Zbog...?
Printable View
Guzzice,protiv sam lažnog bolovanja isto kao sto mrzim ovo preseravanje sa cijenama tipa biftek 30 eura.
Ali koliko je godina i decenija proslo da dosta radnika nije moglo ni da dobije bolovanje,iako su stvarno bili bolesni,a da posle toga ne dobiju otkaz.
Ako ništa drugo,sad su prava radnika bolja i tako treba da ostane i da se teži da budu još bolja,a sto se tiče lažnih bolovanja valjalo bi da se smanje na minimum,mislim da je teško to iskorijeniti.
@Al no1 Ne volim biftek.
Vazda je važilo pravilo nepisano da je porcija bifteka u restoranu koliko kg u mesari. E sad, biftek je ne tako davno bio 17-18 EUR kilo, to što je sad u mesarama 30 EUR i što je sve pošlo u krasni k, je druga priča...
Ja iskreno ne pamtim da je biftek nekad bio 17-18e, kod sahovica je makar zadnje 2-3 god 25 pa 30, a mozda i grijesim jer ne idem tolko cesto. Svakako, cini mi se da dostina nema pojma kolko troskova ima jedna firma kao i ugostiteljski objekti, a na kraju krajeva niko nije lud da otvara restoran i zaradjuje minimalno lol
Ne znam ni ja đe u restoran 30 eura biftek što ovaj napriča majko mila.A žalio se i kako su mu uvalili slaninu u Burger neki ka od tad i ne čitam njegove gastronomske ekskurzije.Dao bi koliko ono 7 eura za cijeđeni ananas i tu se tek prosipa.
Kad smo na temi kako mi na nerve idu takvi likovi.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
A jbg,skup je biftek. I ko ga voli pojesti,dati 30 eura za porciju od nekih 300 grama je za nas standard preskupo.
Ne kažem,par puta mjesecno ko ga bas voli… Mada sam samo onako rekao za biftek posto je tripleta pomenuo.
Mnogo bolji primjer je kacamak recimo,znate od čega se pravi i koliko to košta,a znamo da je nedje po 20,30 eura…
Inače ne žalim da platim kad mi se nesto svidja,ali kad nedje nije neki kvalitet,a drže jake cijene najčešće pozdravljam te restorane.
Ada popara je 10€ 😆
Mi smo banana turisticka drzava i na primorje i śever se podrazumijeva da su cijene za turiste, bilo da je sezona ili ne.
Njima su popara i kacamak pojam, nesto sto mogu samo kod nas pojesti i zato ugostitelji naplacuju cijene shodno standardu gosta.
Ja poparu ne bi ni 2e platio, a kamoli 10e, da ne pricamo za kacamak, cicvaru, ta narodna jela sa jeftinim sastojcima.
Ko oce jeftino da jede evo mu ga obrok u burger king za 5-6-7e. Zamisli tek taj otrov...
Imam poznanika radi dostavu u pg. Veli zadnjih 2-3 godine je buknula dostava, i dosta nasih narucuje, vise nego stranci. Masu ljudi tokom nedelje za cijelu familiju obroke narucuje za 30-40e... nece vise niko da sprema doma.
Ocemo leba bez motike.
Sent from my SM-A566B using Tapatalk
Elem.
Zadnji put kad sam uzimala biftek kod Ljujkovića a dobro ga vala rasturi po restorana pa ulovit za sebe je misaona imenica postala i ne pamtim cijenu poslije uzeh kod Šahovića ni tu cijene se ne sjećam ali logično da je u restoran jača cijena.No je meni i dalje misterija u koji restoran je biftek 30 eura.Možda tamo đe sok od ananasa 7 eura. [emoji1787]
Sve za potenciju!
I za oduševiti izabranicu. [emoji1787][emoji56]
Sponzorušu.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Al primjera radi tamo dje je taj kacamak 20-30e taj coek je platio stotine iljada eura samo taj plac da kupi, pa onda svo sredjivanje itd itd kao i svakodnevni operativni troskovi, krtola je tu najmanji problem :)
Sto se tice piletine, kolko ja znam vecina, makar sto se tice PG trguju kod Radinovica, ako je u maloprodaji po 6-7e kilo pilecih prsa onda u veleprodaji nije preko 4-5e.
Obratite paznju na expres restorane (gotova jela), nicu kao pecurke jer domacice nece da spremaju. Pa onda smrznuti program u velikim marketima, iz kesice na tiganj i eto jelo. Mali je procenat restorana koji svE meso nabavlja svjeze u mesarama (uglavnom je to pola pola), a ja sam upoznao samo jednog vlasnika brze hrane koji nije htio smrznuto meso. Jedino on, da ja znam, koristi svjeze meso. Ovi svi ostali made in Brazil i Ukraina.
Sent from my SM-A556E using Tapatalk
U Ukus se nikad nije zamrzao gram mesa koliko znam,to ti može komšo potvrdit🙂
Je li ovo sve uvertira bila da ispliva brza hrana, jedina veli, đe je sve svježe... [emoji1787]
Sent from my 17PM using Tapatalk
Ljujković,sahovic,radinovic ako se nešto nije promijenilo,ali bas ne vjerujem.
Svakako znajući gazdu( ne pričam zato sto mi je burazer) ne vjerujem da bi ikad držao zamrznuto meso,jer svaki dan (ili po potrebi)radi nabavku i prolazi im.
Eto čisto da znaš da ima još jedan🙂
Ma znaš da mi nije namjera,to je odavno razradjeno mjesto,nego kad već pričamo… Recimo u fantastiko koji im je konkurencija zamrzavaju i file i batake,znam provjereno.
Ali dobro,nećemo dalje🙂
Jel to ispade zdravija slanina od sve mesine?
Sent from my SM-A546B using Tapatalk
Nije slanina mesina :)
Prilično sam siguran da sam neđe ranije već pričao o tome, ali prije desetak godina je pričao jedan lik koji se nekako našao u priči o kontroli kvaliteta hrane. Išao u obilazak nekoliko postrojenja za obradu mesa i za pravljenje suhomesnatih proizvoda. Kad je vidio šta se i kako radi, rekao je da se u njegovom frižideru od suhomesnatih proizvoda mogu naći samo pršuta i slanina. Zaboravio sam da li je rekao samo slanina, a eto može donekle i pršuta ili obrnuto, ali znam da je samo njih naveo. Za ostalo se zgrozio kad je vidio kako se pravi i od čega.
U ladovinu ispred kuce, pakao
https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...8356f0fcf9.jpg
Sent from my SM-S928B using Tapatalk
Smijeh, onaj histerični.
Rečenica ja ga znam ti ga ne znaš.Da nagrde nekoga s kim su banja dok ih gledaš ono iza leđa.
Ono najgori soj ljudi.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Devijantni, bolesni, ludački čin. Zarazan, nego kako :)
Nerviramo sami sebe sve se da iskulirat.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
Ubjedljivo najveći gabelji u lancu gabelja su sledeći likovi ili niz likova
Dignu zgradu, napucaju je, urede se stanovi za rentu na dan ili duže, naprave i recepciju, i onda vas kao porodicu u apartmanu dočekaju 2 (slovoma: dvije) rolne toalet papira.
Ima tu još nekih detalja koje bih mogla nabrojati, ali ovaj detalj je ono đe mi stvarno padne roletna koliko neko može biti gabelj od 1 do 100. Šampioni.
Snobovi.Jebeni snobovi.
Ne nerviraju me no mi se gade.Gadluk goli.
Snob...pa to je najgori uzorak homo sapiensa.
Poslano sa mog SM-A566B koristeći Tapatalk
ove sveske zasivene na u unutrasnjosti majice
Klik bum tras ananas
JUČER JE EUROPSKI PARLAMENT USVOJIO DEREGULACIJU NOVE GENERACIJE GMO-a (NGT) – I STAVIO INTERESE KORPORACIJA ISPRED PRAVA GRAĐANA NA INFORMIRANI IZBOR
Za mene je ovo jedan od najvažnijih i najopasnijih trenutaka za budućnost hrane u Europskoj uniji - i moj osjećaj svega ovog je da su političari izdali narod za profite korporacija, ali i izdali budućnost Europe te krenuli smjerom američkog industrijskog modela.
Europski parlament usvojio je kompromisni tekst kojim se velik dio novih genetski modificiranih biljaka (NGT-1) izuzima iz postojećeg sustava GMO regulacije.
Najveći problem ovog zakona nije sama tehnologija.
𝐍𝐚𝐣𝐯𝐞ć𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐛𝐥𝐞𝐦 𝐣𝐞 𝐨𝐧𝐨 š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐢𝐳 𝐧𝐣𝐞𝐠𝐚 𝐢𝐳𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐨.
Zastupnici su odbacili amandmane koji su tražili jasno označavanje proizvoda dobivenih novim GMO tehnikama te snažnija ograničenja vezana uz patente na sjeme. Time su građanima uskratili mogućnost da u potpunosti znaju što jedu i kako je njihova hrana proizvedena.
𝐁𝐞𝐳 𝐨𝐳𝐧𝐚č𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚, 𝐬𝐥𝐣𝐞𝐝𝐢𝐯𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐢 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚 𝐩𝐫𝐚ć𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐝𝐮𝐠𝐨𝐫𝐨č𝐧𝐢𝐡 𝐮č𝐢𝐧𝐚𝐤𝐚, 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐳𝐚 𝐞𝐯𝐞𝐧𝐭𝐮𝐚𝐥𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐨𝐛𝐥𝐞𝐦𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐛𝐚𝐜𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐬 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐯𝐨đ𝐚č𝐚 𝐧𝐚 𝐝𝐫𝐮š𝐭𝐯𝐨 𝐮 𝐜𝐣𝐞𝐥𝐢𝐧𝐢.
Istovremeno se otvara prostor za daljnje širenje patenata na sjeme.
To znači veću koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih korporacija te dodatni pritisak na male oplemenjivače i poljoprivrednike.
Zagovornici zakona tvrde da će nove genomske tehnike donijeti otpornije biljke i smanjiti upotrebu pesticida.
No među biljkama koje se prve razvijaju i čekaju odobrenje velik broj upravo je namijenjen toleranciji na herbicide. Takve biljke u praksi često ne znače manje kemikalija, nego nastavak ili povećanje njihove uporabe.
Ono što posebno zabrinjava jest da se poljoprivrednicima ponovno nudi tehnološko rješenje za probleme koji su prvenstveno politički i ekonomski.
Poljoprivrednici diljem Europe posljednjih godina nisu prosvjedovali zato što nemaju dovoljno novih GMO usjeva. Prosvjedovali su zbog niskih otkupnih cijena, nelojalne konkurencije, prekomjerne birokracije, rasta troškova proizvodnje i sve težeg opstanka na tržištu.
Ovaj zakon ne rješava te probleme niti poljoprivrednici imaju razloga za slavlje.
𝐕𝐚ž𝐧𝐨 𝐣𝐞 𝐫𝐚𝐳𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐢 𝐣𝐨š 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐮 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫 - 𝐨𝐯𝐨 𝐝𝐚𝐧𝐚𝐬 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐛𝐢𝐥𝐨 𝐠𝐥𝐚𝐬𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐨 𝐭𝐨𝐦𝐞 𝐡𝐨ć𝐞 𝐥𝐢 𝐆𝐌𝐎 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐝𝐨𝐩𝐮š𝐭𝐞𝐧 𝐮 𝐄𝐮𝐫𝐨𝐩𝐬𝐤𝐨𝐣 𝐮𝐧𝐢𝐣𝐢 𝐢𝐥𝐢 𝐧𝐞ć𝐞.
GMO je u Europskoj uniji već godinama dopušten, ali pod strogim pravilima koja su uključivala procjenu rizika, sljedivost, označavanje i određenu razinu zaštite prava potrošača na informirani izbor.
Ovim zakonom uvodi se nova podjela genetski modificiranih biljaka na dvije kategorije:
NGT-1 obuhvaća biljke s manjim genetskim izmjenama za koje zakonodavac smatra da su usporedive s promjenama koje bi mogle nastati prirodnim putem ili klasičnim oplemenjivanjem. Međutim, to nije znanstveno dokazano za svaku pojedinu izmjenu, nego se temelji na pretpostavci ugrađenoj u sam zakon. Kategorija NGT-1 može obuhvatiti do 20 genetskih izmjena, iako i jedna jedina izmjena može imati dalekosežne posljedice na organizam.
NGT-2 obuhvaća složenije genetske promjene i za njih i dalje ostaju na snazi postojeća GMO pravila, uključujući procjenu rizika i označavanje.
Problem je što će NGT-1 biljke sada moći dolaziti na tržište bez dosadašnjeg sustava procjene rizika, bez pune sljedivosti kroz prehrambeni lanac i bez obveznog označavanja hrane za krajnje potrošače.
𝐃𝐫𝐮𝐠𝐢𝐦 𝐫𝐢𝐣𝐞č𝐢𝐦𝐚, 𝐠𝐫𝐚đ𝐚𝐧𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐞 𝐧𝐞 𝐨𝐝𝐮𝐳𝐢𝐦𝐚 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐜𝐢𝐣𝐮, 𝐧𝐞𝐠𝐨 𝐢 𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐨𝐠 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫𝐚.
𝐉𝐞𝐫 𝐤𝐚𝐤𝐨 𝐦𝐨ž𝐞𝐦𝐨 𝐛𝐢𝐫𝐚𝐭𝐢 ž𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 𝐥𝐢 𝐤𝐮𝐩𝐢𝐭𝐢 𝐢𝐥𝐢 𝐢𝐳𝐛𝐣𝐞ć𝐢 𝐨𝐝𝐫𝐞đ𝐞𝐧𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐯𝐨𝐝 𝐚𝐤𝐨 𝐨𝐧 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐳𝐧𝐚č𝐞𝐧?
Istovremeno se odgovornost za eventualne buduće probleme sve više prebacuje s korporacija na društvo u cjelini, dok se otvara prostor za dodatno širenje patenata na sjeme i daljnju koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih kompanija.
Zato smatram da se danas nije glasalo prvenstveno o znanosti ili tehnologiji. Glasalo se o transparentnosti, pravu na izbor i o tome tko će u budućnosti imati kontrolu nad hranom i sjemenom.
I upravo zato mislim da više nije dovoljno samo pratiti što rade političari i korporacije.
Zakon će stupiti na snagu u roku 2 godine - a nakon toga nećete znati da li proizvodi na tržištu sadrže GMO ili ne i više nećete imati slobodu izbora na tržištu.
𝐀𝐤𝐨 ž𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐫ž𝐚𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫, 𝐦𝐨𝐫𝐚𝐦𝐨 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐚𝐭𝐢 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞.
[emoji271]Uzgajajte vlastitu hranu gdje god možete – u vrtu, voćnjaku, na balkonu ili u teglama.
[emoji271]Čuvajte i razmjenjujte sjeme. Iako se u potpunosti nećemo moći zaštititi od kontaminacije peluda s GM usjeva, ovisno o kulturama, vlastiti vrt je ipak velika alternativa.
[emoji271]Učite vještine koje nas čine manje ovisnima o sustavima koje ne možemo kontrolirati.
[emoji271]Podržite lokalne OPG-ove i proizvođače koji još uvijek proizvode hranu izvan industrijskog modela. Kupujte od njih, posjećujte ih, učite od njih i pomozite im da opstanu. Jer ako vi nećete kupovati kod njih nego u supermarketima, oni će propasti i jedina alternativa će vam ostati industrijska hrana.
𝐏𝐫𝐚𝐯𝐨 𝐧𝐚 𝐢𝐳𝐛𝐨𝐫 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐝𝐨𝐤 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐞 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞.
𝐀 𝐚𝐥𝐭𝐞𝐫𝐧𝐚𝐭𝐢𝐯𝐞 𝐧𝐞ć𝐞 𝐬𝐚č𝐮𝐯𝐚𝐭𝐢 𝐧𝐢 𝐁𝐫𝐮𝐱𝐞𝐥𝐥𝐞𝐬 𝐧𝐢 𝐤𝐨𝐫𝐩𝐨𝐫𝐚𝐜𝐢𝐣𝐞.
Sačuvat ćemo ih mi – svojim odlukama, svojim novcem, svojim znanjem i svojim vrtovima.
[emoji172] Biovrt je tu i dalje - već više od 20 godina pokazuje kako je moguće uzgajati obilje hrane bez ovisnosti o patentiranom sjemenu, pesticidima i drugim industrijskim rješenjima.
I ono što planiram u budućnosti je još više smanjiti kupovinu u dućanima i sve veći fokus prebaciti na sve što uzgojim.
Za sve što ne uzgojim ja sama - naći lokalne, ekološke OPG-ove (poput hejde, žitarica, brašna...)
Jer najveća sloboda nije u tome da se nadamo dobrim zakonima, nego da imamo znanje, vještine i mogućnost sami uzgajati dio svoje hrane. Pridružite mi se na obilascima imanja i ostalim edukativnim aktivnostima te naučite kako sve ovo možete i vi napraviti.
DOPUNA: TKO JE KAKO GLASOVAO?
Službeni rezultati glasovanja Europskog parlamenta o deregulaciji novih genomskih tehnika (NGT) od 17. lipnja 2026. prikazani su po političkim klubovima zastupnika, a ne po državama članicama. Kompromisni prijedlog usvojen je s 431 glasom za i 201 protiv, pri čemu su podršku osigurali EPP, Renew Europe, Patriots for Europe i ECR, dok su protiv bili Zeleni i S&D. Rezultate poimeničnog glasovanja za hrvatske zastupnike moguće je provjeriti u službenom zapisniku na stranicama Europskog parlamenta ili putem platforme HowTheyVote.eu
Bitno je da je u centru pažnje SP u fudbalu...