strana 350 -Poznato je da su ne samo vladike Petar I i Petar II nego i njihovi naslednici, knezovi Danilo i Nikola, redovno nazivali sebe NjegOsima, za razliku od svojih saplemenika, koje su i dalje nazivali Njegusima.
Kad se pitamo o poreklu i o znacenju ovoga imena naravno da otpadaju ona tvrdjenja da se je pleme Njegusi nazvalo po tome, sto su se Herak i Rajic doselili ispod planine Njegosa, jer za ime Njegusi znamo jos od 1435.god. A Herak i Rajic su se doselili tek krajem 15 veka.
Za nas je glavno, da je ovo pleme od starine nazivano samo imenom Njegusi. I danas se i u samim Njegusima i svuda po Staroj Crnoj Gori i po svim okolnim krajevima za ovo pleme cuje samo naziv Njegusi. To je dakle njegovo pravo, staro i do danas ocuvano ime.
Ilija Ruvarac veli, da se je pleme Njegusi nazvalo tako po imenu rodonalcelnika Njegus zvanog, koje ime dolazi vec u listini jednoj latinskoj godine 1000”(Negusius Podcupica).
str.372/ najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija crkva u Njeguskom polju, koja je ujedno od starine saborna crkva celog plemena, posvecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari veljokrajani. POSLE SU JE OK 1760.GOD. ZAUZIMANJE GUVERNADURA STANA RADONJICA \Njegusi obnovili.
Sam naziv Velji kraj pokazuje da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog polja.Naposletku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvecena krsnom imenu glavnih starinackih Njeguskih bratstava, na prvom mestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mestu, u sredini Njeguskog polja, u sadasnjem selu Rajicevicima, a sve uspomene o starincima u tom selu svedoce, da je i na mestu sadasnjih Rajicevica bilo u omanjim zasebnim, seocima nastanjeno staro njegusko stanovnistvo.
str.375//// Rajicevici: Kako se ovo selo zvalo pre nastanka bratstva Rajicevica nije nam poznato.Od uspomena na neko davnasnje stanovnistvo ima jedna kamena gomila na Petrovoj glavici u zapadnom kraju sela. Nedaleko od nje na Bogicevu brijegu(su nalazili crepove od lonaca i jos stoji vinova loza, kao ostaci od nekog “starog naroda”.Kao davnasnje starinacko bratstvo znaju se Sestokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela(Sv.Arhandio”), STO SU GRADILI “DJEDOVI RADONJICA”, danasnjeg brastva Rajicevicskog.Za Setokrile kazu, da su bili jos od prije Eraka i Rajica, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
str377. Od ostalih tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara(ranije je bila i manja, pa joj je posle jos “dogradjeno”) i od uvek je plemenska crkva.To se uostalom vidi i po tome, stoje njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev/dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacilnili svoju, zasebnu, crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvek kod stare crkve, Velike Gospodje.
str 404.Njeguski deo Lovcena:Tim se imenom zove ne samo planina, nego i jedno polje u njenom severnom delu.Ovo polje (Lovcen) bilo je najpre svojina manastira Sv.Trojice na Stanjevicima, pa je zatim postalo “crkvinom”manastira Preobrazenja, koji su vladike Sava i Vasilije bili podigli na tom polju*(dakle jos tada pocinje otimanje Stanjevica).I oni i vladika PetaR i SU PROVODILI LETO U TOME MANASTIRU NA LOVCENU, A ZIMOVALI VECINOM U manastiru na Stanjevicima. Ali kako je ovome lovcenskom manastiru, vele bio krov od slame, desi se, te se jednom upali i izgori i on i manastirska kuca,\Manastirska crkvica je posle, krajem 19 veka ponovo podignuta, a od manastirske kuce stoje i sad rusevine.A POLJE LOVCEN DAO JE VLADIKA PETAR II PLEMENU NJEGUSIMA(zavisi kojim Njegusanima???) ZAJEDNO SA PLANINOM MAJSTORIMA U ZAMENU ZA NJEGUSKU KOMUNICU, KOJU JE 1839. PRODAO AUSTRIJI.!!!!!!!!!!!!(A cija li je bila ta NJEGUSKA KOMUNICA)?????
Dva najvisa vrha Lovcenova, Stirovnik i Jezerksi Vrh.Na jugu od jezerskog vrha je Scepanova kula,velja i mala(sa suhomedjnim zidinama, za koje tvrde, da su od kuca Scepana Malog, pa Turcinov Grob (tu su kazu, sahranjeni Turci, koji su izginuli, kad je Cuprilic dolazio do na vrh Golisa, da zapali kucu guvernadurovu)...
Bookmarks