Hoće, ali onda ću da ga prodam nekom na autodiler.
Opis malo voženo, unikat, NOVO NOVO NOVO
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Printable View
Hoće, ali onda ću da ga prodam nekom na autodiler.
Opis malo voženo, unikat, NOVO NOVO NOVO
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Oce li biti vozila baba pomorca ili baba programera :)))
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Bugane, fontele se ne grije se zbog baterije nego zbog procesora/chipseta.
Li-Ion se bas malo grije, prilikom punjenja i praznjenja sto nije slucaj sa NiMH.
Dalje, odakle to grijanje kod baterije, da nije to mozda energija koja se pretvara u toplotu? I kazes, besplatno?
Sto se tice jutuba, nemam ja sto da trazim na jutub, ja to radim in real life, dosta cesto imam rastavljene baterije u u garazi gdje ih popravljam, balansiram ali vidim da si ti stalno sa chatgpt-jem ili koje je ovo ******. Ako hoces da naucis nesto, navrati.
https://i.postimg.cc/XJmT5z7G/IMG-6811.jpg
Pa ti postavljaš klip sa YouTube ne ja.
Ti radiš servis , ja vozim.
Nekako mi se čini da ja imam više iskustva u vožnji a ti u servisu. Problem je što ja tebe ne učim servisu, ali ti mene učiš pomoću YouTube likova, potrošnji.
Hajde da se držimo svako svojeg [emoji1787]
Za početak uzmi neki UPS, koji nema procesor ili chipset (ima osnovnu elektorniku) pa provjeri zašimti se grije. Onda to skaliraj.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Naravno, platiš i auto pilot odgovara neznavenima...
Jeftnije i lakše...
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Bravo.
Idemo dalje.
Tržište električnih vozila u Evropi beleži snažan rast – prodaja je u martu 2026. skočila čak 51 odsto.
Prema najnovijim podacima, u Evropi je samo tokom marta registrovano više od 224.000 električnih automobila, što čini oko 22 odsto ukupne prodaje novih vozila.
U prvom kvartalu 2026. prodato je više od pola miliona EV modela, uz rast od 33,5 odsto na godišnjem nivou.
Rast je zabeležen širom kontinenta – Nemačka beleži skok od 42 odsto, Francuska 28 odsto, a Italija 65 procenata.
Nordijske zemlje prednjače: udeo električnih automobila u novoregistrovanim vozilima u Norveškoj je čak 98,4 odsto, dok u Danskoj on prelazi 76 procenata.
Što bi rekli, kada se ukinu subvencije niko ova ***** neće kupiti.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Neka ukinu nenormalne poreze na ICE/neka dozvole prodaju ICE auta u tim nordijskim zemljama pa ces vidjeti.
Nordijske zemlje? Krajnje neozbiljno poredjenje! Daj italija njemacka belgija holandija kakve nordijske zemlje
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Jedna budala koji pređe skoro milion kilometara džabe
https://m.youtube.com/shorts/X5Dy3wOmkuE
Što bi rekli bježi od ovoga, kvari se, zrače se jajca, nema djelova...
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Nikšić - Bar
Dopunio se u NK na kućni punjač.
Potrošnja na ruti 60 centi ili 1/3 litra goriva [emoji1787]🫠
Ne-isplativo totalno, bježite od ovoga. Meni se isplati jer ja trošim struju iz stana što vi drugi ne možete..
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Polako dolazi moje predviđanje od prije 2 godine. Toliko je jednostavno bilo ovo predvijeti nakon uvećana carina od strane EU da je smiješno.
Američko-evropski koncern Stellantis identifikovao je četiri konkretne fabrike u Evropi koje su u opasnosti od zatvaranja ili prodaje.
Među ugroženim lokacijama su francuska fabrika u Renu i slična fabrika u Madridu. Stellantis je već započeo razgovore sa potencijalnim partnerima ili kupcima kako bi spasio radna mjesta.
Predstavnici kineskog Dongfeng Motor Corp. nedavno su posjetili fabrike u Francuskoj i Španiji. Kinezi su takođe pogledali Stellantisove fabrike u Italiji i Nemačkoj.
Osim Rena i Madrida, fabrika u Kasinu u centralnoj Italiji takođe se pominje...
Navodno su francuska i italijanska vlada obaveštene da su fabrike višak. Grupa (Pežo, Sitroen, Alfa Romeo, Opel…) upravlja sa ukupno 20 fabrika u Evropi i posle Volkswagena drugi je najveći proizvođač automobila na kontinentu.
Kinezi ništa ne treba da rade, ni da grade fabrike, već samo da čekaju. Sve će im samo doći.
I to uopšte nije dobro.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Ne razumijem kako Stelantis očekuje dobru prođu na tržištu? Prate svaki negativni trend u automobilizmu, stišavaju kvalitet svake godine, a prodaju 4-5 suštinski istih modela, beskonačno prepakovanih u različite brendove i oblike karoserije.
Sent from my OP13 using Tapatalk
Oni su prvi u nizu...
Kreće se od najlošijih ka najboljima...
Potpuno je nebitno kakav je tvoj proizvod ako ga tržište "proglasi" nekonkuretnim.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
CATL tvrdi da je napravio veliki iskorak u razvoju baterija za električna vozila. Nova Shenxing 3 baterija može da se napuni od 10 do čak 98 odsto za svega 6,5 minuta, čime se značajno smanjuje vremenska razlika u odnosu na točenje goriva kod "klasičnih" automobila.
Još impresivnije, ova baterija dostiže 10C brzinu punjenja (izuzetno brzo punjenje baterije, pri kojem se ona puni brzinom koja je 10 puta veća od njenog nominalnog kapaciteta) i može da se napuni od 10 do 80 odsto za samo 3 minuta i 44 sekunde.
Čak i na ekstremnim temperaturama od -30°C, punjenje od 20 do 98 odsto traje oko devet minuta.
Kompanija navodi i da baterija zadržava više od 90% kapaciteta nakon 1.000 ciklusa punjenja.
Važno je i to da ove baterija nije samo koncept – CATL planira njihovu primjenu u serijskim vozilima već u narednih godinu dana.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
A ovo svake 4 mjeseca neko izbaci da je razvijena baterija al je nema jos u komercijali
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Zato sam i napisao zadnju rečenicu.
Što se mene tiče nakon skoro 94.000km baterija imahttps://uploads.tapatalk-cdn.com/202...c2662d371b.jpg
Fabrički može oko 340km. Ali sada je takvo vrijeme da ne treba ni grijanje ni hlađenje. https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...26b362f97b.jpg
12,3 je vjerovatno NK PG.
Normalno je da ce baterije da se razvijaju, kapacitetom i brzinom punjenja, to je neupitno. Opet kazem, samo da je dovoljan broj punjaca, da su lako dostupni
Tu es mon hero.
TAKUMI evo sam prešao još 150km i opet potrošnja 12.5.
Vjerovatno po tvojoj teoriji se spustim iz NK do DG i onda me šlep vrati u NK i onda opet... I tako 20 puta [emoji1787][emoji1787][emoji1787] https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...aaf440f3c8.jpg
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Još 100km. Ukupno 555km
Što bi rekao @TAKUMI ovo mora Da je iz NK do PG sve nizbrdo [emoji1787][emoji1787] https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...1b8e98147e.jpg
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...4f107b6fae.jpg
Sent from my iPhone using Tapatalk
Toliko je tezak da mu gume ispadaju sa felme.
gledao si og schaefchen video ili reel ili nesto na instagram dje otpada guma sa auta dok driftuje...a ne znas kontekst i onda se lupa po forumu
udario je u ivicnjak i slomio vise od pola felne, i onda su probali da vide koliko ce da drzi prije nego guma otpane sa auta :)
32:28 udaranje u ivicnjak
33:25 slomljena felna
34:12 otpadanje gume
https://www.youtube.com/watch?v=9ZojR3Rzz0E
BMW Grupa proizvela je svoj dvomilioniti potpuno električni automobil, a zanimljivo je da je kompaniji za prvi milion EV modela trebalo skoro 11 godina, dok je drugi milion stigao za samo dve godine.
Evropsko tržište trenutno predvodi rast potražnje za električnim vozilima, pa je prodaja EV modela u Evropi tokom 2025. porasla za 28 odsto.
Novi električni iX3 je već stigao na tržište, uskoro dolazi električni i3, a u pripremi je i prvi potpuno električni X5.
Automobil ubrzava od 0 do 100 km/h za samo 4,9 sekundi, dok je maksimalna brzina ograničena na 210 km/h.
Impresivan domet, koji WLTP procenjuje na 679- 805 km. (zavisi od baterije) , prati i brzo punjenje – za samo 10 minuta može da dobije dodatnih 370 km.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Hajde da odradim nekom zanimljiv diplomski
Kao država koja nema sopstvene rafinerije i proizvodnju, Crna Gora je apsolutno uvozno zavisna. Najveći dio uvezenog goriva "sagori" na putevima:
Saobraćaj: ~77,3% (preko 318.000 tona)
Industrija: ~13,5% (oko 55.700 tona)
Ne-energetska potrošnja: ~6% (oko 24.800 tona)
Ostali sektori: ~3,2% (oko 13.200 tona)
Vrijednost uvoza rafinisanih naftnih derivata (goriva) za 2024. godinu iznosila je oko 369 miliona američkih dolara, što je protivvrijednost od približno 340 do 345 miliona eura.
Ovaj iznos predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih izdataka u ukupnom uvozu države (koji je u 2024. godini iznosio blizu 4,1 milijardu eura).
Dakle na uvoz goriva trošimo oko 8% BDP.
Kada bi kompletan drumski saobraćaj u Crnoj Gori prešao na struju, proračun se zasniva na prelasku sa neefikasnog sagorijevanja fosilnih goriva na visokoefikasne elektromotore.
Evo precizne računice šta bi to značilo za crnogorski energetski sistem:
1. Koliko energije nosi 318.000 tona goriva?
Jedna tona naftnih derivata sadrži oko 12 MWh termičke energije. Ako pomnožimo ukupnu godišnju potrošnju saobraćaja u Crnoj Gori, dobijamo:
318.000 tona x 12MWh = 3.816GWh
Ovo je ukupna toplotna energija koju trenutno sagorijevamo na putevima svake godine.
2. Prednost električne efikasnosti
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem su izuzetno neefikasni – oko 70% do 75% energije iz goriva se izgubi kroz toplotu i trenje. Sa druge strane, elektromotori pretvaraju preko 85% energije iz mreže u pokret.
Na konkretnom primjeru: kada vozilo koristi 45 kWh neto iskoristivog kapaciteta baterije, ono može preći i do 300 kilometara. Klasičnom benzincu ili dizelašu za tu istu kilometražu treba oko 18 do 20 litara goriva, što u sebi sadrži blizu 200 kWh sirove termičke energije.
Zbog ovog odnosa efikasnosti (koji je otprilike 1:4 u korist struje), Crnoj Gori ne bi trebalo 3.816 GWh električne energije da zamijeni gorivo, već samo oko 950 do 1.050 GWh godišnje.
3. Koliko nam je novih megavata (MW) elektrana potrebno?
Sada dolazimo do glavnog pitanja – koliko je to proizvodne snage. Da bi Crna Gora proizvela dodatnih 1.000 GWh} čiste energije godišnje, potrebno je izgraditi nove izvore:
Ako bismo gradili samo vjetroelektrane: Vjetroelektrana Krnovo, koja ima snagu od 72 MW godišnje proizvede oko 200 GWh struje. Da bismo pokrili cjelokupan saobraćaj, bilo bi nam potrebno oko 5 novih Krnova.
U novcu: Izgradnja jedne 360MW vjetroelektrana koštala bi između 450 i 550 miliona eura. Proporciolano sam uzeo cijene
Vjetroelektrana Krnovo (kod Nikšića)
Instalisana snaga: 72 MW (26 turbina).
Ukupna cijena izgradnje: Oko 120 miliona eura.
4. Opterećenje elektromreže (trenutna snaga punjenja)
Pored izgradnje elektrana, postavlja se pitanje da li bi naša mreža izdržala da svi pune automobile. U Crnoj Gori ima oko 250.000 registrovanih vozila.
Kada bi samo 10% tih vozila (25.000) bilo istovremeno priključeno na spore kućne punjače 3 kWtokom noći, to bi stvorilo dodatni udar na mrežu od 75 MWtrenutne snage. Ovo bi zahtijevalo ozbiljnu nadogradnju lokalnih trafostanica, jer bi svako naselje efektivno povećalo svoju vršnu potrošnju za 30% do 40%.
Prelazak čitavog saobraćaja na struju zahtijevao bi oko 360 MW novih proizvodnih kapaciteta. To je ogroman infrastrukturni zadatak, ali s obzirom na to da na uvoz goriva godišnje dajemo preko 300 miliona eura, ta bi se investicija u domaće izvore energije i zadržavanje novca unutar države isplatila za manje od pet godina.
Solari su još jeftiniji od ovoga, ali njih ne uzimam u obzir jer imaju kraći vijek trajanja (kao i vjetroelekteana ali ona se servisira) i ne rade noću.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Kada bi sav drumski saobraćaj u Crnoj Gori prešao na električni pogon, efekti na javno zdravlje i cjelokupni sistem bili bi transformativni. Zagađenje vazduha i buka iz saobraćaja prepoznati su kao jedni od vodećih uzročnika hroničnih bolesti u urbanim sredinama.
Evo kako bi takva promjena izgledala u praksi:
1. Eliminacija izduvnih gasova (Kvalitet vazduha)
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem direktno u visini naših disajnih organa ispuštaju azotne okside (NO_x), ugljen-monoksid (CO) i suspendovane čestice (PM_{2.5} i PM_{10}).
Nula emisija iz auspuha: Prelazak na struju bi u potpunosti eliminisao ove gasove iz saobraćaja. U gradovima poput Nikšića i Podgorice, koji se tokom zimske sezone bore sa smogom, uklanjanje saobraćajnog faktora bi drastično smanjilo "težinu" vazduha, ostavljajući ložišta kao jedini primarni problem.
Smanjenje kočione prašine: Iako električna vozila i dalje emituju sitne čestice usljed trošenja guma i kontakta sa asfaltom, trošenje kočionih pločica je svedeno na minimum zahvaljujući regenerativnom kočenju (korišćenju elektromotora za usporavanje vozila). Ovo drastično smanjuje emisiju kancerogene sitne prašine teških metala u vazduh.
2. Smanjenje nivoa buke (Zvučno zagađenje)
Hronična izloženost saobraćajnoj buci dokazano povećava nivo kortizola (stresa), ometa san i podiže krvni pritisak, što dugoročno oštećuje kardiovaskularni sistem.
Tišina pri niskim brzinama: Pri brzinama do 30 km/h, prepoznatljivo je da su električna vozila praktično nečujna (zbog čega posjeduju AVAS sistem za vještačko emitovanje zvuka radi zaštite pješaka). Gradska vožnja i čekanja u saobraćajnim gužvama postali bi neuporedivo tiši.
Ograničenja pri visokim brzinama: Pri brzinama preko 50 km/h, dominantan izvor buke kod svakog automobila postaje trenje guma o asfalt i otpor vazduha. Na magistralama i autoputevima smanjenje buke bi bilo manje izraženo, ali bi u samim gradskim jezgrima efekat bio momentalan i ogroman.
3. Rasterećenje zdravstvenog i ekonomskog sistema
Studije Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pokazuju da zagađenje vazduha i buka koštaju evropske zdravstvene sisteme stotine milijardi eura godišnje. Eliminacija saobraćajnog zagađenja donijela bi višestruka rasterećenja:
Pad respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja: Značajno bi se smanjio broj pacijenata sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća (HOBP), astmom i srčanim udarima. To bi direktno oslobodilo kapacitete domova zdravlja i bolnica, ljekara specijalista i smanjilo troškove za uvoz ljekova (pumpice, kortikosteroidi, antihipertenzivi).
Zdravlje djece: Dječja pluća u razvoju su daleko najosjetljivija na NO_x iz dizel motora. Život i kretanje pored prometnih ulica više ne bi bili faktor rizika za razvoj dječje astme i alergija, što je dugoročno ulaganje u zdraviju populaciju.
Smanjenje broja bolovanja (ekonomski faktor): Manje respiratornih problema tokom jeseni i zime znači manje odsustva sa posla (kako za oboljele, tako i za roditelje koji ostaju kući zbog bolesne djece). Ovo direktno rasterećuje fondove za zdravstveno osiguranje i čuva produktivnost privrede.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
I za kraj
Procjena ukupne uštede u eurima je kompleksna jer se sastoji od direktnih ušteda (novac koji ne dajemo za uvoz nafte) i indirektnih ušteda (novac koji država i građani ne troše na liječenje i popravke).
Kada bi se podvukla crta, Crna Gora bi na godišnjem nivou mogla da uštedi i do 400 miliona eura. Evo kako se dolazi do te cifre:
1. Direktna ušteda na uvozu energenata
Kao što smo ranije izračunali, Crna Gora godišnje uveze goriva za saobraćaj u vrijednosti od preko 340 miliona eura.
Električna energija: Da bismo zamijenili to gorivo strujom (uz pretpostavku da je sami proizvodimo iz vjetra i sunca), trošak proizvodnje te struje bio bi višestruko manji.
Neto dobit: Umjesto da 340 miliona eura nepovratno ode iz države ka stranim naftnim kompanijama, taj novac (umanjen za troškove održavanja naših elektrana) ostaje unutar granica Crne Gore. To je direktan plus za platni bilans države od oko 250–300 miliona eura godišnje.
2. Uštede u zdravstvenom sistemu (Skriveni troškovi)
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropska agencija za životnu sredinu koriste modele za izračunavanje "eksternih troškova transporta". Za državu veličine Crne Gore, ovi podaci su impresivni:
Zdravstveni troškovi: Procjenjuje se da zagađenje vazduha i buka iz saobraćaja koštaju društvo oko 0,15 do 0,20 eura po svakom sagorenom litru goriva.
Računica: Ako u saobraćaju potrošimo oko 420 miliona litara goriva godišnje to dođe oko 65 miliona eura.
Ovo je novac koji se trenutno troši na ljekove, bolničke dane, medicinsko osoblje i gubitak produktivnosti zbog bolovanja, a koji bi bio ušteđen.
Uštede za građane (Održavanje i potrošnja)
Održavanje: Električna vozila nemaju turbine, plivajuće zamajce, EGR ventile, filtere čestica (DPF) niti komplikovane mjenjače. Godišnja ušteda na nivou čitave flote vozila u državi mjerila bi se desetinama miliona eura koje građani više ne bi ostavljali u servisima.
Cijena po kilometru: Vožnja na struju je trenutno 4 do 5 puta jeftinija od vožnje na benzin/dizel (ako se puni po povoljnim tarifama). Na nivou prosječnog građanina, to je ušteda od 1.000€ do 1.500€ godišnje po domaćinstvu.
Zaključak
Ušteda od skoro 400 miliona eura godišnje znači da bi Crna Gora svake godine mogla da izgradi četiri nova vjetroparka veličine Krnova ili dvije moderne bolnice samo od novca koji bi se "sačuvao" prelaskom na struju.
Naravno, najveća prepreka je ogromna početna investicija u zamjenu svih vozila i infrastrukturu, ali sa čisto ekonomske i zdravstvene strane, matematika je neumoljiva.
Zato pametne države idu na ovu pricu, a "divlje" to ne vide. Nezavisnost ne trebamo da gledamo i imamo samo na papiru, nego i da je ostvarimo.
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Ajde jadan pa samo 15 milijardi treba vozila da se promijene a ti pricas o nekoj ustedi .... samo naftne kompanije imaju promet 600 milki
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Vidi se da si pročitao sve.
Pričam o zdravlju, pričam o budućnosti.
Znaš kada ljudi prestanu da gledaju uštedu? Kada se razbole [emoji6]
Living on the EDGE side
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Procitao i azbestna prasina od kocnica jedan od glavnih uzorka oboljenja.. ali nema sanse ikad da se ovo desi...
Takav smo narod prezivljamo ... dokle god prezivljavamo sa platama i kupujemo najeftiniju neprovjerenu hranu nema smisla pricati o nekom razvoju Eko svijesti a kamoli o EV autima.
E sad kako ces da pravis etno selo pored vjetrenjace?
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Potpuno pogresan i rasipljiv pristup problemu.
Zasto ne bi 'drzava' CG radila na tome da PG recimo ima po 100-200 autobusa, koji ce da idu svakih 10-ak min. tako da kad god gradjanin dodje do autobuskog stajalista u sustini ne mora da ceka vise od 5-10 min. Samim tim moze da koristi javni saobracaj za odlazak na posao, za vracanje sa posla, i za zavrsavanje ostalih dnevnih obaveza.
Onda ne bi morao u gradu da koristi licni automobil uopste.
Ko je bio u Berlinu recimo zna da ima metro+brze autobuske linije 5-10 min. plus nadzemna zeljeznica. E sad PG je puno manji grad pa bi se ovo dalo rijesiti autobusima.
Zasto nece nikad doci do tog resenja (dok na celo grada ne dodje neko normalan, razuman, koji ce da radi u interesu gradjana):
1. Nije isplativo 'drzavi' kad gradjani prave ustede, jer se onda manje PDV-a sliva u budzet. Za gorivo, za servise, za registraciju, za uvoz automobila i sl.
2. Generalno podizanje standarda gradjana nije dobro za 'drugove' na vlasti, jer se onda fokus gradjana pomjera na visi nivo svijesti, od obicne borbe za bioloski opstanak. Citaj, gradjani bi poceli malo vise da razmisljaju koga ce da biraju da obavlja bitne funkcije, jer bi taj neko morao da odgovara gradjanima za rad ili nerad.
Kad bi neko ozbiljno htio da se bavi ovime (kao sto nece), prva stvar koju bi trebalo napraviti je izmjena da nijedan funkcioner i sl. nema pravo na koriscenje sluzbenog auta. Onda prodaja svih sluzbenih auta fino. Nije CG zemlja sa 50 mil. stanovnika da moraju funkcioneri da imaju sluzbeno auto. Onda bi mozda 'funkcioneri' i regulisali javni saobracaj jer ne bi imali drugu opciju bez da isti koriste.
Sto se tice uticaja na zdravlje, tu je svaki komentar suvisan.
Dje i kad si vidio da recimo ministarstvo zdravlja savjetuje gradjanima recimo da ne jedu masu secera svaki dan direktno ili indirektno (kroz razne slatkise i preradjenu hranu). Nidje, jer je prodaja slatkisa i ostalog 'zasecerenog' otpada veliki biznis, pa da se ne staje na zulj trgovinskim tajkunima. Isto i za koriscenje ulja ko zna kakvog kvaliteta - recimo palmino ulje sto se vrti po 50 puta po prodavnicama brze hrane i sl. Onda EMF zracenja (ko i kad mjeri isto, ko odlucuje sta je dozvoljena kolicina zracenja sa baznih stanica i sl.), kvalitet hljeba/brasna, mesa, mlijeka, voca, povrca itd. itd. Nego da ne idemo off-topic.
@NetworkMaster, @techlinkit vidite li da lik budali.
"napravio" čovjek "diplomski" koristeći AI. Pakao :joy:
Sjedi, odmori malo. Touch grass, što vele.
Sent from my OP13 using Tapatalk