"Republika", 21. maj 2008.
Dogodilo se na današnji dan: reporterska verzija Dana Da
Priča o tri petice
U istoriji svijeta, a kako to već priliči učiteljici života, na današnji dan, 21. maj, svi događaji upisivani su redosljedom, prema godinama kada su se dogodili. I gdje god pogledali, pisaće isto. Sve same činjenice
Na današnji dan, 1471. godine, rođen je njemački slikar Albert Direr.
Iste godine, u londonskom zatvoru Tauer, ubijen je engleski kralj Henri VI, svrgnut u borbama dinastija, poznatim pod imenom Rat ruža.
Godine 1639. umro italijanski filozof Tomazo Kampanela.
U Australiji, 1851. godine, otkriveno zlato.
U Parizu, 1904. godine, osnovana Svjetska fudbalska federacija – FIFA.
Čarls Lindberg, na današnji dan, 1927. godine, prvi je preletio Atlantik, sam, u avionu zvanom Duh svetog Luja (The Spirit Of Sent Louis).
Na isti dan 1932. godine, Amelija Erhart, kao prva pilotkinja, učinila je to isto.
Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija, osuđen je tog dana 1969. na smrtnu kaznu. Nešto kasnije, kazna je preinačena u doživotnu robiju.
Fransoa Miteran, 1981. godine postao je predsjednik Francuske.
Na današnji dan, 1982. britanske trupe iskrcale su se na Foklandska ostrva koje je okupirala Argentina.
Tog dana, 1989. godine, kineski studenti, koji su se okupili na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen tražeći reforme, odbacili su zahtev vlade da napuste trg.
Godine 1991. godine, 21. maja, ubijen je bivši premijer Indije Radživ Gandi, bombom skrivenom u buketu cvijeća, u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.
Američki senat je, 1992. godine, donio zakon kojim se uskraćuje svaka pomoć SR Jugoslaviji zbog umiješanosti u sukobe na tlu bivših jugoslovenskih republika.
Na današnji dan, 1997. godine, Poljska i Ukrajina potpisale su sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale viševjekovno neprijateljstvo.
U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju, 1999. godine, na današnji dan je pogođen putnički autobus na mostu u mjestu Lužani. Poginulo 60 ljudi.
U zemljotresu jačine 6,7 Rihterove skale, koji je pogodio glavni grad Alžira i okolinu, 2003. godine poginulo je 2.241, a povređeno 10.243 osoba.
Godine 2006. većina građana Crne Gore, na referendumu se izjasnila za nezavisnost te države. Srbija je, u skladu s Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, naslijedila pravo na međunarodni subjektivitet, mjesto u UN i drugim međunarodnim organizacijama.
Tako piše.
I nema ništa između redova, niti jedne riječi preko toga.
Tek, to u vezi Crne Gore i današnjeg dana u istorijskom podsjetniku, izgleda baš tako.
Ipak, slijedi jedan reporterski zapis, podsjećanje na stranice radne bilježnice za dan 21. maj 2006. godine.
Tog jutra, prva upisana slika bila je ona iz podgoričkog naselja Tološi, kada je jedan iznio kain ispred kuće, postavio malo ogledalo na esker zakucan pored ulaznih vrata, stavio na lice par kapi kreme za brijanje, razmazao ih, montirao novi žilet i počeo da se brije.
Tada, prozvao ga komšija. I pitao čovjek.
''Briješ li se to da čistoga obraza uđeš u novu državu? E, pa, stavi malo više sapuna...''
Taman ovako.
Poslije se dogovorili. Onaj što se brijao pozvao onog što je pitao, s par uobičajenih riječi za jedno jutro u društvu komšije, hoće li da dođe da popiju kafu. A ovaj mu odgovorio – ''da, da i da''.
Onaj što se brijao samo je izustio – ''ovaj je poludio načisto, od rane zore''.
Ali, baš tim putem, onako u prolazu, na kraju grada, za nekog je taj dan postajao – Dan Da.
Nešto kasnije, svoje mjesto na papiru našli svi oni redovi ispred glasačkih mjesta, ritual provjere, prijavljivanja, potpisivanja, prskanja, odlaska do boksa, zaokruživanja, presavijanja, cijepanja vrha s brojem i ubacivanje listića u glasačku kutiju. A onda, pravac kafei, stara definicija gradske osmatračnice. I malo mjesta za prepričavanje tek pristiglih informacija.
Jedna od prvih vijesti, bar za to prijepodne, bila je ona sa jednog birališta u Nikšiću gdje su se, kako se pričalo, potukli neki. Poslije se saznalo, glasač i komisija. Kao, ovaj je htio javno da glasa, ovi mu prigovorili, riječ po riječ, pobiše se. Kasnije, pala je ispravka, nije u Nikšiću nego u Banjanima, selu Miljanići.
U gradu, popodnevna bonaca bila je ozbiljno narušena podacima o visokom procentu izlaznosti. Nove kalkulacije i promocije poznavaoca podneblja, tradicije, događaja, običaja, nasljeđa... A ono ''nas je zapalo da o tome odlučimo'' dobilo je svoje produžetke.
A pričalo se i o tome ''đe je Milo''.
Pa, rekli, pošao do Rijeke Crnojevića, čisto onako, da nešto ne izmaleriše.
U selu Gornji Ceklin, ovi sa Da dobili ove sa Ne. S nulom.
U večernjim satima, u Podgorici, po prispjeću prvih rezultata, kod kafea Torzo, prilično nezadovoljstva. Ipak, sve se stišava, prolazi. Vrijeme odmiče uz televizijske ekrane u baštama kafea, mobilne telefone, malo vrzmanja, malo šaputanja.
Slijedi saznanje.
Predsjednik RRK, František Lipka, saopštava preliminarne rezultate.
I priča o tri petice mogla je da počne.
Rezultat glasanja – 55,5 naspram 44,5.
Tek, negdje oko 11 sati uveče, tog dana, 21. maja 2006. godine, Crna Gora je ponovo uspostavila državni suverenitet i nezavisnost.
A i ona brojka, uslovljena evropskim zahtjevom o validnosti referenduma je ostvarena. Više od 55 procenata.
U danima koji su uslijedili, uz sve komentare, upisano je i nešto jeda, gorčine, skidanja maski, raznih budalaština... Svašta nešto.
A bilo je i malo vatrometa, nešto proslave, nekoliko gozbi i preklanih volova.
Uzgred, jedan od tih volova, završio je karijeru taman gdje je ova reporterska priča i počela. U podgoričkom naselju Tološi.
A onda, uslijedila su prva priznanja novouspostavljene države.
I jedan datum je pronašao svoje mjesto na stranicama istorije svijeta.
Željko Vukmirović
Sovinisticke poruke na NK filozofskom fakultetu
Šovinističke poruke na Filozofskom fakultetu
Nikšićki Filozofski fakultet je u četvrtak izlijepljen smrtovnicom uvredljivog sadržaja, sa slikom i imenom jednog od kandidata, profesora Dragana Jakovljevića. Na smrtovnici piše: "Tužna vijest što se tiče samrti Dragana Jakovljevića – Jakova – kirjanje iz Kladova. Čitava Srbija plače za velikim sinom otadžbine.
Plačite i Srbi Filozofskog fakulteta u Nikšiću, jer tuga nebo prolama. Sahrana će biti u dogledno vrijeme u aleji kirjanja. Mole se zainteresovani – poštovaoci ljudske etike da uplate novac da bi Jakov bio saranjen", navodi se u čitulji koju je nepoznati počinilac potpisao sa „Uprava Filozofskog fakulteta u Nikšiću“.
Jakovljević čitulju doživljava kao „skandalozni i sramotni“ pritisak na njega, upućen iz pojedinih „centara moći
"Zatekao sam vlastitu čitulju, to je nečuvena pojava. Zatražiću internu istragu, jer ne možemo dozvoliti da se dešavaju stvari koje kaljaju ugled Fakulteta. Pojedini centri moći spremni su da učine sve kako bi za dekana bio izabran njihov kandidat i ne biraju sredstva da naruže i maltretiraju druge", prokomenarisao je Jakovljević.
Jakovljević je rekao da je očigledno da se rasplamsavaju strasti u izbornom procesu.
Dekan Fakulteta Bojka Đukanović rekla je da uprava, „naravno, nema veze sa postavljanjem čitulja“.
"Prvi put čujem, to je idiotluk", prokomentarisala je Đukanović.
Čitulje su bile postavljene u jutarnjim satima, prije deset sati kada većina zaposlenih dolazi na Fakultet.
"Smrtovnice su bile zalijepljene na vratima kabineta kandidata za dekana Jakovljevića i Miroslava Doderovića, te na oglasnoj tabli Odsjeka za filozofiju i sociologiju", ispričao je dnevniku Vijesti jedan od zaposlenih na fakultetu.
Crnogorska Omladina Dotakla Dno!!!