Grad Nikšić - opšta tema

Meni je ovo fascinantno.
Postoji u tom redu još dva lokala koja su potpuno blokirala prolaz pješacima tako što su zastaklili trotoar (ostavili su doduše vrata koja možeš da otvoriš ručno) i dolazi bager koji skida inventar.

Ako nisi imao dozvolu piši kaznu, ako ni to ne pomogne piši veću kaznu ali bageri?
Miriše na 90e...

Inače terasa i dalje postoji (25.06.24 16:00)
Sa tim što su zaposleni počeli da uklanjaju inventar, pretpostavljam da su dobili neki rok kako je u stvari i trebalo da bude od starta.



Poslato sa ultra mini pisaće mašine

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Raleta su konstantno cimali meni nije čudno što su na kraju na njega našli da se pokažu ka face.Čuš miriše ti na devedesete a kad su to prestale Bugi u Nikšić reci mi ja bi ti zahvalna bila da mi rečeš.






Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

Da, nisam prolazio pa ne znam osim ovoga sto pise na portalu.


Svakako smijesno, dodjes bagerima na lokal koji ima kisobrane, lampinjone, stolove i stolice iz holandije :D a okrenes se i vidis lokale koji su mjesecima bili zastakljeni i blokirali prolaz pjesacima.

(ne sjecam se da li su i dalje zastakljeni) u svakom slucaju sramota sto su krenuli od ovog lokala.

Opravdalo bi ih (makar u mojim ocima) kad bi isto uradili Oktober fest, Prica, Pjaca, Forum, Galerija...burekdzinica (mozda Fontana)...tacnije komplet trg.

Čudi me da su samo Raleta uzeli na zub, kakav god da je, nije gori od ovih ostalih koji su zastaklili pola grada i nikom ništa.. Ili što stolove i stolice na sred šetališta popere skoro do trga..
Moguće da neko blizak oslobodiocima iz vlasti pokušava da mu uleti u posao trupačke jer baš ne vidim razlog za ovakav pristup..

Rale je legenda a ovakvi potezi cine samo da mi se zgade nalogodavci ( opstina, komunalno ). Citaj df.

Popisam im se na sve sto su uradili, nista nisu uradili da valja. Najgori period za grad Niksic i drzavu Crnu Goru.

Kako dozvolismo sebi ove srbende nesposobne, dps je kriv.

A one teroriste što imaju zvučnike na ćošku i puštaju seljanu od muzike diraju li.Korzom od njih ne moš proći kad ga nagaze sa zvučnicima.
A nema što Zedd da te čudi njemu je više racija ulazila u lokal no ikome.Nije Rale moga noć da zanoći od racije jedno vrijeme.Meni je ovo "logičan" slijed događaja.I to su kod njega upadali više no iđe u Nikšić to on odlično zna.
Ka da dobiju nalog idite samo u Propagandu a da ČuŠ.
Ima i ono neki se vode politikom više ću ja pazara da obrnem no što će mi biti kazna.To je već druga priča.



Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

Čudi me, pošto je Rale stari opozicionar..

Da znam ali nije iz interesa valjda razliku kapiraš.

Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

I kad smo već na temi našeg grada ispade mi vijest danas da je policiji uteka Ranko Radulović,čudno baš.I Ranko je opozicionar gazija je po litija.Nije Rale gazija za njih tamo đe im je stalo kod promjene vlasti.To je običan momak ka ti.
Miloš je raspisa neđe prije nagradu od 10000 eura ukoliko se nađe ko mu je diga vozilo u vazduh.Ali,Rale.

Ako vidiš razliku između Radulovića i Raleta možda shvatiš o čemu ti pričam.

I da dodam.Vazda je sa Herceg Novim organizova kul svirke.

Da malo maknem ovaj crnjak od mafije sa našeg grada,čuš Rale - Car.

https://www.youtube.com/watch?v=0vDnmOhnVaQ

Hoćemo da se zbog svih klinaca u gradu,...a i zbog nas matorih se vrati Festival Ulicnih sviraca i da traje nedelju dana
na svim gradskim ulicama i trgovima

Gdje bi, u NK, mogla da se nađe magnetna traka za trčanje, a da nije 10000 ojra?

Nikšić: Održan međunarodni festival mentalnog zdravlja


https://rtnk.me/drustvo/niksic-odrza...lnog-zdravlja/


Biće i u drugim gradovima:
https://www.vijesti.me/vijesti/drust...avnog-zdravlja

On je bio crnogorski Stiv Džobs svog vremena: Stanislav Ćano Koprivica

“Ćano je prerano i prekasno čedo crnogorskog biznisa. Prerano – jer mu je ovaj društveni i privredni prostor bio isuviše uzak, oduzimao mu je ogromnu energiju i nije sazrio da primi, prihvati, podrži i iskoristi doista svjetskog biznismena. Prekasno – jer iskustva, znanja i vještine koje on nosi ipak suviše kasno stižu na naš poslovni prostor, kad je već tržišna utakmica počela opasno da ugrožava naš privredni red i poredak. Ostaće simbol epohe ulaska biznisa na velika vrata crnogorske države. Bio je i ostaće prvi veliki crnogorski biznismen; umjetnik i kralj biznisa. Bez pretjerivanja. Ćano je veliki humanista i, na momente se čini, pretjerani patriota.“

Citat iz knjige ,,Kako smo uspjeli“ u kojoj je 13 najuspješnijih ljudi iz Crne Gore i okruženja govorilo o svom životnom i poslovnom putu (grupa autora, 1991, Zolak&Zolak) skica je za portret Stanislava Ćana Koprivice. Lider, firma koja hoda, veliki vođa, centar moći, fenomen prirode, čovjek koji se voli, kome se vjeruje, ali i od koga se strahuje. Ili, kako je rekla jedna od njegovih službenica: ,,Kad on da čvrstu riječ, to je kao zakletva. U nju se može vjerovati i na nju se može osloniti“.



Koprivica je rođen u Velimlju, u nikšićkoj opštini 1927. godine. Učestvovao je u NOR-u, član SKOJ-a postao je 1944, a na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1954. godine. Ostalo je zapisano da je do osnivanja Monteksa (1980), spoljna trgovina činila samo jedan odsto crnogorskog BDP, a u zlatnim godinama poslovanja firme taj procenat je došao do 11. Iako su počeli od skromne barake u Boksitima, kompanija je došla do hiljadu radnika, vrijednost firme bila je više od 100 miliona dolara, a godišnji promet iznad milijarde.

Uspjesi Monteksa
Najčešća asocijacija na njegovo preduzetništvo decenijama je bio Monteks, ,,firma kojoj je poslovanje na svjetskom tržištu modus vivendi, koja se ravnopravno nosi sa Oxidental Petroleumom, Simensom, Micubišijem, sa najjačim multinacionalnim kompanijama“. U Monteksu je bio doživotni počasni predsjednik, u Podgorici je osnovao Monteks banku, a bio je direktor Cineksa, Monteksovog spoljnotrgovinskog preduzeća sa sjedištem u Beču. Osnovao je i sestrinsku firmu Montimpeks u Lihtenštajnu.

Najviše poslova zaključio je sa SSSR, radeći na tom tržištu 27 godina, praveći razgranatu mrežu uticaja, poslovnih partnera, prijatelja. – Monteks je uvijek najslabiji bio na domaćem terenu, u Crnoj Gori. Ulaganje u fabrike i pogone kroz Cmu Goru je više bilo izraz rodoljublja i humanizma, nego stvar biznisa i zdrave ekonomske logike. Godišnji prihod od milijardu dolara ostvaruje se na međunarodnom trzištu, najviše poslovanjem Cineksa, trgovinom izmedu Istoka i Zapada… Što reći za firmu, odnosno čovjeka koji Kini prodaje 100.000 tona uree iz Sjeverne Koreje za čvrstu valutu, dok te zemlje međusobno trguju kroz kliring, ili Rusima, takođe za čvrstu valutu, bugarsku i rumunsku robu, u vrijeme najtvrđih robnih lista! Ostaće upamćen i po zalaganju da Crna Gora postane bescarinska zona (sedamdesetih godina prošlog vijeka!), revolucionarnom prijedlogu da se izvozi voda, ali i po angažovanju crnogorske građevinske operative u inostranstvu.

Zatim po višemilionskom ulaganju u Obod, otvaranju desetina firmi i predstavništava u mnogim zemljama, sa naglaskom na ogromne uspjehe sa zagrebač- kom ,,Astrom“ u više evropskih metropola.

– Ovaj period je donio najveće uspjehe u mom stvaralaštvu. Omogućio mi je da proširim znanje i poslovne kontakte koji su nam omogućili da firma konačno stekne reputaciju i povjerenje i kod evropskih banaka i značajnih firmi – rekao je Koprivica.

Velika dobročinstva
Njegovi poslovni poduhvati ostali su za pamćenje u crnogorskoj privredi, dok su ga dobročinstva učinila najvećim humanistom u novijoj istoriji naše države. Velikodušno je pomagao muzejima, školama, bolnicama, selima, sportskim klubovima, plaćao gradnju puteva, finansirao snimanje filmova i pozorišnih predstava, štampanje knjiga, pomagao političkima strankama koje su bile crnogorski i antiratno orjentisane…

Suosnivač je nedjeljnika ,,Monitor“, koji je dugo finansijski pomagao; učestvovao je u finansiranju akcije prenosa posmrtnih ostataka kralja Nikole i porodice iz Italije u Crnu Goru… Poseban segment njegovog angažmana bilo je pomaganje oboljelima i nevoljnicima – djeci i odraslima. Organizovao je dolaske čuvenog ljekara Fjodorova, poručivao specijalne injekcije za osmogodišnju djevojčicu koja je bila prestala da raste, založio se da paralizovani dječak dobije kolica, angažovao se da slijepi mališan bude operisan, kao i da pacijent sa dijalize dođe do Evropske banke za presađivanje organa u koju Jugoslavija nije bila učlanjena. Ostalo je upamćeno kako je taj temperamentni i osobeni rukovodilac prekinuo važni sastanak u tadašnjem Titogradu kad ga je sekretarica obavijestila da u hodniku čeka bolesni mladić!

– Kada bi svi ljudi htjeli da pomažu u okviru svojih mogućnosti i mogućnosti preduzeća za koje rade, vjerujem da bismo svi bili mnogo srećniji – rekao je jednom. Često je govorio o namjeri da podigne nekoliko zadužbina, a njegove planove ostvario je sin Nikola osnivanjem dobrotvorne Fondacije „Ćano Koprivica“ u januaru 2007. godine. U Nikšiću je, između ostalog, od sredstava zadužbine otvorena moderna zgrada škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje.

Brojni sukobi
Ipak, na njegov doprinos privredi i na dobročinstva nijesu svi gledali pozitivno. U različitim periodima njegovog rada, napori su nekada ,,nagrađivani“ omalovažavanjem, te pokušajima optužbi i diskvalifikacije rada i ličnosti, a kasnije i političkog angažmana u Savezu reformskih snaga Jugoslavije. – Još mi nije jasno i ne mogu sam sebi da objasnim porijeklo i razlog mnogobrojnih sukoba koje sam imao u Crnoj Gori. Logično bi bilo da nebrojeni rezultati Monteksa eliminišu sve prepreke.

Nažalost, one postaju sve veće i došle su posebno do izražaja za vrijeme moga rada u Obodu i predizborne kampanje. Moj prilaz ekonomskom i političkom razvoju Crne Gore je suprotan stavovima i bivše i sadašnje vlade. Od formiranja Monteksa u Crnoj Gori su se promijenila četiri predsjednika Vlade Crne Gore i šest predsjednika opštine Nikšić. Bilo bi dobro uporediti stvaralaštvo crnogorskih vlada i nikšićkih skupština i djelatnost Monteksa i vidjeti što su oni, a što Monteks doprinijeli Crnoj Gori – komentarisao je Koprivica, naglasivši da je na ličnom nivou sa svima uvijek bio u dobrim odnosima, ali da su, nažalost, na poslovnom nivou razlike dijametralne. I njegovo zalaganje za državnu samostalnost Crne Gore nailazilo je na dosta spoticanja, ali je on vjerovao. Do kraja.

– Nema te sile koja može zaustaviti ostvarenje ove ideje, kad joj vrijeme dođe. Ništa je ne može više uniziti nego ljudi bez ideja i sa ograničenim predstavama i maštom – govorio je Koprivica. Ostalo je zapisano da je Ćano prerano i prekasno čedo crnogorskog biznisa. Ili nije ni jedno ni drugo, nego – na vakat. Za mnoge ideje, lekcije, poslove, prepreke, iskustva, rješenja i odluke. I poruke poput njegove da ,,ljudi griješe kad idu od glave, a treba ići od srca“.

Ćano Koprivica je umro u Moskvi 2002. godine a sahranjen je u Beogradu.

Kako je govorio Ćano Koprivica:
– Nijesam radio za pare i za istoriju, nego za Crnu Goru.

– Živeći pored Srbije, isto je kao kad spavaš sa medvjedom. Ma koliko sebe uvjeravao da je on dobar i pažljiv, ti se stalno budiš uplašen, na bilo koji njegov pokret u krevetu.

– Ne trebaju mi stručnjaci da mi govore šta ne smijem i ne mogu da radim. Plaćam vas da mi kažete kako da najbolje uradim to što planiram da radim.

– Ponekad sam nestrpljiv sa ljudima koji ne mogu da idu ukorak sa mojim tempom rada, razmišljanja i donošenja odluka.

– ,,Teško je, ali je moguće“ i ,,Moguće je, ali teško“. Zapamtite zauvijek: To su dvije potpuno suprotne stvari: noć i dan. Ja jedino priznajem ovu prvu.

– Ne treba da budeš dobar trgovac kada imaš pravi proizvod.

– Nikad nemojte da se ustručavate da ukradete dobru ideju.

– Nemojte da se plašite da napravite grešku, ali nemojte da vam se desi da dva puta ponovite istu grešku.

– Ako se dva partnera u poslu slažu u svemu, očigledno je da je tu jedan od njih suvišan.

– Ako si riješio nešto u životu da promijeniš, počni od sebe.

– Tajna uspješnog biznisa je u tome da ti znaš nešto što niko drugi još ne zna.

– Novac je vjerovatno glupa mjera nečijeg uspjeha, ali nažalost i jedina univerzalna mjera danas u svijetu.

– Možeš biti istovremeno veoma uspješan profesor univerziteta i jako siromašan, ali nikada ne možeš biti istovremeno siromašan i veoma uspješan biznismen.

– Novac je izuzetno težak gospodar, ali zato nema boljeg sluge od njega.

– Nije važno koliko novca praviš, mnogo je važnije da znaš šta da radiš sa njim.

– Samo jedna stvar je gora od siromašnog djeteta, a to je siromašan otac.

– Obrazovanje koje dobiješ na ulici, u većini slučajeva je mnogo bolje od onog koje si dobio na Harvardu.

– Nekada je u poslu gram percepcije hiljadu puta teži od tona nagomilanog znanja.

– Učite mlade ljude kako da misle, a ne šta da misle.

– Rad svugdje pobjeđuje.

– Zapamtite: život nije fer.

– Bićeš slobodan jedino kada se izdigneš iznad straha.

– U životu nema razloga za kajanje.

– Nećete više biti ni dobri, čim prestanete da se borite da budete bolji.

(Sa sajta Fondacije ,,Ćano Koprivica“, prenijela Pobjeda)

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Ostaće upamćen i po zalaganju da Crna Gora postane bescarinska zona (sedamdesetih godina prošlog vijeka!), revolucionarnom prijedlogu da se izvozi voda, ali i po angažovanju crnogorske građevinske operative u inostranstvu...

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

https://www.youtube.com/watch?v=OY7FNqg0Mmk

Večeras u Pozorištu, 20:00h, ulaz slobodan.

https://www.vijesti.me/kultura/73345...cima-i-ljubavi

Kristine Radović...
22.11.2024., Pozorište, 20:00h, ulaz slobodan.

Boem

https://youtu.be/hzlw8JvOvyI?si=44vPMhnWxG4KOBUL


Sent from my iPhone using Tapatalk

Jeste. :heart:

https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...3aa267e507.jpg

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Ah ti,pisci.

Kažu da je pisanje slično fotografisanju, samo što se ne fotografiše osoba već misli. On je dugo pravio fotografije kroz objektiv fotoaparata i stvarao svoju crno-bijelu dugu, kako je nazvao svoju prvu izložbu, a onda je uporedo zakoračio u crno-bijeli svijet pisanja gdje je crna slova stavljao na bijeli papir i tako stvorio kratke šarenolike priče duginih boja koje je sam nazvao - crtice iz života.

Njegovo ime je Nebojša Radović. Odrastao je u nikšićkim “dvorištima moći”, tu odmah iza zgrade Vračara u jednom lijepom vremenu gdje su se provodili sati “ispred zgrade”, gdje su se, kako sam Nebojša napisa: “provlačili kroz lavirint gusto zbijenih kuća, šupa i garaža, lutali okolo, sakupljali paučinu i istraživali, družili se, igrali, smijali, jeli jedni kod drugih.’’

:::::::::::::::::::::::::::::

Kada je nastupila korona, latio se olovke i pisanja. Kaže da je svojim desnim kažiprstom sa iskrivljenim noktom iskucao pet knjiga i priznaje da ga ima u svakoj riječi, slovu i zarezu. Za koji dan biće promocija njegove četvrte knjige “Baobab”, dok je peta knjiga “Ušur” već spremna za štampu. Tvrdi da u svakom nazivu ima puno simbolike. Riječ ušur je arapskog porijekla i koristila se u vremena kad se mljelo žito na vodenici, pa je vodeničar uzimao umjesto novca ušur ili ujam, odnosno deseti dio od ukupne količine.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::

“Pisanje je jedan vid terapije, bijega od okruženja koji pritiska, to me oslobađa… prvo sam počeo da pišem jer sam želio da se osjećam fino, recimo napišem priču i smijem se, drugu napišem i plačem dok je čitam, a onda se nad nekom zamislim i primjetio sam da to isto tako utiče i na ljude koji ih čitaju. Pronađe se neko, možda ne u čitavoj priči nego samo u dijelu ili slici koju opisujem. Volim kratku formu jer mogu da se čitaju svuda u kafiću, u parku, autobusu, uz kafu,čaj… nema nikakvog vraćanja i pamćenja gdje si stao. Često pišem priče koje su autobiografske, ali i priče ljudi koji su meni bliski.. pogodi me nečija sudbina.”

https://onogost.me/niksicani/pisac-k...grafise-misli/

Umjesto što se bavim na forum nekim kvazi/prof/književnosti i njihovim marifetlucima evo jedno fino čeljade. :)

Priča mu je nevjerovatna - nadam se da će imati još promocija.

https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...2d1e13b8cc.jpg

Kupio sam ove dvije prve njegove, Trun i ne znam kako bijase prva, moramo ispostovati sugradjanina.

Sent from my SM-S918B using Tapatalk

Ja nažalost neću moći večeras ali eto drago mi je kad ide neko sa foruma. :)

Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

@no/mercy jesi bio?

Objavio je ovaj govor uđoh na fejs zbog njega. :D

Nešto kao govor
Pucaju petarde, miriše decembar..
U jednoj od najludjih godina ikad, ljudi se trude da ostanu dosljedni, i da, i ono malo razumnog što posjeduju potroše kako i dolikuje “gospodji prestupnoj”.
Čak nas ni korona nije mogla dozvati pameti, ni ratovi sopstvene proizvodnje, ni planetarno najveće inflacije da shvatimo suštinu ljudskog bivstva. Ali, miopija je bolest današnjice. Pogledi sežu najviše pedalj-dva, do svjetlećih ploča i šarenih tanjira. Za dalje nema potrebe.
U ovom čudnom vremenu gdje čovjek žuri i jede, trči i priča, hoda a čita, gdje su normalni u manjini i gdje ovih dugih sve više ima, istovremeno je i teško i lako pronaċi svoj mir, ogradititi ga i sačuvati.
Ne razmišljajući puno, olako se odričemo svih onih klasičnih stvari prihvatajući nove. Bacaju se knjige, ploče, slike.. Buvljaci polako postaju muzeji. I tako, dok jedni bacaju, drugi skupljaju, a treći kupuju.
Nisam za to da ne mrdamo, ali nisam ni da žmureći hrlimo u nepoznato i odbacujemo sve ono što je vjekovima trajalo.
Evo recimo knjiga.
I pored sve tehnologije, elektronskih biblioteka, raznih formata, pomagala, klasična knjiga je uspjela da preživi. Sedam hiljada godina traje to pisanje po papiru.
Fotografija isto.
Iako puno mladja, preživjela je sve i svašta. I opet, odštampana ostaje najljepša i najmoćnija.
I knjiga i slika ne trebaju ništa osim vatre.
I možda čaše vina sa voljenom osobom.

I kaže mi neko iz Nikšića ma neki fotograf nije on nikakav književnik nikakve nagrade nema piskara tu nešto ali nije ka i navodi neka imena pa njihova djela reko da nije ka oni baš je jednostavan a to mi danas najviše treba da pročitam misli običnog čovjeka.

Vrijeme kada su Niksicem upravljala gospoda, a ne olos i sljam izdajnicki kao danas.

Sjećanje na najomiljenijeg predsjednika grada pod Trebjesom: Velja ljubav Bata i Nikšića

https://www.vijesti.me/vijesti/drust...bata-i-niksica


Sent from my iPhone using Tapatalk

Kapa dolje vremenima davnim, ali pravi izdajnici i ološ lopovska je zadnjih 30g vodila i uništila Nk izuzev časnog Labuda pokoj mu duši


Sent from my iPhone using Tapatalk

Mi, ljudi od krvi i mesa, radije živimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zavičaju.

https://www.vijesti.me/data/images/2...71_oz-3_ls.jpg


https://www.vijesti.me/vijesti/drust...kih-carobnjaka

Bijah danas do Nikšića, pa sam malo prozujao kroz grad pješke.
Ljudi, radi li vam Komunalno? Baš sam se neprijatno iznenadio količinom otpada po ulicama, a pogotovo po zelenim površinama. Čini mi se da nema metra da nije pokriven nekim smećem, posebno plastičnim kesama i ambalažom koja visi sa ograda, žbunja, drveća...

Sent from my SM-S918B using Tapatalk

A da vidis tek sta je po prigradskim naseljima od smeca. U nk komunalno ne funkcionise bas odavno.


Sent from my iPhone using Tapatalk

To sto si vidio je svakodnevnica. Nekultura na svakom koraku. Bas juice komentarisem sa kolegama koliko je smeca sto u sam put, sto na samim mjestima u prirodi gdje cesto izlazimo: Krupac, Slano, Trebjesa, Vucje...pa I ove dalje deatinacije, uvijek se nadje smece, sto od mjestana tako I posjetilaca.

Sent from my Armor 8 Pro using Tapatalk

Kad pomenu Krupac ode tamo da roštilja ostavi za sobom limenke,smeće,kese tu ne treba komunalno nego psihijatar.

Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

Na Krupcu ljetos na samoj plazi smo opominjali djecu, srednja skola, da ne bacaju pivske flase po plazi. Uzas!!! Kàd krenemo kuci uvijek pokupimo smece u krugu gdje smo na plazi, jer cemo doci I drugi dan. Za rostiljanje nemam komentar. Dovoljno je proci ispod brane kroz topole Ili putem iza motela da se prenerazis koliko smeca!

Sent from my Armor 8 Pro using Tapatalk

Sve to opšte poznato i na samo za Nikšić čak i Grahovo što čine imam poznanika koji za divljacima kupi smeće jer mu tuda turisti dolaze a da ne pričam da pun kamion šuta su znavali neki da prosto istovare gore kad se penje u pravcu Podgorice od poteza Manitovca blama bez.Samo okrene sav onaj šut.Od carevog mosta oni djelovi nema čega nema može neko kuću da opremi od invertara.U Bistricu je svašta plivalo i taj Manitovav ljeti što je prelijepo mjesto se bori sa svačim što bacaju u rijeku.

Znači,većina je izgleda takva nekultura do bola.

Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

Na vidikovcima i uz put gdje su prosirenja je haos od smeca. A tek Grahovo, ja ne znam jesam li mozda dva puta vidio da su tamo kontejeri prazni. Stalno budu prepunjeni i masu smeca okolo.
Plus je sad usvojen zakon u lokalnoj skupstini o razvrstavanju otpada u Niksicu. Nazalost bas ce to u onakvoj sredini tesko uspjeti.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Quote:

---

Originally Posted by retype_htc

Na vidikovcima i uz put gdje su prosirenja je haos od smeca. A tek Grahovo, ja ne znam jesam li mozda dva puta vidio da su tamo kontejeri prazni. Stalno budu prepunjeni i masu smeca okolo.
Plus je sad usvojen zakon u lokalnoj skupstini o razvrstavanju otpada u Niksicu. Nazalost bas ce to u onakvoj sredini tesko uspjeti.


Sent from my iPhone using Tapatalk

---

(Pre)ambiciozno na nivo cijele Crne Gore da zanemarimo (ne)kulturu stanovništva nego kad sve razvrstavaš na manjem nivou nešto a na višem sve završi na istom zajedno jer čini mi se da Crna Gora nema tako razvijen reciklažni centar kao ni posebne otpade (ovo pišem hipotetički možda griješim no kad vidim otpade..)onda je taj zakon izgleda donešen da bude samo slovo na papiru.Doduše ne bi bio prvi put da tako donose zakone.

Quote:

---

Originally Posted by Bluemoon

(Pre)ambiciozno na nivo cijele Crne Gore da zanemarimo (ne)kulturu stanovništva nego kad sve razvrstavaš na manjem nivou nešto a na višem sve završi na istom zajedno jer čini mi se da Crna Gora nema tako razvijen reciklažni centar kao ni posebne otpade (ovo pišem hipotetički možda griješim no kad vidim otpade..)onda je taj zakon izgleda donešen da bude samo slovo na papiru.Doduše ne bi bio prvi put da tako donose zakone.

---

U Kotoru su priobalnim putem maknuti kontejneri, a svaka kuca je dobila dvije kante. Jednu plavu i jednu zelenu gdje se odlaze suvi i mokri otpad. Jedan dan se odvozi suvi, a drugi dan mokri. Jedino tako se moze doci do nekog odvajanja otpada. U Pg ima ozbiljan reciklazni centar, u Kotoru manji koji opet zadovoljava neke potrebe grada. U Niksicu je u planu veliki reciklazni centar da se gradi i to na mjestu Zeljezare.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Kako lijep uvod:

"Pucketa vatra u peći, na starom kredencu zvučno bije još stariji sat, umočene četkice kao da spremno čekaju da se izliju iz duše slikara koji živi u svom ateljeu kao u atomskom skloništu. Zaštićen od ružnih stvari stvara ljepši svijet i jednim potezom kista zaranja u uspomene, šeta korzom, buca farmerice na limu ispred starog pozorišta, čuva ovce kao i svoje i tuđe uspomene jer tako okačene o zid one ožive."

https://onogost.me/niksicani/slikar-duse-niksicke/

Poslano sa mog CPH2135 koristeći Tapatalk

Kako je radila ova birtija na autobusku, a unutra vazda magla od duvanskoga dima

https://youtu.be/-kqqCb0Fj5Y?si=SMUwjBTzLTzxThCE


Sent from my iPhone using Tapatalk