Quote:
Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura, bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene, kaže Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije “Okov”.
Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata.
Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala.
“I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja… i motivacija da nastavim sa zalaganjem”.
Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme.
“S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto”, kaže Čarapić
Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke.
Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.
Šta kažu zaposleni kod privatnika
Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika.
“Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja”, kaže Vesna (58) iz Nikšića.
Peđa tri decenije radi kod privatnika.
“U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi”, kaže za RSE.
Ana ocjenjuje da je nagrada “samo novac koji je zakinut radnicima”.
“Neka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 – a jes’ toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati”.
Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva “kvalitetan kadar”.
“Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao”, kaže Olja.
Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima.
“Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele”, kaže Olja.
Radnicima nova auta i krstarenja
Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme “Cakan sport” iz Bara, Radomir Novaković Cakan.
On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru.
Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.
“Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost”, kaže Novaković za RSE.
On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije:
“Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih”, navodi on.
Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija.
“Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral”, ističe.
Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni.
“Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost”, dodaje on.
Trinaesta plata i 10.000 eura
I direktor “Okova” Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima.
“Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi”, navodi Bajović.
On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada.
“Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale”, ističe.
“Okov” je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović.
Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura.
Poslodavci da podijele dio profita
Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se “polako širi krug poslodavaca” koji daju dio profita zaposlenima.
“To jeste stimulans i za svaku pohvalu”, kazao je Keković za RSE.
Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac – zaposleni.
“Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac”, ističe.
Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike.
“Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu”, kaže Keković.
Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para.
“To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno”, dodaje on.
Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.
