Rekli su... o...

Nova tema.

1) ... o... "Igralištu":

Sam izlazak u ring je pobjeda nad strahom od smrti.
Exercise. Discipline. Formation.
Everything is possible. The impossible only takes longer.
Your mistakes don't define you. How you deal with them does.
Dream it. Believe it. Achieve it.
Nema manjih i većih zadataka. Svi su jednako važni.
Ti si na vrhu zahvaljujući podršci onih sa dna. Zar ne vidiš to?
Play the man you are.
Aggressive but not sinister.
Ubijte zmaja (problem) dok je još malen i sladak. U protivnom će se pretvoriti u Godzillu i uništiti vaš grad.
Možemo se boriti protiv Tame ili možemo upaliti Svjetlo.
Sve što kažete nakon "Ja_____" prije ili kasnije pretvara se u vas.
One bad turn deserves another.
You want to know the difference between a master and a beginner? The master has failed more times than the beginner has even tried.
Never hope for it more than you work for it.
If you don't go for your dreams, what is your life about?
Your visions will become clear only when you can look into your own heart. Who looks outside - dreams, who looks inside - awakes.


Nokaut je kraj lekcije.

Pa moraš imati malo začina u bujonu.

https://i.postimg.cc/j5yX38pK/Screen...507-Chrome.jpg

Svijetu se ne može ugoditi.
Niko ne može cijelom svijetu kolača namijesiti.
Svijetu nit' nadrobi, nit' nasoli.

Komu vašar kapu kupuje, onaj će ići gologlav.
Teško onome po komu se svijet svijesti.
Ko za svijetom plače, bez očiju ostaje.

Kol'ko ljudi, tol'ko ćudi.
Gdje je čija kuća, tu je i sredina svijeta.
Svijet je najbolja škola.

Bi i ne bi: to smo mi; bit' ili ne bit': to je svijet.
Mi starimo, svijet se podmlađuje.
Na mlađima svijet ostaje.

Čeljade na svijetu, kap na listu.
Od povoja bez spokoja.
Drvo je drvo, kam je kam a čovjek je i drvo i kam.
Drvo bez grane i čovjek bez mane - ne mogu biti.
Orlovi najradije samci lete.
Životinje su šarene spolja, a ljudi iznutra.
Mučno čovjek uvijek jednak može biti.
Živ će čovjek sve učiniti.
Čovjek bez poroka nije čovjek. (Nego šta jeste?)
Teško je čovjeka naći, a lako poznati.
Muka je do čovjeka doći, a od njega ti je lako.
Dobru čovjeku sve dobro stoji.
Zlu čovjeku svak' je dužan.
Čovjek je čovjeku - il' anđeo il' đavo.
Zvijer zvijera, ptica pticu, čovjek čovjeka - jede.
Nije čovjek toliko zao da se neće naći gori.
Lakomac je čovjek s đavolom prvobratučed.
Od sviju živina - najbolja je čovjek, najgora je čovjek.
Čovjek je tvrđi od kamena a slabiji od jajeta.
U zlu se čovjek gleda kakav je.
Smrti se ne boj, no zla čovjeka.

Ne traži đavol čovjeka, nego čovjek đavola.
Ne zovi zla, jer i samo dohodi.
Zle oči nikad dobro ne vide.
Zlu bravu zla paša.
Od zle ptice - zlo pile.
Pauk po cvjetiću bere jed, a pčela skuplja med.
Udri zlo, da je gore.
Kad ideš vuku na čast, povedi psa uza se.
Zlo ni na vojsku ne gine.
Jedno se zlo iz drugog snuje.
Klin klina tera, a malj oba.
Nijedno zlo samo ne dođe.
Zlo dobrodošlo, ako si samo došlo.
Zlo dođe na konju, a ode na pužu.
Učini rđi dobro, da ti čini zlo.
Gdje zlo zamrkne, tu i osvane.
Svak' se svoga zla boji.
Ne pozna se zlo, nego kad dođe.
Što sa zlom dođe, s vragom pođe.
Ko sa vragom pođe, vrag ga i odnese.
Od koze jare, od ovce jagnje, od vraga - vrag.
Bolje je prazna vreća, nego vrag u vreći.
Zlo osnuj, a vrag će ga izatkat'.
Đavo je uvijek u svom selu.
Ako neće zlo od tebe, bježi ti od zla.
Kad se đavo skuta dohvati, otkini skut.
Đavo ni ore, ni kopa, već sve o zlu misli i radi.
Ko sa vragom tikve sadi, o glavu mu se lupaju.
Vuk na vuka ni u gori neće.
Vrana vrani očiju ne vadi.
Zlu dobra ne učini, da te zlijem ne plati.
Ko vjetar sije, buru žanje.
Ko se psa ne odbrani, ne umoli ga.
Zmija, kad ne može da ujede, repom ošine.
Ko svakoga sluša - zlo čini, ko nikoga - još gore.
Ugljen, ako ne ožeže, on ogari.
Tko zlo čini, zlo i čeka.
Ko se tuđem zlu veseli, neka se svome nada.
Zlo se lako ne zaboravlja.
Ko zlu prašta, dobru škodi.

Da nema vjetra, pauci bi nebo premrežili.
U ovome svijetu nikakva dobra nema koje ne bi pomiješano bilo sa zlim.
I slatka i gorka dinja na jednoj vreži raste.
Koliko je nizbrdica, toliko je uzbrdica.
Što je više brdo, to je dublja dolja.
Zlo s dobrim susjeduje.
Dobru konju 100 mana, a rđavu (samo) jedna.
Prije bude od dobra zlo, nego od zla dobro.
Tri je dobra teško sastaviti.
Mučno je sastaviti dva dobra zajedno.
U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne pokudi.
Zlu se ukloni, dobru se pokloni.
Teško je dobro vidjeti, a lasno ga je poznati.
Ne bi bilo dobro, da je uvijek dobro.
Dobro se ne pozna, dok se ne izgubi.
Onaj mi je brat koji mi je dobru rad.
Čija bolja, toga i starija.
Pusti dobro niz vodu, a ti hajde uz vodu - srešćeš ga!

Ko što čini - sve sebi.
Prvo pomisli, a pak učini.
Što ne želiš sebi, nemoj ni drugome.
Učini dobro, ne kaj se; učini zlo, nadaj se.
Ko dobro čini, bolje dočeka.
Čini dobro, pa i u vodu baci.
Ne gubi se dobro, kad je dobru dato.
Stoput daj, a jedanput ne daj - nisi nikad dao.
Sebi pomoć krati, tko je drugom niječe.
Ako mi ne možeš pomoći, nemoj mi odmagati.
Ko zlo čini, dobru se ne nada.
Ko zlo čini, goremu se nada.
Vrag ni sam sebi nije dobro učinio.
Ne boj se onog kom nisi dobro učinio.
Niko čovjeku gore ne učini neg' on sam sebi.

I panj je lijep, obučen i nakićen.
Nije toliko đavo crn koliko ga moluju.
Nije zlato sve što sija.
Spolja gladac, a iznutra jadac.
Pod jagnjećom kožom mnogo puta kurjak leži.
Ne gledaj vlat, nego - klas.
Pauna gledaj, ali ne slušaj!
U crnoj zemlji bijelo žito rodi.
Neće haljina na nebo, već - duša.

Ćutanje je zlato.
U šutnji je pola mudrosti.
Dva su uha da se dvaput čuje, a dva oka da se dvaput vidi.
Ko brzo sudi, brzo se i kaje.
Ko pametno ćuti, mudro govori.
Bolju ćeš čuti nego ćeš reći.
Od ćutanja glava ne boli.
Koja se ne rekne, ona se ne čuje.
Ispuštenu riječ ne stiže.
Što prođe preo 9 zuba, ode preko 9 brda.
Jedna riječ, sto riječi.
Ko puno govori, malo mu se čuje.
Ne vjeruj onome koji se mnogo kune.
Buči većma ko manje razloga ima.
Da se riječi kupuju, manje bi ih bilo.
Prazna tikva na vjetru svira.
Lonac ćeš poznati zvoneći, a čovjeka govoreći.
Lijepa riječ gvozdena vrata otvara.
Gora je rana od jezika, neg' li od mača.
Ko hita, vrat lomi.
Hitnja je vražje pletivo.
Brza kučka slijepe kučiće rađa.
Hitar budi što čuti, ali tih govoriti.
Jednu reci, a dvije čuj.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Bolja je jedna razmišljena nego stotina učinjenih.
Porani mišlju, a pokasni riječju: nećeš se pokajati.
Ispeci, pak reci.
Jezik - dželat.
Cijeni cijenom, a mjeri mjerom.
Sto puta mjeri, a jedanput striži.
Mjeri i važi, pak onda kaži.
Laka pamet - brze noge.
Nek' ti uši čuju, što ti usta govore.
Ne valja od jezika lopatu činiti.
Svačiju slušaj, a svoju smatraj..
Reci makar i jednu, ali vrijednu (riječ).
Ne reci zlo, da zlo ne čuješ.
Ko govori šta hoće, valja da sluša i što neće.
Ne kaži sve što znaš, ne čini sve što možeš, ne vjeruj sve što čuješ.

Car caruje, um boguje.
Um caruje, a snaga klade valja.
Što snaga (jakost) ne može, pamet učini.
U mudre glave - 100 ruku.
Glava je starija od knjige.
Zalud knjiga gdje pameti nema.
Onaj dobru pamet imade koji svojoj pameti mnogo ne vjeruje.
Mudrom junak konja vodi.
Dobra pamet - gotovo gospodstvo.
Ljudi se po odijelu sretaju a po pameti prate.
Zao um, gotov sud.
Da budala zna da je budala, dvije bi pameti imao.
Više um zamisli nego more ponese.
Kad bi se sve pameti iznijele na pazar, svak' bi se svoje mašio.
Nije pamet u godinama, nego u glavi.
Ko nema u glavi, ima u nogama.
Prazan klas se u vis diže, a pun k zemljji savija.
Teško tome ko za tuđom pameću ide.
Nema većeg zla od zle pameti.
Crna pamet - gotova pogibija.
Pametan polako ide, a brzo dođe.
Ne daj umlje za bezumlje.
Muka uči pameti..
Šuplju glavu vjetar nosi.

Nauka je jedna muka, a oduka dvije.
Učeći drugoga i sami sebe učimo.
Bez muke, nema nauke.
Primjer je najbolji učitelj.
Niko se nije naučen rodio.
Mlado se drvo savija.
Dobar pop do smrti se uči.
Čovjek se do smrti uči, a nedoučen u grob legne.
Čemu se mlad nauči, star se ne oduči.
Što djed misli, to i unuče.
Od dobrijeh dobro se uči.
Dobar nauk zlata vrijedi.
Živeći se uči, a učeći se mrije.
Nauk svemu sudi.

Znanje je pravo imanje.
Neznajšu rđa bije.
Zlo je ko ne zna, a učiti se ne da.
Blago onom ko zna da ne zna, a hoće da zna.
Bolje je ništa ne znati, nego - kojekako.
Ko više zna, taj bolje vidi.
Mudrost svijetom vlada.

Bolje je umjeti nego imati.
Što ko uči, to umije.
Toga je polje, ko umije bolje.
Riba ribu a ribar obje.
Ko umije tomu dvije.
Prava prelja i na krivo vreteno zna presti.
Vješt goru lomi, a nevješta gora.
Od nevješta gora plače.
Za majstorom i gora plače.
Svaki popo u svojoj knjizi vješt.

Ko započne - njegova se broji.
Kakav početak, tak'a i svrha.
Zlatna svrha zlati i nezlatan početak.
Zao početak, a gora svrha.
Što se ne počne, to se ne dospije.
Ko dobro počne, on je na pola radnje.
Ko zlo počne, gore svrši.
Ko dobro počne, bolje svrši.
Čiji je početak toga je i krivica.
Dobar početak - laki svršetak.
Gori su povraci, neg' počeci.
Bolje je ne početi, nego ne dočeti.

Nije svak' orač ko se pluga drži.
Onoliko čovjek valja koliko i kako uradi.
Ništa se ne može od vrijedna čovjeka oteti.
Rano ranilac i kasno legalac kuću steče.
Ko rano rani, dvije sreće grabi.
Lijenost je najveće breme.
Besposlica, vražija uzglavica.
Bez truda nema ni zadovoljstva.
Gdje nema rada, tu nevolja vlada.
Komu je vruća postelja, studen mu je ručak.
Više valja podranak, nego vazdanak.
Ko docnije ustaje i obojaka mu nestaje.
Lako stani, brzo stupi.
Bog daje težaku, a ne ležaku.
Lijenu težaku miši sjeme izjedu.
Ništa nije bolje od dobre volje.
Kad je volje, i zlo ide na bolje.
S trudom išta, a bez truda baš ništa.
Ko puno snuje, malo tkaje.
Ko se vrabaca boji, proso nek' ne sije.
Ko se dima ne nadima, taj se vatre ne nagrija.
Gvožđe se kuje dok je vruće.
Ko radi, ne boji se gladi.
Kako ko radi, onako i ima.
Lako po lako, ide se daleko.
Od jednog udara, dub ne pada.
Kaplja kamen dubi.
Tiha voda brijeg roni.
Vrijedne su ruke najbolja alatka.
Ko vjetar sije, buru žanje.
Slabo sjeme, njiva jalova.
Kakva sjetva, takva i žetva.
U ratara crne ruke a bijela pogača.
Bez orača i zdrava kopača, ne bi bilo kruha ni kolača.
Nema kruha bez ruku, nema ruku bez kruha.
Nema hljeba bez motike.
Ralo i motika svijet hrani.
Ko ljeti planduje, zimi gladuje.
Bez alata nema zanata.
Sve, sve ali - zanat.
Radu je gorak korijen ali sladak plod.
Ako ne načiniš, ne išteti.
Što sam mož', od drugoga ne čekaj.
Što možeš danas, ne ostavljaj za sjutra.

https://www.youtube.com/watch?v=B4PfeqNjXrc

Ako ne počneš, nećeš ni svršit'.
Nije ko počne, neg' ko svrši.
Uveče se dan hvali.
Pod noć tikve cvjetaju.
Pred zoru se mrzne.
Skoči, pa reci "hop!"
Ko se poslednji smije, najslađe se smije.
Konac djelo krasi.

Bez zbora nema dogovora.
Dogovor kuću gradi.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Od složne braće i đavoli bježe.
Složnoj braći sve je možno.
Đe je sloga, tu je i Božji blagoslov.
Sloga je najtvrđi grad.
Složni kaluđeri mrse i srijedom i petkom, a nesložni ni nedjeljom.
Iskra braću dijeli.
Šapat kuću gubi.
Kad jedan neće, dva se ne svade.
Svađa bratstva - iskop manastiru.
Bolje s mirom, nego s čirom.
Prkos kola lomi.
Od inata nema goreg zanata.

Štednja je prva dobit.
Štednja vrijedi koliko i radnja.
U radiše svega više, u štediše jošte više.
Ko ne čuva malo, ni dosta ne može imati.
Kiša pada kapljicama, pak napada lokvicama.
Vlakno po vlakno - runo.
Ko stara ne krpi, nova ne nosi.
Što danas ne potrošiš, to si stekao.
Čuvaj bijele novce za crne dane.
Kako ko čuva, tako i ima.
Dockan je štedjeti onda kad nestane.
Novci kad odlaze imaji 100 nogu, a kad dolaze samo dvije.
Srebrna ruka koja steče, a zlatna koja sačuva.
Koji štedi, u drugog ne gledi.

Ko ima otkud, ima i zašto.
Nije bogat ko mnogo ima, neg' ko malo žudi.
Što ko više ima, to više želi.
Bogat je ko u drugoga ne ište.
Bogat kako hoće a ubog kako može.
Bogatstvu je mati sirotinja.
Bogat jede kad hoće, a siromah kad može.
U bogata Vlaha i goveda pametna.
Na slanu ruku ovce trče.
Dok imaš svačiji si, kad nemaš ničiji si.
Nesta blaga, nesta prijatelja.
I najbogatiji da proda sve što ima, ne može da kupi sve što nema.

Prazna je torba teža od pune.
Kad nema pogače, dobra je i ovsenica.
Na siromaha i zec vadi pištolj.
Zaludu je načina, kad nije začina.
Čega nije, ni car ne ije.
Glad očiju nema.
Glad je najveći gospodar.
Crnje bolesti nema od gladi.
Gladni trbuh razloga ne čuje.
Sit gladnu ne vjeruje.
Gladnog ne tješi već nahrani.
Žedan konj vodu ne probira.
Gdje nema, tu ni đavo ne uzima.
Gdje tanko, tu se i kida.
Krpež je sirotinjska majka.
Darovna ruka - sirotinjska majka.
Nada drži i cara i siromaška.
Zbog sirota sunce grije.
Ne stani sirotinji na skut, nećeš sebi na sreću.
Uboštvo gubi čovještvo.
U ubogoj kući i paučina je potrebna.
Iz prazne kuće i miši bježe.
Vreća prazna ne može na noge.
Sirotinja nema srodstva.
Sirotinjo, i selu si teška, a kamo li kući u kojoj si.

Svako u svojoj koži živi (i svojom dušom diše).
Svakom je svoje breme najteže.
Svakom svoja nevolja.
U nevolji nema pogodbe.
Svak' je tuzi i nevolji dužan.
Gdje nevolja ruča, tu i tuga večera.
Tuđa rana ne boli.
Grm u nuždi bedem.
U nevolji je i miš junak.
Utopljenik i za guju hvata.
Kad čovjek tone i za vrelo se gvožđe hvata.
Kad gori krov nad glavom, ne misli se na svadbu.
Oparen pas i kiše se boji.
Koga su kurjaci ćerali, taj se i zečeva plaši.
Nijedna muka dovijeka.
Zid ruši vlaga, a čovjeka tuga.
Tuga, nevolji druga.
Veselo je srce golemo blago.
Lako je naći hranitelja ali nije branitelja.
Nevolja ne ima sveca (zakona).
Svaka sila za vremena, a nevolja redom ide.
Zlo godište roda ište, a nevolja prijatelja.
Čivaj se bijede dokle ne dođe.
Bijeda bijedu rađa.
Gdje je nevolja, tu nije volja.
Razbivenu brodu svaki vjetar protivan.
U nevolji svi su puti ravni.
Nevolja svačemu čovjeka nauči.
Lanjskoj kiši kabanica ne treba.
Kada orao izgubi krila, onda ga i pilad kljuju.
Zla godina satjerala orla u dolinu s kokoškama zimu da prezimi.
Ko ne pati, ne uživa.
Ne pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag.
Da ne da Bog onoliko muka koliko se može trpjeti.
Krpež i trpež po svijeta drže.
Najpreči su komšija i košulja.
Nužda zakon mijenja.
Potreba zakona nema.
Svak' je sebi najpreči.

Dug je zao drug.
U zajam - u najam.
Gdje se dug ukopiti, ondje rđa caruje.
Dužan kese ne veže.
Stari dug - nova zakrpa.
Ko se dugom hvali, taj se gladom hrani.
Ko na veresiju pije, taj se dvaput opije.
Od gotovih novaca ne valja veresiju činiti.
Mrtva glava dugova ne plaća.
Od rđava dužnika, i koza bez mlijeka.
Dug neplaćen - grijeh neoprošten.
Kako uzajmiš, onako će ti se i vratiti.
Lezi bez večere, ustaćeš bez duga.
Nije poginuo zajam, no vraćanje.
Bogat je ko nije dužan, a mlad ko je zdrav.
Stari dug, nova naplata.

Novac je lovac.
Novac je dušogubac.
Novac je neveran sluga.
Novac je najbolji svetac.
Para je velika namiguša.
Bez para ni u crkvu.
Prazna kesa - gotova groznica.
Novci sitno zveče, al' se daleko čuju.
Para kamen dubi.
Gdje novci, tu i masni lonci.
Ide para na paru.
Dinar je milionu basamak.
Gde zlato govori, usta ćute.
Novac planine probija.
Para vrti gdje burgija neće.
Gvozdena vrata zlatna ruka razbija.
Novcu se svugdje klanja.
Zlatan ključić carev grad otvori.
Zlato ne zbori a čuda stvori.
Gdje zlato gospoduje, razlog se ne čuje.
Zlato je čisto i u prljavoj kesi.
Prazna kesa teža od tovara.
Čovjek bez novaca - panj bez žila.
Sa novcem svud' kod kuće.
Nije gospara bez dinara.
Što tanja kesa, sve deblji obraz.

Kakva starješina - takva sva općina.
Žile se korijena drže.
Dok se starješina osvijesti, kući se zanesvijesti.
Starije jutro od večera.
Teško glavi kad rep zapovijeda.
Ko za repom pođe, taj u trnje dođe.
Gdje nema mačke, miši gospodare.
Gospodareve oči konja goje.
Što smije pop, ne smije đak.
Služba nije družba.
Tko nije služio, ne umije ni zapovijedat'.
Bolje je dobroga služiti, no rđavu zapovijedati.
U mlađega pogovora nema.
Poštuj starije, i tebe će mlađi.
Poštuj ako hoćeš da si poštovan.

Svak' od svoga.
Svak' je sebi prvi brat.
Kakvo zvono, takav glas; kakvo žito, takav klas; kakvo drvo, takav klin; kakav otac, takav sin.
Ne pada iver daleko od klade.
Ni oca da kara, ni majke da sjetuje (siroče).
Za svojima rane pored srca, a za djecom posred srca.
Tuđa majka - zla svekrva.
Svekrva - svekriva.
Kad se mater zove, nebo se otvara.
Bogu se ide kroz majčino srce.
Svakom svoja majka mila.
Majčina ljubav - djetinje veselje.
Nad majkom nema prijatelja.
Rđavoj majci djeca pastorci.
Brat brata nad jamu vodi, ali u jamu ne meće.
Ko ne ljubi svoga brata, onog tuđa biju vrata.
Brat bratu najdublje oči vadi.
Ko ne drži brata za brata, on će tuđina za gospodara (dušmanina).
Bolje s bratom bratovati, neg' s pašom pašovati.
Da je igdje brata u svijetu, da požali k'o da bi pomogao.
Prava braća bez aršina čohu dijele.
Brat je mio koje god vjere bio.
Gospodska do vrijemena a bratinska do vijeka.
Svoj svome i nehotice bratuje.
Teško ovci koja se tuđi svog krda.
Tuđa krv braću dijeli.
Najgora je ptica koja kalja svoje gnijezdo.
Svaka ptica k svome jatu.
Bliža je košulja nego li haljina.
Umre kumče - raskinu se kumstvo.
Ako smo i braća, nismo družina.

Prijatelj se u nevolji poznaje, kao zlato u vatri.
Bolje je prijatelj nablizu, neg' brat nadaleko.
Dobro je u paklu imat' prijatelja.
Ko je sebi dušmanin, kako će drugom bit' prijatelj.
Sačuvaj me, Bože, od prijatelja. Od neprijatelja ću se sam sačuvati.
Potuži se prijatelju da te požali, potuži se dušmaninu - da ti se osveti.
Ko neprijatelju oprašta, prijatelja dobija.
Svakom prijatelj - sebi dušmanin.
Ko nema dušmana, nema ni prijatelja.
U starom dušmaninu nema nova prijatelja.
Ko traži mnogo prijatelja, nahodi malo.
Drž' se nova puta i stara prijatelja.

Jedna lasta ne čini proljeće.
Sam čovjek nikud pristao.
Čovjek je sam kao dub posječen.
Ni u raju nije dobro samome.
Tuđinu se hvali a svojemu požali.
Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na čovjeka.
Gora se s gorom ne sastaje, a čovjek sa čovjekom vazda.
Nema zime dok ne padne inje; ni proljeća dok sunce ne sine; ni radosti dok ne dijeliš s kime.
Daj ti meni plačidruga, a pevidruga je lako naći.
Ako mi je brat, ma mi nije drug.
Vjeran drug je najbolji brat.
Čuvaj druga kao brata.
Teško drugu bez druga i slavuju bez luga.
S dobrijem drugom preko svijeta, a sa zlijem ni na pir.
Bolje je imati rđavu godinu nego rđava susjeda.
Teži je rđav drug neg' dug put.
Ko se u mekinje miješa, izjest' će ga svinje.
Podoban podobna traži.
Sve traži slika priliku.
S kim si, onaki si.
S kim te vide, s tijem te pišu.
Kaži mi s kim si da ti kažem ko si.
Ko se s umnim sastaje i sam uman postaje.
Ko s vukom druguje, nauči se vijati.
Uz krivo se drvo i pravo iskrivi.
Ko je sebi zao, kako će drugom biti dobar?
Bolje samost nego li zla družba.
Druzi me čuju a ja se znam.
Više vide oči nego oko.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Teško meni bez mene.

Ni prsti u ruke nisu svi jednaki.
Stotinu malijeh čini jedno veliko.
Mnogo zrna gomilu načine.
Pada Pliva u Vrbas pa izgubi svoj glas.
Svaka voda k moru ide.
Od mala malo.
U malo može biti dosta a u dosta - malo.
Mali vo uz velikog ore.
Malog hvali, a golemog tjeraj.
I velik manjeg trebuje.
Od male iskre velik oganj.
Maloj peći malo drva dosta.
Dva lješnika orahu su vojska.
Dva loša ubiše Miloša.
Veća glava - više glavobolje.
Velika drveta dugo rastu ali začas padnu.
Mala sjekira veliki dub povali.
Sokolove pojedoše vrapci.
Đe velika zvona zvone, tu se mala ne čuju.
Đe veliki konji igraju, onđe malijema trbusi pucaju.
Gdje se bivoli kupaju, tu žabe crkavaju.
Kada se velike ptice pobiju, onda manjim perje leti.
U velikim rijekama se velike ribe hvataju.
Velike ribe (rijeke) male proždiru.
Na malu se ribu velika hvata.
Za malo se vele izgubi.
Veće prekreće.

Skuplja pita od tepsije

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Lijepo je svakome milo.
Sve je novo lijepo.
Srebrno je lijepo a pozlaćeno još ljepše.
Najljepši cvijet nikne na bunjištu.
Sve je lijepo do mjere.
Nije lijepo što je lijepo, nego što je komu drago (ugodno).
Za čim srce, za tim oči.
Kako je kom milo, tako i mislio.
Umiljato janje dvije ovce doji.
Ubavo se brašno u komšiluk prodaje.
Tuđe milo, ali svoje najmilije.
Na najmilijega je najžalije.
Od mile ruke udar ne boli.

Začuo se bat cokula, a kad se otvoriše vrata, došli su po pesnika i odvedoše ga u najstrašniju zloglasnu sobu mučenja – sobu broj 101… U ćeliju ubaciše novog pritvorenika Parsonsa, koji je optužen za misaono zločinstvo. Šta je Parsons imao da kaže sabraći zatvorenicima: ”Ljude ne strijeljaju ako nisu ništa napravili?… Razumije se da sam kriv!… Valjda ne misliš da bi Partija uhapsila nevinog čovejka?… Počeo sam govoriti u snu…’Dolje Veliki Brat!’ “

Bez srca ne ima života.
Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo.
Nije sile nad ljuvenom.
Ljubav je početak i dobra i zla.
Ljubav razlog zaslijepi.
Ljubav srama ne pozna.
Ko ljubav sije, ljubav žanje.
Što ga nije na oči, nije ga ni na srcu.
Ljubav je đavolji posao.
Čist račun, duga ljubav.
Česti cijelovi gube ljubav.
Gdje je veća milost, tu je veća žalost.
Velika ljubav, brža omraza.
Ko ne ljubi, ne mrzi; ko ne mrzi, ne ljubi.
Bolje se s junakom biti neg' s rđom ljubiti.
Ko me je lane bio, ni danas mi nije mio.
Što omilje, ne omrznu.
Ko dobrotu sije, ljubav žanje.

Što oko ne vidi, srce ne zaželi.
Šta ko želi, tome se i nada.
Nije što je, neg' što bi se htjelo.
Kakvu ko pitu želi jesti, onakve i jufke razvija.
Stvar branjena, većma je žuđena.
Slađa smokva preko plota.
Tuđa koka ćureća jaja nosi.
U tuđoj ruci uvijek komad veći.
Lasno se vjeruje štogod se želi.
Što je žuđeno, sveto je i posvećeno.
Ko hoće veće, izgubi i ono iz vreće.
Ako ne možemo kako hoćemo, a mi ćemo kako možemo.

Slađi je grijeh od meda.
Ko se ne rodi, ne pogriješi.
Nije grijeh u jelu, već u zlu djelu.
Ko posrće, i padne.
Grijeh je grijehu zametak.
Jedan grijeh rađa 100 grijeha.
Jedna šteta - 100 grijehova.
Grijeh jednoga sve selo plaća.
Grijeh najmanji - zlo je najveće.
Dvared griješi ko se grijehom hvali.
Čiji grijesi, toga i kajanje.
Stari grijeh - nova pokora.
Digni uzrok, dignut' ćeš i grijeh.

Laž je majka prevare.
U laži je puno pobratima.
Laž je slijepa, al' je lijepa.
Da je raži koliko je laži, ne bi svijet gladovao.
Bolje je pošteno sakriti, nego rđavo prikazivati.
U laži je plitko dno (kratke noge).
Gdje laž ruča, ne večera.
Ako laž i omrkne, ne osvane.
Uveče trista, ujutru ništa.
Što se govori a nije istina, raščini se kao maglina.
Ko ide s prevarom iz doma, vraća se kući sa štetom.
Ako koza laže, rog ne laže.
Laž svaka na laži ostaje.
Laž se bradom ne može pokriti.
Ko mnogo laže, mnogo se i kune.
Ko jedanput slaže, drugi put zaludu kaže.
Ko (rado) laže, taj (rado) i krade.
Laž istini vrata otvara.

Daleko je od čuvenoga do viđenoga.
Slušaj što ti se veli, a vjeruj što ti se vidi.
Istina suncem sja.
Reci bobu: bob, a popu: pop!
Mnogo ašova treba dok se istina sahrani.
Bolje je vjerovati svojim očima, nego tuđim riječima.
Govori istinu, makar ni dan ne živio.
Istinu traži, pravicu uvaži.

Što je pravo i Bogu je drago.
Što nije pravo nije ni pošteno.
Od kriva drva na stranu je sjena.
Prav dijel, dug mir.
I đavo zna šta je pravo, ali neće da čini.
I đavo kad pravo ima, valja mu razlog dati.
Ne čini sve što možeš činiti, nego samo što je pravo, pak se nećeš kajati.
U pravoj ruci i kriv kantar pravo pokazuje.
Bolje je nepravo trpjeti nego nepravo činiti.
Krivo sjedi a pravo besjedi (reci, sudi).
Zbori pravo, sjedi đe ti je drago.
Teško pravom dok se kriv ne nađe.
Ko kriva žali, pravom griješi.
Kako Jakovu - tako svakomu.

Pravda drži zemlju i gradove, a nepravda ruši oboje.
Ako pravda ne pomože, krivda neće pomoći.
Kad klin klin potjera, onda pravda iziđe na srijedu.
I Bog bi imao posla kad bi sve stavljao na kantar.
Da je pamet do kadije, kao što je od kadije, drugojače bi bilo.
Blagoslovena (slatka je) večera s pravdom stečena.
Nije mi žao na mali dio, već na krivi.
Teška je nezaslužena kazna.
Nepravedno tecivo na treće koljeno ne silazi.
Gdje vuci sude, ondje ovce ne dođu do pravde.
Gdje novac zveči, pravda ječi.
Pravda strada al' ne propada.
Nad silom sva je pravda.