Zeznuto je iz Podgorice bilo što gledat, ali kad u planinu odem nema mi ništa ljepše od neba naveče ;)
Printable View
Zeznuto je iz Podgorice bilo što gledat, ali kad u planinu odem nema mi ništa ljepše od neba naveče ;)
Da li u CG postoji amatersko astronomsko drustvo ili nevladina organizacija?
Ne da ja znam ali ipak pitam.
Moze i organizacija koja u svom programu ima neku afirmaciju nauke ili tehnologije pa da se pod njenim okriljem napravi astronomska sekcija.
Nekad je na krovu zgrade univerziteta u Podgorici postojala neka takva sekcija pored je bila foto-sekcija i radio klub.
Pretpostavljam da kao i ja vecina ljudi nebi svakodnevno dosta vremena koristila teleskop. U tom smislu mi izgleda dobra ideja osnivanja nevladine organizacije.
Treba pogledati trenutnu zakonsku regulativu. Mislim da je za osnivanje potrebno pet potpisa clanova. Radije bih placao mjesecnu/godisnju clanarinu i peti ili manji dio cijene nekog dobrog teleskopa.
Sto se tice besplatnog koriscenja nekih prostorja trenutno mi padaju na pamet dvije mogucnosti. Jedna je u okviru neke visokoskolske ustanove - fakulteta. Fakulteti imaju izlaz na krov i razne manje zabacene prostorije koje se malo ili nimalo ne koriste.
Jedan ili vise studenata tog fakulteta traze tu prostoriju za svoju sekciju ili dijele prostoriju sa clanovima neke druge sekcije - studenske organizacije.
Druga varijanta su prostorije mjesnih zajednica koje trenutno "cuva" neki clan DPS-a. Postoji zakonsko pravo koriscenja ovih prostorija od strane pojedinaca ili grupa sa teritorije te mjesne zajednice. U nekoliko meni poznatih situacija stvar se zavrsavala i licnim poznanstvom.
P.S. Koliko li je dobar ovaj "Google Earth" koji ja koristim za gledanje neba (opcija "switch to Sky")?
Koliko daleko moze dobacit neki dobar amaterski teleskop?
Moze li se dobro vidjet naprimjer Jupiter?
Sto se tiče stvaranja astroamaterskog društva to čini se nebi trebalo biti teško sa strane birokratije, međutim tehnički je malo zeznuto.
Da bi imao iole valjana posmatranja potrebno je izgradit opservatoriju (makar malu montažnu kućicu sa pokretnim krovom) izvan grada. Vrlo je bitno da se ima posmatračko mijesto van gradske rasvijete. Naravno društvo može biti organizovano i na način da se organizuju kolektivna posmatranja sa pokretnim instrumentima (čak i pokretni instrumenti mogu biti poprilično veliki). U tom slučaju sama opservatorija i nije toliko potrebna.
E sada prostor sekcije bi bio izuzetno poželjan s obzirom da je uvijek potrebno mijesto gdje ljudi bi se susretali, razmjenjivali ideje, organizovali aktivnosti.
Sto se tiče google earth solidna je fotografska mapa sa dosta obijekata, međutim ima i dosta mana. ne vidim podršku za komete i asteroide kao ni podršku za mijeseve drugih planeta, malo je i interfejs zeznut.
Za ljude koji vole posmatrat rećimo deep sky obijekte ovo je sasvim dovoljan atlas za početak. međutim za ozbiljnije bavljenje astronomijom potreban je ipak pravi atlas koji ima mogućnost update-a preko interneta tako da uvijek imaš freške podatke u svako doba. Postoje čak i besplatni softveri sa tim mogućnostima na netu.
Moj teleskop od d=125mm f=900mm je mogao na 5 kilometra uvećati osobu dovoljno da ju se bez problema može prepoznati kao da stoji 15-tak metara od tebe.
Već običnim dvogledom možeš vidjeti 4 velika satelita oko Jupitera i Titan oko Saturna te srpasti oblik Venere.
Sa obijektivom od 45mm i F=600 (moj raniji instrument) Jupiterovi oblačni pojasi su jasno vidljivi, Saturnovi prstenovi takođe.
Sa mojim većim instrumentom vidljiv je i srpasti oblik Merkura (mada tek u idealnim uslovima), Pojedinosti na Marsovom disku kada je blizu recimo polarne kape i zatamljenja na disku, na Jupiteru je lako vodljiva crvena pjega kao i puno više pojedinosti, manje pjege te raslojenost pojasa, Saturnovi prstenovi su jasno razdvojeni a mogiće je vidjeti i pojedinosti na disku kada se takvi događaji dogode na Saturnu. Moguće je (u idealnim uslovima) vidjeti i Triton Neptunov mijesec kao i još neke satelite Saturna i Jupitera.
Pluton je izvan domašaja.
Ovom instrumentu donja granica sjaja (prividne magnitude) je oko 13 što omogućava da se vide mnogi asteroidi i komete te nebrojena količina drugih obijekata, galaktika, zvijezdanih skupova, maglina, dvojnih zvijezda itd.
Meni izgleda zeznuto da li je moguce naci nekoliko ljudi koji bi bili zainteresovani za clanstvo u ovakvoj nekoj nevladinoj organizaviji ili sta vec.
Dvoumim se koja je od sledece dvije ideje bolja.
Prva da se pokrene ideja o osnivanju NVO - "Mreza za afirmaciju nauke i tehnologije" (MANT -kao mans :D ) a onda da se u okviru nje napravi astronomska sekcija i mozda kasnije jos neke za koje ima interesovanja. Mozda bi okupila veci broj ljudi jer je CG ipak mali prostor i samo je pitanje koliko je CG plodno tlo za neku uzu ideju kao sto je samo astronomsko drustvo. Sa druge strane ovakva ideja je malo "rasplinuta" , nije bas konkretna iako su nauka i tehnologija jedna cjelina. Niko se ustvari ne bavi samo jednom oblascu (Da bi naprimjer napravio teleskop bavis se optikom, masinstvom, ...)
Druga ideja je cisto astronomska. Ima i ona svoje prednosti i mane.
Ih kad bi se to postiglo.
Po mom misljenju primarno bi bilo nabaviti za pocetak neki jeftin , tesko unistiv teleskop i organizovati na njemu neku osnovnu obuku - kurs koji bi polaznici platili neku simbolicnu sumu 10 do 20 eura. Da se pokriju troskovi plakata( reklame) i instruktora (neko ko ima iskustva u tome kao ti). To bi bio teleskop za "mase" za obuku.
Sledeca faza bi bila za one koji su prosli "kurs" i nabavka nekog teleskopa za "elitu". Nista posebno samo da ljudi zanju osnovno i da imaju civilizovan odnos prema opremi i drugima.
To mi izgleda najbitnije. Ovako zamisljam neki moguci plan :
1. Prikupljanje zainteresovanih ljudi i ispunjavanje birokratskih uslova, statut, potpisi , naziv, logo, clanske karte...
2. Organizovanje komunikacije medju clanovima. Sastanci za resavanje pitanja prostora, rad na npr. internet prezentaciji , izbor duznosti i sta ko radi...
3. Nabavka "neslomivog osnovnog jefninog teleskopa" ...
Neces mi mozda vjerovat ali svoju ulogu vidim u realizaciji ideja kao sto su nabavka i "ozivljavanje" nekog jeftinog racunara, nabavka TV kartice za isti ili TV-a ,interneta, realizacija ideje "sanka" za sokove,sendvice,... i mozda nabavka frizidera , pravljnje police za CD/DVD-jeve knjige,...
Ne da je zeznut nego me tako ponekad pogubi da neznam sta mi pokazuje i u kom sam sazvezdju uopste ali mene interesuje obicno neka specificna stvar (zadnji put sam gledao Crab nebulu ) malo gledam a onda vise citam.
Ne interesuje me astronomija u nekoj svakodnevnoj velikoj mjeri ali bih ocajno zelio da povremeno mozda jednom nedeljno vidim neke stvari "uzivo" a ne samo na slikama .
Pa takav nebi trebao biti skup.
Jel ono Galilej prvi gledao Saturnove prstenove.
To je vise nego sto sam ocekivao. Neptun je bas daleko i Triton . (Oko 4 svjetlosna sata 240 svjetlosnih minuta. 8 minuta od Sunca do Zemlje a onda jos 30 puta toliko. Bas je daleko)
Prije neki dan u trznom centru "Delta" u knjizari "Mamut" vidim teleskop cini mi se 280 evra , neka meni nepoznata marka. Ako se sjetim postovacu fotografiju bas me zanima kakav je.
Bas sam na njega mislio kad sam pricao o teleskopu za obuku.
genijalna ideja sept
Fale nam jos dva da bi imali pet potpisa za osnivanje NVO.
Zakon o tome
http://www.gov.me/files/1199966600.pdf
Treba ovo dobro prouciti
Ima li ko odavde iskustva sa ovim? Ja sam gledao neka upustva po internetu, Dobins varijante ili tako nešto, ali mi trebaju informacije iz prve ruke. Mogu li se ovdje naći sve neophodne komponente i koliko bi koštalo otprilike? Ono kontam da bi bilo jeftinije nego da se kupuje.
Oduvijek me zanimala astronomija, ali nešto nikad nisam nalazio vremena, pa reko malo da se oprobam u tome. Imali smo u srednjoj neko kao astronomsko društvo u Danlovgradu, koje je vodio profesor Orović, ali to ništa posebno nije bilo. Ima li još kakav sličan klub kod nas?
Ima jedna temo o tome
https://forum.cdm.me/showthread.php?...light=teleskop
Samogradnja prvog teleskopa
Mogu li sam napraviti teleskop? Možete! A to je sigurno jako skupo i komplicirano?! Nije! :) Evo kako i od čega napraviti sasvim solidan početnički teleskop.
Ovo je leća iz fotokopirnog stroja. Ona će nam služit kao objektiv na našem teleskopu. Pošto je ta leća iz fotokopirnog stroja, ovakav teleskop se naziva copyscope (čit: kopiskoup).
Takva leća se može naći u servisu fotokopirnih strojeva gdje često bude pokvarenih ili starih strojeva. Leće se nikad neće potrošiti i zato ih u servisu ni ne trebaju. Otiđite do servisa i tamo zamolite da vam daju leću. Ako kažete da bi od nje napravili teleskop, najvjerojatnije ćete ju dobiti besplatno :)
Na slici su cijev, fokuser i okular
Još vam treba: Plastična siva cijev 75 mm promjera, dužine 50 cm, fokuser i okular.
Ovakvu plastičnu cijev možete kupiti u bilo kojem dućanu gdje se prodaju stvari potrebne za vodoinstalacije. Kosta 10 kn. Fokuser nije ništa drugo nego dvije cijevi koje pašu jedna u drugu, te se mogu pomicati, tako da je put svjetlosti od leće na početku cijevi do okulara koji se nalazi na kraju fokusera, podesiv. Ovo nam treba da možemo izoštriti sliku koju gledamo kroz teleskop.
Fokuser na slici napravljen je od sifona za sudoper .
Nemojte materi skinut sifon iz kuhinje. Naime, jako će se naljutit i neće vam pomoći to što vam treba za teleskop :) I on se može kupiti gdje i plastična cijev. Isto tako, mogu se napravit 2 cijevi od kartona - služit će jednako dobro.
Okular će možda predstavljati problem, ali i tu se može improvizirati :) Ako ne možete nabaviti standardni okular za teleskop, sasvim zadovoljavajuće će funkcionirati i okular od starog razbijenog dvogleda, okular od mikroskopa, pa čak i projekcijska leća iz filmskog projektora koji zaboravljen leži u djedovom podrumu već 20 godina :)
Na slici gore vidimo fokuser kada je razvučen, a ispod toga kada je sklopljen
Na slici gore je nacrt. Da bi se vidjelo kako se sklapa, cijev je nacrtana u tri dijela. Leća se stavi na početak cijevi. Obično je nešto manja nego cijev, pa ćemo ju proširiti tako da oko nje zalijepimo sloj ili dva kartona, sve dok ne paše :). Zadnji dio je fokuser, isto nacrtan u dijelovima. Da bi ovaj teleskop funkcionirao, moramo znati žarišnu duljinu leće, odnosno koliko trebaju biti razmaknuti okular i leća. Uzmimo leću u desnu ruku, dok u lijevu uzmemo okular i stavimo ga ispred oka. Leću držimo ispred okulara i okrenemo se prema npr. udaljenom brdu. Ako bi mjerili na objektu koji je blizu, dobit ćemo pogrešnu mjeru.
NI SLUČAJNO GLEDATI DIREKTNO U SUNCE!
Polako pomičemo leću prema okularu dok ne dobijemo oštru sliku.
Ajme!! Slika je naopako!! To je normalno. Svi astronomski teleskopi imaju obrnutu sliku, jer u svemiru ne postoji gore i dolje :) Morate izmjeriti duljinu između leće i okulara. Najlakše će izmjeriti netko tko je pokraj vas, dok vi gledate kroz okular :) Ako ste sami, uzmite ravnalo i drzite ga skupa s okularom, te leću pomičite po ravnalu. Žarišna duljina fotokopirnih leća obično je između 20 i 30 cm.
Sad kad znamo mjeru, skratit ćemo plastičnu cijev. Fokuser izvučemo na pola, i u njega stavimo okular. Izmjerimo koliko je ovo sve skupa dugačko. Tu mjeru oduzmemo od razmaka leća-okular koju smo prije mjerili. Ono sto ostane je potrebna dužina cijevi. Odrežemo, sastavimo i obojimo po želji :)
Kao i svakom drugom teleskopu, i ovome je potrebna montaža. Copyscope je vrlo lagan, pa se lako može montirati na stativ za fotoaparat ili videokameru. Ili se može napraviti drveni tronožac.
Copyscope se svrstava u kategoriju "rich field" refraktora, ili refraktora širokog vidnog polja. Povećanje je najčešće 20-40 puta (ovisno o leći i okularu) i kao takav je odličan za promatranje velikih otvorenih skupova, velikih svijetlih galaksija,
Mliječnog puta i sl. Odlično se vide i krateri na Mjesecu. Uz to je lagan i malen, i kao takav lako prenosiv.
Želimo vam puno uspjeha u gradnji i čisto nebo :)
http://nebo.znanost.org/2004/principi/copyscope.html
Dakle, treba samo da se nabave ova dva optička dijela koji se mogu naći u nekom fotokopir servisu i od nekog dvogleda da se skine. Pa i nije tako komplikovano :)
Biće vremena i za mikroskop :)
Ajde aktiviraj se malo u tuim tvojim optičkm krugovima pa mi vidji za ovaj okular i ovo drugo staklo zvano 'leće'. Taj kroatizam ne razumijem :)
bio je dobar(mada ga nisam probala)teleskop u Delti za 100E
leće ti je na engleskom Lens sto znaci socivo .. bar mislim da je to to :D
a da se aktiviram.. a ne mogu sad.. sad sam iz grada, bio sam u grad, u grad na ovaj koncert, pa se malo smirim.. a pokajah se sto ne uzeh taj teleksop.. moga sam makar i te zene gledat na drugi kraj zgrade, ako ne sto drugo
u pravu si,bas ga je lako napravit'
funestis je nekoliko puta objašnjavao samogradnju teleskopa. Jedan njegov post je bio baš detaljniji ali nemogu sad da ga nađem.
Prava stvar bi bila da nekoliko ljudi koje to interesuje naprave NVO - astronomsko udruženje.
Čini mi se da je nekada postojalo tako nešto i da su imali prostorije na krovu Teehničkih fakulteta . Foto klub je takođe bio tu.
Lece - socivo.
Stroj - masina.
Mater - majka.
Ravnalo - lenjur. :lol:
Sta ti jos nije jasno? :p
Stevane, daj mu taj mikroskop za ovo! :lol:Quote:
okular od mikroskopa
LecA, ***** mu misa. Leca = socivO - jednina. Lece - mnozina.
Mislim da u CG niko ne pravi teleskope. Eto vam ideja za malu privredu :D
I jesi li napravio što? Ja bih napravio jedan veliki motorizovani-digitalizovani za sebe ali od kada sam vidio cijene onog specijalnog stakla i one okulare ili šta već bješe sam batalio cijelu ideju. Nisam se od tad više zadubljao u priči. Skuplje su me te stvari nego sve ostalo zajedno.
Mislim da je CPU jedan put planirao nešto da napravi, interesuje me u koliko ovo pročita, kako je ta plana završila?