Oni kad su svojevremeno prodali Telekom rekli su da ce od tih para da rade autoput, oni . . .
Printable View
Oni kad su svojevremeno prodali Telekom rekli su da ce od tih para da rade autoput, oni . . .
oni... od para povecavaju plate doktorima, uciteljima, birokratama i sudijama :)Quote:
Originally Posted by opmne
Džaba bi novac ostao u Crnoj Gori kad ovdje niko nije dosad napravio kvalitetan asfaltni pravac čak i lokalnog karaktera... evo decenijama sipamo novac u "rekonstrukcije" i krpljenje postojeće mreže. Ko je god prošao bilo kojim od pravaca i dionica puteva koje NISU radili recimo Slovenci zna o čemu pričam. Cetinje-Budva... ovo kroz Platije... SVE kroz Podgoricu šta je rađeno zadnjih godina... bukvalno je jedini "lijek" da se sve ponovo radi.Quote:
Originally Posted by Mojsije
Ne znam koliko će da traje i koliko će da košta, ali daj mi jedan autoput koji će da bude dobro urađen i da traje koliko treba za te pare, prije nego pedeset puteva koje bi "popravili" naši domaći "stručnjaci".
Ochigledno neko ne zna za vremenski koncept novca i da 1 EUR danas nije isti za 7-8 godina.
Roz Fokker zhiva istina. Vidi se kvalitet 3ce trake domace radinosti.
A da ne prichamo koliko su 3ce trake opasnije zbog nasheg kretenskog naroda sa svojim preticanjem.
Quote:
Originally Posted by West
Oni . . . sve sto prodaju to odmah ide u budzetsku potrosnju za kupovinu socijalnog mira, mada i ne mora jer ovaj "narod" moze dobro da trpi. Doduse jesu se dzekirali od referenduma do ove krize bas se divljalo, za svaku sitnicu se dizali krediti i to bas ovi sto pasu sa budzeta. To su u pocetku i banke forsirale kad su za zirante prihvatali samo zaposlene u drzavnim firmama. Onda se ovi digli da renoviraju kuce i stanove, pa potrosi jedan kredit i odma novi dizi za namjestaj, poneko je od akcija kupovao namjestaj, ali dje da se vozi "covjek njegovog formata" u auto staro 10 i vise godina ? Naravno da se to pitanje nije puno postavljalo, odma u banku i iz banke direktna linija za Cetinje da se kupi auto dostojno gradjanina EU. Ko zna sto bi sve bilo da nije naisla kriza da se malo prizemlje, moguce da bi privatni avioni bili cesta pojava . . . ?
Hercules je u pravu sto se tice ovog vremenskog koncepta,Quote:
Originally Posted by hercules
sa tim sto je stopa sa kojoj se diskontuje Evro 3% do 4% u EU,
i 10% - 11% u u najdinamicnijim ekonomijama na njenim juznim grancima
Stvarno je teshko izrachunat vrijednost ushtedjenog vremena za transport od tachke A do tachke B, sve zavisi od kvalifikovanosti shofera, koliko ima izmedju uva, i koliko obrce kapitala, koliko je goriva ushtedio od Bara do Berana, koliko ce turista vishe doci iz Srbije, Kosova, Bugarske, Grchke i Shjeverne Albanije, koliko iz Bosne preko Pljevalja.
Koliko ce firmi iz tih krajeva usmjerit teretni transport preko Barske luke ili za juznu Hrvatsku i Albaniju.
Koliko ja vidim, CGa ima dovoljno kapitala,
ali taj kapital je sumnjivog porijekla, pa ga treba oprat preko faktura za pruzene usluge i obavljene radove oko auto puta, kad jednom udje u vrzino kolo i pochne da igra, crnogorski oro, mozemo komotno pitat, poshto je Jamerika ????
Neka koshta koliko koshta, ai ce Barska luka biti na sat vremena voznje, a shljunak, krech, pijesak, drvna gradja, pitka voda iz sliva Lima, Tare i Morache duz cijelog autoputa, i fabrike za flashiranje, dok se bude gradio autoput, mnogi ce kamenolomi i zalihe shljunka i pijeska biti ispitani, proizvodnja betonskih elemenata osvojena, obrada kamena i proizvodnja asvalta, prihodi od PDVa i poreza na plate zaposhljenih, daju zamajac proizvodnji i pune budzete drzavi i opshtinama,Quote:
milosh 111111
3 milijarde iz kredita pozajemljenih EVra ,
samo za kamatu kostaju 150 miliona godisnje,
toliko prihoda od pololjoprivrede nema citava CG ZA godinu,
a nema apsolutno simsla da ce autoput sa 5 petlji uticati na ljude da se pocnu baviti poljoprivredom.
NE ZAboravi da iz Brskuta moras platiti putarinu
koja ce biti u jendom smjeru bar 10 litara saruljinog milijeka
i deset u drugom
a novac je , kao taolet papir, bezvrijedan, ako ne pokrece TOCHKOVE PRIVREDE I USLUGA,
neka bude, shto biti ne moze.
Mozda ovu priliku ne propushtimo, da je propushtimo.
Atomobilska industrija je u KRIZI,
za pet godina ce svijet znati, u kojem pravcu se ide,
na kolektivni ili na individualni transport, prednosti ovog drugog su ochigledni, nezavisnost i osjecaj slobode, da svako upravlja sa sobom i svojim vremenom, koje je jako ogranicheno i nema se vremena za chekaonice i chekiranje.
Taj novac ce dici iz mrtvoga sna, mnoge nove proizvodne i usluzne djelatnosti u CGi,
od korishcenja shljunka, pijeska i kamena, do otvoranja servisnih usluga duz auto puta, i navodnjavanja shushnih podruchja, kao Vjeternika, do boljeg snadbijevanja elenergijom i tele komunikacijama.
Za mene sa peMzijom iz Danske,
Brskut postaje atraktivan i za ulaganje u poljoprivredu, stocharstvo ili preradu drveta bez crveta, a radne snage ne moze falit, ako Podgorica bude na pola sata voznje.
Jes to velika investicija za nashu ekonomiju,
ali bez RIZIKA, nece biti boljitka, mnogi su vozovi proshli pored nashih kafica, da niko guzicu nije podigao , sa udobne stolice,
mozda se ipak chudo desi, i Crnogorci stechu radne navike, kao Koreanci, Kinezi i Japanci.
Quote:
milosh1111 Milovane ova tvoja prica je prazna nazalost,
nadam se da nije dio propagande
vec tvoje misljenje,
3 milijarde iz kredita pozajemljenih EVra ,
samo za kamatu kostaju 150 miliona godisnje,
toliko prihoda od pololjoprivrede nema citava CG ZA godinu,
a nema apsolutno simsla da ce autoput sa 5 petlji uticati na ljude da se pocnu baviti poljoprivredom.
NE ZAboravi da iz Brskuta moras platiti putarinu
koja ce biti u jendom smjeru bar 10 litara saruljinog milijeka
i deset u drugom
OPĆINSKI sud u Splitu je utvrdio kako je splitski Konstruktor krivotvorio dokumentaciju u slučaju tužbe zbog narušavanja ugleda i poslovnih gubitaka teških 1,7 milijardi kuna protiv Slobodne Dalmacije. Naime, Uprava Konstruktora je ustvrdila kako je zbog medijskih napisa izgubila posao gradnje libijske ceste Al-Hisha El Jedida-Sirt te su kao dokaz tome priložili falsificirano izvješće libijskoga ministarstva prometa i veza iz studenoga 2005.
Od tužitelja do tuženika
Na zahtjev suda, o slučaju se izjasnilo libijsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je navelo kako Konstruktor nikad nije bio među ponuđačima na natječaju pa nije niti mogao izgubiti posao, a u suradnji s Ministarstvom prometa i veza je ustanovljeno da je Konstruktor sudu kao dokaz priložio falsifikat koji se od originalnih dopisa Ministarstva razlikuje "po formi i ispisu" te, prema pisanju Jutarnjeg lista, ima i krivotvoreni registarski broj. Trenutno se istražuje falsifikacija dokumenata pa bi se na optuženičkoj klupi tako umjesto novinara uskoro mogli naći odgovorni iz Konstruktora.
Toliko o pobjedniku!
utarnji list u današnjem broju prema nalazima gradske revizije objavio je članak kako su Slobodan Ljubičić i Milan Bandić bili upoznati s kriminalom u Zagrebačkim cestama ali nisu ništa poduzimali. Radi se primjerice o isplati čak 30.000.000 kuna građevinskoj tvrtci Konstruktor (zanimljivo kako se dotična tvrtka uvijek nađe usred nekog skandala, bilo da se radi o autocestama, bilo da se radi o kakvim drugim angažmanima od strane državnih ili gradskih firmi), a da za uzvrat Kostruktor nije ama baš ništa napravio. Sve to stoji fino dokumentirano u nalazu gradske revizije, ali Bandić i Ljubičić nisu poduzeli ništa.
Pozdrav svima iz Njemacke .Ja smatram da je to pogresno razmisljajne sa vase strane i pogresna racunica od ovog inzinjera.ovaj put mora da se zavrsi u roku jer konstruktor je sam morao da udje sa svojim parama u realizaciju i sto prije je gotov moci ce da dobijat pare nazad.Ko drugo kad se zavrsi dio od Podgorice do Mateseva vec ce moci da se kasiraju pare.Taj put ce dosta koristiti stranci (madjari ,srbijanci,kosovari)i sa time najmanje 40-50% zarade ce od njih biti.Sto se brze stize u neko mjesto to se vise koristi.kad je autoput povezan sa Beogradom racunajte vremenski 3 do 4 sata do Bara .I taj novac ne bi mogao da ostane u Crnu Goru jer toje kredit koji je dat na osnovu ovog autoputa.Samo pogledajte sta je uradjeno u hrvatskoj za 6 godina vise od 600 km plus stari autoputeve popravljeni,Quote:
Originally Posted by Mojsije
znam jer sam ih sve prosao.Sto se tice optuzbi na racun Konstruktora ne treba nas da interesuje jer u svakoj zemlji se podmicuje pa i uvelikoj njemackoj samo sto oni ne prikazuju to,vazno je da oni dobro autoput urade i brzo.Isto ne zaboravite uz autoput ce se stvorit puno radnih mjesta.
Ma da, lako je tuđim qrcem mlatit slamu. Svuđe ima korupcije kažeš pa čak i u Njemačkoj, ima, ali se tamo protiv korupcije bore i krivci idu na robiju , za razliku od nas gdje je to standardni model vladavine i poslovanja. Meni nije sve jedno dali ćemo dobiti autoput za 1,7 ili 1,8 milijardi €, o većim razlikama i da ne govorimo. Hrvati imaju 50 milijardi € vanjskog duga, dobar dio tog duga su upravo autoputevi generisali . Sa cestarinama sada ne mogu da vrate ni kamatu a glavnica stvara novu. Nekako sam sve sigurniji da će se tu skrkat stotinjak milijona € za ćorsokak koji će voditi od Bara do niđe i na tome će ostati sve do neka bolja vremena. Živi bili pa vidjeli.Quote:
Originally Posted by aljoME
Povezivanje sjevera sa glavnom lukom za tebe ćorsokak? Znas li koliko se vremena putovalo od Zagreba do Splita ranije i sad. ?Quote:
Originally Posted by Tivatech
www.gov.me/files/1220538124.pdfQuote:
Originally Posted by wulfy
Povezivanje šjevera i juga za 1,8 milijardi? Ako je samo to svrha tog autoputa onda je gori od ćorsokaka. Možemo preseliti narod sa šjevera i jeftinije na jug.Quote:
Originally Posted by Hari Krisna
Ako Srbi ne završe svoj dio onda se ne može zvati drugačije nego ćorsokak.
Dalje, pominješ luku, što to šjever dovozi u luku a da ne može putovat vozom?
- I na kraju, kad sam rekao ćorsokak, mislio sam na završenih desetak km i tabla "nastavit će se ..."
Autoput je od nacionalnog znacaja za Crnu Goru i mi ga MORAMO napraviti bez obzira na cijenu. Sve ostale tvrdnje su gluposti.
Druga stvar je da Crna Gora nece platiti svih 1,7 milijardi odmah vec u ce taj iznos isplacivati Konstruktoru u mjesecnim ratama u narednih 30 godina sto dodje oko 60 miliona godisnje,a pritom cemo najvazniju dionicu autoputa imati (po planu) gotovu za 6 godina.
Treca stvar je da Hrvatski vanjski dug nema veze sa autoputem vec sa potrošnjom gradjana i njihovim zivotom iznad realnih mogucnosti. Kako sad stvari stoje drzava(kao centralna vlast) je od 40 milijardi duzna oko 7 dok ostalo otpada da privatna i fizicka lica.
Necemo ni spominjati ekonomske efekte koji ce se sigurno desiti i preliti u nacionalnu ekonomiju. Koliko ce samo radnika trebati raditi na AC a svaki od njih ce trebati negdje spavati i nesto jesti, a da ne pricamo o ostaloj potrosnji istih i multiplikativnom efektu njihove potrosnje.
Nego nazad na priču - zanimljiva mi je dilema oko koridora preko Skadarskog jezera... jedna varijanta je sa kilometrima mostova, tunelom kroz Vranjinu (!!!) a sve na močvarnom terenu kroz Nacionalni park... a druga zaobilazi park, ima samo jedan most od 200 metara, ali zato ide pravo preko Pavlove strane i uništava jedan od najljepših pogleda u CG... prosto ne znam šta je gore.
Quote:
Originally Posted by noodle
PROZOR ne smije PASTI!!!!!!
Na stranu ovo za auto put ali mislim da bi ti Jadranka Kosor dala reputaciju za ovaj komentar da su HR gradjani krivi za sve.
Umjesto Jadranke repka od mene :)
Pa jesu krivi ovako ili onako. :) ili sto biraju koga vec biraju ili sto trose iznad svojih mogucnosti.....
P.S. Cijena Izgradnje AC Zagreb-Split je bila oko 17 milijardi kuna + PDV 22% sto je taman negdje oko 3 milijarde eura za 340km autoputa.
iz ,,nacrta prostornog plana''
Pogodnosti i ograničenja za izgradnju autoputa na dijelu koridora Tunel Sozina –Farmaci
Još od izgradnje Jadranske magistrane 60 - tih godina prošlog vijeka razmatrane su varijante za prelaz te saobraćajnice i budućeg autoputa Bar – Podgorica – Beograd na potezu od Podgorice do Bara. Tim razmatranjima inicirano je više ideja. Te ideje su nastale i uslovljene složenom geološkom građom terena, njegovim morfološkim, hidrografskim, hidrološkim, hidrogeološkim, inženjersko-geološkim i drugim odlikama terena, a u posljednje tri decenije opravdanim – izraženim zahtjevima za zaštitu prirode, čovjekove okoline, životne i radne sredine.
Na potezu od sjevernog izlaza Tunela Sozina do Podgorice, nalazi se Skadarsko jezero kao prirodna prepreka koju trasa autoputa treba da savlada.
Sve te ideje su se svodile na dva generalna rješenja: Po prvim rješenjima prelazilo bi se preko Skadarskom jezera, paralelno sa željezničkom prugom Podgorica – Bar. U VII i VIII deceniji prošlog vijeka se nije uzimala u obzir zaštita prirode, čovjekove okoline, životne i radne sredine u mjeri u kojoj se to radi danas, tako da je tada data prednost prvim rješenjima sa prelazom preko Skadarkog jezera paralelno sa željeznicom. Za tu varijantu je, na izvjesnom nivou, rađena tehnička dokumentacija, sa prognoznim inženjersko-geološkim profilima. U to vrijeme smatralo se da je građevinski glavna prepreka Sozina, a ne Skadarsko jezero. Međutim Jezero je ozbiljna prepreka za buduću izgradnju i održavanje autoputa. Pritom treba dodati zaštitu ekosistema Jezera u skladu sa njegovim statusom zaštite: nacionalni park, međunarodno zaštićeno područje po osnovu Ramsarske konvencije (Ramsarsko područje) i značajno područje za boravak ptica
(Important Bird Area – IBA). Ograničenja za planiranje izgradnje autoputa u nacionalnom parku «Skadarsko jezero», po osnovu primjene odredbi iz važećih zakona, a na osnovu poznatih posledica (uticaja) autoputa na životnu sredinu (gubljenje biodiverziteta/prirodnih staništa/vrsta većih razmjera, prekid biokoridora, zagađenje vazduha, voda i zemljišta, buka i dr).
Onda slijedi citiranje raznih zakona
Na ovom mjestu su razmatrana samo ograničenja / zabrane i uslovi za zaštitu u nacionalnom parku kao zaštićenom prirodnom dobru, koja ukazuju da se nacionalnim parkovima ne mogu locirati autoputevi jer se radi o infrastrukturnim objektima koji narušavaju neophodnu ekološku ravnotežu nacionalnih parkova, Pritom nijesu uzeti u obzir opšti uslovi za zaštitu životne sredine i opšta i posebne OGRANIČENJA / ZABRANE koji su dati u odgovarajućim sektorskim zakonima (zaštita zemljišta, vazduha, vode, itd)
Slično našim zakonima, i u Ramsarskoj konvenciji su propisane norme za ograničavanje aktivnosti koje mogu promijeniti „ekološki karakter“ područja upisanih na Ramsar listi (član 3 Konvencije) (već smo ukazali da je autoput infrastrukturni objekat koji narušavaju neophodnu ekološku ravnotežu, ili drugim riječima ekološki karakter nekog prirodnog dobra,. U slučaju da se zemlja ipak odluči na preduzimanje takvih aaktivnosti, ista je obavezna da o tome obavijesti Biro Ramsarske Konvencije i Konferenciju ugovornih strana Konvencije, koje poslije razmatranja donose odluku i sprode Montro proceduru (upis na Montro listu i monitoring nad područjem i aktivnostima u njemu) (u skladu sa Preporukom br 4. 8. sa 4 Konferencije Ugovornih strana Konvencije održane u Montou u Švajcarskoj). U nastavku Montro procedure može doći i do donošenja odluke o brisanju područja sa Ramsar liste, u slučaju da zemlja bude insistirala na tome zbog „prioritetnog nacionalnog interesa“ (članovi 4. i 8. Konvencije). Zbog izostanka aktivnosti na gradnji autoputa Beograd – Bar (a i drugih razloga i okolnosti) Jadranska
magistrala je od Petrovca prešla preko Paštrovačke gore i Skadarskog jezera i dalje prema Podgorici i sjeveru Crne Gore. Pitanje trase autoputa je ostalo da se rešava u nekom budućem vremenu. Izgleda da
je to vrijeme došlo, a da je u međuvremenu došlo i do niza okolnosti koje upućuju na opravdano preispitivanje varijante sa prelazom preko Skadarskog jezera.
Te nove okolnosti su:
1. U posljednjoj deceniji se pristupilo aktivnostima na izgradnji autoputa Bar – Podgorica – Mateševo i dalje prema Beogradu. U sklopu tih aktivnosti izgrađen je poluautoput od Jadranske magistrale u Sutomoru preko sela Đurmana (Crnogorsko primorje) kroz Sozinu tunelom dužine 4.180 m na koti oko200 mnm do priključka na Jadransku magistralu kod sela Sotonići u blizini Virpazara. Za sada, kao jedino rješenje, postoji nastavak autoputa preko Skadarskog jezera ka Podgorici. Ovim je fiksiran prolaz kroz Sozinu sa izlazom na kotu oko 200 mnm.
2. U toku su aktivnosti na izgradnji Jadransko – jonskog autoputa koji bi išao od granice sa Bosnom i Hercegovinom u reonu Grahova, preko Čeva, zaobilazeći Podgoricu sa njene sjeverozapadne i zapadne strane gdje bi se sastao sa autoputem Bar – Beograd.
3. Koridori augoputeva (Bar - Beograd i Jadransko - jonski preko Crne Gore) su data u PPCG do 2020. godine. Tim planom Jadransko-jonski autoput, a sa njim i autoput Beograd-Bar zaobilaze Podgoricu sa zapadne strane.
4. Opravdano su isticani, ističu se i stoje argumenti da će autoput preko Skadarskog jezera ugroziti taj ekosistem. To je jedna od bitnih okolnosti. Druga je da je područje Skadarskog jezera u Crnoj Gori nacionalni park i Ramsarsko područje, a u Albaniji zaštićeno područje prirode (IUCN kategorija IV) i Ramsarsko područje, radi čega će planiranje izgradnje autoputa kroz ovo područje morati da uvaži status njegove zaštite i pravne norme sadržane u važećim zakonima (Zakon o nacionalnim
parkovima, Zakon o životnoj sredini, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o vodama, Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu), Ramsarskoj konvenciji i drugim međunarodnim dokumentima (Konvencija o prekograničnim vodotocima, Direktive EU – WFD i dr).
Navedene okolnosti obavezuju da se sagledaju mogućnosti, a nakon toga i opravdanost, iznalaženja ekonomski opravdanijeg rješenja za koridor autoputa, od već njegove fiksirane kote prolaska kroz masiv Sozine (izgradnja tunela za poluautoput) dalje prema Podgorici do spajanja sa Jadransko - jonskim autoputem, i sa time smanji - eliminiše uticaj na ekosistem Skadarskog jezera i ukupne njegove pejzažne vrijednosti i prirodne odlike.
Da bi to obrazložili daćemo nekoliko karakterističkih pokazatelja, prvi za sada aktuelni koridor autoputa preko Skadarskog jezera od Tankog rta do Podgorice, a zatim za koridor kojeg predlažemo.
2.4.1. Podaci za koridor autoputa od izlaska iz tunela Sozina - Tanki rt -Vranjina-Ponari- sastav sa koridorom Jadransko - jonskog autoputa
Po ovom koridoru budući autoput Bar - Podgorica, od izlaska tunela Sozine do sastajanja sa Jadransko -jonskim koridom, će ići :
- Od izlaska iz tunela Sozine do Tankog rta, autoput ide preko terena koji su većim dijelom stabilni, a manjim nestabilni (potez klizišta Mačuge i „Baljine“). Dolinu Orahovštice prelazi mostom dužine oko 1100 m. Na ovom potezu koridor se spušta sa kota oko 200 mnm do kote od oko 20 mnm na
Tankom rtu.
- Od Tankog rta do masiva Vranjine (K 303 mnm) budući autoput bi išao mostom dugim oko 1150 m. Oslonci mosta idu kroz jezerske sedimente čija se debljina ne zna. Isto tako se ne zna šta čini osnovno gorje ispod jezerskih sedimenata. Jasno je da se ovo mora utvrditi. No i pored ovoga zna se da je to potez sa glinovito, sitno-pjeskovitim materijalom koji je bez praktičnije nosivosti. Ti materijali se pod opterećenjem vidno i trajno sliježu, a u dinamičkim uslovima sa likvifakcijom. Postojeći nasip za jadransku magistralu i željeznicu pokazuju permanentno i kontinuirano slijeganje tla pod nasipom. Most za željeznicu i jadranski put i pored dubokog fundiranja na preko 20m (nije poznata dubina fundiranja i materijal kroz koji su prošli i na šta su se fundirali oslonci mosta) prermanentno tone. Teški i vrlo teški su uslovi za fundiranje mosta budućeg autoputa. U slučaju deformacije mosta prouzrokovane zemljotresima, bili bi vrlo teški, skoro nemogući uslovi za sanaciju tog budućeg mosta.
- Kroz masiv Vranjine bi išao tunelom dužine oko 1600 m. Tunel bi se izbijao kroz dolomite relativno lako. Poteškoće mogu doći zbog miniranja odnosno štetnog uticaja tog miniranja na objekte (kuće) mještana Vrainjine i na manastir na Vrannjini.
- Od tunela Vranjine do Ponara ili masiva Lijepe ploče (k.235 mnm) autoput će ići mostom dugim oko 5500m - oko 6000m preko tla izgrađenog od jezerskih sedimenata, treseta, glina, živih pjeskova u smjeni sa pjeskovima nanosa Morače. Uslovi izgradnje i održavanja ovog mosta su isti ili veoma
slični onom od Tankog rta do Vranjine.
- Od Ponara odnosno brda Lijepe ploče, budući autoput će ići do sastava sa jadransko - jonskog autoputa preko terena izgrađenih od jurskih i krednih slojevitih krečnjaka. To su stabilni i nosivi tereni, tereni s podzemnim vodama ispod nivelete autoputa, a bez bujica. Izgrdnja i održavanja
autoputa preko ovih terena je relativno laka i poznata.
Po ovom koridoru ostaje problematika vezana za ispunjavanje uslova propisanih za Nacionali park "Skadarsko jezero"; zaštite ekosistema Skadarskog jezera na potezu od Virpazara pa sve do prolaza Skadarskog jezera i Malog blata, odnosno do padina masiva Veljeg vrha (k. 376 mnm). To je složen zadatak, koji se ne može riješiti bez štetnih posledica. Mogu se te posledice smanjiti na prihvatljivi nivo, ali permmanentni rizik ostaje.
2.4.2. Podaci za predloženi koridor autoputa sa zaobilaskom Skadarskog jezera
Po ovom koridoru trasa budućeg autoputa bi išla:
- Od izlaska iz Tunela Sozina (postojećeg polu-autoputa) koridorom u kojem je skoro uvijek izohipsa oko 200 mnm do spajanja sa koridorom Jadransko-jonskog autoputa.
- Od izlaska iz postojećeg Tunela Sozina koridor ide generalno gledano na sjever do klisure rijeke Orahovštice, koja ide od Orahovskog polja na zapad u dužini oko 4 km gdje se proširuje (klisura Orahovštice) u polje zvano Sjenokosi. Od Tunela Sozina do klisure Orahovštice uslovi izgradnje
budućeg autoputa su generalno gledano kao i oni od Tunela Sozina do Virpazara po varijanti preko Skadarskog jezera.
- Prelaz preko klisure rijeke Orahovštice je relativno lak, (na potezu njenog kanjonskog dijela), sa mostom čiji bi temelji bili fundirani na stabilnim i nosivim dolomitima i dolomitičnim krečnjacima. Taj most bi bio dužine oko 200 m, između oslonaca centralnog otvora (ako se želi, a to je moguće i
povoljno zadržati niveletu na koti oko 200 mnm). Najbolja mikrolokacija za prelaz preko Orahovštice je na ulazu u njenu klisuru između vrha Čok (desna obala) i Strana (lijeva obala), a može se sa istim premostiti i uzvodnije.
- Od prelaska klisure rijeke Orahovštice mostom, generalno gledno, trasa ide na sjever, preko karstne zaravni spajajući se sa postojećim putem Virpazar – Rijeka Crnojevića kod Jabukovog dola. Odatle trasa ide preko karsknih terena na kotama oko 200 mnm približno podržavajući postojeći put preko Komarna, Donjeg Sela do zaseoka Riječana u selu Dujevo. Od Riječana koridor nastavlja prema sjeveroistoku do masiva Rudine na desnoj obali, dijelom potopljene doline – kanjona Rijeke Crnojevića, (vodama Skadarskog jezera) ili prema masivu Lisinja (k.199 mnm), takođe na desnoj obali pomenutog kanjona.
Ukratko koridor budućeg autoputa od prelaska kanjona rijeke Orahovštice do potopljene doline - kanjona Rijeke Crnojevića ide preko terena izgrađenih od dolomita i krečnjaka, na kotama oko 200 mnm. To su stabilni i nosivi tereni bez površinskih voda i bujica. Nivo podzemnih voda je više desetina metara ispod nivelete autoputa. Izgradnja i održavanje buduće saobraćajnice na ovom koridoru nije komplikovana:
- Preko potopljene doline - kanjona Rijeke Crnojevića mostom. Most bi bio fundiran na nosivim i stabilnim dolomitima i dolomitičnim krečnjacima, bilo da se odabere premošćenje od masiva Rudine sa desne obale prema padinama Bozukove glave (k. 262 mnm) bilo od masiva Lisinja (K 262 mnm) uzvodnije sa desne strane na Pavlovu stranu na lijevoj obali rijeke. Centralni raspon
mosta ne mora da bude veći od 200 m. To omogućava kanjon Rijeke Crnojevića na bilo kojoj od predloženih mikrolokacija premošćenja.
- Od premošćenja Rijeke Crnojevića autoput Bar – Podgorica – Beograd se spaja sa Jadransko – jonskim autoputem, negdje jugozapadno ili zapadno od Podgorice. Dionicu autoputa Rijeka Crnojevća – sastav sa Jadransko – jonskim autoputem će ići preko skaršćenih dolomita i krečnjaka trijaske, jurske i kredne starosti.
- Te stijene izgrađuju stabilne i nosive terene. To su tereni bez površinskih tokova i bujica. Nivo podzemnnh voda je i pri maksimumu ispod nivelete autoputa više desetina metara. Gradnja autoputa je laka i održavanje poznato. U dinamičkim uslovima daleko je manje povredljiv od onog
preko Skadarskogjezera.
Ovom varijantom se obezbjeđuje zaštita Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Budući autoput neće biti na terenu Nacionalnog parka. Rijeka Crnojevića se premošćava na koti iznad Nacionalnog parka.
2.4.3. Uporedna analiza aktuelne vrijante preko Skadarskog jezera sa predloženom varijatnom preko kanjona Rijeke Crnojevića
Od izlaska iz Tunela Sozina (za postojeći poluautoput), do doline-kanjona rijeke Orahovštice može se smatrati da su uslovi za projektovanje, građenje i održavanje budućeg autoputa po oba koridora približno isti.
- Po aktuelnoj varijanti „Skadarsko jezero“ rijeka Orahovštica se premošćava preko Orahovskog polja mostom dugim oko 1100 m sa fundiranjem u nevezanim kvartarnim sedimentima. Po predloženoj varijanti „Rijeka Crnojevića“, rijeka Orahovštica se premošćava na njenom kanjonskom potezu mostom oko 200 m. Ovo je prva, ali velika, prednost ove varijante.
- Most peko kanjona rijeke Orahovštice po varijanti „Rijeka Crnojevića“ se fundira na vezane – okamenjene – krute, dolomite i krečnjake. Fundiranje stopa mosta je pliće, lakše i sigurnije nego preko aluviona Orahovštice. Ovo je druga znatna prednost prelaza Orahovštice predložene varijante.
- Od Tankog rta do Vranjine (varijanta „Skadarsko jezero“) autoput ide mostom dugim oko 1150 m. Fundiranje je na dubini i u tlu koje tek treba istražiti. Sigurno je da tlo izgrađuju, do nepoznate dubine, glineni i pjeskoviti sedimenti čija je nosivost veoma mala (ispod 1 kg/cm2). Objekat treba posebno osiguravati na seizmičke – dinamičke uslove jer je fundiran u tlu gdje se javlja likvifakcija. U slučaju oštećenja-značajnih deformacija, slijedi teška sanacija.
- Kroz Vranjinu se ide tunelom dužine oko 1600 m. Izbijanje tunela nebi pričinjavalo velike poteškoće, osim eventualnih šteta na kućama i drugim objektima mještana Vranjine, na manastir "Vranjina", a i na trup železnice i jadranske magistrale, preko Jezera.
- Od Vranjine do Ponara, odnosno Lijepe ploče, autoput ide preko Jezera. Uslovi građenja, održavanja i sanacije za slučaj oštećenja skoro su istovjetni kao na potezu Tanki rt – Vranjina, sa povećanim teškoćama zbog veće dužine mosta, koja je od oko 5500 odnosno 6000 m.
- Na potezu Tanki rt - Ponari (Lijepa ploča) ugrožen je eko sistem Jezera. Autoput ide kroz Nacionalni park i međunarodno zaštićeno područje. Ovo su veoma otežavajući uslovi projektovanja, građenja i održavanja autoputa.
- Po predloženoj „kopnenoj“ varijanti budući autoput će od premošćenja rijeke Orahovštice ići preko stabilnih i nosivih terena van Skadarskog jezera i sa premošćenjem Rijeke Crnojevića mostom sa glavnim otvorom oko 200 m. Most se fundira na tlu izgrađenom od krutih-vezanihokamenjenih
stijena – dolomita. Po ovoj varijanti izbjegnuti su dugi mostovi preko Orahovskog polja i Jezera (u ukupnoj dužini oko 8.000 m) sa mostom od oko 200 m (centralni otvor) i ukupnom dužinom od oko 500 m i to sve na stabilnom i nosivom tlu.
- Predloženom varijantom se ne ulazi u Nacionalni park Skadarsko jezero pa time neznatno utiče na ekosistem basena Skadarskog jezera. Predloženom varijantom sigurnije je fundiranje mostova i isti su otporniji na seizmičke udare (zbog kvalitetnijeg tla i znatno manje dužine).
- Aktuelna varijanta „Skadarsko jezero“ od Ponara odnosno Lijepe ploče ima generalno gledano iste uslove – veoma slične uslove za projektovanje, građenje i održavnje do sastava sa jadranskojonskim autoputem kao i analizirana „kopnena“ varijanta od premošćenja rijeke Orahovštice
odnosno Crnojevića rijeke do spajanja sa Jadransko – jonskim autoputem.
Kopnena“ varijanta autoputa je za 1 km kraća od varijante preko Skadarskog jezera. Pored toga ova varijanta ima puno manje konflikata prema sadašnjoj namjeni i korišćenju zemljišta. Kao najvažnije, ne
ugrožava uspostavljenu i planiranu mrežu naselja, uspostavljene i planirane tehničke infrastrukture saobraćajnice, elektropresne sisteme i dr). Pored toga što svojim položajem ne ugrožava postojeće zaštićene ekosisteme, preuzimanjem dijela postojećeg saobraćaja (drumskog i željezničkog) preko tih zaštićenih područja (Skadarsko jezero) ono će poboljšati postojeće stanje. U konačnom, zbog svega prethodno pomenutog, a u skladu sa kriterijumima održivog razvoja (ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturnim), za očekivati je da analizirana „kopnena“ varijanta bude ocijenjena kao prihvatljivija.
ZAKLjUČAK
Po navedenim karakteristikama analizirana „kopnena“ varijanta nad aktuelemom varijantom "Skadrsko jezero" ima veliki broj prednosti. To je toliko očigledno (ko poznaje odnosne terene) da analiziranu
„kopnenu“ varijantu treba bar obraditi na istom nivou kao i aktuelnu i preko istih kriterijuma ih uporediti. Početni rezultati na izradi „Strateške procjene
uticaja autoputa Bar – Boljare na životnu sredinu“ upućuju na potrebu analiziranja alternativih rješenja na konfliktnim mjestima kao što su Skadarsko jezero, obilazak Podgorice, dolina rijeke Tare itd. Kako po planu etapne izgradnje autoputa Bar – Boljare, izgradnja dionice Bar –
Podgorica nije prioritet i neće ići u prvom srednjoročnom planu, tim obrađivača predlaže da se izradi potrebna inicajalna dokumentacija za „kopnenu“ varijantu i ta eventualna izmjena uvrsti kroz reviziju PPCG i ovog plana u narednih 5 godina.
Iz ,,Nacrta Prostornog plana'' vidi se da je gore (i skuplje) preko jezera, u predhodnim postovima sam citirao, no po prioritetu to će biti zadnja dionica na izgradnji auto-puta.Quote:
Originally Posted by Roy Fokker
Naravno, očigledno je, ali ne dopada mi se ni preko Pavlove strane. Treba misliti i na tirističke magnete, a pogled prema Vranjini odande je jedan od zaštitnih znakova cijele države. Nekako se sve nadam da će se naći treća varijanta.Quote:
Originally Posted by wulfy
Koliko sam shvatio ne mora most na ,,Pavlovu stranu''. Slažem se da će most da upropasti poznati pogled.
Elem, uz pomoć mojih crtačkih sposobnosti nactrah moguće rute.
Crvena boja, dolazak autoputa iz pravca ,,Sozine''
Roza boja, prva varijanta (i meni draža varijanta) na masiv Rudine čime sa Pavlove strane most jeste vidljiv ali je ,,manje zlo''
Ljubičasta boja, druga varijanta na masiv Lisinj čime most direkno ide na Pavlovu stranu čime se (po mom mišljenu) definitivno upropaščava ambijent. Inaće ova verzija je ,,bolja'' zbog manjih radijusa krivana na auto-putu.
Trenutno, a niko ne zna kolika će diskontna stopa bit u Januar recimo. A euribor & libor nikad niži.Quote:
Originally Posted by Milos111111
Moram te ispravit. Ovo za autoput. Hrvatska se kao država poprilično zadužila zbog izgradnje auto puta. Po strani to što su građani se zaduživali, ali država Hrvatska itekako.Quote:
Originally Posted by noodle
Quote:
Originally Posted by aljoME
OK.... Dakle, ja sam taj "inzinjer sa pogresnom racunicom" ciji se tekst objavljen u Vijestima citirao na vasem forumu....
I nedavno sam na jednom drugom forumu pokusao da sa mnogo vise argumentacije nego sto to dozvoljava ogranicenje na 5000 karaktera u Vijestima pojasnim neke svoje stavove u vezi izgradnje autoputa...
Da sad ne bih sve ponavljao...ako Vas interesuje mozete sve to naci prateci ovaj link (postovi su sa imenom MilanP....od strane 27 pa naprijed...)
http://www.skyscrapercity.com/showth...702390&page=27
Pratim vec odavno sve aktivnosti u vezi izgradnje autoputa...i jasno mi je da se "na prvu loptu" ne mogu shvatiti razmjere prevare koja nam je ponudjena....ali...
Ovdje iznjete pausalne procjene slicne ovima nemam bas volje da komentarisem...
Ali ako se ukaze potreba da nakon citanja postova sa gore navedenog foruma budu potrebna neka pojasnjenja....tu sam...
Vec sam napisao da je autoput Zg-St kostao oko 3 milijarde eura sto je u da se drzava u cijelosti zaduzila niti 10% ukupnoga danasnjeg duga. Sa ovim samo ocu reci da autoput nije glavni generator duga kao sto se misli,Quote:
Originally Posted by hercules
cuh skoro nedje jednu nevjerovatnu pricu (za mene) vezano za pomenuti auto put.
navodno su izraelci poprije nedje, ponudili da sami, svojim nacinom, sredstvima i parama urade komplet autoput, bez da CG ulozi ijedan dinar, s tim da autoput po izgradnji ostane izraelcima na gazdovanje narednih 90 godina. ponuda je odbijena. jel cuja jos ko sto o ovome?
Nisam te struke, ali, eto interesuje me ta tema pa sam pričao sa ljudima kojima je to stuka. Pitao sam se zašto je asvalt u takvom stanju (klizav, bez imalo gripa) na novo-otverenim saobračajnicama. Da sumiram odgovor u dvije stavke: da bi asvalt bio dobar treba:Quote:
Originally Posted by Roy Fokker
1. Da je kamen u habajućem sloju vulkanskog porjekla. Ako bi se stavio krečnjak on bi vrlo brzo postao gladak, pa, u roku od pola godine, do godinu (isuviše poznato na našim putevima). Kamena vulkanskog porjekla ima oko Andrijevice (možda i drugde, ali ja znam za taj dio), dok je svuda krečnjak. Nažalost, u kakvoj državi živimo, opravdano sumnjam da se stavlja kamen krečnjačkog porjekla u habajući sloj, jer se uštedi dosta novca samom transportom.
2. Negdje sredinom sedamdesetih (kada su vibracioni valjkovi počeli da se masovno primjenjuju) određena je minimalna granulacija kamena. Naime, valjanjem taj sitni granulat je izlazio na površinu i to bi uslovilo galdak asvalt.
Zamislite kombinaciju ova dva faktora (krečnjak+sitna granulacija). Da, dobili ste budvanski bulevar koji je nenormalno klizav i po najsuvljem vremenu.
Takođe, jedan od najlošijih puteva (od novoizgrađenih) je put od Meljina prema Trebinju (do granice) gdje čak nisu dobro odrađeni ni elementi puta (nagibi u krivinama)
Ovo se možda najlakše primjetiti ako vozite motocikl.
Da, ne bude sve crno, pomenuću da je onih 17 km od Lipci ka Grahovu odrađeno kako treba.
Zvanično počeli radovi, bijahu premijer Crne Gore, Srbije i Hrvatske ...
No, ono što je vezano (čak i za ovaj posao) za izgradnju je netransparetnost.
Vama svaka chast, i kao struchnjaku i kao sagovorniku,Quote:
Originally Posted by KIVAN
ali mene vishe pokrecu emocije nego racionalno razmishljanje,
jer je tipichno za CRNOGORCE,
sa dva para charapa, da kupi AUDIJA 6 ili 8,
oce da se ZORI,
tako se i ja ponesem emocijom,
da CGa ima AUTOPUT, mozda lijechim komplekse, koji ce puno koshtat, mladi narashtaj.
Na ovo treba dodati i očigledno fušerisanje kod pripreme podloge za asfaltiranje - posebno kroz Podgoricu i onaj dio na spuštanju ka Budvi, gdje je neravno otkad je napravljeno, a sad sam vidio i da na nekoliko mjesta baš tone (na jednom mjestu se potpuno oburdao potporni zid pa ponovo rade, što je lako vidjeti, to je ono mjesto gdje su označeni radovi).Quote:
Originally Posted by wulfy
Ukratko, ako je to kvalitet koji nude domaći izvođači, ja im ne bih dao ni centa jer su sve pare bačene u vjetar. A kao primjer kako treba dovoljno je ukazati na dionicu Podgorica-Cetinje i na prilaz Sozini, gdje je asfalt maltene savršen i poslije više godina teške eksploatacije.
Neka je sa srecom ovaj pocetak, pa kome opanci kome obojci.
Shto reche Urosh Toshkovic za jednu neudovachu sa Peljva Brijega,
majko, sanjam nocas, klas u guzicu, a kami u pich.. ,
e shjceri moja, bice rodna godina, ali se ti necesh MRCHIT.
Ada, sad kad smo prekinuli VRPCU u MRKE,
samo nam Gospod moze pomoc,
da ne biDNe FRKE.
Quote:
Originally Posted by milovan
Samo drzava naseg tipa moze odluciti o investiciji nivoa godisnjeg drustvenog proizvoda
bez ikakve javne rasprave,
osim ove anonimaca po forumima
cisto rad poredjenja
svaki djak u CG (racunajuci da su oni buducnost CG) je danas napisao cek od 45000 (cetrdeset pet hiljada evra)
za autoput od Bara do Boljara
Meni je samo zao sto se za Mrkonjica nije ispekao neki brav ... na toliki put co'ek krenuo sa praznim stomakom ...
Quote:
Vama svaka chast, i kao struchnjaku i kao sagovorniku,
Quote:
ali mene vishe pokrecu emocije nego racionalno razmishljanje,
jer je tipichno za CRNOGORCE,
sa dva para charapa, da kupi AUDIJA 6 ili 8,
oce da se ZORI,
tako se i ja ponesem emocijom,
da CGa ima AUTOPUT, mozda lijechim komplekse, koji ce puno koshtat, mladi narashtaj.
Ne znam sta da Vam kazem...
Ja mislim da su emocije dovoljno kostale ovu moju nesretnu generaciju koja je one najljepse godine provela u paklu DEVEDESETIH...
Mislim da ovakvim postupcima zatvaramo prostor za nasu djecu....
I samo jedan primjer kako bi trebao izgledati NORMALNI "javni servis" za razliku od ovog naseg....raspjevanog...
Pogledajte izvjestaj sa jucerasnje svecanosti sa dnevnika HTV-a
http://www.hrt.hr/index.php?id=dnevnik
hmm na hrtu kažu da finansijska konstrukcija još nije zatvorena a ovi već počeli radove, balkanska posla
Quote:
Originally Posted by KIVAN
U tome se slazem u potpunosti,
nikad me te emocije nijesu fatale, nego sam od samog pochetka naZijonalistichke uforije, bio donator ovih ANTIRATNIH PROFITERA,
od kojih danas dobijem FRUS,
bratu sam rekao, ako podjesh uspravno na Dubrovnik,
da Bogda, dosha vodoravno.
Nadam se,
da RATNI I ANTIRATNI PROFITERI,
imaju taj kapital u poreske zavjetrine,
i da zele, da ga operu,
zato i zatvaraju rudnik boksita i zeljezaru, i koche dozvolu za cementaru,
jer su SEBE UGRADILI u taj posao, pa ne zele konkurenciju.
Mozda sam naivan i budala,
ali je vrijeme majstorsko resheto,
bio sam i protiv SOZINE, danas vidim, da nijesam bio u pravu i nije mi zao.