegetom i sličnim surogatima. Domaćice misle ako ubace Vegetu, da su završile sa začinima i zato im sva jela liče jedno na drugo

[oktagon]

http://dsc.discovery.com/life/scient...#mkcpgn=twsci1

Alge ;ppp

[tigrovo_oko]

U potrazi za crvenim zlatom...
Najskupljem začinu na svijetu, šafranu, od davnina su pripisivana brojna ljekovita svojstva, dok ga je jedinstvena mirisna nota učinila začinom za kojim čeznu milijuni širom globusa. Kako postoje različita nagađanja čiji je šafran najbolji, suradnik magazina Zdravlje iz prirode, Bojan Vouk, odlučio je otići u Maroko – državu koja je jedan od najvećih proizvođača šafrana na svijetu - i provjeriti...

Kada jednom osjetite izuzetno svjež, intenzivan miris morskog zraka, kada nepce dotakne šafran i mozak registrira blago gorkasti okus lagane metalne note, pridružili ste se milijunima ljudi čija želja za ovim začinom ne prestaje. Gotovo sigurno postali ste ovisnik začina nad začinima. Možda bi tu ovisnost najbolje mogli usporedili s ovisnošću o ljubavi, baš kao što nam govori stara grčka legenda o nastanku šafrana. Po njoj mladi Crocus kreće u potragu za nimfom Similax tražeći je po šumama blizu Atene. Uspijeva je naći i između njih se rađa idilična ljubav. No ne traje dugo jer nimfi ubrzo dosadi Crocusova pažnja te odlučuje prekinuti vezu. Crocus je - usprkos njenom protivljenju - i dalje progoni. Kako bi ga se riješila nimfa se koristi magijom i pretvara ga u cvijet šafrana sa narančastim stigmama kao podsjetnik na njegovu vječnu želju.

"Skup kao šafran"
Od tada pa do danas šafran povezuje mnoge kulture, civilizacije i kontinente. Spominjan je u Bibliji, Tanaku (židovski naziv za Stari zavjet koji obuhvaća Toru i preostale biblijske knjige), grčkim legendama, veličan od samog Zeusa (koji je, navodno, običavao spavati na postelji od šafrana), od Egipćana koji su ga žrtvovali svojim bogovima, Sumerana koji su ga koristili u svojim ljekovitim i čarobnim napitcima, Arapa koji su ga koristili u medicini i Indijaca koji ga smatraju simbolom ljepote. Sve ovo dovoljno govori o tome kako je šafran sigurno začin bez premca. Aleksandar Veliki je često koristio kupke od šafrana vjerujući u brzo zacjeljivanje rana, kao i Kleopatra, koja se nadala da će tako doživjeti više užitka u svojim ljubavnim avanturama. Ulice Rima nekada su mirisale po šafranu kada bi Neron ulazio u grad, baš kao i amfiteatri. Boja šafrana krasila je kraljevske haljine, drvene perzijske tepihe ali i mrtvačke pokrove. Ljudi iz viših slojeva stalno su uz sebe imali male vrećice šafrana kako bi eliminirali smrad svojih sugrađana. Šafran tako nije bio samo začin ili biljka s magičnim sposobnostima, nije bio samo lijek ili boja, krema ili parfem, već je imao i vjerski i hijerarhijski značaj. Zbog svoje cijene bio je rezerviran samo za plemenite klase, a to je i danas. Ne kaže se uzalud: "skup kao šafran".

Ljekovitost u svim kuhinjama svijeta
Zbog svoje boje šafran se nekada koristio kao lijek protiv žutice. Upotrebljavao se i za liječenje kuge, velikih boginja, te ospica. Često se koristio protiv bolova i grčeva, protiv gastrointestinalnih bolesti (smanjuje bol u trbuhu) i bolesti bubrega, te predmenstrualnog sindroma. Moderna medicina u svojim prvotnim istraživanjima ukazuje da karotenoidi u šafranu imaju antikancerogena, antimutacijska i imunomodulatorska svojstva (mijenjaju imuni odgovor na virus ili koriste imune mehanizme u cilju eliminacije virusa). Postoje studije o farmakološkom djelovanju na maligne tumore gdje je život miševa koji su imali tumor produljen za više od 110%. Ekstrakt metanola šafrana u određenim koncentracijama neutralizira oksidacijsko djelovanje slobodnih radikala do 65% pa djeluje kao antioskidans. Može se koristiti i kao antidepresiv za blage i umjerene depresije jer djeluje na moždani serotonin (tzv. hormon sreće koji utječe na naše raspoloženje, pospješuje osjećaj zadovoljstva, stvara polet i energiju te nas čini sretnijima) slično kao i lijek Prozac. Navodno također usporava starenje. Britanski istraživači nedavno su dokazali kako šafran uspješno poništava najčešći uzrok slabog vida te sljepoće kod starijih ljudi. Sudionici istraživanja su bili umirovljenici slabog vida. Njihov vid se znatno poboljšao nakon konzumacije tableta od šafrana. Vjeruje se kako šafran šafran utječe na količinu masnoće pohranjene u oku, a na taj način stanice u očima postaju čvršće i otpornije.

Žute niti iz milijun stigmi
Od samoniklog šafrana Crocus cartwrightianus negdje u kasno brončano doba Krete prirodnom selekcijom dobiven je šafran s izuzetno dugom stigmom Crocus sativus L. Podaci o njegovu postojanju javljaju se u 7. st. pr. K. i takav šafran koristi se sve do danas. Znanstveni naziv Crocus potječe iz grčkog i znači nit, dok naziv šafran dolazi od arapske riječi fran što znači žut. Za začin se koristi samo vršni dio stigme te je za kilogram začina potrebno ubrati više od 260.000 zatvorenih cvijetova ili 780.000 stigmi iz vrška tučka! Procjenjuje se da je za proizvodnju 1 kg začina potrebno između 400-500 sati rada, što uključuje branje, odvajanje stigme i sušenje. Upravo to ali i kratka sezona cvjetanja (tri tjedna) te nemogućnost sintetiziranja dižu cijenu ovog začina do nebesa. Danas je Iran najveći proizvođač šafrana u svijetu te sa 230 tona čini više od 93% ukupne svjetske proizvodnje. Slijedi ga Grčka sa 5.7 tona te Maroko i Kašmir sa po 2.3 tone, Španjolska s jednom tonom te Italija sa manje od 100 kg. Iako se šafran stoljećima pokušava uzgojiti u kontinentalnim krajevima Europe, odnosno u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, pa čak i u Engleskoj, danas se u vrlo malim količinama proizvodi još jedino u Mundu, malom švicarskom selu u kantonu Wallis, gdje se na 1200 metara nadmorske visine na tradicionalan način godišnje proizvede tek nekoliko kilograma začina. Kod nas se šafran može naći u običnim trgovina u prahu po cijeni od 6-8 kn za 0.1 gram. Da, dobro ste pročitali: 60-80 kn za 1 gram! No ukoliko je moguće treba izbjegavati šafran u prahu jer je upitno je li to doista pravi šafran. Najbolje je kupovati vršne dijelove stigme, odnosno niti šafrana. Postoje različita nagađanja čiji je šafran najbolji pa smo tako odlučili otići u Maroko i sami provjeriti.

U potrazi za šafranom: u Maroku
Tržnice prepune raznih začina privlače svojim mirisima. Na svakom štandu možete pronaći šafran, onaj u prahu kojeg izbjegavamo, ali i onaj pakiran u malim prozirnim vrećicama po 1 gram. Tko zna koliko je dugo u toj vrećici, pitamo se, jer mu se ne može osjetiti miris a ni provjeriti boja. No očito ga stranci kupuju. Prodavača tražimo šafran ali onaj pravi, a ne za turiste. Ponosno donosi staklenku sa oko 20 dag šafrana i nudi da ga pomirišemo te dozvoljava da provjerimo boju na bijelom papiru. Miris obećava a i boja nije loša; liznemo stigmu i utrljamo je na bijeli papir. Pravimo se nezadovoljani i tvrdimo kako to i nije dobra kvaliteta šafrana. Misleći da se razumijemo traži da pričekamo pa napokon donosi pravi. Ovaj koji sada probavamo je, kaže, iz Irana i nije dobre kvalitete te mi nudi pravi Marokanski, prve klase. Ne morate biti poznavalac ali kada vas zapljusne svježina iz otvorene staklenke znate da je to onaj pravi. Tada vam se ni cijena od 3000 eura za kilogram ne čini mnogo! I dalje ne kupujemo, pitamo se postoji li nešto bolje i od toga, iako je u to naprosto teško povjerovati. Odustajemo od tržnice i nailazimo na starog prodavača nasred ceste u nekom zabačenom djelu grada. Sjedeći na trotoaru upravo važe gram šafrana prodavajući ga nekom lokalnom čovjeku. Cjenkanje je u Maroku obvezno ali u slučaju šafrana prve klase ono - ne postoji. Čak nema ni popusta na količinu ili je minimalna. Ljubomorno držeći svoju staklenku sa šafranom prodavač nam dozvoljava da provjerimo kvalitetu. Iako su stigme malo predugačke odlučujemo se za kupovinu. Ovo je zasigurno najbolji šafran kojega smo uspjeli pronaći a i dobili smo ga po cijeni po kojoj ga kupuje lokalno stanovništvo. Naravno, ni arapski jezik nije prepreka za kupovinu. Starac je naplatio svoj mukotrpan rad a mi se vraćamo sretni ali i pomalo nestrpljivi da ga isprobamo u domaćim kulinarskim specijalitetima. I naravno, to nije sve: u Hrvatsku se vraćamo i s poznatim berberskim ručno izrađenim kilimom (tepihom) obojanim pravim – šafranom!

Začin pod ključem!
Čuvajte šafran u dobro zatvorenim posudama na tamnom i umjereno hladnom mjestu, kao i ostale začine. Svoje bi kvalitete šafran trebao zadržati bar tri godine od dana pakiranja. Kao zanimljivost, ali i kao mjeru opreza, ističemo da neki chefovi kuhinja svoj šafran pažljivo čuvaju – pod ključem.


Gastronomija
Iako se danas uglavnom koristi kao začin u orijentalnim specijalitetima, kao začin šafran je našao svoje mjesto u gotovo svim kuhinjama svijeta. Tako ga možemo pronaći u indijskim slatkim umacima, ruskim Kulich kolačima i britanskim slatkim pecivima. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje juhe (bouillabaisse), Španjolci njime obogaćuju paellu i arroz con pollo (piletinu s rižom) dok je u Italiji uobičajeno šafranom začinjati rižoto milanese. Osim tih tradicionalnih jela šafran se uobičajeno koristi kod ribljih i jela s rižom, a izvrsno se slaže s povrtnim i mesnim juhama, krumpirima, pilećim mesom ili jelima s rajčicom.
Napisao: Bojan Vouk

[Oljce]

Ima u Baru, za sada jedina da ja znam, biljna apoteka`Eliksir` IN SPE koja je ima odlican izbor lekovitog bilja i krema na potpuno prirodnoj bazi... Do sada sam koristila kreme od nevena, hidratantne za lice i par cajeva. Sigurno znam da za ljude koji imaju problema sa migrenama i ucestalim glavoboljama caj Povratic, koji je uzasnog ukusa jer se samo zvace i tako proguta a ne pije se kao caj, deluje 100%. Isto tako imaju od meda, maticne mleci, polena i propolisa Imunoenegretik koji je odlican. Ukoliko imate hormonskih problema pa, devojke, nekoj od vas izostaje menstruacija, ima da se kupi Konopljika, biljka za koju znam da je pomogla devojci samo posle par upotreba posle bezuspesnih hormonskih terapija... Mozda je ovo trebalo da ide na Medicinu ali posto dosta toga zavisi od ishrane evo ovde nadjoh temu...

[dr dn]

mozda nije pravo mjesto ali dobar clanak

http://www.thequotedposts.com/after-...ame-way-again/

[Mylene]

Ooo..Evo je tema, davno otvorena...Zaboravila sam skroz na nju...

Evo video, by Buva:

[Mylene]

Sajam ljekovitog bilja i lokalnih proizvoda danas u selu Orah

Lokalni proizvođači danas će se predstaviti u Nikšiću na prvom Sajmu ljekovitog bilja i lokalnih proizvoda pod nazivom EKOS.Ovaj događaj održava se na Seoskom domaćinstvu ”Đed Radoš” u selu Orah, a trajaće od 17 do 21 h.

”Sve je spremno za prvi EKOS sajam ljekovitog bilja i lokalnih proizvoda. Osim visokokvalitetnih proizvoda od ljekovitog bilja iz čiste prirode i drugih gastronomskih delicija, imaćete priliku da posmatrate proces destilacije etarskog ulja sa naše male plantaže lavande, smilja i matičnjaka’’, stoji u pozivu posjetiocima nevladinog udruženja Impuls, koje je jedan od organizatora manifestacije.

Građani koji posjete EKOS, dodaju, moći će da obiđu štandove brojnih izlagača i upoznaju nove tehnologije proizvodnje.

”Imaće priliku da se upoznaju sa našim izlagačima i novim tehnologijama proizvodnje, metodama analize zemljišta, mikrobiološkim đubrivima i stručnom literaturom. Sve to u lijepom ambijentu i uz dobru muziku’’, poručili su iz Impulsa.

Sajam se organizuje u okviru projekta „Obrazovanje i ekonomsko osnaživanje ranjivih grupa žena i djevojčica u Crnoj Gori – EKOS”, koji realizuju Zavod Krog iz Slovenije, NVU Impuls iz Nikšića i NVU Runolist iz Rožaja, uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije u okviru međunarodne razvojne saradnje.

https://onogost.me/biznis/sajam-ljek...s-u-selu-orah/