http://www.youtube.com/watch?v=7h_mB...&feature=g-all
Printable View
Ne znam je li ovo pravo mjesto i da li je uopšte interesantna informacija (meni jeste iz više razloga), ali eto samo da pomenem da Voyager 1 nakon 35 godina putovanja izlazi iz sunčevog sistema. Bolje reći u fazi je izlaska, dočepao se "magnetnog autoputa" i ne zna se precizno kada će konačno preći u međuzvjezdani prostor, van domašaja čestica pod uticajem sunca - možda za mjesec, možda za par godina.
Da vidimo što će biti.
Svemir je stvarno pun čuda, međutim olako zaboravljamo da smo i mi sami tvorci svemirskih čuda.
Klip sljedi.
http://vimeo.com/54269169
Pro[lo je 8 godina od jednog velikog kozmičkog događaja za koji mnogi nisu čuli ali je ipak uticao na sve nas u manjoj ili višoj mjeri.
Naime na današnji dan prije 8 godina pogodio nas je signal sa 50000 svijetlosnih godina udaljenog objekta te smo postali svjedocima jedne od najjačih explozija u našoj Galaktici u njenoj povjesti, jedan od usamljenih magnetara (tip neutronske zvijezde) je postao nestabilan i na njegovoj površini ogromne magnetske sile su izazvale zemljotres (ok magnetotres). Silina i energija ovog potresa se osjetila kroz čitavu galaksiju kako se signal širio. Nas je pogodio 50K godina poslje takvom silinom da je zasljepio mnoge satelite, ionizirao gornju atmosferu i tim procesom oštetio još više komunikacijskih satelita ometajući rad telefona, televizije i ostalih vidova komunikacije.
Naravno na kraju nije došlo do veće štete osim cijene u popravci, zamjeni i resetiranju softvera na mnogim satelitima, međutim ovo govori o silini kozmičkih fenomena kojih smo tek nedavno postali svijesni.
Međutim da ne duljim na ovom linku možete pronaći puno više detalja o ovom događaju.
Anniversary of a Cosmic Blast
http://www.slate.com/content/dam/sla...tions/original
Još malo informacija na temu ovog magnetara
http://www.nasa.gov/vision/universe/..._nsu_0205.html
http://www.skyandtelescope.com/news/...tml?page=1&c=y
NEVEROVATNO: U Mlečnom putu 17 milijardi planeta sa dimenzijama Zemlje
Planeta, 00:15, 08.01.2013.
Procene su zasnovane na svežim podacima koji su stigli sa NASA-ine sonde "Kepler" koja je lansirana 2009. godine sa zadatkom da pronalazi "zemaljske" svetove
http://images.kurir-info.rs/slika-62...822-127143.jpg
LONG BIČ - U galaksiji Mlečni put postoji najmanje 17 milijardi planeta čija je veličina slična Zemljinoj, navodi se u procenama dve nezavisne grupe američkih astronoma koje su objavljene u ponedeljak.
Procene su zasnovane na svežim podacima koji su stigli sa NASA-ine sonde "Kepler" koja je lansirana 2009. godine sa zadatkom da pronalazi "zemaljske" svetove.
To ne znači da su sve te planete potencijalno nastanjive, ali je tako veliki broj dobrodošla polazna tačka da se traga za svetovima koji su slični našem, ocenjuje agencija Asošiejted pres (AP).
Naučnici tek treba da nađu Zemljinu sestru bliznankinju - dakle ne samo onu koja je sličnih dimenzija već i onu koja se nalazi u takozvanoj "goldiloks zoni", gde nije ni previše hladno ni previše toplo, pa voda može postojati u tečnom agregatnom stanju.
Tim sa Smitsonijanskog centra za astrofiziku pri Univerzitetu Harvard procenio je da najmanje jedna od šest zvezda u Mlečnom putu ima planetu zemaljskih dimenzija.
Drugi tim, sa Berklija, Univerziteta Kalifornija i Univerziteta Havaji procenio je, primenjujući drugačiji metod, da 17 odsto zvezda u Mlečnom putu ima planete koje su sličnih dimenzija kao Zemlja. Rezultati su predstavljeni u ponedeljak u Američkom astronomskom društvu.
http://www.kurir-info.rs/neverovatno...-clanak-592761
Pa kao što su i napisali dimenzije ništa ne znače.
Stoga je ovo samp neka novinarska vijest sa prenaglašenim naslovom.
Možda i manje od 1 posto je i takozvanoj umerenoj zoni, a koliko od njih je blizu neke supernove, ili u nekom asteroidnom pojasu itd..
Poslato sa pisaće mašine Galaxy Note
Ne mora da znači. ono što vidimo trenutno u ostalim sistemima koje otkrivamo jeste da svaki sistem koji je sličan po rasporedu kao naš ima veliku vijerovatnoću da ima planet veličine Zemlje u zelenoj zoni. Međutim takođe izgleda da su takvi sistemi dosta rijetki.
Na žalost najčešći su sistemi koji imaju planet veličine Jupitera (i većih) u toj zoni i bliže zvijezdi (poput Ozirisa). U takvim sistemima je vijerovatno nemoguće pronaći planet veličine zemlje u zelenoj zoni, čak što više mnogi pretpostavljaju da u takvim sistemima i nema planeta veličine Zemlje u nižim orbitama zbog gravitacionog efekta.
S druge strane pronađeni su neki sistemi koji imaju planete u izuzetno eliptičnim orbitama i u takvim sistemima, iako su planete veličine Zemlje možda česte zbog eliptičnosti putanja one konstantno prolaze kroz extremne uvijete (bez većeg uticaja ako možda slučajno prolaze i kroz zelenu zonu) od užasno velike temperature do dubokog zamrzavanja.
Ali opet s treće strane sistemi koji posjeduju gasnu planetu (poput Jupitera i veće) u zelenoj zoni mogu teoretski imati mijesec veličine Zemlje sa potencijalno životom na njima. Neki naučnici čak predviđaju da bi ovo mogao biti i najčešći slučaj i najlakši za ostvarenje prema onome što danas znamo.
Naime planet veći od Jupitera bi se stvorio daleko od matične zvijezde, zatim tokom razvoja sistema migrirao u zelenu zonu zajedno sa svojim mjesecima (to se događa u svim sistemima, dogodilo se i u našem jer se pretpostavlja da je Jupiter inicialno nastao negdje na orbiti Neptuna, a primjer je i sam Oziris koji je migrirao jako blizu svoje matične zvijezde).
Mjeseci blizu planete gasnog diva su pod konstantnim plimskim dijelovanjem velike planete (primjer su IO, Evropa i Ganimed blizu Jupitera ili Titan i Encelad blizu Saturna) pa se konstanto oslobađa energija zbog trenja što bi učinilo te mijesece pogodnim za život puno prije nego li stignu u zelenu zonu. Takođe svi ti mijeseci gasnih planeta sadrže ogromnu količinu vode i organskih molekula što je potrebno za nastanak života (opet primjeri su Evropa, Ganimed, Titan i Encelad).
Možda su planeti tipa Zemlje veoma rijetki zbog male vijerovatnoće međutim mijeseci poput Pandore (iz filma Avatar) mogu biti statistički veoma česti.
Davno sam čitao da su naučnici izračunali da u svemiru ima 100.000 planeta koje imaju potpuno iste uslove za nastanak života kao naša planeta.
Dvije svemirake misterije.
Sauronovo oko, misteriozni planet koji orbitira zvijezdu Formalhaut.
http://imgsrc.hubblesite.org/hu/db/i...-web_print.jpg
http://www.slate.com/blogs/bad_astro...fomalhaut.html
Pijani pulsar, Vela.
http://www.youtube.com/watch?v=xpFQFB2tef0
http://www.slate.com/blogs/bad_astro..._it_spins.html
Obratite pažnju na klip, prstenovi oko pulsara i cijeli električni look. Moćni dinamo u akciji ili deathray top it Sc-fi filmova.
SOHO at it's best!!
http://www.youtube.com/watch?v=tY2n2CHMXfI
Nevjerovatno otkriće: Sa Saturnovih prstenova pada kiša!
http://www.portalanalitika.me/images...11saturnok.jpg
Nove, uzbudljive vijesti stižu iz neposrednog susjedstva naše planete. Astronomi su otkrili kako nabijene čestice vode padaju sa Saturnovih prstenova u atmosferu te planete.
prethodno su astronomi mislili kako te vodene čestice na Satrun padaju u tek nekoliko uskih kružnih ciklusa, ali nakon analize podataka iz opservatorijuma na Havajima, astronomi sa Univerziteta Leikester otkrili su kako je kiša sa Saturnovih prstenova zapravo globalna pojava na toj planeti, te da utiče na sastav i temperaturu velikih dijelova Saturnovog gornjeg dijela atmosfere, prenosi popsci.com.
"Saturn je prva planeta koji pokazuje značajnu interakciju između njegove atmosfere i sistema prstenova oko njega. Glavni efekt kiše iz prstenova jeste da on služi kao gasitelj ionosfere te planete, drastično smanjujući gustoću elektrona u dijelovima atmosfere na koji pada ta kiša', istakao je Džejms O’Donog, autor studije o kiši iz Saturnovih prstenova.
Istovremeno, astronomi su dobili i odgovor na pitanje zašto su godinama bilježili neuobičajeno nisku gustoću elektrona na pojedinim mjestima na Saturnu.
Prema spomenutoj studiji, magnetsko polje Saturna privlači vodene čestice prema planeti, te na taj način proizvodi efekt kiše.
tekst i foto: Dnevnik.hr
http://www.portalanalitika.me/tehnol...-pada-kia.html
Diamantska planeta koja je bila zvijezda.
http://www.youtube.com/watch?v=ylGwsIIyZf0
Nova Hablova fotografija poznate maglice Prsten (M57 ili NGC 6720)
http://imgsrc.hubblesite.org/hu/db/i...-hires_jpg.jpg
Malo detalja o gornjoj maglini.
http://www.youtube.com/watch?v=SzUQB1BqtYY
Funestis koliko treba Hablu da bi ovo slikao. Neđe sma čitao da se jedna lsika pravi neko određeno vrijeme?
Ova fotografija maglice je bila relativno kratka expozicija, možda nekoliko sati pod različitim monohromatskim filterima (nekoliko sati za svaki filter) pa onda komponirano u jednu sliku. Sve ukupno možda 1 ili 2 dana.
S druge strane gornja slika koja sadrži na hiljade galaksija (nekoliko postova iznad) je urađena expozicijom koja je trajala preko 100 dana.
Trik da se otprilike odredi dužina expozicije (mada ne za svaku fotografiju, sve zavisi od upotrebljenih filtera i količine prašine u pozadini) je da se pogleda koliko je galaksija vidljivo u pozadini. Što je više galaksija vidljivo to je expozicija duža.
Primjeri su ove dvije fotografije koje sadrže dosta galaksija u pozadini (galaksije su male duguljaste maglinice u pozadini):
http://www.spacetelescope.org/static.../heic1018a.jpghttp://www.nasa.gov/images/content/7..._full_full.jpg