Koje vi legende o nastanku nasheg grada znate?
Printable View
Koje vi legende o nastanku nasheg grada znate?
ima jedan sajt o istoriji i legendama svih gradova al' dok se sjetim koji bjeshe, za sad znam samo ovo shto se nalazi na sajtu www.budvaonline.com
--------------------------
Istorija i legende
Legenda o nastanku Budve
Legenda o nastanku Budve utkana je u bogatu Grčku mitologiju, po kojoj se osnivačem budve smatra Kadmo...
Opširnije...
Legenda o Mogrenu...
Legenda o crkvi Santa Maria in Punta...
Legenda o
Skočiđevojci...
Poznate ličnosti
Istoriju Budve i Crne Gore obelježile su mnoge znamenite ličnosti iz ovog kraja...
Opširnije...
Stara Budva
Pogledajte galeriju starih fotografija, slika i mapa Budve...
Opširnije...
Pogodan geografski položaj i blaga klima uslovili su veoma rano nastanjivanje Budvanskog područja. Najstariji, za sada poznati, tragovi materijalne kulture sa teritorije Budve (Paštrovići, Maini, i Grbalj) sežu daleko u praistoriju, u bronzano i gvozdeno doba kada su ovaj prostor nastanjivala ilirska plemena. To su brojne utvrđene gradine u kojima su živjeli ilirski ratnici u svojim zajednicama i kameni tumuli u kojima su bili sahranjivani.
Kao što ukazuju antički istorijski izvori, pisani spomenici i bogatstvo arheološkog materijala, Budva predstavlja i jedan od najstarijih urbanih centara na Jadranu, star preko 2.500 godina. Mnoštvo spomeničkog nasljeđa Antike i Srednjeg vijeka upućuju na kontinuiran i aktivan život ovog drevnog grada. Iliri, odnosno ilirsko pleme Enhelejci, smatraju se najstarijim autohtonim stanovništvom Budve. U V vijeku prije nove ere, grčki tragičar Sofokle, među prvim piscima, pominje Budvu i to kao “grad Ilirije”. U IV vijeku prije nove ere kolonizuju je Grci, kada postaje bogato trgovačko središte (emporion), dok je sredinom II vijeka prije nove ere, ili, preciznije 168. godine, osvajaju Rimljani. U I vijeku n.e. rimski pisac Plinije Stariji je pominje kao „utvrđeni grad rimskih građana“. Budva u tom periodu ima sve odlike pravog rimskog grada sa monumentalnim građevinama, popločanim ulicama i masivnim bedemima. U okviru Rimskog carstva ostaće sve do njegovog raspada 395.godine.
Nakon razornog zemljotresa koji je zahvatio budvansko područje, godine 518., Budvom počinju da vladaju vizantijski carevi (535. god.), a po Konstantinu Porfirogenitu, vizantijskom caru iz X vijeka, u IX vijeku, tačnije poslije 841.godine trajno počinju da se u njoj nastanjuju Sloveni, mada postoje podaci o nadiranju slovenskih plemena već u VII vijeku. Većinsko romansko stanovništvo se postepeno stapa sa slovenskim namećući pridošlicama hrišćansku vjeru. Kobne 841.godine, Budvu razaraju Arapi (Saraceni) napadnuvši je s mora. Postoje podaci da su je i Avari još u VI i VII vijeku napadali, pljačkali, pa i nastanjivali, tako da se jedno vrijeme i budvanski zaliv nazivao Avarorum sinus. Vizantijski car Vasilije I ( 867-886 ) istjeruje Arabljane sa istočnih obala južnog Jadrana. Svjedočanstvo relativno brzog oporavka Budve i njenog uspona u X i XI vijeku je podatak da je između 1089.godine i sredine XII vijeka postala episkopsko središte sa katedralnom crkvom Sv. Ivana Krstitelja, a kao takva bila i jedan od predmeta spora između barske i dubrovačke arhiepiskopije.
Pored Raške, prvog centra slovenske srpske države, u XI vijeku se formira i Zeta, bivši Dioklion (Duklja), zahvatavši oblast stare rimske provincije Prevalitane u okviru koje se nalazila i Budva. U toku I Krstškog rata (1096.) ovuda su prošli i logorovali Krstaši.
Između 1184. i 1186. godine grad potpada pod vlast države Nemanjića i u njenom sastavu se nalazi sve do sredine XIV vijeka kada prelazi u ruke Balšića. Za vrijeme Nemanjića, odnosno vlasti Cara Dušana (prva pol. XIV vijeka), nastaje »Statut grada Budve«, kao prvi zakonodavni akt koji je Budvi obezbjeđivao izvjesnu samostalnost. U drugoj polovini XIV i početkom XV vijeka njome nakratko upravljaju, prvo Balšići, pa Radič Crnojević, pa Sandalj Hranić i, na kraju, Đurđe Stracimirović. Nakon smrti Đurđa Stracimirovića, Budva prelazi u ruke Mlečana koji je 1403. ustupaju Balši III, pod čijom se upravom sa manjim prekidima nalazila sve do 1419. godine, kada je ponovo preuzimaju Mlečani. Kratko vrijeme je u svojoj vlasti drži i despot Đurađ Branković, da bi 1442. konačno pripala Veneciji pod kojom ostaje sve do pada Republike 1797.godine. U periodu mletačke vlasti u Budvi je izgrađeno malo brodogradilište za gradnju manjih brodova za obalnu plovidbu.
Istorija Budve
Budva je medju najstarijim gradovima jadranske obale. Grcki emporium bilo je mjesto gdje su se razlicite kulture i uticaji srijetali od Zapadne do Istocne, kontinentalne do Mediteranske, Grcke do Rimske kulture. Bogati marketi su privlacili trgovce, kupovce, avanturiste, mornare i putnike kroz vjekove.
Najvazniji zivorni dogadjaji su se desili napolje, u srredini grupe - na sceni. Postoje tragovi scena cak i u ritualima religioznih rituala i tradicionalnih igara. Scena i glumci su se nonstop mijenjali ali su uvijek bili tu, pod istim nebom uz obalu.
Budva je imala pozoriste cak i u helenistickom vremenu. Na mjestu gdje “Avala” Hotel stoji danas, nadjeni su glineni okrugli chipovi
koji su sluzili kao 'karte' za pozoriste. To nam pokazuje velicinu i dusevnost stanovnika grskog emporiuma koji se zvao Buthua (Butua) u tom vremenu (ocigledno je da Budva kao ime vodi porijeklo od helenskog Butua).
Budva je imala pozoriste daleko prije nego sto su se drugi gradovi i osnovali. Imala je glumce i gledaoce..
Ova tradicija vanskog performanca (u prirodi) je trajala od ovih vremena.
“ Deset Godina, Istorija” od Branislava Lijesevic
Mitoloska istorija Budve pocinje u antickim herojskim vremenima kada su smrtnici, uz pomoc Bogova, osnovali prve gradove u Evropi, ozenili kcerke od Bozanstava i time postali osnivaci velikih plemena. Postoji legenda o Kadmusu, Fonicaninu, njegovoj zeni Harmoniji i njihovom sinu Ilirijusu. Za Kadmusa
Krsto Ivanovic: Ljetopis Budve, 1650 godine Rijec o ljetopisu:
Postojalo je vise razloga koji su mogli navesti Ivanovica da pocne pisati ljetopis svog rodnog grada: imao je prirodnog dara za to, zelio je svakako, da ostavi svjedocanstva o istoriji grada i o vremenu u kojem je zivio; kao gradski ucitelj ljetopis je vjerovatno koristio i kao stivo za svoje djake. Da li je to bio njegov prvi i jedini pokusaj oprobavanja pera za vrijeme zivljenja u Budvi ne moze se reci - nema sacuvane gradje o tome. Ali smo skloni da vjerujemo da je Ivanovic, po vokaciji pjesnik i dramski pisac, skolovan u Italiji, i prije definitivnog napustanja zavicaja, pored ljetopisa pisao pjesme, sastavljao crkvena prikazivanja koja su se izvodila u katedralnoj crkvi. Dragocjen podatak u prilog takvoj tvrdnji nalazimo u pismu Antonija Lupisa princu od Karare, kao i u tekstu druge knjige Ljetopisa.
Treba istaci da je mala Budva, pored Ivanovica imala jos dvojicu hronicara - Kojovica i Mikulu, i da je Ljubisa svoj prvi literarni tekst, takodje posvetio opisu zavicaja.
Ivanovic je sam datirao vrijeme nastanka spisa - 1650 - nekoliko godina prije nego sto je napustio Budvu i preselio se u Veronu, dje je ostao tri godine i nakon toga definitivno se nastanio u Veneciji. Ljetopis kao i sva njegova objavljena i neobjavljena djela i obimna prepiska sa poznatim licnostima onog vremena , pisan je na Italijanskom (Ivanovic ga naziva toskanskim jezikom).
Nazalost, tekst ljetopisa poznat nam je preko prepisa i to samo prve dvije knjige dok treca knjiga nije pronadjena. Prepis rukopisa prve knjige koji se cuvao u arhivu kotorske opstine izvrsio je Budvanin Pavo Mikula 1898. godine i poslao ga zadarskom casopisu >>Rassegna Dalmata<< sa molbom da ga objave. Medjutim prepis nije bio objavljen i danas se cuva u Drzavnom arhivu Zadra. Nasa traganja za originalom, koji se prema Mikulinom zapisu nalazio u arhivu kotorske opstine, nijesu uspjela, ali smo u Istorijskom arhivu Kotora pronasli jos jedan prepis prve knjige, identican po sadrzaju onome u Zadru. Na kraju ovog prepisa isto stoji da nedostaje nastavak i da je prepisan sa originala koji se cuva u >>Arhivio del Comune di Cattaro<<. I ovaj prepis kao i zadarski ima dosta gresaka prepisivanju, izostavljanju rijeci i pisanju prezimena, ali je razlika u tome sto je datiran >>Budua 16 Gennajo 1900<< a u potpisu su inicijali N. N. Neko je sa olovkom naknadno u zagradama dopisao >>Nikola Mikula<<. Dakle, dvije godine poslije prepisa Pava Mikule (189:cool: , ponovo se prepisuje Ljetopis, sto bi trebalo da znaci da se original u to vrijeme jos nalazio u Kotoru. Posto nemamo faksimil zadarskog rukopisa ne mozemo sa sigurnoscu tvrditi ko je uradio ovaj prepis. Moze se pretpostaviti da je to Pavo Mikula. Na takav zakljucak upucuje identicnost tekstova i izvrsena skracivanja i izostavljanja pojedinih poglavlja.
Nikola Vuckovic, koji je pripremio, preveo i objavio prve dvije knjige ljetopisa, nije znao za ovaj drugi kotorski prepis. Iako je prvu knjigu ljetopisa pripremio za objavljivanje prema zadarskom prepisu, Vuckovic je naknadno utvrdio da postoje jos dva potpunija, starija i sa manje gresaka prepisa prve knjige koji se cuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu, te je i njih koristio kao izvor. Na naslovnoj strani jednog od zagrebackih prepisa Vuckovic je pronasao zapis o tome da je ljetopis podijeljen u tri knjige: prva knjiga govori o nastanku i uredjenju Budve, vladarima i povlasticama koje je uzivala pod Mletackom Republikom; druga knjiga opisuje crkvu sv. Ivana, ostale crkvice i poboznosti; treca sadrzi opis nosnji Budvana, njihove obicaje prilikom rodjenja, svadbe i smrti i dr.
Da li je sacuvan original ljetopisa, dje se on stvarno nalazio, da li su njega prepisivaci koristili ili neki stariji prepis, ostalo je nerazjasnjeno. Mikula je napisao da je prepisao djelo sa originala koji se cuva u arhivu kotorske opstine, a Sime Ljubic je na jednom zagrebackom prepisu naveo da se original nalazi u biblioteci advokata Papafave u Zadru. Ocito je da kotorski original, koji do danas nije pronadjen , nije mogao dospjeti u Zadar i da ga Ljubic tamo vidi, jer je on 1869 god umro, a Mikula ga je koristio 1898. godine. Steta je da Vuckovic boraveci u Zadru nije imao prilike da provjeri Ljubicevu tvrdnju i time pomogne da se ovo pitanje razjasni.
Ostalo je nejasno i pitanje sadrzaja prve knjige ljetopisa. Oba kotorska prepisa sadrze samo dvadeset poglavlja i na kraju konstataciju da >>ostalo nedostaje<<. Zagrebacki prepis, medjutim sadrzi 35 poglavlja, ali se iz sadrzaja vidi da je prva knjiga imala 46 poglavlja. Vuckovic je iznio misljenje da je Mikula namjerno ispustio 15 poglavlja, jer se ona odnose na staru istoriju Budve do njene predaje Mletackoj Republici a kao izvor Ivanovic je iskljucivo koristio Orbinijevu knjigu >>Il regno degli Slavi<< koje nema naucnu vrijednost i nema podataka koji se neposredno odnose na Budvu.
Nase je misljenje da se tvrdnja Mikulina da je prepis izvrsio iz originala moze dovesti u sumnju. Ni u zadarskom ni u kotorskom prijepisu prepisivaci nijesu pominjali nikakva skracivanja, niti davali bilo kakve komentare o sadrzaju. Tesko je pretpostaviti da bi oni samovoljno izbacili prvih petnaest poglavlja, uveli novu paginaciju, a da o tome ne stave napomenu. Sama cinjenica da su na kraju prepisa stavili rijeci >>ostalo nedostaje<< , upucuje na takav zakljucak. A pod tim ostalo podrazumijeva se deset poglavlja koja ne sadrzi nijedan do sada sacuvani prepis. Samo na osnovu opisa poglavlja prve knjige zagrebackog prepisa Vuckovic je naveo njihov sadrzaj: kako je Budva pet puta stradala od pozara; kako je Mletacka Republika restaurirala Budvu i time doprinijela njenom ugledu i njenim interesima; kako se 1648. god Konstanco Pezaro, izvanredni providur za Kotor i Albaniju, utaborio u Budvu da odatle preduzme osvajanje Bara i kakav je u tome imao uspjeh; kako se 1649. godine Leonardo Foskolo, punomocnik sv. Marka i generalni providur za Dalmaciju i Albaniju, ucvrstio u Budvi, da se odatle pokrenuo u invaziju Albanije i osvajanje Risna; kako je mletackom generalu prilikom ulaska u budvansku katedralu odrzan govor, u kome su istaknute njegove pobjede po Dalmaciji; kako je u tadasnjem ratu izmedju Republike i Turaka Budva posluzila kao skloniste Pastrovicima, Mainama, Poborima i Grbljanima i kako su se odigrali dogadjaji na granici; kao su Budvani u tom ratu vise puta morali uzeti oruzje, usljed napada neprijatelja na susjede; kako su 1650 god slavljena vjencanja izmedju plemica i pucana pod rukovodstvom opstinskih sudija; kako su sudije izabrani od stranaka u Budvi uklanjali nesloge i stisavali neprijateljstva i kako su ispunjavali obaveze koje proizilaze iz kumstava i pobratimstava.
Dakle, kao sto se vidi u poglavljima koja nedostaju Ivanovic je kao ocevidac opisao veoma interesantne dogadjaje iz istorije Budve i prava je steta da oni nijesu sacuvani. Postavlja se pitanje da li se tvrdnja Antonia Lupisa o tome da je Ivanovic napisao u domovini uceni panegirik posvecen generalnom providuru Dalmacije Leonardu Foskolu, o cemu smo govorili ranije, odnosi na ove djelove ljetopisa ili je to napisano posebno? U svakom slucaju to je jos jedan dokaz da je Ivanovic o ovome pisao.
Drugu knjigu ljetopisa Krsta Ivanovica prepisao je budvanski vikar Petar Markovic 1713. godine. Nju je slucajno otkrio Nikola Vuckovic u Arhivu Hazu u Zagrebu citajuci vikarov rukopis - biljeznicu u kojoj je prepisivao papine bule, katastik crkvenih dobara, testamente i drugo, a koje se odnose na katedralnu crkvu sv. Ivana u Budvi.
Zasto je Markovic prepisao samo drugu knjigu ljetopisa vidi se iz njegovog uvodnog dijela u kome pored ostalog kaze: >>...koji sam prepis izvrsio ja Don Petar Markovic patricij, kanonik i kaptolski vikar ovog grada u cilju da potomcima bude jasno da crkva ima naslov katedrale koji je ocuvan od pocetka do danas, premda je bio osporavan od administratora i drugih protivnika koji su nastojali da bude svedena na parohiju i podredjena diocezi barskoj.<< U ovom slucaju nema nikakve sumnje da je Markovic prepis izvrsio sa originala >>posvecenog uglednoj gospodi opstinskim agentima<<, (kako sam navodi), sto bi trebalo da znaci da se ljetopis cuvao u opstinskoj upravi, a njemu je kao vikaru stalo bilo da se u katedrali nalazi takav dokument koji ce potomcima kazivati istinu o budvanskoj biskupiji. Ti razlozi naveli su ga da u prepisu dodaje na nekoliko mjesta svoje komentare koje je stavljao u zagradama ili se prepoznaju u tekstu kao njegov umetak. Prepis druge knjige ljetopisa posluzio nam je i kao dokaz da izrazimo sumnju da su zadarski i kotrorski prepisi prve knjige radjeni sa originala. Ivanovic se u drugoj knjizi na vise mjesta poziva na prvu knjigu navodeci brojeve poglavlja i njihov sadrzaj, sto ni u jednom slucaju ne odgovara sadrzini poglavlja koja su navedena u zadarskom i kotorskom prijepisu . Tako na primjer u prvom poglavlju druge knjige govoreci o dobrovoljnoj predaji Budve Mletackoj Republici koja je uslijedila u avgustu 1442 god Ivanovic kaze >>...kao sto je to ispricano u 18. poglavlju prve knjige <<. Medjutim u zadarskom prepisu se o tome govori u 6. poglavlju, a u 18. poglavlju se govori o tome kako se plemici zene od pucana. Takvih primjera ima nekoliko. Karakteristican je i sljedeci primjer kada Ivanovic pise: >>Tri dana prije i tri dana poslije svecanosti svi oni koje trazi pravda zasticeni su prema postojecim propisima i imaju od predstavnika javne vlasti izvjesne privilegije kao sto smo to u 29. poglavlju prve knjige ove Kronike napomenuli <<. Medjutim u tekstu prve knjige koju je Vuckovic preveo i objavio prema zadarskom prijepisu nema teksta vezanog za ovu privilegiju.
Pripremajuci ljetopis za stampu nijesmo bili u mogucnosti da izvrsimo dodatna arhivska istrazivanja u Zadru, Zagrebu i Veneciji te su neka pitanja oko ljetopisa morala ostati za sada nerazjasnjena. No, dobro je to sto se sada prvi put objavljuje prevod prve i druge knjige zajedno.
Da nebih tako reci spamovao ovdje poshto ima dosta toga...
Chitav ljetopis mozhete pogledati na ovom sajtu... http://p206.ezboard.com/fbudvafrm29....opicID=3.topic
Odlichni postovi, hvala! :)
Prvu knjigu "Letopis Budve 1650 godine" imate na ovom podfurumu.
Kompletnu prvu knjigu.
http://www.cafemontenegro.com/forum/...ead.php?t=5773
Pricamo o nastanku Budve. To je fino...
Ali, vidite li da Budva polako nestaje. Neki nama "dragi" ljudi stvaraju potpuno novi grad.
Ajde da pricamo o nestanku Budve.
Prica o nestanku budve bi vjerovatno pocela sa ...
...Bio je jednom jedan kralj. Taj kralj je imao velike moci i dobre sluge ....
Moze se nastavit, ali to ce bolje odradit i opisat lokalni forumasi.
Sky, odlično definisano.
Ima toliko lijepih legendi o nastanku Budve. Možda nisam trebao pokvariti ovaj forum pričom o Svetozarevu, iako je i to vrlo zanimljivo i imali bi o čemu pričati.
Ako sam otišao od teme, slobodno me obrišite. A o nestanku našeg grada ćemo pročati u okviru teme o novom dup-u ili neke druge.
Join Date: Aug 2006
Posts: 9
https://forum.cdm.me/images/icons/icon1.gif
Preci nashi na balkansko poluostrvo doshli su u prvoj polovini 9(devetog) vijeka ta4nije 840 godine.preko Trakije stigli su do Budve.Svojom lijepo sredjenom ladjom pristali su uz obalu ovog malog i lijepog primorskog gradica.Pored same obale ostavili su ikonu presvete bogorodice vratili se na svoju ladju i 4ekali da vide da li u naselju ima hrishcana.Znali su da ce -ako ih ima - prihvatiti ikonu.Pored nje su ostavili i neupaljene svijece.
4im su stanovnici ovog predivnog mjesta ugledali ikonu prishli su i po4eli je cjelivati . Vidjeci da su na dobrom mjestu oni su se iskrcali rijesheni da tu osnuju svoj dom i porodice.Odmah nakon toga po4eli su sa mjesnim narodom da izgradjuju crkvu.Crkvu su posvetili Svetoj Mariji 4ija ih je ikona 4uvala i shtitila tokom duge plovidbe i dovela na ovako predivno mjesto.Neshto zbog tadashnjih prilika a neshto zbog materijalnih okolnosti izgradnja je trajala 9(devet) godina.Misti4ni broj devet i otjelotvorenje s Bogom.
Kada su zavrshni radovi bili gotovi na zid si napisali godinu zavrshetka crkve ciframa koje su tada bile u upotrebi kod slovenskih naroda i mnogih drugih naroda evropejskih.
Poshto su za te prilike bili veoma pismeni -jar otac je bio ataman -rijeshili su da na zid upishu godinu svoga dolaska a godinu zavrshetka su uzeli za svoje familijarno-porodi4no obiljezhje.CiCMIL.Tako je ova podvizhni4kai hrabra 4eta sa4injena od oca i tri sina podigla sebi i svojim potomcima vje4ni spomenik pred Bogm.
no danas se ta najljepsha i najranija crkva koristi za komunisti4ka nedjela
D.CICMIL
Pri4a o nestanku Budve nece nikada postojati jer budva nece nestati
smatram da ovaj grad nikada nece nestati i da ce kao i do sada uprkos svemu a zahvaljujuci Gospodu Bogu opstati kroz vjekoveQuote:
Originally Posted by sky
Mora se u neku legendu i Asmir ubacit :pp ko dodje u BD a ne upozna Asmira, isto ka da nije ni dolazio :)))
^ he he.. he
Ja sam za Budvu cuo na vijesti preko afere "Zavala".
Budva,Budva,moja vječita ljubav...ako bog da tamo ću ja da živim...pozz za sve...
Hm,
Ima li ko iz Budve,da opise kako se zivi van sezone,kakav je nocni zivot,ima li posla ( nesezonskog ) itd.i sl...pozz
Ajmo Budvani,imali li bilo ko ???...
bolje reci kako se ne zivi :P imas 2-3 mjesta da izadjes i to je to a za posao i to bas i ne znam :)
Hm,kave su cjene,jel papreno,jesu li mjesta za izlaske strogo sminkerska ili ima onako i omladinskih mjesta sa rok muzikom,pabova i sl.?Quote:
Originally Posted by Daniel C
Ima li normalnog svjeta ili su sve stranci (Rusi) bogatuni ? Kakve su cjene hrane i ostalog u prodavnicama,jesu li normalne,povisene,paprene?
Ima li kakvih bolje stojecih firmi koje primaju visokostrucne ekonomske kadrove,radi li sta vansezone ? I na kraju,kakve je omladina,konzervativna ili onako sirih shvatanja ? :peaceful:
Veliki pozz...
Ja posto sam mladja osoba i ne znam za posao i te stvari. Cijene su normalne, mjesta za izlazak su ti vise ziva muzika i to. Zimi je uglavnom dosadno odje i ne bi ti preporucio da dolazis ako to planiras... :)
Sent from my ajfon pet via Tetrapak
Nekada davno postojalo je jedno selo na obali jadranskog mora izmedju kotora i svetog stefana.
Jedne godine na vlast dodje DPS...
Poče da se gradi i stvori se velelepna opština...
Jer grad nije...
[QUOTE=Daniel C;3518522]Ja posto sam mladja osoba i ne znam za posao i te stvari. Cijene su normalne, mjesta za izlazak su ti vise ziva muzika i to. Zimi je uglavnom dosadno odje i ne bi ti preporucio da dolazis ako to planiras... :)
Hvala ti Danijel C ( inace i moje je ime Danijel...:encouragement: ).Planiram da se preselim iz NK za Budvu sa svojom familijom,zato i pitam sve ovo.Mene licno neki provod zimi i ne zanima,pitam sjutra zbog djece.Recimi samo kolike osnovne i srednje skole imate (postoji li gimnazija) ? Kakvo je vrjeme zimi (ne mogu da zamislim da se moze izgurat zima bez snjega :) ?! ),cuo sam da je kisovito,ima li cesto bura ?
Hvala jos jednom puno i veliki pozz...
Slazem se,mada sta je to sto se zove gradom u CG...:-)...pozz...Quote:
Originally Posted by rain_wind_storm
Ako tako gledaš Beograd je gradić jer je 4x manji u odnosu na Moskvu, koja je opet gradić u odnosu na Tokio jer je 4x manja..
Znači Beograd je selo za Japan...
Poslato sa fax mašine
Oprosti,al po meni grad ne cini kvantum već urbana kultura zivljenja,srednji intelektualni sloj,kulturna desavanja,grad u kojem ima mjesta za sve i svakoga da se izrazi u svakom mogucem smislu...Ako vec pominjes Beograd,kazem 'DA',po meni centar Balkana a i sire,neuporediv sa Pg ( vjestackim na silu gradjenim DPS gradom,kako vec neko slicno pomenu prije ).Nisam maliciozan,volio bi i da Pg dosegne jednog dana Bg i da se moze zvati velegradom,ali trebace tu jos dosta vremena (moje misljenje )...pozz...Quote:
Originally Posted by Bugi
Znači CG nema grada po tebi. Ok šta je Bar a šta Rožaje?
Poslato sa fax mašine
Beograd danas kakav je moze da zahvali SFRJ, a da je velegrad i prelijep grad to stoji. Pa samo ona Ada Ciganlija para vrijedi, koji je ono raj. No to nije tema...
Sent from my iPhone using Tapatalk
Ne znam,zao mi je kad cujem da se po PG omalovazavaju ljudi koji dolaze sa sjevera,a sebe smatraju nekakvim ''velegradjanima''.Ljudi su primorani da prodavaju svoje kuce,imanja da bi kupili garsonjere po paprenim cjenama u PG.Lesinari ne obaraju cjene kvadrata po PG jer znaju da je migracija neminovnost u CG (zato se i po PG stalno gradi).Quote:
Originally Posted by Rivaldo
Ja sam Niksicanin,i ponasan sam na to,ali ne mogu da obezbjedim egzistenciju kao relativno mlad i visoko obrazovan covjek u svom gradu (koji je inace bankrot,svi vide a niko da kaze).Iz navedenih razloga ne zelim da se selim u PG (iako tamo radim i putujem svaki dan),a Budva mi dodje kao alternativno resenje (zbog posla,makar i sezonskog)...
PS.Nije tema,izvinjenje adminu...
A sto se tice djece ja ti mogu rec da nije lose, ja sam 3. Gimnazije pa znam.. :) imas 2 osnovne i 1 mjesovitu srednju(turisticka,ekonomska, gimnazija, kuvari i konobari) zimi jedino sam ti rekao da ne dolazis jer je grad prazan i nema puno stvari koje se mogu radit, a posla i toga ima, pogotovo ljeti.. :)
Sent from my ajfon pet via Tetrapak
Jos jednom,hvala Dnijel C,veliki pozdrav za tebe i preljepu nam Budvu...:02.47-tranquillity: