Printable View
http://www.cafemontenegro.com/index....t&id=12222
Evo link za CDM o velikom dijamantu.
Vec nekoliko godina Astronomi spekuliraju o postojanju gigantskih dijamanat po svemiru. Mozda su stvarno otkrili jedan.
Da je komad Lucy pa da nista ne radim.
:wink:
spavajmooo sanjajmooooo
:zzz: :wink:
Danas je otvoren 31. izlozba dijamanata u Minhenu. Nevjerovatne su mjere bezbjednosti za ovaj dogadjaj. Boze mili, kakvih sve dijamanata ima, narukvica, ogrlica, mindjusa... da ti pamet stane. Prava remekdjela.
The diamond is the best friend of Maiden
AH diamanti nesto nedostizno cak i kada ih vidis velike u centru su zvijezde.
Vrlo nefer
Tako vrijedni a tako hladni, basnoslavno bogatstvo a ni trunke osjećanja, hehe.
Ne znam, vjerovatno bi bilo lijepo imati neki predmet ili nakit od dijamanata, ne znam. Nekako mi se čini da lako mogu proživiti čitav svoj život bez dijamanata u mojo rusi ili oko mog vrata. Divila bi se izvedbi raznih predmeta i nakita, jer je to stvarno umjetnost.
He, he, treba se sjetiti rijeci iz specijalne emisije BBC o dijamantima koja zavrsava rijecima:Quote:
Originally Posted by flash
'I prije nego se odlucite da kupite ponudjeni dijamant zapitajte se koliko je ljudskih zivota poubijano tokom njegovog trazenja'.
Beauty is in the eye of the beholder.
Hemijska supstanca, kao i svaka druga.
500 godina unazad, jedna od najskupljih supstanci, za koju se ubijalo da se tajna proizvodnje sacuva bilo je... staklo.
Proizvodnja industrijskih dijamanata (koriscenih za raznorazna sjeciva kao jedna od najtvrdjih supstanci danas poznatih) odavno u punom zamahu. Vec danas se proizvode i providne varijante koje je dosta tesko (mada ne nemoguce) razlikovati od onih nadjenih u prirodi.
Nazalost onih koji su u tu supstancu zarobili poprilicne pare, dijamantima se lose pise, i to uskoro. Razlog je trivijalan, a dijamant - kolateralna zrtva :roll:. Tehnologija proizvodnje idealnih kristalnih resetki (monolitni kristalni blok, bez nesavrsenosti) oblast u kojoj ce vrlo vjerovatno doci do zestokog prodora skorih dana. Velike pare se investiraju u to, i u industriji elektronike i za primjenu za svemirske upotrebe (monolit sa idealnom kristalnom resetkom bi bio crvsci i od dijamanta) i za kojesta drugo.
500 godina od danas... dijamant ce bit interesantan isto koliko nam je danas interesantan... "kristal" (iliti staklo s primjesama olova).
Naci cemo nesto drugo da za njega ubijamo, siguran sam.
Da ne bih otvaro novi topic na istu temu, eto da ozivim jedan starii:
Astronomi su postavili novu teoriju posanka planetarnih sistema u svemiru koja predvidja postojanje dijamantskih planeta u zavisnosti od kemijskog sastava pocetne maglice.
U prevodu ako je po***** (primarni) oblak sadrzavao vise silikonskih jedinjena, imali bi plante tipa Zemlje u koliko bi sadrzao vise karbonskih jedinjenja, imali bi dijamantske planete. Naravno te planete bi prije bile crne nego sijajne, jer dijamantski omotac bi se nalazio duboko ispod povrsie planeta.
Neka skora posmatranja extrasolarnih planeta izgleda da potvrdjuju ove pretpostavke.
sljedi link na engleskom
http://www.universetoday.com/am/publ...s.html?1022005
http://www.diamond-experts.com/image...nd_pricesb.jpg
ma uzmes malo ugljenika na temperaturu od 4000 K i pritisak od 550 bara i eto ti dijamant..
da ubrzas proces dodas Ni
a najlakse plazmohemijskom metodom iz metana da bi bio bez primesa
P.S.sta radi fizicka hemija
E sad...koliko mi je poznato, pritisak i temperatura "magle" ili ti oblaka iz kojeg se stvaraju planete i nisu tako veliki. Ne znam tacno koja je temperatura, ali vjerovatno nije blizu 4000K. Svemir je vrlo hladan i prazan. Ako se planete stvaraju poslije supernove, temperatura je mozda visoka, ali pritisak sigurno nije veliki.
Cini mi se da je Arthur Clark u jednim od svojih knjiga spomenuo planete sa jezgrom dijamanta.
ali kad malo bolje razmislis pritisak opada sa visinskom razlikom.
sto znaci da je maximalan bas u jezgru.
A podaci za temperaturu i pritisak su iz faznog dijagrama ugljenika. Sa njega mozes videti i kako dobiti tecan ugljenik i dijamant kao razlicita agregatna stanja ugljenika.
Jedino nigde ne mozes naci za fularen posto je nov,pa ga jos nisu prikazali na dijagramima
Postoji teorija da vecina slobodnog ugljenika u svemiru (ugljenik koji je dio slobodne prasine po maglicama, npr Konjska glava) je u obliku fullarena.
http://www.starlightccd.com/doug/ast...6/horse-16.jpg
A znate li da postoji jos jedan kristalni oblik ugljenika zvan Cerafit. Ovo je inace prva otkrivena alotropska modifikacija nekog elementa koja ne postoji u prirodi
Nasaje tokom zagrijevanja grafita na preko 2550 K.
Mali bijeli kristalići. Nadjeno je da je ovaj oblik ugljenika jedan od najmeksih materijala.
Otkriven 1969.
Nema cak ni slike da je se prikaze da vidimo kako izgleda (cak ni tražeci preko Google).Quote:
Carbon is known to most people as the lumps of black stuff that burn in fires. But if you think that this is its only form, you would be wrong! Carbon can be as white as elephants can be pink.
Carbon is a very flexible element - there are over sixteen million compounds of carbon, more than any other element. Because it has just the right size for fitting into the space between other molecules, it is capable of allotropes - commonly, diamonds and graphite, but more recently, a new allotrope, called white carbon or ceraphite, has been found.
White carbon was first made in 1969. It is unlikely to have existed naturally, as it has only been manufactured under extreme test conditions in a lab. It was produced at a high temperature (2550K, or 2277C) and low pressure, on the edges of graphite, another allotrope of carbon. Because of the change in conditions, the graphite sublimates and the white carbon forms as small crystals around it. These crystals can then be removed and examined. White carbon is transparent - it can be seen through - and birefringent - it has more than one index of refraction, which means it can split one ray of light into two separate rays.
Because so little is known about it, and it is very seldom-occurring, there are currently not many practical uses for white carbon. It has been reported to be extremely soft for a carbon product. In the future, however, more applications may be found: graphite is already a cheaper alternative to boron fibers, and white carbon, if it gets developed, may be a replacement for this. Confusingly, boron nitrite, which is used in sports equipment, is sometimes called 'white graphite'.
Ako neko bude imao srece da na netu naleti na sliku cerafita neka je postuje ovdije.
Ne mogu da nadjem sliku
ali prema opisu uslova pod kojim je dobijen, na dijagramu bi mu bilo mesto izmedju grafita i tecnog ugljenika.Za niske pritiske je ipak potrebna jos veca temperatura da bi se dobio tecan ugljenik.
Ova temperatura je verovatno analogna prelaznim tackama topljenja kod staklastog stanja ili kod tecnih kristala.
Mislim da se radi o jednoj mezofazi jer se karakterise fizickim osobinama grafita a transparentan je odnosno opticki izotropan sto je osobina tecnosti.
osim toga, po tome sto ima vise od jednog indeksa prelamanja mozemo zakljuciti da rastojanja izmedju molekula nisu svuda jednaka,odnosno postoji uredjenost na blizinu sto ga opet karakterise opticki kao tecnost.
ipak ovo su samo neke moje pretpostavke i vezba
Jeste epruvetice, pritisak je maksimalan tacno u jezgru, nego to sto je mene brinulo je stvaranje takvog jezgra! Zavisno iz kojih se uslova planete i slicno stvaraju, pritisak i temperatura su drugaciji, ali su uglavnom nizi nego isti za sintezu dijamanta. Ako se planete radjaju poslije supernove, pritisak nije bas toliko mali s`obzirom da citava zvijezda (ili dvije zvijezde) eksplodira(ju), ali opet cisto sumnjam da takav pritisak dostize 550 bara.
Na jednom casu iz astronomije profa pitao da napravimo nas solarni sistem, i ja sam izabrala da mi jezgro jedne planete bude napravljeno od dijamanta, ali sjecam se da je profesor spomenuo da pritisak "magle" vjerovatno nije dovoljno visok...
Vase misljenje, molim?
p.s. Covjece (zeno) epruvetico, vidim da dobro vladas tim dijagramima. Cime se bavis inace?
Evi jedan link sa baznim podacima koji se vezu za nastanak solarnog sitema (Si maglica)
http://www-astronomy.mps.ohio-state....t6/origin.html
Naravno sa ovim scenariom se ne slazem bas u potpunosti medjutim ima interesantnih tacaka na koje treba obratiti paznju.
Sto se tice nase rasprave (carbonske planete i dijamanti) vazan je 4 pasus sa temperaturom kondeziranja Ugljenika.
Ali ovo cu razmatrati tek sjutra posto moram ic spavat.
cas iz astronomije? kako to lijepo zvuci :) ... gdje/sta studiras btw. ?Quote:
Originally Posted by sanxa
Quote:
Originally Posted by sanxa
Ako su pritisci nizi,ali ne previse niski,na dovoljno visokoj temperaturi opet bi bilo moguce formiranje dijamanta s tim sto je proces znatno sporiji.
Ipak, slusaj ti sta ti profa kaze
Bas mi je zao sto ne mogu sva znanja da objedinim u jedno,pa da lako zakljucujem sve.Ipak mi je potrebno jos mnogo ,mnogo rada da bih znanje primenjivala na astronomiju kao ti..
Ali ima vremena.. polako ulazim u to
Ja sam trenutno student fizicke hemije u BG
P.S.Zensko sam
hmm niceeeQuote:
Originally Posted by epruvetica
P.S. pa sta ako si zensko :)
Evo procitah ovo sto je funestis postovao, i pise da temperatura te "solarne maglice" dostize nekih 2000 K, a nista ne kazu za pritisak, a s`obzirom da je to "maglica," izgleda da je pritisak mali.
I takodje kazu da se maglica sastoji od 75% vodonika i 25% helijuma, a odakle ugljenik i ostali tezi elementi? Najvjerovatnije su sintetizovani putem raznih nuklearnih reakcija ukljucujuci helijum, koje su itekako moguce na temperaturi od 2000 K.
Eto ljudi, meni nije jasno odakle dijamanti. Mora da su to oni nesto pogrijesili, ili mi nemamo veze sa naukom :)
2fast4u, ja sam prva godina na postdiplomskom iz kvantne hemije u Americi, a podsmijer mi je bio Astronomija. Ovde skoro svaki veci fakultet ima casove astronomije, i to su stvarno korisna predavanja, jer astronomija ujedinjuje matematiku, fiziku, i hemiju. Profesori su uglavnom prepametni i puni znanja; samo sjedis i gutas sto pricaju! Ako ikada imate sansu uzeti bilo koji cas astronomije, bio to cas o crnim rupama ili solarnom sistemu, ja vam ga itekako preporucujem.
Aaaaaaaaaaaa ljudi, pade mi nesto na pamet citajuci ovaj clanak sto je funestis jos davno postavio http://www.universetoday.com/am/publ...s.html?1022005
Mozda se dijamant stvara kad je planeta vec dostigla svoju normalnu masu i velicinu, jer je tada pritisak u jezgru visok (a i temperatura!), a ako je jezgro uglavnom sastavljeno od ugljenika, eto ti ga dijamant! Mozda jezgro nije sastavljeno 100% od dijamanta, ali bi ga bilo u grudvicama kao sto je nadjeno u ponekim meteoritima. Jupi, ajmo u lov!
Uh, sramota! Tek sad shvatih da je ova ideja iznesena u clanku, tako nemoj da mislite da je moja. :D
Sastav planeta u bilo kom planetarnom sistemu Zavisi od hemijskog sastava početne maglice.
Medjutim raspored samih hemikalija u tom oblaku (iako je maglina bila homogena u početku) se vremenom pod uticajem centralne zvijezde rasloio na pojaseve koncentacije.
Svaki pojas koncentracije je sadrzavao veću količinu pojedinog elementa ili jedinjanja.
To se dogodilo zbog temperature (kojaja jasno zavisi od udaljenosti od marične zvijezde), čisto steme temperature kondenzacije pojedinih elemenata.
Direktan primjer je i nas suncev sistem.
Merkur= Sačinjen pretežno težih elemenata sa visokom tačkom kondenzacije (željezo, nikel itd sa manje primjesa silikona)
Venera= Planeta sačinjena pretežno od siliciumskih minerala sa manje feritnih jedinjenja i elementarnog gvoždja koje se sakupilo u jezgri.
Pojas od Zemlje do asteridnog pojasa= područja gdje su se silicium, aluminium ugljik i kalcijum kondenzirali u većim količinama. Zemlja je medjutim tu jedan izuzeak zbog svoje velike gustine (merkur = 5.5 gr/cm3, zemlja = 5.3 gr/cm3) pa tako vise lici na planete u prvom pojasu. To je u stvari radi procesa u kome je nastao mijesec,
ovaj link je ppt file za download koga interesuje nekoliko teorija o nastanku mijeseca
http://www.phys.uconn.edu/~cormier/lunarorigin.ppt
drugi link obijašnjava zašto je zemlja gušća nego što joj to polozaj od sunca predvidja (postoji i sasvim lijepa animacija na ovom siteu)
http://www.classzone.com/books/earth...?chapter_no=25
Karbonske planete bi nastale na području negdje u asteroidnom pojasu (dokaz su karbonska vrsta meteorita nadjenih na zeljmlji a čiji orbitalni elementi dokazuju da dolaze iz tog pojasa) Zasto se nije formirala karbonska planeta na tom području? Zbog uticaja Jupitera čija gravitacija nije dozvolila formiranje planete.
Vanjski planeti su sačinjeni većinom od vodenog leda, organskih jedinjena (pretezno ugljovodonika) te veliki planeti koji su sačinjeni pretezno od vodika i helija (uspjeli su sacuvati vodonične atmosfere radi svoje velike gravitacije).
http://www.uwgb.edu/dutchs/PLANETS/Geochem.htm
E sada jedna prosječna planeta karbonalog tipa sa dijamantkim plaštom bi morala biti veličine kao zemlja da bi se postigao dovoljno visok pritisak da se ugljik počne kristalizirati u dijamant, morala bi imati relativno veliku koncentraciju težih radioaktivnih elemenata u jezgri kao i zemlja (da se temperatura u sredistu odrzava na duži period (radi radioaktivnog raspada Zemlja je uspjela održati rastaljenu jezgru do danas mada u zadnjih milijardu godina ulogu rastaljivače je preuzelo jako magnetsko polje i dinamo efekat u centru jer su se radioaktivni izotopi istrosili)
Bila bi raslojena sličan način kao zemlja
Feritna jezgra, rastpljeni plašt sastavljen od silicija i ugljika (koncentracija ugljika bi rasla prema povrsini) negdije na prelazu iz plačta u koru dosegla bi se temperatura kristalizacije ugljika i tu bi se moglo očekivati i kristaliziranje dijamanta (dijamantski plašt), od ovog područja prema površini imali bi čvrstu koru sačinjenu pretežno od ugljenika, kalcijuma i silicija.
Ovakva planeta bi vijerovatno nastala na području izmedju asteroidnog pojasa i Jupitera pod uslovom da se uzme da je centralna zvijezda slicna po temperaturi sa suncem i pod uslovom da se nije formirala planeta veličine Jupitera u blizini.
evo još jedan članak o formiranju sunčevog sistema
http://www.astronomynotes.com/solfluf/s11.htm
http://www.ap.stmarys.ca/~ishort/Ima...ar_systems.jpg
Novi solarni sistemi u formiranju u Orionovoj maglici (Hublle)
http://www.ap.stmarys.ca/~ishort/Ima...lar-nebula.gif
shema nastanka solarnog sistema (obratite pažnju na kondenzacije prikazane na ovoj slici shematski)
Strava! Super si objasnio. Jedan komentar za sada: Jupiter jos uvijek sadrzi vodinik i helijum u obliku gasa zbog svoje ogromne gravitacije, i zbog niske temperature. Da je planeta kao jupiter (velika i uglavnom gasovita) bila bliza suncu, a takve planete su vec pronadjene na nase veliko iznenadjenje, temperatura na povrsini bi bila visoka i time dala dovoljno kineticke energije molekulima i atomima helijuma i vodonika da ubrzaju i napuste planetinu povrsinu.
U principu ovo zavisi od veličine matične zvijezde, snage solarnog vijetra kojeg proizvodi i gustine proto solarne magline(protosolarna maglina je pogrešan naziv za maglinu koja se zgušnjava u planetarni sistem, valjda egoizma radi, u svakom slucaju maglica koja se zgušnjava u planetarni sistem)Quote:
Originally Posted by sanxa
Velike planete nastaju u pojasu gdje temperatura i gravitacija maticne zvijezde dozvolavaju.
Jupiter je nastao u oblaku koji je vec bIo siromasan teskim elementia, medjutim imao je dovoljno materijala (taj materijal koji se sastojao od vodonika helija vode i ugljika i azota) da formira protoplanetu koja se sastoji od tih elemenata.
Jupiter je imao sreće u neku ruku jer je pokupio svu materiju tog tipa koja se nalazila u orbiti na taj način isušivajući svoju putanu (kupio j sve što je mogao)
Kod extra solarnih planeta nadjeni su planeti mase nekoliko puta veći od Jupitera jako blizu matične zvijezde.
Zašto?
Zakon o očuvanju ugaonog momenta.
(teška fizika o očuvanju ugaonog momenta sljedi na engleskom)
http://theory.uwinnipeg.ca/physics/rot/node7.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Angular_momentum
http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu...mages/amp1.gif
Ako je maglina bila gušća nego primarma solarna maglina onda je bilo dozvoljeno da se stvore planete vece nego Jupiter na udaljenosti gdje se stvorio Jupiter.
Medjutim u takvim sistemima centralna zvijezda zbog viska materijala vise i sija u pocetnim danima zbog vece koncetacije materijala (misli se na teže elemente a ne na vodik i helijum) (veca gravitacija zbog prisustva tezih elemenata podize temperaturu zbog te iste gravitacije, zakon slobodnog pada u kombinaciji sa trenjem) što podiže brzinu i gustinu solarnog vijetra sa zvijezde zbog viška oslobodjene energije.
NAPOMENA: Zvijezda u tim ranim danima još nije dosegla temperaturu termonuklearne reakcije i svu svoju energiju dobiva iz sažimanja svoje mase (keye word google T Tauri stars) što direktno zavisi od same mase zvijezde koja opet zavisi od sastava primarne maglice. Više težih elemenata više mase, pa više gravitacije te više i energije. Interesantno je da krajnji rezultat ne mora biti drugačiji od našeg sunca pri istoj masi iako se oslobodilo više energije u početku.
Recimo (dvije zvijezde iste mase i iste koncetracije vodonika ali različitog sastava teških elemenata) zvijezda sa više lakših elementa sporije će upaliti termonuklearnu reakciju, dok zvijezda sa više teških elemenata će to uraditi prije zbog veće gustine, medjutim rezultat će biti isti jer koncertacija termonuklearnog goriva je ista (h2). Rezultat je jači solarni vijetar u prvim danima (prije paljenja termonuklearne reakcije) za zvijezdu sa više težih elemenata.
Planet koji rotira oko takve zvijezde gubi ugaoni momenat zbog trenja sa solarnim vijetrom i samim tim zbog terćeg Keplerovog zakona (google, provaj upoterbit za definiciju) gubi energiju i spiralno se sunovraćuje prema zvijezdi.
http://home.cvc.org/science/kepler.htm
Odnosno ako se period povećava (zbog trenja) da bi se očuvao treći keplerov zakon Mora se gubitak energije nadoknaditi sužavanjem orbite te se period skraćuje očuvanem ugaonog momenta.
Takav sistem nema stabilne planete zemalskog tipa vec planete Jupiterove mase koje su blizu zvijezde.
Te planete su u startu bile bar nekoliko puta teže nego sam Jupiter, a nalazile su se na putanjama gdje je sada Jupiter.
Maglica koja sadrži vise teskih elemenata može izazvati ovakav efekat gdje pregusta primarna maglica izaziva trenje i tjera planete da se spiralno spuštaju prema zvijezdi.
Zaključak (ugaoni moment kretanja):
1. Gušća maglica će stvoriti više planeta koje će bit i teže, ali će se sve one u datom vremenu srusit na zvijezde
2. Mala gustina ce stvorit zvijezdu i malo planeta koje imaju stabilne orbite ali koje su male i beznačajne sa zvijezdom koja je previse mala da sijala dovoljno.
3. Taman kako treba stvoriti ce zemlju i stabilne orbite pa će se razvit život, pa čak i inteligentan da možemo postavljat ova pitanja.
Usput ni mi nismo kako treba jer se zemaljska putanja skraćuje za po milimetra godišnje zbog solarnog vijetra. Ne da je nešto opasno (trebat će nam 3590 miliona godina da poljubimo sunce) ali eto ka primjer (i samo sunce neće živit toliko).
U svako slucaju ............
Sunce nam je baš dalo i više vremena nu što nam treba.
(pa neka mi neki reče da u pravom trenutku i na pravom mjestu nije istina (+- milijarda zemaljskih godina)
ZVIJEZE SU TU SAMO TREBA SKONTAT KAKO RADE, A ONDA DJE ĆE NAM BITI KRAJ
Naravno ovo sve važi za zvijezde sunčevog tipa
http://zebu.uoregon.edu/~imamura/208/feb15/tauri.html
Za zvijezde veće mase (preko 2.5 mase sunca) priča je posve drugačija.
Za manje mase (gdje se termonuklearna reakcija ne može upaliti) Priča poprima čak i blentave karakteristike.
:)
Ps Veća gustina, veće trenje i gubitak brzine te padanje.
PS od ps nisam siguran da sam bas bio jasan (s obzirom da nemam dara za te stvari)
Slika drugog keplerovog zakona
Linija koja spaja tijelo i centralni obijekat prelazi uvijek istu površinu za isto vrijeme bez obzira na excentručnost putanje
http://home.cvc.org/science/kepler_sm.gif ,
u stvaru 2 keplerov zakon nije ništa drugo nego zakon o očuvanju ugaonog momenta
Na ovoj slici je dijamant CERAFIT. Pisite sve sto znate za ovaj dijamant, dali je skup za prodazbu jer dijamant CERAFIT imam 350 grama.Za sada toliko.
POZDRAV ARSOVSKI
Ne mogu da vjerujem koliko ste nachitani. Svaka chast Funestis, Epruvetica & sanxa, nauchio sam dosta.
Sva ziva bica su napravljena uglavnom od ugljenika kao i dijamant, ima neshto misteriozno u toj supstaniciji.