Grupa za Promjene

Deset pitanja iz "Vektre" grupi za promjene

VIJEST DANA: Brković:Medojević -analitičar iz Šilerove


Predsjednik kompanije "Vektra" Dragan Brković izjavio je juče da je Nebojša Medojević najpoznatiji analitičar iz Šilerove, "koji brani svog, kako veli, uglednog i poštenog intelektualca i Maring-kolegu, Branka Radulovića".
- Što ga brani, kad ga ne odbrani?! Zna crnogorska javnost da su i te kako problematični i Medojević i neki njegovi analitičari. Među njegovim je perjanicima i jedan od onih koji su devedesetih pendrekom prevaspitavali Muslimane po sjeveru Crne Gore - kaže Brković i dodaje:
- Znamo da je zbog toga Medo malo nervozan. Zamjera nam i na rečniku, pa koristimo priliku da ga najkulturnijim vokabularom pitamo:
1. Da li je zaista tačno da je Medojević bio najpoznatiji analitičar iz Šilerove i da je podnio ostavku tek kad ga je Srbija raskrinkala? Koliko je novca dobio za taj angažman?
2. Da li je tačno da je Grupa za promjene, kao što tvrdi opozicija, uslužni servis Vlade Republike Crne Gore i koliko je za to plaćen?
3. Da li je tačno da je Grupa za promjene plaćena od brojnih stranih donatora i interesnih lobija radi ostvarivanja njihovih ciljeva u Crnoj Gori?
4. Da li je istina da je Nebojša Medojević vlasnik brojnih računa u zemlji i inostranstvu, kao i jedne zlatne kartice u domaćoj banci kojom vlasniku naplaćuje intelektualni reket kako mu u javnosti ne bi pominjao sumnjive poslove?
5. Da li je tačno da je Maring preduzeće njegovog analitičara uzelo i iznijelo milionske svote tokom sankcija iz nikšićke Željezare, a tamošnje radnike ostavilo bez hljeba?
6. Da li je tačno da je Maring kompanija radila i s Kombinatom aluminijuma?
7. Da li je tačno da se u to vrijeme njegov ugledni profesor i pošteni intelektualac krio iza sopstvene žene, a danas iza Grupe za promjene?
8. Da li su Medojević i pojedini dobrostojeći članovi njegove grupe državi, na osnovu stečenih prihoda, uplatili porez, koliki su to iznosi i da li je ikada iko napravio reviziju njihovih računa? Ako jeste, zašto Medojević nije "transparentan i javan"?
9. Ko i koliko plaća Grupu za promjene da bi opstruirala privatizaciju Kombinata aluminijuma?
10. Da li će na ova pitanja odgovoriti triling Grupe za promjene ili da o tome pitamo Vladu? Ili da pozovemo "u pomoć poštenu domaću inteligenciju i međunarodnu zajednicu"?



Subota, 31. Jan. 2004

ODGOVOR PREDRAGA POPOVIÆA VLASNIKU "VEKTRE"

Dok sam ja studirao ekonomiju, Brkoviæ je prodavao autodjelove





Potpredsjednik Narodne stranke Predrag Popoviæ izjavio je da se vlasnikom Vektre Draganom Brkoviæem bavio samo uzgred, i u mjeri koja je ravna njegovom stvarnom udjelu u firmi èiji je nominalni vlasnik.
- Po¹to se Brkoviæ bavi mojom biografijom, podsjeæam da je, u vrijeme kada sam bio na studijama ekonomskih nauka, on prodavao autodjelove - istakao je Popoviæ. On je naveo da je spreman da zadovolji Brkoviæevu znati¾elju i da mu saop¹ti da se njegov izvor informacija o Vektri krije u najbli¾em okru¾enju navodnog vlasnika te kompanije.
- U nizu pau¹alnih optu¾bi na moj raèun, posebnu pa¾nju zaslu¾uje Brkoviæevo uvjerenje da finansijsku kontrolu KAP-a mogu da rade samo oni koji su se bavili metalima. Glupost, koja pokazuje da ne poznaje ni osnove finansija, posebno kontrole finansijskog poslovanja - kazao je Popoviæ i poduèio vlasnika Vektre da je metodologija finansijske kontrole ista bez obzira kojom robom trguje firma. - Brkoviæ je oèigledan primjer kako novac koji se lako stekne ne mo¾e uticati na pobolj¹anje obrazovanja kao ni na podizanje dru¹tvenog statusa - rekao je Popoviæ.
On je upozorio Brkoviæa da ne zamjenjuje teze, jer je ionako nevje¹t u tome i da su¹tina problema nije u reprogramiranju dugova, veæ u naèinu njihova nastanka. - A to je i Brkoviæev glavni problem, posebno kad treba objasniti za¹to je tada¹nja, izuzetno struèna komercijalna slu¾ba KAP-a praktièno suspendovana, a svi njeni poslovi preneseni u nadle¾nost Vektre - podvukao je Popoviæ.
On je naglasio da je su¹tina problema u tome kako se Vektra domogla kredita iz primarne emisije NBJ, koji su prirodno pripadali KAP-u. - Tako je, u vrijeme hiperinflacije, na poznati naèin, Vektra postala glavni povjerilac KAP-a, i to zahvaljujuæi sredstvima koje joj je KAP na vol¹eban naèin ustupio. Inaèe, Vektra je dobila vi¹e kredita iz primarne emisije NBJ, nego sva crnogorska privreda - istakao je Popoviæ. On je vlasnika Vektre pitao da ga mo¾da ne brine ¹to su materijalni dokazi ovakvih transakcija saèuvani. Dodao je i pitanje da li se zbog toga ¾uri sa prodajom KAP-a, a kasni sa dono¹enjem Zakona o ekstraprofitu, i podsjetio da je dr¾avna kasa Crne Gore prazna.
- Zanimljivo je i za¹to je oblik anoda, koje proizvodi rekonstruisana fabrika, promijenjen, ¹to je rezultiralo veæim anodnim ostatkom nego ranije. Zahvaljujuæi ovoj operaciji, jedini gubitnik je KAP, a iskljuèivi dobitnik Vektra. Kad je veæ tako, dobro bi bilo da Brkoviæ ka¾e èiji su radnici koji rade u njegovoj fabrici Anotek? Ko ih, i na koji naèin plaæa? - pitao je Popoviæ. Nije mu jasno ni otkad su Djevièanska ostrva sastavni dio crnogorske teritorije, jer bi samo na taj naèin, ka¾e Popoviæ, bila taèna Brkoviæeva izjava da ne iznosi pare iz Crne Gore.

Grupa za promjene poručila socijaldemokratama da ne treba da strahuju da će ih zamijeniti u koaliciji sa DPS-om

Jovićević: Nikada nećemo biti privezak vlasti poput SDP-a


Podgorica - Predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević poručio je juče SDP-u da nema potrebe da strahuje da će ta NVO, ukoliko preraste u političku partiju, zauzeti njihovo mjesto u koaliciji sa DPS-om jer "sebi nikada ne bi dozvolili da djeluju kao privezak vlasti i da tu poziciju valorizuju kroz brojne i značajne funkcije".
Reagujući na prognoze u članku objavljenom u "Vijestima" da se Grupa za promjene priprema da zauzme mjesto SDP u partnerstvu sa DPS-om, on je kazao da to "očigledno izaziva najviše nervoze u samom SDP".
- Želim najkonkretnije i najenergičnije da demantujem opravdanost takvih zaključaka, da umirim SDP i da im kažem da zaista nema potrebe da se plaše za svoju poziciju od nas i da prave ružne insinuacije o velikim parama koje se, kroz projekte, slivaju u naše džepove. Nikada nećemo, postojali kao NVO ili partija, biti pridruženi pratilac moćne stranke, niti sebi dozvoliti da naš stečeni integritet, i kao grupe i lični, bude utopljen u bilo koju partiju, pogotovo ne u ove koje su sada na sceni. Upravo iskustvo samog SDP nam daje osnovu za takav pristup. Neka oni igraju tu ulogu, to je njihovo pravo, mi nemamo želju za tim - rekao je Jovićević.
Onaj ko poznaje strukturu ljudi u Grupi za promjene, istakao je Jovićević, shvatiće da nikada sebi ne bi mogli dozvoliti da djeluju kao nekakav privezak vlasti i da tu poziciju valorizuju kroz brojne i značajne funkcije.
- Tako nešto ne pada nam na pamet ni jednog trenutka. Ono za šta se GZP zalaže sadržano je u prostoj sintagmi - želja da mijenjamo kvalitet življenja građana, naravno, podrazumijevajući vrlo oštar diskontinuitet u odnosu na ono što se zbivalo ovih posljednjih 13 godina u Crnoj Gori. To, prije svega, podrazumjeva diskontinuitet u ekonomskom propadanju, u totalnom socijalnom raslojavanju društva, u drastičnom padu moralnih normi. To implicira i diskontinuitet u kadrovskim rješenjima kod političkih subjekata, prije svega misleći na ličnosti koje su postale sinonim jednog teškog vremena. Svakome ko uopšte računa na političku saradnju sa nama, ukoliko prerastemo u političku organizaciju, mora biti jasno da je to naša osnovna pozicija od koje ni u kojoj varijanti nećemo odustajati - rekao je Jovićević.
U svemu tome, dodao je on, za GZP je vrlo bitna pozicija neopterećenošću vlašću, prije svega ličnim žudnjama za političkim pozicijama.
- Nama vlast može biti interesantna samo kao oruđe da ostvarujemo ove osnovne ciljeve, ne kako lična ili kolektivna afirmacija - kazao je Jovićević.
Niko, naglasio je on, nije rekao da eventualnim prerastanjem u partiju GZP mora biti dio vlasti.
- Pokušavamo obratiti pažnju na životne probleme i u okviru naših mogućnosti nudimo rješenja za njih, ukazujući na neke drastične primjere deformacija u društvu. To činimo jasno i otvoreno. Ako iz toga neko zaključuje da se dodvoravamo vlasti, onda mislim da to nije naš problem - zaključio je Jovićević.


V.Ž.

--------------------------------------------------------------------------------

Ne vole nas jer ne dijelimo ljude po državnom pitanju


- Mislim da se nesporazumi među nama javljaju i otuda što među političkim faktorima u Crnoj Gori ne postoji dovoljno jasna svijest o ulozi i značaju nevladinog sektora, koji u razvijenim civilnim društvima ima, ukoliko je dobro organizovan, vrlo veliki uticaj. Naše političke partije, već dugo vremena, razvile su jedan šablonski stereotip, prema kome ako imate jedno nacionalno osjećanje, onda obavezno morate biti simpatizer određenih partija i shodno tome morate se iskazivati i u vezi sa državnim pitanjem. Te partije, u takvim strogim granicama, vide svoje političke atare u koje niko "ne smije" zaći. Problem upravo nastaje onda ako pokušate izaći iz tog stereotipa i izbjeći takve rigidne i inače opasne podjele. Mislim da i u svemu ovome treba tražiti objašnjenja za skoro opšte negativne reakcije političkih subjekata prema nama - ocijenio je Jovićević.

Jovicevic vidi diskontinuitet u ekonomskoj sferi itd, ali se nidje ne pominje SISTEM i diskontinuitet u odnosu na njega??????
LIBERALI su bili PRVI i ostali jedini koji su rekli da smo stranka politicckog diskontinuiteta.

Miodrag Živković - Grupa za promjene treba da uzme razočarene glasače DPS-a, da se pojavi na izborima i nakon toga ponovo zaključi koalicioni ugovor sa tom partijom, to znači da GZP ponovo vraća razočarano biračko tijelo u zagrljaj DPS-a



(Podgorica, Mina, 4. Februar 2004. godine) - Grupa za promjene (GZP) je instalirana kao poslednja odbrana i spas Demokratske partije socijalista (DPS) koja se raspada, ocijenio je politički lider Liberalnog saveza (LS) Miodrag Živković.

"GZP treba da uzme razočarene glasače DPS-a, da se pojavi na izborima i nakon toga ponovo zaključi koalicioni ugovor sa tom partijom. To znači da GZP ponovo vraća razočarano biračko tijelo u zagrljaj DPS-a", kazao je Živković Televiziji Montena. On je naglasio da sve analize liberala u vezi djelovanja GZP "govore o tom pravcu".

"Strašno bih volio i biću srećan ukoliko me GZP u budućnosti demantuje i ako njihova pozicija bude autonomna", kazao je Živković.

Prema njegovoj ocjeni, GZP kritikuje vlast u onoj zoni koja joj nikada neće štetiti u presudnom trenutku.

"Oni pokušavaju kao sunđer da pokupe razočarane glasače DPS-a i ponovo ih vrate toj partiji. To moraju prepoznati svi građani koji napuštaju DPS i okreću se protiv nje", naveo je Živković. On je kazao da ta nevladina organizacija "priča priču liberala", a nikada ih ne pominje.

"To znači da oni pokušavaju to da preuzmu i da sa time raspolažu", kazao je Živković. Politički lider LS-a je podsjetio na izjave čelnika GZP da su za stanje u Crnoj Gori krivi i vlast i opozicija.

"Sa takvim porukama GZP obmanjuje crnogorske građane. Za ovo što se dešava Crnoj Gori isključivo je kriva vlast, koja ima odriješene ruke, ali i cjelokupnu odgovornost", kazao je Živković. Prema njegovoj ocjeni, takvi stavovi GZP idu u prilog režimu Mila Đukanovića.

Podgorica, Mina, 4. Februar 2004. godine

GZP je po meni, u ovom trenutku, jedina opozicija vladi.

Meni se cini da su oni proizvod katastrofalne opozicije te narod nema za koga glasat inace oni su takodje katastrofa ali malo blaza..

SDP tvrdi da je na meti svih partija i ugroženih monopolista

Neka nam reformski populisti iz Grupe za promjene izađu na duel


Podgorica - Socijaldemokratska partija poručila je juče Grupi za promjene da se ne plaši da će ih zamijeniti u vlasti i ocijenila da će ta NVO “mnogo prije zamijeniti LS u podršci srpskom bloku, pokušavajući da bude mnogo efikasnija od dezorjentisanog rukovodstva LS”.
Socijaldemokrate su, takođe, pozvale Grupu za promjene na javni duel na kome bi suočili stavove ministri iz te partije sa njihovim ekspertima kako bi “ građanima Crne Gore pokazali razliku između reformskog populizma” GZP i njihovog “napornog rada u institucijama sistema”.
- Nije lako objasniti otkud tolika fascinacija Jovićevića SDP-om. Kad god mu se ukaže prilika, a ukaže se vrlo često, on se između svih drugih političkih partija fokusira na SDP. I nije jedini. tu su i liberali, SNP, srpske nacionalne stranke u Crnoj Gori i veliki broj političkih aktera u Srbiji, a ne štede nas ni oni čije monopolske pozicije ugrožavamo našom reformskom aktivnošću - kazao je potpredsjednik SDP Ivan Brajović, reagujući na izjavu predsjednika Savjeta GZP Svetozara Jovićevića. Jovićević je prethodnog dana poručio SDP da nema potrebe da strahuju da će ih zamijeniti u koaliciji sa DPS, ukoliko prerastu u političku partiju, jer “sebi nikada ne bi dozvolili da djeluju kao privezak vlasti i da tu poziciju valorizuju kroz brojne i značajne funkcije”.
Brajović je pitao “zašto SDP smeta svima”
- Možda zato što kao osvjedočeno demokratska, reformska, antiratna, evropska, partija za nezavisnost Crne Gore, od svog osnivanja istrajava na principijelnim programskim opredjeljenjima i time zaslužuje epitet najbolje političke partije u Crnoj Gori. Nije im prijatno imati takav reper za upoređivanje jer onda njihovi nedostaci postaju još vidljiviji. Zato njihovi pokušaji da SDP predstave najvećim problemom na političkoj sceni Crne Gore izazivaju jedino podsmijeh - rekao je Brajović.
On navodi da SDP, kao i GZP, želi sada da mijenja kvalitet življenja građana.
- Jovićević tvrdi da je i on i čitava grupa neopšterećena vlašću, i da im je strana žudnja za političkim pozicijama. Neka nam objasni kako se mogu mijenjati stvari ako ne sa političkih pozicija. Posebno sa kime bi to radio od postojećih političkih subjekata u Crnoj Gori? Iz perioda saradnje sa SDP posebno se sjećamo njegovog insistiranja na što tvrđem postavljanju crnogorskog i državnog i nacionalnog pitanja. Što se to sada dešava? Da li je možda uvidio da je isplativije insistirati na nekim drugim pitanjima? - pitao je Brajović.


V.Ž.

--------------------------------------------------------------------------------

Da konačno kažu koliko imaju para


Komentarišući Jovićevićeve optužbe da su poziciju u vlasti valorizovali kroz brojne i značajne funkcije, Brajović je podsjetio da su i ranije pozivali Grupu za promjene da uporede “i partijske i lične budžetske stavke”.
- Neka pokažu koliko su naplatili svoj NVO angažman i koliko njih je trošilo ta sredstva i za koje projekte - rekao je potpredsjednik SDP.
Rukovodstvo SDP, dodao je Brajović, među prvima je vrlo transparentno i javno prikazalo svoje imovinsko stanje.

GZP saopštila da je od osnivanja zaradila 73.837 eura i predlaže duel sa socijaldemokratama

Reforme ne znače ništa ako su tajkuni jači od Vlade


Podgorica - Grupa za promjene saopštila je juče da je od osnivanja do danas na ime donacija za projekte dobila ukupno 73.837 eura.
Povodom prozivanja potpredsjednika Socijaldemokratske partije Ivana Brajovića da "pokažu koliko su naplatili svoj angažman nevladine organizacije", izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević, u reagovanju dostavljenom "Vijestima", istakao je da je GZP do sada za godinu i po dana dobila samo tri granta.
- GZP je autonomna, nezavisna nevladina organizacija, koja ima svoje organe i Statut i koja svoje stavove formuliše sama. Pošto nijesmo u krugu onih NVO koje Vlada kontroliše i koji rade za Vladu, jako teško dolazimo do grantova za naše projekte. Da bismo zadovoljili fascinaciju SDP novcem koji “tobože” dobija GZP koristimo ovu priliku da informišemo javnost da smo do sada za godinu i po dana dobili samo tri granta.
Od USAID ORT programa u okviru mreže NVO AKCIJA u iznosu od 19.746 USD za Projekat “Monitoring reformi”, u okviru kojeg su izrađene 4 studije o reformama u policiji, pravosuđu, energetici, penzijskom osiguranju i korupciji . Od ovog granta dobili smo 3.464 eura gotovog novca na ime honorara, koje smo iskoristili za plaćanje zakupa prostorija, a ostatak granta je izvršavao sam donator plaćajući troškove izrade TV emisija, opreme, namještaja, štampe i sl. preko svoje finansisjke službe - naveo je Medojević.
On je dodao da je GZP od Vlade Velike Britanije dobila grant od 57.600 eura (od kojih je realizovano 42.100) za izradu 10 analiza dometa reformi u određenim oblastima, te da je od fondacije The Blakan Trust for Democracy - German Marshal Fund dobila 33.800 USD.
- Od toga je realizovano 20.000 USD za izvještaje o progresu reformi u 2004. u oblastima za koje smo radili izvještaje o monitoringu za 2003. godinu. Sve zajedno od osnivanja do danas GZP je realizovao grantove za projekte u iznosu od 73.837 eura - naglasio je izvršni direktor GZP.
Prema njegovim riječima, novac je korišćen "isključivo u skladu sa ugovorima o grantovima, a donatori sprovode stalni nadzor nad načinom korišćenja sredstava".
- Sve grantove smo dobili na javnim konkursima u vrlo oštroj konkurenciji i za konkretne projekte. Imajući u vidu kadrovski potencijal Grupe veoma smo nezadovoljni brojem grantova i u ovoj godini to će nam biti osnovni prioritet. Finansijski izvještaj za prethodnu godinu čim bude gotov biće objavljen na sajtu GZP koji će biti brzo postavljen. Niko od članova organa GZP ne prima platu i nije stalno zaposlen. Honorare primaju samo oni koji su angažovani na projektima i to u skladu sa ugovorima i usvojenim budžetom. Svi članovi GZP imaju uvid u kompletnu projektnu dokumentaciju i budžet - objasnio je Medojević.
Povodom Brajovićeve ponude da ministrima iz SDP na javni duel iziđu eksperti GZP, Medojević je rekao da ta NVO nema primjedbi na rad ministra zdravlja Miodraga Pavličića i ministra saobraćaja Andrije Lompara, koji su iz SDP.
- Naprotiv, veoma ih uvažavamo i dajemo im punu podršku za aktivnosti koje su preduzeli. Veoma snažno smo podržali svaki reformski potez SDP. Imamo primjedbi na ukupne efekte Vlade i vlasti. Ono što je važno sada jeste da svi zajedno procijenimo, da li su ti potezi dovoljni i da li imaju smisla. I za SDP , ali i za čitavu Crnu Goru je od ključnog značaja procjena da li su crnogorski tajkuni i monopolisti u ovom trenutku moćniji od Vlade i institucija sistema i da li vlast ima snage i volje da ih privede k poznaniju prava. Ne može se i zadržati postojeće stanje i govoriti o reformama. To je tema broj jedan i oko toga smo spremni da učestvujemo u javnoj raspravi - poručio je Nebojša Medojević.


Nđ.R.

--------------------------------------------------------------------------------

Svi političari bi mogli biti zbrisani


- Već više od decenije se u Crnoj Gori politika vodi na način koji je osiromašio ogromnu većinu građana, prepolovio broj zaposlenih, uništio privredu i doveo i državu i građane pred bankrot. Radikalne promjene su nužnost i one se ne mogu spriječiti. Mi samo upozoravamo da bi, ukoliko vlast nastavi da ignoriše nepodnošljivi osjećaj nepravde i siromaštva, te promjene mogle doći spontano i nekontrolisano i pobrisati sve aktere sa političke scene - procijenio je izvršni direktor GZP.
Medojević naglašava da vlast mora da se navikne na kritiku javnosti.
- Oni vladaju , a civilni sektor ih kontroliše. Postoje i takve NVO koje kontroliše Vlada i one su u monopolskom položaju kada se tiče dobijanje grantova i novca od donatora - zaključio je Medojević.

TEMA: Dok u Grupi za promjene to pitanje drže otvorenim, u većini partija sigurni da će dobiti novog konkurenta

Liberali prognoziraju da će GZP uzeti mjesto SDP-a




Grupa za promjene će, prije ili kasnije, prerasti u političku partiju. Ali to ne treba očekivati tako brzo jer je više razloga protiv nego za. Prije svega, GZP će morati da crnogorskoj javnosti predoči politički program i da se jasno odredi prema državnom i drugim čisto političkim pitanjima. To nosi realnu opasnost smanjenja broja onih koji ih sada podržavaju, o čemu GZP vjerovatno vodi računa.
Ovo je projekcija člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Mevludina Nuhodžića, koji je, kako ističe, siguran da eventualna odluka Grupe za promjene da uđe u političku arenu neće oslabiti njegovu partiju nego opoziciju jer ona, po njemu, nije dorasla izazovima. U opoziciji, s druge strane, tvrde da Grupa za promjene igra za vlast, dok iz Socijalističke narodne partije, pošto je očigledno da je GZP preuzela ulogu glavnog oponenta Vladi u ekonomsko-socijalnoj ravni, najavljuju skoro obznanjivanje svog programa izlaska iz krize.
Predsjednik Savjeta GZP prof. dr Svetozar Jovićević u razgovoru za "Vijesti" prije pet dana ponovio je da je mogućnost ulaska na politički teren otvorena, ali da za sada definitivnog stava na tu temu nema. Bilo kako bilo, tek činjenica je da bi GZP, ili neka druga grupacija koja bi nezadovoljne glasače i vlasti i opozicije uvjerila da može svanuti bolje sjutra, imala dobre izglede da pomrsi konce umornim liderima, prilično potrošenim u međusobnim svađama i unutarpartijskim ratovima.
Posljednje CEDEM-ovo istraživanje javnog mnjenja, po kome GZP podržava 7,2 odsto birača, o tome ubjedljivo svjedoči i sugeriše da bi, da se danas odigraju izbori, GZP bila tas na vagi između DPS-SDP koalicije i opozicionih partija. Najbolji odgovor na (ne)očekivan skok Grupe za promjene daju podaci iz istraživanja o ocjeni dosadašnjeg učinka Vlade po kojima je dostignućima Đukanovićevog kabineta veoma zadovoljno samo 4,9, a uglavnom zadovoljno 12,9 odsto anketiranih.
U DPS ne vjeruju da GZP njima može naškoditi i nadaju se da će ceh platiti opozicija.
- Ono se očito ne snalaze u aktuelnim političkim događajima, što se vidi u prisustvu turbulencija u pojedinim strankama, tako da se na političkom tržištu otvara prostor za neke nove političke ideje - smatra Nuhodžić.
Član rukovodstva Socijalističke narodne partije Dragiša Pešić naglašava, međutim, da se vlast malo bavila životnim pitanjima građana i da je zato došlo do ekspanzije GZP koja se "vješto involvirala u taj prazan prostor i predstavila kao faktor koji se zalaže za promjenu prije svega ekonomsko socijalnog položaja građana".
- Suočeni sa katastrofalnim stanjem građani se danas dominantno interesuju za životne probleme i nuđenje rješenja izlaska iz postojeće ekonomske situacije - ukazuje Pešić, koji smatra da GZP u stvari djeluje koordinirano sa vladajućim strukturama ili nekim njihovim dijelom "kako bi se stvorio privid nuđenja promjena a u isto vrijeme marginalizovalo na tom planu djelovanje opozicionih partija".
Kao argument za svoje tvrdnje Pešić navodi nezabilježenu medijsku podršku Grupi za promjene i državnih i privatnih prorežimskih medija.
- SNP kao partija koja u svom programu ima posebno apostrofiranu borbu za socijalnu pravdu i zaštitu radničkih prava ima obavezu da izađe sa sveobuhvatnim programom mjera, odnosno viđenje izlaska iz ove krize. Mi ćemo sa takvim programom uskoro i izaći - najavio je Pešić.
Glavni problem sa kojim bi se GZP suočila u slučaju nastupa na izborima je nedostatak partijske mreže po opštinama koja bi mogla da parira uvježbanim "partijskim ćelijama" DPS i SNP koje pokrivaju svaku mjesnu zajednicu. Pešić upozorava da se ozbiljna politička partija sa neophodnom partijskom infrastrukturom stvara godinama.
- To se ne može činiti iz udobnih fotelja i salona. Na njima je da odluče o daljem svom statusu i eventualnom političkom angažmanu. SNP se ne plaši političke konkurencije već je priželjkuje - ističe funkcioner SNP.
Liberalnom savezu, prema riječima člana Malog kabineta Saše Markovića, odavno je jasno da su ambicije GZP da postanu politička stranka.
- Cilj njihovog osnivanja nije pravljenje jedne ozbiljne nevladine organizacije, već stvaranje nove stranke koja bi zauzela mjesto već vrlo potrošenog SDP-a. Njihov zadatak će biti da zadrže dio nezadovoljnog biračkog tijela koje je počelo da napušta Đukanovića - procjenjuje Marković.
On je kategoričan da se LS ne plaši nikoga na političkoj sceni "ali se plaši da Crna Gora više nema vremena sa ovakvom vlašću".
- Novo vrijeme za ovu vlast treba da kupi GZP. Njihova aktivnost je upravo programirana da plagiraju političke stavove LS, a pri tome da ne pomenu LS koji je na tim pozicijama 14. godina, te da na kraju uvijek imaju zaključak, vlast nije dobra, ali opozicija je lošija. To je magična formula za očuvanje Đukanovićevog režima.
Tvrdim da GZP nije svježa krv za promjene već su svježa krv u rukama Đukanovićevog režima koji pokušava sebi da produži trajanje - mišljenje je Markovića.
U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, otvoriti prostor za neke nove partije i za potpuno različitu raspodjelu političke snage između sadašnjih stranaka tek poslije pada DPS.
On ocjenjuje da će se padom DPS "monopoli urušiti i da će se otvoriti prostor za stranke koje se politikom bave na principima i standardima razvijenih demokratija", za šta je dovoljan primjer Srbije gdje je u vrijeme Miloševićevog režima DSS imao oko 3 odsto glasača, a danas je najvažnija partija demokratskog bloka".



Neđeljko RUDOVIĆ

--------------------------------------------------------------------------------

Možda će novac biti važniji


Iz Socijaldemokratske partije, koja bi mogla najviše biti pogođena odlukom GZP da uđe u političke vode jer, poput Nebojše Medojevića, kičmu GZP čine bivši članovi SDP, poručuju da će se, ukoliko GZP odluči da postane politički subjekat, njena pozicija "drastično promijeniti".
- Najvažnije je da napokon odluče da li će biti NVO ili politička partija. Grupa za promjene, po sadašnjim analizama, ima vrlo heterogenu strukturu jer je podržavaju glasači različitih opcija.
Grupa za promjene se mora decidno odrediti prema nekoliko najznačajnijih stvari koje u ovom trenutku zanimaju crnogorsko biračko tijelo. Tačno je da je dobar dio ljudi iz GZP preferirao SDP, a upravo ta činjenica pokazuje da GZP naprosto ne može biti direktan konkurent SDP-u iz razloga što će samo podržati ono što je politička projekcija SDP - smatra portparol manje vladajuće partije Branislav Radulović.
On nije mogao da se izjasni o mogućnosti političke saradnje socijaldemokrata i GZP.
- SDP je već imala saradnju sa GZP, ali kao nevladinom organizacijom kod zakona o agenciji za nacionalnu bezbjednost. GZP je sada nevladina organizacija i ta saradnja postoji, tim prije što je dobar dio ljudi koji danas čine GZP u političkom smislu vrlo blizak političkim idejama nekadašnjeg Saveza reformskih snaga, danas SDP-a. Formiranjem partije nastaje konkurencija, a svakako će naredni izbori pokazati da li će se ta konkurencija pretvoriti u neki oblik koalicionog saveza - kaže portparol SDP.
Radulović ističe da bi najveći problem za GZP, u slučaju odluke da prerastu u partiju, bio gubitak vrlo privilegovanog statusa nevladine organizacije i ogromnih donacija koje dobijaju za projekte.




--------------------------------------------------------------------------------

Napadaju vlast, a kad zaškripi pričuvaju DPS


- Vrlo precizno i analitički smo pratili aktivnost GZP, te im u početku davali neke signale, ali nije bilo teško shvatiti njihovu pravu političku poziciju. Da li je normalno da parlamentarna opozicija koja svakodnevno ima svoja javna reagovanja bude potpuno ignorisana od državnih i privatnih medija koje direktno kontroliše Đukanović, a da GZP u to isto vrijeme u udarnim informativnim emisijama tih istih medija ima gotovo isto vremena koliko i predstavnici vlasti. Želja režima da od GZP napravi političku zvijezdu je više nego očigledna. Oni svakodnevno napadaju vlast i lijevo i desno, a kada zaškripi, kao poslije izjave šefa SDB povodom pokušaja atentata na lidera LS GZP je reagovala identično kao i SDP. Pokušali su da obesmisle monstruoznu izjavu g. Markovića, kritikujuci je kao neuspjelu šalu, a ne kao dokaz o suštini djelovanja SDB - kaže Marković.

Sasa Markovic:

1.Liberalnom savezu je od pocetka jasno da su ambicije GZP da postanu politicka stranka. Dakle, cilj njihovog osnivanja nije pravljenje jedne ozbiljne nevladine organizacije, vec stvaranje nove politicke stranke koja bi zauzela mjesto vec vrlo potrosenog SDP-a. Njihov zadatak ce biti da zadrze dio nezadovoljnog birackog tijela koje je pocelo da napusta Djukanovica.



2.U Crnoj Gori ce se otvoriti prostor za neke nove partije, kao i za potpuno razlicitu raspodjelu politicke snage izmedju sadasnjih stranaka,tek poslije pada DPS-a.Cinjenica da u Crnoj Gori DPS ima apsolutni monopol koji je zadrzao jos iz vremena komunizma,dakle, tajnu policiju, medije i finansije,cine politicku scenu u velikoj mjeri staticnom. Medjutim, padom DPS-a, ovi monopoli ce se urusiti,te ce se stvoriti prostor za one stranke, koje se politikom bave na principima i standardima razvijenih demokratija. Dovoljan nam je primjer Srbije, gdje je u vrijeme Milosevicevog rezima DSS imao oko 3%glasaca,a danas je najvaznija partija demokratskog bloka sa snagom od blizu 20%glasaca. Takodje i primjer G17+ koji su bili grupa eksperata, a danas su respektabilan politicki subjekat.





3. LS se ne plasi nikoga na politickoj sceni Crne Gore,ali se plasimo Crna Gora vise nema vremena sa ovakvom vlascu. Novo vrijeme za ovu vlast, treba da kupi GZP.Njihova aktivnost je upravo programirana da plagiraju politicke stavove LS. Medjutim pri tome da ne pomenu LS koji je na tim pozicijama 14. godina, te da na kraju uvijek imaju zakljucak, vlast nije dobra,ali opozicija je losija.Magicna formula za ocuvanje Djukanovicevog rezima.



4. Neke opozicione partije optuzujju GZP da radi za vlast, ali neke druge opozicione partije daju nagovjestaje da mogu saradjivati sa GZP.LS je medju onima koji su otvoreno rekli koja je i kakva uloga GZP.Vi kazete, da smo unaprijed osudili GZP da rade za vlast, sto nije istina. Mi smo vrlo precizno i analiticki pratili njihovu aktivnost, te im u pocetku i davali neke signale, ali nije bilo tesko shvatiti njihovu pravu politicku poziciju. Da li je normalno da parlamentarna opozicija koja svakodnewvno ima svoja reagovanja putem izjava i press-a, bude potpuno ignorisana od drzavnih i privatnih medija koje direktno kontrolise Djukanovic, a da GZP u to isto vrijeme u udarnim informativnim emisijama tih istih medija ima gotovo isto vremena koliko i predstavnici vlasti. Zelja rezima da od GZP napravi politicku zvijezdu je vise nego ocigledna.Zakljucak se namece sam , sigurno ne na svoju stetu.Takodje, da bi bilo malo jasnije kako radi GZP, dacu primjer. Oni svakodnevno napadaju vlast i lijevo i desno, medjutim kada zaskripi, kao poslije izjave sefa SDB-a g Markovica povodom pokusaja atentata na politickog lidera LS g Zivkovica, da kada oni ubijaju ne grijese,GZP je reagovala identicno kao i SDP.Pokusali su da obesmisle monstruoznu izjavu g Markovica, kritikujuci je kao neuspjeli salu, a ne kao dokaz o sustini djelovanja SDB-a.



5.LS moze saradjivati sa svim onim partijama u Crnoj Gori koje se bore za smjenu ove mafikratske i nedemokratske vlasti.



6.Na kraju vam ponavljam,GZP nije svjeza krv za promjene u Crnoj Gori koje bi dovele do promjene vlasti, vec su svjeza krv u rukama Djukanovicevog rezima , koji pokusava sebi da produzi trajanje. Uspjeh jednog ovakvog posla bi imao katastrofale posljedice, za gotovo vec unistenu Crnu Goru.

07 February 2004 16:12 pm
POLITIKA - GZP - PROTESTI
Medojević: Demonstracije bez rezultata

Podgorica, (MINA) – Pritisci demonstracijama u ovom trenutku ne mogu dati nikakav rezultat ako se baziraju na nekom nevidljivom cilju, ocijenio je danas izvršni direktor Grupe za promjene (GZP) Nebojša Medojević.

Socijalistička narodna partija i Srpska narodna stranka pozvale su juče nevladine organizacije da im se pridruže u «masovnim protestima» kako bi izdejstvovali vanredne parlamentarne izbore.

Medojević je, komentarišući taj poziv, rekao agenciji MINA da mu je jasno da opozicija želi vanredne izbore, ali da ono šta se želi tim izborima ostaje nejasno.

«GZP smatra da bi se moglo razgovarati o vanrednim izborima tek onda kada bi se postigao kompromis o ključnim strateškim tačkama, kao što su izmjene Ustava, ekstra profit, privatizacija velikih sistema, borba protiv siromaštva, organizovanog kriminala i korupcije, evropskih integracija i slično", kazao je Medojević.

Prema njegovoj ocjeni, ako opozicija insistira samo na izborima, bez nekog sadržaja koji će ponuditi, sa velikom vjerovatnoćom bi se ponovila ista ili slična situacija kao na prethodnim izborima.

«Opozicija nikako neće da prihvati moderne metode bavljenja politikom koje nalažu praćenje rezultata istraživanja javnog mnjenja», rekao je Medojević i dodao da opozicija ne prihvata činjenicu da i njima i vlasti pada rejting.

Medojević je obećanje potpredsjednika SNP-a, Zorana Žižića da bi, za pola godine na vlasti, udvostručili plate i penzije, okarakterisao populističkim i bez utemeljenja.

«Žižić je trebao da prvo da analizu i finansijsku projekciju, pa da onda mi zaključimo da on stvarno zna šta priča. Ovako se čini da, u nemoći da bilo što organizovano urade, bacaju jeftine floskule koje su u stvari ista škola bavljenja politikom kojom se služi i Demokratska partija socijalista. GZP se slaže da je pitanje penzija vrlo važna tema, ali mi smo o tome napravili studiju na 60 stranica», kazao je Medojević.

Dzono..mnogo se trudis,ali vidis li da ti ovo niko ne chita i ne komenatrise...
Ja cu ti samo reci da postujem Medojevica i steta je sto nema jos takvih ljudi...to je potrebno nasoj CG!

Medo sa obje sape u med je super i najbolja kritika sto 'vlada' moze da je ima. Zato je tu gdje je malo ladne lepezom kad mora i to je to.

Prof. Dr Svetozar Jovićević

Između nas i vlasti ljubavi ne može biti



Prof. Dr Svetozar Jovićević je univerzitetski profesor i predsjednik Savjeta Grupe za promjene. Nekad visoki diplomata SRJ. Ambasador u Burmi za vrijeme Miloševića, iako je bio snažni kritičar njegove politike. Danas kao funkcioner Grupe za promjene kritikuje i vlast i opoziciju. Odbio Đukanovićevu ponudu iz januara 2003. godine da uđe u Vladu. Nazvao smiješnom ponudu Predraga Bulatovića da formiraju zajedničku koaliciju protiv vlasti. Mnogo puta je pozivao aktere AB revolucije da se povuku sa crnogorske političke scene. Nema političkih ambicija, ali, kako kaže, vrijeme ga opet može vratiti politici. I ne bježi od toga.

Cijelu prošlu godinu Grupa za promjene je imala mnogo kritika na račun vlasti. Da li smatrate da će dani i mjeseci koji su pred nama otupiti vašu oštricu kritike prema onima koji vrše vlast i da li će nam donijeti nešto novo i bolje?

Prošla godina je još jedna u nizu izgubljenih godina. U toj godini je došlo do kulminacije mnogo čega što se posljednjih dvanaest godina zbivalo na ovom prostoru. Prosto nešto, što je u nekim drugim okolnostima potiskivano u stranu i ostavljano za neki bolji trenutak, ono je sada došlo u prvi plan. Čitava privreda je u kolapsu, socijalno smo jedno potpuno raslojeno društvo, što je dovelo do jedne apatije kod najvećeg broja ljudi, do nevjerovanja da nam može biti bolje, nespremnost vlasti da se suoči sa mnogim deformacijama, kojima je u najvećoj mjeri kumovala sama vlast, nepovjerenje u institucije sistema, što sve ukupno stvara jednu klimu potpune apatičnosti. U takvoj klimi nikakva reforma društva nije moguća. Morate imati ozbiljne zahvate, koji su, naravno, bolni, i morate imati jednu društvenu klimu, jedno raspoloženje, jednu nadu, očekivanje da će nešto biti bolje. Toga, nažalost, nema. Mislim da je tu poslednja prilika propuštena onog časa kada je sastavljana nova vlada, kad je vladajuća koalicija dobila ubjedljivu većinu, kada sam ja, ali i mnogi, dosta naivno, očekivali da će sada vlast biti spremna da na pravi način okrene novu stranicu. To se nije desilo. Vlast, prosto, nema namjeru, ili nema snage i želje, da nešto radikalnije mijenja. Neću reći da nekih dobrih promjena nije bilo, posebno u donošenju nekih reformskih zakona, ali sve je to kao udaranje prutom po vodi. Ostaje osnovni utisak da vlast nije spremna da se suoči sa deformitetima ovoga društva. Ona pokušava da stvori privid promjena. Da taj dekor bude evropski, da zakoni budu evropski i tu dobije potvrdu evropskih institucija. A preko toga ništa. I ja sam zbog toga pesimista da će se u ovoj godini nešto pozitivno dogoditi.

Političke poteze koje je napravila i koje čini crnogorska opozicija sve više je odvlače u politički ponor. Da li ona kao takva može uopšte opstati na političkoj sceni?

Što se tiče opozicije ona ne samo što je izgubila izbore nego je i u programskom smislu u velikoj krizi. Posebno taj njen najači dio. Opozicija je potrošila svu svoju snagu na to da očuva zajedničku državu, pa ma što to značilo. Jednom drugom njenom dijelu je dominantno to nacionalno pitanje, da bude što više Srba u Crnoj Gori i što manje Crnogoraca. Najkrupnija životna pitanja koja podjednako opterećuju, ma kako se vi nacionalno opredjeljivali, ili za kakvu se državu zalagali, ona su došla prirodno u prvi plan. A ta pitanja opozicija kao da je stavila po strani, nespremna da se na jedan organizovan način uhvati u koštac sa tim problemima pojedinačno. Da kritikuje vlast što ne rješava ta pitanja, da sama nudu rješenja. Ona to ne radi. Zatim su nepromišljeno napustili parlament, pa kao alternativa, u jednom trenutku, su se pominjale ulične demonstracije. Pa i na to nijesu bili spremni u strahu od posljedica i u strahu da neće animirati dovoljan broj ljudi. Tako da su oni sada ostali u jednom praznom prostoru. I sada smo skoro ostali bez te opozicione snage.

Da smo u velikoj socijalnoj krizi pokazuje sve veći broj štrajkova koji ''bukte'' po Crnoj Gori. Šta je potrebno učiniti da se, sada već zabrinjavajući, nivo štrajkova zaustavi?

Što se tiče štrajkova, ono što je vlasti nedostajalo u tom reformskom konceptu je i spremnost da se ti štrajkovi predvide i da se oni saniraju na valjani i trajni način, kroz adekvatni socijalni program. Osnova tog socijalnog programa bi bez sumnje morala biti oporezivanje onog djela nepravedno stečenog bogastva. Bilo kroz zakon o ekstra profitu, bilo kroz neke druge zakone. Tako bi se na neki način povratilo povjerenje u institucije vlasti, u socijalnu i pravnu sigurnost, a s druge strane da ostvarite jednu materijalnu osnovu, kako bi mogli započeti rješavanje mnogih socijalnih problema.

Zašto mislite da vlast nije spremna da to uradi?

Da zadrže svoje pozicije. Mi u najvećoj mjeri ne znamo ko je sve iz vlasti ili oko vlasti vlasnik ili suvlasnik manjih i većih firmi. Neznamo ni ko ima ambicije da sada neka krupna preduzeća stavi pod svoje. Naravno, ne direktno nego indirektno, kroz nekakve strane ili kvazi strane kompanije. Zapravo poslednih godina odigrava se proces legalizacije onoga što se zbivalo. U jednom malom društvu kako je crnogorsko, prosto to ne možete prekriti velom zaborava. Ako legalizujemo taj sumnjivo stečeni kapital imaćemo kontrolu nad medijima, čemu smo već svjedoci, znači, kontrolu nad javnim mnjenjem, a samim tim i političku kontrolu. Onda dolazimo u situaciju da postanemo kao neke afričke države, banana države, u kojoj jedan ograničeni broj ljudi ima potpunu moć. Mi smo, nažalost, u predvorju takve situacije.

Poslednja afera Seks trafiking poremetila je mišljenja mnogih i o nekim moralnim kodeksima Crnogoraca?

Moram reći da je to jedna od afera za koju ja nijesam očekivao da će se desiti. Ako se ona desila, a oćigledno je da jeste, ko je kako i koliko kriv to još ne znamo. Ona je za mene nenadna u jednom društvu koga sam, još uvijek, smatrao patrijahalnim i relativno zdravim. Ali ta afera, prije svega, jeste indikator trulog društva i trule svijesti. Pogotovu, ako su tu, na ovaj ili onaj način , upleteni ljudi koji su na vlasti. Moram reći da je to nešto što me istinski porazilo, i gdje sam izgubio i zadnju iluziju o ovom društvu.

Da li mislite da je predsjednik Vlade Đukanović, u obraćanju srednjoškolcima, krajem prošle godine, najavio svoje povlačenje sa političke scene?

Ja sam to doživio kao iskaz jednog čovjeka koji je zaista umoran od politike. Sa tog, čistog ljudskog, stanovišta imam puno razumijevanje. Ako ste vi 12-13 godina u ovakvoj situaciji, gdje ne znate šta će se sjutra zbiti, i gdje skoro ništa lijepo ne možete naći, i ako ste vi vrhunski akter tih i takvih zbivanja onda je prirodno da dođe do zasićenja. To mora iscrpiti svakog čovjeka. Druga je stvar da li je on stvarno spreman da se povuče iz politike, uprkos tom ličnom osjećanju. S druge strane vjerujem da ima strah da li bi njegovim povlačenjem opstala njegova partija, da li DPS ima kadrovsku pripremljenost da do takvih promjena u partiji može doći na relativno bezbolan način. Ja, lično, u to nijesam uvjeren. Naravno, ako toga nema, ne vjerujem da će do njegovog povlačenja doći na jedan prirodan način. Ja sam mnogo puta, dobronamjerno, savjetovao da se, ne samo on, nego svi akteri antibirokratske revolucije, povuku sa političke scene.

Postoje razne špekulacije kako je nastala Grupa za promjene?

Tu nema ništa tajnovito. To je bila ideja Nebojše Medojevića, koji je i prije, na ovaj ili onaj način, bio prisutan na političkoj sceni. To je ideja da se kroz jednu nevladinu organizaciju okupi grupa intelektualaca koja bi imala jedan kritički odnos prema dešavanjima u društvu, koja apriori ne bi bila ni protiv vlasti, ni protiv opozicije, koja bi formulisala svoje stavavove oko događanja u društvu, predlagala neke sistemske zakone ili rješenja. Naravno podržavajući sve dobro, bez obzira odakle dolazi.

Da li imate političkih ambicija i da li će Grupa za promjene postati politička stranka?

Mnogi od nas nijesu imali političke ambicije ni kad se grupa osnivala, ali ni danas. Moguće da su neki mlađi ljudi imali i imaju političke ambicije, ali kao Grupa tako nijesmo razmišljali. Mnogima od nas se upalilo crveno svijetlo, jer smo došli u situaciju kad imamo razjedinjenu i slabu opoziciju, a imamo vlast koja nema baš velike težnje za demokratičnošću. Prosto smo osjetili potrebu da sa pozicije jednog objektivnog posmatrača utičemo na procese u društvu. To je bio motiv oko čega smo se objedinili. E, sad, kako se stvari dalje kreću, pokazalo se da tu neke ljubavi između nas i vlasti ne može biti. Jer smo osjetili da najveći dio vlasti nije spreman da se radikalno suoči sa deformacijama kojima su oni najviše doprinijeli. Opozicija nas konstantno doživljava kao konkurenciju konstruišući izmišljotine kako smo produžena ruka vlasti. I jedni i drugi nas kritikuju da ne preuzimamo nikakvu odgovornost već da plivamo na talasu nevladine organizacije. Dilema hoćemo li postati politička partija ili ne nas odavno prati. Prije svega, nije lako formirati partiju. Za to treba značajna materijalna osnova koju mi nemamo. Ima ljudi i u Grupi i van Grupe koji bi nas i dalje voljeli vidjeti kao neku savjest društva i koji bi se razočarali da pređemo u partiju. S druge strane, ima onih koji kažu da sve što radimo nema svoju specifičnu težinu i da kao takvi ne možemo imati poiltičku moć da ono za što se zalažemo pretvorimo u djelo.

Popularnost Grupe za promjene raste. Da li vas to obavezuje da pređete u političke vode?

Mi se zasad mnogo ne opterećujemo time ali bi bilo neodgovorno, ako se trend rasta popularnosti Grupe nastavi, da mi na nekim eventualnim izborima ne uzmemo učešća. Bilo kao grupa građana, bilo kao politička partija. Ja srećem sve više ljudi koji otvoreno traže da formiramo partiju, kako kažu, da imaju za koga glasati. Sve se to javlja kao razočarenje u vlast, ali i opoziciju. I to je nešto što nećemo moći zanemariti. Ako i postanemo politička partija čini mi se da će najteže biti kod nekih od nas savladati taj intelektualni otpor prema partijskom načinu organizovanja, jer on podrazumijeva jedan nivo obaveznosti prema partijskom programu.

Po čemu se razlikuju ljudi koji čine vašu organizaciju od ljudi u crnogorskim političkim partijama?

U samom početku Grupu za promjene činilo je pedesetak ljudi od kojih mnogi nijesu bili aktivni. To su ljudi koji imaju manje ili više iskustva u nekakvoj svojoj djelatnosti i ono što je vrlo bitno imaju svoju profesionalnu orjentaciju. To je veoma bitno reći, jer u politici se treba bojati ljudi koji ne mogu ili nemeju gdje da se vrate. Oni onda postaju politikanski kalkulanti, spremni na mnogo štošta. To je prisutno bilo i u onom sistemu. Često puta su se ti politički kalkulanti regrutovali iz studentskih foruma i naročito iz omladinskih foruma, koji su sebe vidjeli u politici, a ne u svojoj struci, iako su sigurno bili potencijalno sposobni i za to. Kasnije se to nastavilo. Ja mislim da i sad imamo dosta ljudi koji su stasali u tom okviru, iz omladinske i studentske organizacije u visoku politiku. U ovom trenutku naša politička scena je još uvijek opterećena nekakvim animozitetima među pojedincima iz tog ranijeg njihovog doba, kad su bili studentski ili omladinski rukovodioci.

Kako komentarišete dosadašnje funkcionisanje državne zajednice?

Znate kako, ako mi svaki put zavisimo od izbora u Srbiji ili, pak, od izbora kod nas u Crnoj Gori, i ako to određuje budućnost zajednice onda nešto nije u redu. Onda sve to nije postavljeno na pravi način. Mi smo na to mnogo puta ukazivali. Sve to odvlači pažnju javnosti i u Srbiji, a naročito u Crnoj Gori, zbog prisutne podijeljenosti, od stvarnih problema. To je loša strana toga, a ja ne vidim da će se ni u ovoj godini te stvari raščistiti. Što se tiče odnosa Grupe za promjene oko državnog pitanja, jedna je stvar što su se mnogi od nas i usmeno i pismeno oko toga izjasnili, ali kao nevladina organizacija mi to nijesmo stavili kao prioritet, prije svega što nijesmo politička partija, a drugo što mislim da svi u Grupi ne bi imali isto mišljenje. Problem u Crnoj Gori je što se ljudi preme državnom pitanju postavljaju u odnosu na to koliko voli ili koliko mrzi nekog političkog lidera ili partiju. Pa čak i u pogledu nacionalnog izjašnjenja, što je pokazao ovaj popis. To je nešto što smo mi prepoznali još odavno. Što se tiče zajednice problem je u tome što izmišljamo nekakve državne forme koje civilizacija ne poznaje i tako stvaramo nove konflikte. I sad mi idemo u eksperiment koji do tada niko nije ispitao. I koji će se završiti vrlo loše.

Na udaru vaše kritike najčešće je Veselin Vukotić i privatizacija u Crnoj Gori?

Na žalost, svih ovih godinu dana naše glavno eksponiranje je na procesu privatizacije. Taj proces se odigrava na jedan vrlo neregularan način, bez koncepta, u kome se pokušava legalizovati nezakonito stečeni, prljavi novac. Nije to specifično za Crnu Goru, to se dešava i drugim zemljama u tranziciji, ali ovdje je to, u jednoj maloj državi, mnogo opasnije, mnogo vidljivije. Problem je i ako vi u tom procesu privatizacije, kao organizovani društveni subjekt, ne možete da izmolite od vlasti i od tog Savjeta za privatizaciju elementarne informacije o tome kako se privativizovala neka firma. Posebno tako značajne firme i tako značajni resursi, kakav je Jugopetrol. Isto tako ne možemo doći do osnovnih podataka šta se zbiva ili šta će se desiti sa Aluminijskim kombinatom, koji znači polovinu privrede Crne Gore, i u takvim uslovima ne možemo šutjeti. Ako je glavni kreator takvog procesa privatizacije naš kolega Vukotić, onda vi ne možete a da oštro ne reagujete. Bilo bi nemoralno oštro ne reagovati.

Da li su mediji u Crnoj Gori profesionalni?

Naše iskustvo sa medijima je relativno dobro. Mi smo dobro ispraćeni u svim medijima i prosto i nas to začuđuje, a vidim i naše oponente. Pitanje je zbog čega to rade. Možda naš način izlaganja i kritike jeste neko osvježenje na već iznurenoj političkoj sceni, pa je i to jedan od razloga zašto nas toliko ima u medijima. Što se tiče profesionalnosti medija, moram reći, da je došlo do bitnog pomaka. Međutim, nije dobro da vi kod skoro svakog medija možete odmah prepoznati kojoj političkoj opciji naginju. Ja se veoma plašim, a takve indikacije primjećujem u poslednje vrijeme, da će neki od tih najuticajnijih državnih medija postajati sve zatvoreniji. To se skoro zakonito dešava kad se vlast osjeća ugroženom. To je velika opasnost. Opet ne vjerujem da se i to može dugo održati, jer prisustvo i drugih medija ne može više tu scenu dovesti ni na približno onaj poražavajući nivo, kakav je bio u devedesetim godinama prošlog vijeka.

Da li ste imali kontakte sa Đukanovićem?

Nijesmo imali nikakvih kontakata, iako smo se uglavnom njemu obraćali, i kad smo tražili dokumentaciju o privatizaciji, kad smo predlagali zakon o pristupu informacijama, i dr. Nikad odgovore nijesmo dobili. Zadnje obraćanje njemu jeste jedno pismo u kome smo mu ukazali na posledice lošeg pristupa privatizaciji Aluminijskog kombinata i u kome smo mu ponudili besplatne usluge naših stručnjaka po tom pitanju. I ja se pitam, koja bi mudra vlast, ako želi pošteno da radi, odbila takvu uslugu. Nažalost, ni tu nijesmo dobili odgovor.

Da li ima kontakata sa opozicionim liderima, npr. sa Predragom Bulatovićem?

Ne, apsolutno ne. Nažalost, ni sa jednom strankom. Ono što je paradoksalno da u ovom opštem metežu, svađi stranaka, jedino oko čega mogu postići neku vrstu konsezusa je odnos prema Grupi za promjene.

U slučaju da budete tas na vagi na nekim sledećim izborima sa kim bi napravili koaliciju?

Prerano je o tome govoriti. Ne bih lično volio da se nađem u takvoj poziciji, jer bi izbor bio krajnje nelagodan. Zapravo, mi nijesmo zadovoljni ni sa vlašću i sa opozicijom. Taj bi izbor bio zaista težak. Ali, van svake sumnje, da bi prevagnuli na onu stranu koja bi nam sigurnije obezbjeđivala realizaciju onaga za šta se mi zalažemo. U svakoj varijanti, ako bi od nas zavisilo, ne bi bili spremni na saradnju sa pojedincima koji su svih ovih 10-12 godina bili odgovorni za ono što nam se dešavalo. Govorim o ličnom stavu, ali sam apsolutno siguran da bi ovaj stav prevagnuo i kod drugih u Grupu za promjene. Morali bi napraviti jednu dinstikciju u odnosu na ono što je značila AB revolucija, i u sadržajnom i u personalnom smislu.

Danko Jokanović



Odnos prema Đukanoviću

Možete imati lični odnos i politički odnos. To dvoje morate razlikovati. Možete imati relativno dobar lični odnos sa nekom političkom ličnošću, a biti najstrožiji kritičar njegove politike. Ja sa Đukanovićem, personalno, nijesam nikad imao rđavo iskustvo, a poznajemo se dugo vremena. Ali to mi ne smeta da najoštrije kritikujem njegovu politiku, i to ću činiti i u buduće. Takođe mi ne smeta da mu, po ko zna koji put, najdobronamjernije sugerišem da je vrijeme da ode sa političke scene. Ne samo on nego i najveći dio njegovih saboraca svih ovih 10-12 godina.

Odnosi između Srbije i Crne Gore

Neki akteri sa političke scene, ali i šire, nas kritikuju da, izbjegavamo izjašnjenje po tom pitanju. Kao Grupa ga nijesmo izgrađivali, jer nijesmo politička partija da bi bili obavezni to učiniti. Ali ga, naravno ne zanemarujemo, čak ga smatramo presudnim. Međutim, naš stav je da je, u ovom trenutku, kod toliko problema, toliko nagomilanih devijacija u društvu, stvorena nezdrava atmosfera gdje se ljudi, o tako važnom pitanju, ne mogu korektno izjašnjavati. Ono što mi želimo da se u tom interegnumu, koji zahvata Beogradski sporazum, radi na ozdravljenju društva, da se spuste tenzije, i da se ljudi na jedan normalan, racionalan način o tome izjasne. Što se mene lično tiče, moj stav je odavno poznat. Ja sam još 95 bio na čelu jednog tima intelektualaca, u okviru matice crnogorske, kad smo na jedan pažljiv i dobronamjeran način pokušavali odgonetnuti koji odnosi Crne Gore i Srbije mogu biti adekvatni. Mi smo došli do modela Beneluksa, do modela jednog bliskog saveza država, kod kojeg nema majorizacije velikog nad malim i koji skladno djeluje više od 50 godina. Tu su sve potrebne veze uspostavljene na jedan pravi način, ali tu se niko ne odriče samoga sebe. To je suština stvari. Što prije to shvate i Evropa i mi utoliko bolje. U suprotnom samo ćemo gubiti vrijeme tragajući za nečim što je već dobro poznato.

O aferama

Šta su te afere? Isključujem one koje su se, manje-više, nenadno desile. Ja tu prije svega vidim izbjegavanje vlasti da se suoči sa onim što svi znaju. Da je posljednjih 15. godina ovdje mnogo toga teklo neregularno, od uvoza benzina, trafikinga cigareta, itd. Na tom nelegalnom, nekontrolisanom poslu uski sloj ljudi blizak vlasti, profitirao do te mjere da se, socijalno, društvo potpuno raslojilo. Isto tako nema skoro nijednog preduzeća u Crnoj Gori koje, u tom periodu, nije radilo nešto mimo zakona. Vlast, sa tim, nije spremna da se suoči. Ona je prije spremna na to da se zaboravi šta je do sada bilo i podvuče crta. To je krupna greška i možda najkrupniji razlog razilaženja Grupe za promjene i aktuelne vlasti.

Omogućnosti da crnogorska politička scena dobije još jednog igrača stižu sve ozbiljnije najave

Grupa za promjene nova stranka?



Crnogorska vlast polako dobija ozbiljnu alternativu koja obećava da se više izbori neće svoditi na biranje između manje loših i loših i koja prijeti vladajućim
strankama da, bez obzira na nedoraslu posvađanu opoziciju, neće tako lagodno čekati sljedeće izbore.





Grupa za promjene, koja u moru nezadovoljstva učinkom "nove" vlade u prvoj godini mandata i "zajedničkim djelovanjem" propale opozicije, sve više postaje metafora ozbiljnosti, stručnosti i odgovornosti, odaje utisak da je kadra i čak željna da preuzme ulogu kapetana crnogorskog broda koji se još jedva na površini. Iz te organizacije, u stranim medijima popularno nazvane "crnogorskim pandanom G17 plus", sve češće se pominje kao realna mogućnost da iz nevladinog sektora stupi na politički teren i preraste u stranku. Iako su njeni najeksponiraniji predstavnici Nebojša Medojević i Svetozar Jovićević u početku bili veoma skeptični govoreći o ulasku u arenu, iz njihovog bliskog okruženja stižu signali da su na neki način prelomili i da se traži najbolji trenutak da i
zvanično na ustajalu crnogorsku političku scenu bude obznanjen ulazak svježe krvi. To naročito, prema nezvaničnim informacijama iz GZP, zahtijevaju mlađi
članovi GZP.
Jovićević i Medojević ranije su objašnjavali da im je strategija da, konstruktivnom kritikom Vladinih poteza, provjere da li GZP nailazi na dobar prijem u javnosti. Ukoliko naiđe na pozitivne reakcije, mjerene povećanjem rejtinga prilikom redovnih istraživanja javnog mnjenja, najavili su ozbiljnu analizu potrebe da uđu u klinč sa postojećim, prema nekim ocjenama, potrošenim partijama.
Posljednje decembrasko istraživanje provjereno kredibilnih CEDEM-a i Damara, za Grupu za promjene više je nego povoljno. Izvršni direktor Grupe za
promjene Nebojša Medojević po tom istraživanju, ima bolji rejting od predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića i to je prvi put u posljednjih nekoliko godina da je neko sa čelne pozicije pomjerio premijera.
Medojević, čovjek kojeg bije glas doktora opšte prakse koji nikad nije specijalizirao, očito umije da uskoči u prazan prostor. Najzaslužniji je što je prije godinu dana grupa od 60-tak ljudi, čije jezgro čine eminentni crnogorski intelektualci, formirala Grupu za promjene koja je kao konstruktivan kritičar Vlade uspjela da zauzme prostor opozicije i na krilima teške socio-ekonomske situacije pridobije simpatije opozicionih, ali i birača DPS-SDP koalicije.
To potvrđuje istraživanje o rejtingu stranaka po kome je popularnost opozicionih partija opala u odnosu na septembarsku anketu, s tim što se ovaj put ispostavilo da je i povjerenje u Socijaldemokratsku partiju gotovo prepolovljeno.
Grupa za promjene, iako djeluje kao nevladina organizacija bez rasprostranjene mreže po opštinama, izbila je na treće mjesto i u stopu prati nekada moćnu Socijalističku narodnu partiju. Najbolji odgovor na (ne)očekivan skok Grupe za promjene daju podaci iz istraživanja o ocjeni dosadašnjeg učinka Vlade po kojima je dostignućima
Đukanovićevog kabineta veoma zadovoljno samo 4,9, a uglavnom zadovoljno 12,9 odsto anketiranih.
Ovakvi rezultati u stvari govore da Grupa za promjene za sada samo odslikava nadu velikog dijela nezadovoljnih građana da sjutra može biti bolje i da je velika nepoznanica da li bi, da su kojim slučajem raspisani izbori, mogla dostići procente koje sada ima. Bez ikakve infrastrukture na terenu, u sudaru sa partijskim mašinerijama DPS i SNP koje imaju "partijske ćelije" u svakoj mjesnoj zajednici i svakom zaseoku, Grupa za promjene bi mogla proći kao bosa po trnju.
Uz to, njeni eksponenti Medojević i prof. dr Svetozar Jovićević, iako se deklarišu kao zagovornici nezavisne Crne Gore, svoje viđenje o državnom statusu ne stavljaju u prvi plan. To je, međutim, i dalje jedan od najbitnijih parametara za opredjeljivanja birača na dan izbora. Prema procjenama analitičara, biće sve do konačnog rješavanja državnog statusa Crne Gore, a jasno i glasno opredjeljenje Grupe za promjene u pogledu obnove crnogorske državnosti definitivno bi joj oduzelo simpatije prosrpskog biračkog tijela koje
je trenutno razočarano ponašanjem njihovih izvornih predstavnika.
Prof. dr Veselin Pavićević iz CEDEM-a smatra da Nebojša Medojević ima prednost u odnosu na ?ukanovića jer nema obavezu da se politički i ideološki deklariše do kraja.
- On se već javlja kao politički fenomen i njegova pozicija je očekivana. Neprofiliranost u ideološkom, nacionalnom, državopravnom smislu, pruža mu mogućnost da dobija podršku kroz visoke ocjene i od onih koji su naklonjeni ?ukanoviću, prepoznajući u njemu lidera
indipendističkog bloka, ali i od njegovih oponenata. Skupina pristalica Grupe za promjene je vrlo heterogena - objasnio je Pavićević.
U Grupi za promjene, kako njeni članovi sve češće tvrde u nezvaničnim razgovorima, znaju za sve mane koje bi ih mogle skupo koštati u slučaju da se eventualno pojave na izborima, tako da je u toku osnivanje centara GZP po opštinama. Što se tiče opredjeljenja o državnom statusu vjeruju da potenciranjem socijalnih problema i potrebe borbe protiv korupcije, sa nuđenjem kvalitetnih rješenja,
definitivno mogu oteti dobar dio birača vladajućim strankama. Pristalicama zajednice nude obećanje da državno pitanje neće potezati prije nego što uspiju da Crnu Goru urede kao normalnu pravnu državu. Još samo ostaje da, po ugledu na G17 plus, formalizuju najave o prerastanju u stranku.
Medojević je za početak, iznerviran optužbama iz DPS da samo napamet kritikuje vlast, na TV duel pozvao premijera Đukanovića i to sa svim svojim ekspertima.
Čeka se premijerov odgovor.

Nebojša Borišić

Medojevic: Crna Gora - brod bez kormilara

“Sustinski, crnogorski zvanicnici ne zele da budu dio Evrope, jer to podrazumijeva implementaciju evropskih standarda i pravila ponasanja”, rekao je direktor podgorickog Centra za tranziciju i izvrsni direktor “Grupe za promjene” Nebojsa Medojevic. Medojevic je za Radio Dojce Vele rekao da je “Crna Gora brod bez kormilara: vlast svakodnevno gubi na kredibilitetu, narod sve losije zivi, a medjunarodna zajednica polako dize ruke od Crne Gore”.

“Mislim da je vrijeme da se razmislja o nekim ostavkama, o nekim smjenama, da se Crnoj Gori ponudi neka nova alternativa, da se neki ljudi skinu sa grbace i drzave i naroda i da puste neke druge ljude da pokusaju da, koliko se moze u jednom duzem roku, ispeglaju ili isprave ono sto je naopako radjeno i da pripreme Crnu Goru za neke vanredne parlamentarner izbore, koji bi sasvim sigurno morali doci poslije, da upotrijebim taj sportski izraz, serije teskih nokauta koje je dozivjela crnogorska vlast u nekoliko posljednjih mjeseci”, rekao je Medojevic.

17 February 2004 15:20 pm
POLITIKA - SCG - IZJAVA
Jovićević: Neće biti promjene stava prema SCG

Podgorica, (MINA) - Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) neće promijeniti odnos prema državnoj zajednici ako novu Vladu Srbije podrži Socijalistička partija Srbije (SPS), ocijenio je danas predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević.

On smatra da nije moguće povući nikakve velike strateške poteze i da bi bila velika greška očekivati, da će se njihov odnos promijeniti samo zbog činjenice da sada SPS podržava manjinsku Vladu u Srbiji.

"To jeste dočekano sa određenom zebnjom i nezadovoljstvom, ali to neće biti dovoljan razlog za promjenu njihove strategije i taktike u odnosu na ovu zajednicu. Pogotovo kad se ima u vidu da će i dalje ključni ljudi u EU ostati još neko i to ne baš tako kratko vrijeme", rekao je Jovićević Radiju Slobodna Evropa.

On je precizirao da prije svega misli na visokog evropskog funkcionera Havijera /Javier/ Solanu koji je sav autoritet položio za ovakav koncept i da treba imati u vidu da je izborna godina u SAD kada se nikakvi krupni potezi ne povlače, jer bi bilo pogrešno igrati na tu kartu.

"Mora se shvatiti, koliko god to mnogima bilo neprijatno, da je period od dvije godine do eventualnog referenduma i raščišćavanja državnog pravnog statusa Crne Gore i Srbije, neminovnost koja se ne može izbjeći", naveo je Jovićević.

On je naglasio da je bitnije da se do održavanja referenduma mijenjaju stvari unutar Crne Gore u svim sferama.

"To je jedina strategija koju Crna Gora može i mora imati. Ovako razjedinjena i oslabljena ne može biti nikome prihvatljiv partner. Pogrešno bi bilo računati da ćemo mi biti bolji partner nego što je Srbija u kojoj je sada Miloševićeva stranka na neki način ponovo došla", kazao je Jovićević.
(kraj) mrd

Kriv je Brisel
- Crna Gora nije pripremila nista od neophodnih strateskih dokumenata za Proces stabilizacije i asocijacije, a Srbija je pripremila sva dokumenta. I zato isprazno i licemerno zvuce izjave crnogorske vlasti da je Crna Gora korak od Evrope, a da joj smeta politicka kriza u Srbiji. Cinjenica je da politicka kriza u Srbiji sve otezava, ali ce ta kriza biti relativno brzo resena i onda ce izaci na videlo da crnogorska politicka elita, kontrolisana od finasijske oligarhije, ustvari ne zeli evropske standarde u Crnoj Gori. Ne zeli ih, jer oni ugrozavaju njihove monopolske pozicije i profitabilne poslove.

Ovako Nebojsa Medojevic, direktor Saveta za promene, tumaci najnovije izjave iz vrha crnogorske vlasti, u kojima se postizborna kriza u Srbiji uzima kao argument za kasnjenje u evropskim integracijama, a ono opet za pokretanje pitanja opstanka drzavne zajednice.

Koliko su odrzivi ovi argumenti?
- Kad god nema odgovor ni na jedno od kljucnih pitanja razvoja Crne Gore - od unistene infrastrukture, bankrotirane privrede, korupcijom opterecene privatizacije, sve tezih optuzbi od mecunarodne zajednice o upletenosti najvisih drzavnih funkcionera u nelegalne aktivnosti - crnogorska vlast se vraca na istu matricu manipulacija, na teren takozvane krupne politike. A, to je: resavanja drzavnog pitanja, odnosa sa Srbijom, ugrozenosti Crne Gore od nacionalistickih teznji Beograda, neprijateljskog odnosa EU, nerazumevanja medjunarodne zajednice... Tu retoriku mi tumacimo kao otpor Crne Gore evropskim standardima. Sada je pitanje dokle ce gradjani Crne Gore, a ovo je vec peti ili sesti put u proteklih deset godina, da prihvataju istu pricu i tu manipulaciju.

MANIPULACIJE VLASTI

Da li su to samo "manipulacije"? Ovu ideju o razdruzivanju Srbije i Crne Gore, po uzoru na Cesku i Slovacku, ili raspisivanju referenduma, ovih dana pominje cak i crnog0orski predsednik Filip Vujanovic?
- Vec prepoznajemo politiku crnogorske vlasti da i takvim izjavama skrece paznju s malih penzija, korupcije, siromastva na ove kao krupne teme. Oni ce nastaviti tu politku "aktivnog cekanja", kako su je sami nazvali. Od 1998. vlast u Crnoj Gori ceka da neko drugi dodje i resi probleme, a u medjuvremenu je situacija u Crnoj Gori sve teza i teza. Ocigledno je da vlast sad zeli da udje u predreferendumsku kampanju i da onda bilo kog kriticara njihovih promasaja na planu ekonomske politike, privatizacije, odmah okarakterise kao izdajnika nacionalnih interesa, opste stvari... Ponavlja se ta prica kako je najvaznije da se resi drzavno pitanje, pa "cemo posle lako".

Ispada da im Srbija sad pomaze u tom poslu?
- Pa, ta koncepcija je ovde prisutna vec odavno. Videli smo je vec 1998. godine. Kako drugacije protumaciti to sto odjednom nevladine organizacije iz Crne Gore umesto akutnim problemima Crne Gore, bave izborima u Srbiji, sudbini drzavne zajednice ...

Ali kljucno je - dok god medjunarodna zajednica tolerise to poigravanje crnogorske vlasti s reformama i demokratizacijom, dotle ce biti otvoren prostor DJukanovicu da kad god mu zatreba alibi za probleme u Crnoj Gori- nadje gomilu placenih analiticara koji onda optuzuju Srbiju za to. Sve dok ne resimo drzavno pitanje i sve dok traje tolerancija medjunarodne zajednice, posebno Evropske unije - ovde ce biti tesko govoriti o evropskim standardima.

REFERENDUM NA CEKANJU

Nazirete li resenje?
- Crnogorska vlast ce i dalje ciniti sve sto moze da do usvajanja standarda ne dodje. Sve zavisi od Brisela i Vasingtona koliko ce tolerisati ovakvo ponasanje. Ako oni jedanput konstatuju da ova politicka elita nije u stanju da implementira evropske standarde, jer time "reze granu na kojoj sedi" i kada EU pocne da trazi neke alternativne partnere u Crnoj Gori i javno ih promovise, tad ce se stvari u Crnoj Gori menjati.

Mislite li da je nemoguce da politka sadasnje vlasti bude i verifikovana na referndumu?
- Smatram da je Beogradski sporazum i nastao kao procena EU da politicke elite Srbije i Crne Gore nisu sposobne da same rese problem. Kao potvrda njihove politicke nezrelosti usledio je zakljucak da medjunarodna zajednica ovde pravi protektorat i tako spreci eventualan sukob. I to je sada stanje protektorata. Gradjanima Srbije i Crne Gore je suspendovano ustavno pravo da se izjasne na referendumu.

A, rok od tri godine, predvidjen Ustavnom poveljom?
-Da, ali i posle tri godine EU ce procenjivati da li se su desile sustinske promene u nacinu upravljanja politickih elita.

I sta ce biti zakljucak?
- Sve dok Srbija i Crna Gora budu kaskale u implementaciji evroipskih standarda, i budu kasnile u reformama, protektorat ce i dalje trajati. Nema govora da ce sa ovakvim neresenim pitanjima, sa ovakvim stepenom otvorenih problema, narocito kad je rec o funkciuonisanju pravne drzave, suocavanja sa korupcijom, neko Crnoj Gori dozvoli referndum. Ostacemo u protektoratu sve dok ne budemo imali vlast koji mogu da resi te probleme.

VECERNJE NOVOSTI

I sta ce biti zakljucak?
- Sve dok Srbija i Crna Gora budu kaskale u implementaciji evroipskih standarda, i budu kasnile u reformama, protektorat ce i dalje trajati. Nema govora da ce sa ovakvim neresenim pitanjima, sa ovakvim stepenom otvorenih problema, narocito kad je rec o funkciuonisanju pravne drzave, suocavanja sa korupcijom, neko Crnoj Gori dozvoli referndum. Ostacemo u protektoratu sve dok ne budemo imali vlast koji mogu da resi te probleme.

Grupa za promjene - da zivimo bolje (ne lazu nego vicu sebi medjusobno)

Sprdnja teska.

Telekom Crne Gore, čiji je predsjednik Borda direktora Oleg Obradović, otkupio od Olega Obradovića 30% akcija Interneta Crna Gora - Konsultant u poslu bio je Nebojša Medojević šef Grupe za promjene

(Podgorica, Mina, 20. Februar 2004. godine) - Crnogorski Telekom je danas kupio 60 odsto kapitala Interneta Crna Gora za 1,75 miliona EUR.

Iz Telekoma, jednog od osnivača Interneta, je saopšteno da je udio u prvom crnogorskom ineternet provajederu sada iznosi 85 odsto, kao i da je u toku razmatranje kupovine preostalih akcija od Vlade Crne Gore.

»Odbor diektora Telekoma je 27. novembra zaključio da nakon isteka tendera za prodaju treba iskoristiti pravo preče kupovine udjela u Internetu Crna Gora. Ulazak u internet provajding biznis dio je strategije ostvarivanja planiranog razvoja Telekoma«, tvrde u kompaniji.

Tender za prodaju dva udjela od 60 odsto kapitala Interneta objavljen je sredinom prošle godine. Vlasnik jednog udjela od 30 odsto je bio predsjednik Odbora direktora Telekoma Oleg Obradović, a drugog sin bivšeg direktora Damir Fetahović.

Na raspisani tender su se bile prijavile četiri velike strane kompanije, a Telekom i Vlada kao suvlasnici Interneta, zadržali su pravo da, pod uslovima koje prodavci prihvate kao najpovoljnije, kupe ponuđeni udio.

Pravo preče kupovine definisano je Zakonom o privrednim društvima i Statutom Interneta Crna Gora.

Da Vlada ili Telekom nijesu bili zainteresovani za kupovinu, ugovor o prodaji bio bi zaključen sa najboljim ponuđačem.

U Telekomu dodaju da je zaintersovani kupac na tenderu za akcije ponudio cijenu koja je plaćena Obradoviću i Fetahoviću i očekuju da će kao, većinski vlasnik uvećati ovogodišnji prihod za oko 400 hiljada EUR procijenjene dobiti Interneta u prošloj godini.

Iz Telekoma je ranije saopšteno da je opravdanost ulaska u Internet provajding biznis elaborirana akcionim planom Komisije koju su činili izvršni direktor te kompanije Milan Perović, crnogorski ministar ekonomije Darko Uskoković i konsultant Nebojša Medojević.

Podgorica, Mina, 20. Februar 2004. godine

Helena Vučetić – Neka Medojević objasni kako su gospoda Obradović i Fetahović došli u posjed 60% akcija Interneta CG, koliko su ih tada platili, da bi juče prodali taj kontrolni paket akcija za čitavih 1,75 miliona eura

LIBERALNI SAVEZ CRNE GORE
PORTPAROL LSCG
HELENA VUČETIĆ
21. Februar 2004. godine

SAOPŠTENJE

(Podgorica, www.lscg.cg.yu, 21. Februar 2004. godine) - Bilo bi dobro da crnogorskoj javnosti gospodin Nebojša Medojević kao konsultant i član Komisije Telekoma, koji se retorički ispred Grupe za promjene zalaže za usvajanje Zakona o konfliktu interesa, objasni kako su Oleg Obradović, predsjednik borda direktora Telekoma, i Damir Fetahović, sin bivšeg direktora Telekoma Jusufa Fetahović, juče zaradili 1 750 000 eura!

Bilo bi, takođe, interesantno čuti kako su gospoda Obradović i Fetahović došli u posjed 60% akcija Interneta CG, a posebno - koliko su ih tada platili, da bi juče prodali taj kontrolni paket akcija Interneta CG za čitavih 1,75 miliona eura! Obradović – svojoj matičnoj firmi, a Fetahović – matičnoj firmi svoga oca – čije je nekadašnje poslovanje u Telekomu, već duže vrijeme predmet sumnje!

Nepostojanje anti-monopolskih zakona i zakona o konfliktu interesa ostavlja prostora za ovakve finanasijske ujdurme, ali i za savjetodavne akrobacije Medojevića i sličnih »finansijskih eksperata«, čiji je glavni imperativ – »Da sve ostane u okviru Porodice«! Takođe, nedavno povećanje cijena korištenja Interneta, od strane Telekoma, koje je suprotno međunarodnim tendencijama, govori o monopolskoj poziciji Telekoma, čije se finansijske transakcije, uključujući i ove posljednje, očigledno diruguju iz jednog jedinog centra koji leži u državno-partijskom vrhu, koji u Crnoj Gori, bez tržišne utakmice - određuje ko može, a ko ne može zaraditi pare!

Podgorica, www.lscg.cg.yu, 21. Februar 2004. godine

Lupati lupati i samo lupati i dok se god lupa kada ono ide se negdje pa ce se stici sa grupom za promjene :? U ovu tranzicionu dodati GZP na ono DPSDP i to je bi bilo sto bi nas od tranzita snilo :?
Lele nama sta moramo da citamo i gledamo :?

~

GZP radi na predlogu za formiranje tranzicione vlade

NVO “Grupa za promjene” radi na utvrdjivanju predloga za formiranje tranzicione vlade koji bi uputio parlamentarnim strankama, nezavisnim intelektualcima i univerzitetu.
Cilj inicijative je prevazilazenje opste krize u Crnoj Gori, rekao je predsjednik Savjeta GZP Svetozar Jovicevic. On je za Radio Slobodna Evropa kazao da bi dokument o tranzicionoj vladi trebao da bude gotov do sredine sledece sedmice.

http://www.pcnen.cg.yu/pcnen2/vijesti/

Guslar i Svetozar

Nema nama nase srece
dok Svetozar nam ne rece
da je vlada tranzicionalna
nasa sudba krasna bajna

U tradiciju sa cigarima
trafinzima i tranzitima
zastitno je tranzit slovo
strankama i nezavisnijima
i intelektualnima

Alijanca da se stvara
pride Grupe Svetozara
nova forsa nezamjenivljija
u tranzicije da nas gura

U novine tako zbori
od Promjena zabrinuti
a na forum kafane Montenegra
gudle guche sve se ori

Guslar tuznu pojku pije :cry:
malo cesnjaka malo nezavisnije :?
iz udbaskoga staba klica
bice meda uz Medojevica

no je svaki oslijepio
samo ovaj progledao
svakom cemer grki toci
a ovome med u oci

Bice meda bice zdravlja
dokle imamo ministra Miodraga
ima da nam srce kuca
celicno od bajpasa

To su nove tehnilogije
od majstora tranzicije
blago nama sa majstorima
i sa slijepim guslarima

Ko je kazo taj je slago
Amerika je daleka
kako kome a dripcima
vazda strana i daleka