ARHEOLOGIJA CRNE GORE

NOVA ISKOPAVANJA NA ARHEOLOŠKOM LOKALITETU IZ RIMSKOG DOBA

Duklja živi drugačijim životom

~Ove godine Glavni grad je za iskopavanja na Duklji opredijelio 30.000 eura, lokalitet je ograđen, čuva se i ima sve više posjetilaca

Početkom maja na Duklji, jednom od najstarijih arheoloških lokaliteta iz perioda Rimskog carstva u Crnoj Gori, počeće nova iskopavanja. Trajaće 30 radnih dana, a do tada vrijedno rade arheolozi i konzervatori na obradi do sada iskopanog pokretnog materijala, juče je objasnio Dragan Radović, rukovodilac radova na lokalitetu iz podgoričkih Muzeja i galerija. Takođe, krajem maja podgorički Muzeji i galerije najinteresantnije komade artefakata iskopanih od 2005. do 2010. prezentovaće na posebnoj izložbi. Biće objavljen i zbornik stručnih radova - "Nova antička Duklja II".
Jučerašnjoj prezentaciji prisustvovali su i arheolozi Miloš Živanović i Dejan Drašković, koji ovih dana obrađuju ostatke keramike i stakla. Kako je objasnio Radović, njihov naučni rad biće publikovan u zborniku. Ono, što već sada iz rada ovih arheologa na osnovu obrađene keramike izvire kao zaključak jeste da je život u gradu – Duklji, kontinuirano trajao i nakon velikog zemljotresa. Takođe, interesantno je i što komadi pronađeni na lokalitetu potiču iz staklarske radionice koja je bila u prostoriji hrama koji je otkriven prošle godine.
- Obrađujemo keramički pokretni arheološki materijal, zdjele, tanjire, lonce, tegove... Prošle godine pronađena je staklarska radionica u okviru jedne od prostorija hrama, što nije uobičajeno. Naime, u Rimu su najčešće staklarske radionice izmještane izvan grada, a nijesu bile ovako smještene, u centru grada. To je za sada misterija za nas - kaže Živanović.
Radović najavljuje da će iskopavanja i ove godine uglavnom skoncentrisati na objekat IX, na kojem sa manjim prekidima rade od 2005. godine. Ekipu će ponovo sačinjavati stručnjaci iz podgoričkih Muzeja i galerija, a biće angažovani i stručnjaci sa strane kao što je Mile Baković, Ivana Medenica... Kao posebno značajnu, Radović ističe uspostavljanje i nastavak međunarodne saradnje.
- Uspostavili smo saradnju sa arheološkim lokalitetom Stobi iz Makedonije. Tako će koleginica iz Makedonije Milena Oreškova raditi obradu numizmatike, moneta pronađenih na Duklji, i to će se takođe prezentovati u zborniku. Nadamo se da ćemo sa Stobijem uspostaviti reverzibilnu saradnju, pa će i naši arheolozi ići u Makedoniju. Takođe, i dalje smo u kontaktu s Britancima i Italijanima, koji su radili na preliminarnim istraživanjima. Ovih dana dobili smo predlog iz Venecije za saradnju, odnosno ponudu od prof. Đelikija da zajedno sa nama rade na iskopavanjima na Duklji - kaže Radović. Ove godine Glavni grad je za iskopavanja na Duklji opredijelio 30.000 eura.
- Nakon iskopavanja ponovo će se pristupiti konzervaciji, crtanju, arhitektonskih ostataka i pokretnog materijala. Mislim da je važno što sada imamo kontinuitet rada na Duklji, a ne kao ranije, 15 dana traju iskopavanja, pa se stane do narednog iskopavanja. Ovdje je sada neko stalno prisutan, lokalitet je ograđen i čuva se, pa je čak i sve više posjetilaca - kaže Radović, dodajući da lokalitet živi sada na drugačiji način.

Zaštićen mozaik

Prošle godine jedno od najznačajnijih otkrića pored kapitolnog hrama bio je i mozaik na podu te zgrade.
- Mozaik je sada zaštićen od atmosferskih neprilika. Ponovo će biti otkriven kada počnu otkopavanja, i kolege konzervatori će procijeniti da li je potrebno da se diže da bi se konsolidovao, konzervirao i zaštitio od daljeg propadanja, ili će se to raditi a da se ne pomjera sa mjesta - rekao je Radović.

Ž.J.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2011-03-17

U Risnu pronađen zlatni prsten i ostaci kuće iz helenističkog perioda

Pronađen prsten sa likom boginje Artemide

Nastavak istraživanja značajnog arheološkog nalazišta nadomak Podgorice

Duklja i dalje plijeni

Italijanski ambasador Serđo Barbanti kazao juče gradonačelniku Mugoši da je čuveni profesor Sauro Đeliki, sa Kafoskari Univerziteta u Veneciji, zainteresovan da sa timom najvećih stručnjaka nastavi istraživanja, koja bi se sprovodila u petogodišnjem periodu

Gradonačelnik dr Miomir Mugoša i italijanski ambasador u Crnoj Gori Serđo Barbanti razgovarali su juče o nastavku saradnje eminentnih italijanskih arheologa i glavnog grada na istraživanju lokaliteta Duklja.

Interesovanje za Duklju

- Ambasador Barbanti prenio je interesovanje čuvenog profesora Saura Đelikija, sa Kafoskari Univerziteta u Veneciji, da sa timom najvećih stručnjaka iz te oblasti nastavi istraživanja, koja bi se sprovodila u petogodišnjem periodu – navodi se u saopštenju PG biroa za odnose s javnošću.

U saopštenju se kaže da je gradonačelnik Podgorice sa zadovoljstvom prihvatio inicijativu i ponudio punu podršku glavnog grada, kao i gostoprimstvo italijanskim naučnicima.

- Govoreći o dobroj saradnji sa italijanskim institucijama, on je detaljno informisao ambasadora o dosadašnjim projektima i rezultatima istraživanja na tom izuzetno važnom arheološkom nalazištu. Inače, nakon 30 godina zanemarivanja naučno-istorijske važnosti Duklje, glavni grad je u posljednjoj deceniji aktivirao taj projekat, dajući mu kroz brojne konkretne aktivnosti značaj najvišeg prioriteta – ističe se u saopštenju.

Saradnja u zdravstvu

Gradonačelnik Mugoša i ambasador Barbanti posebno vrijeme posvetili su budućoj saradnji i stvaranju uslova za projekte od izuzetnog značaja za sistem zdravstava u Crnoj Gori, posebno u sferi nefrologije, u čemu italijanski ljekari drže lidersku poziciju.

- Sagovornici današnjeg sastanka razmijenili su mišljenja o mogućnostima realizacije više biznis projekata i informacije o italijanskim investitorima sa kojima su započeti preliminarni razgovori oko izgradnje regionalnog komercijalnog centra u Podgorici, kao i prijestonici Cetinje – kaže se u saopštenju.

A. Đ.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...7-01&id=212866

PROSLAVA U BOKI

Svečanost u Lepetanima povodom otkrića krsta iz 6.vijeka

http://www.vijesti.me/slika-316x316/...lika-47943.jpg Mermerni stub sa uklesanim krstom


Povodom otkrića mermernog stuba sa uklesanim krstom iz 6. vijeka, jednim od najranijih hrišćanskih obilježja pronađenih u Boki, župni ured Svetog Antuna i mjesna zajednica Lepetani, uz saradnju Kotorske biskupije, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative, organizovali su u subotu veče svečanost u Lepetanima.
Dr Vinicije Lupis iz „Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar- područni centar Dubrovnik“ u aprilu ove godine, ispred župne crkve sv. Antuna Padovanskog, pronašao je mramorni stubić sa uklesanim krstom koji je datirao na period ranog hrišćanstva.
http://ads.vijesti.me/www/delivery/l...&cb=ae698c2b7e

Proslava upriličena zbog ovog otkrića započela je misom koju je služio monsinjor Ilija Janjić, biskup kotorski na kojoj je obavljen svečani blagoslov replike stuba, a potom je u prostorijama MZ Lepetani otvorena izložba fotografija Dražena Zetića sa motivima Lepetana.
„Ova postavka govori o duhovnosti i bogatoj istoriji ovog mjesta, koju smo pomalo zaboravili, ali nam predstavlja i Lepetane na način na koji nismo navikli“, rekao je otvarajući izložbu umjetnika iz Zagreba, prof. Neven Staničić.
Prisutne zvanice, među kojima su bili i biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić, generalni konzul Hrvatske Božo Vodopija i potpredsjednik opštine Tivat Ilija Janović, pozdravio je ispred MZ Tonko Lukšić, a predsjednica HGI, Marija Vučinović, uručila je poklone monsinjoru Janjiću i konzulu Vodopiji.

http://www.vijesti.me/kultura/svecan...a-clanak-27132

Senzacionalna otkrića arheologa u Polimlju: Katuni bronzanog doba

Crnogorsko podmorje krije blago

Ukidanje Centra za arheološka istraživanja je korak do ukidanja arheologije

Quote:

---

Originally Posted by Ćipur

Ukidanje Centra za arheološka istraživanja je korak do ukidanja arheologije

---

Bez arheologije potpuno ce mo izgubiti svoj kulturno istoriski identitet.
Duklja i ostala važna istoriska mjesta će biti obične livade za ispašu stoke sa po kojom gomilom starog kamenja i zaboravljenom porošlošću.
Ljudi će znati malo ili nimalo o svojoj istoriji i kulturi tako da ni sami neće znati ko su.

• Diplomirani arheolozi u Crnoj Gori teško do posla - volontiraju, voze i uče

Quote:

---

Originally Posted by septembar

Bez arheologije potpuno ce mo izgubiti svoj kulturno istoriski identitet.
Duklja i ostala važna istoriska mjesta će biti obične livade za ispašu stoke sa po kojom gomilom starog kamenja i zaboravljenom porošlošću.
Ljudi će znati malo ili nimalo o svojoj istoriji i kulturi tako da ni sami neće znati ko su.

---

Odavno ne znaju, a to je i cilj ove vlasti.

Varvari u Baru: Lopovima nisu svete ni kosti mornara!

Istraživanja Crvene stijene: Dešifrovanje koda nastanka

ARHEOLOŠKA MAPA: Crna Gora će sljedeće godine imati popisana nalazišta

Obećana zemlja za arheologe



Centar za arheološka istraživanja je počeo prije tri godine izradu arheološke mape i do sada je odrađen veliki dio posla, kazala je “Vijestima” mr Lenka Saveljić-Bulatović, rukovodilac projekta izrade mape
- Iako je pravljenje ovakve mape, veoma zahtjevan posao, koji iziskuje velika sredstva i u pogledu finansija i stručnog kadra, Centar je već odradio veliki broj opština u Crnoj Gori i planirano je da kompletno rekognosciranje bude završeno sljedeće godine, kada se očekuje da će Crna Gora dobiti arheološku mapu - kazala je ona
Saveljić-Bulatović je kazala da je pravljenje arheološke mape kompleksan proces i ona nikada ne može biti konačna, jer se svakim istraživanjem otkrije nešto značajno za bilo koju oblast arheologije što ulazi u arheološku mapu. Pravljenje arheološke mape podrazumijeva kabinetski rad, koji podrazumijeva prikupljanje literature,podataka, raznih karti i aero snimaka , dok rad na terenu obuhvata rekognosciranje.
- Mi smo do sada odradili opštine Kotor, Herceg Novi, Ulcinj, Tivat, Bar, Budvu, zatim Žabljak, Šavnik, Plužine, Nikšić, Berane, Rožaje, Pljevlja. U narednom periodu, uslijediće obrada nalazišta u Bijelom Polju, Mojkovcu i Kolašinu. Mojkovac i Kolašin su bili planirani za oktobar, međutim zbog situacije u kojoj se našao Centar oko transformacije nijesmo bili u mogućnosti da odradimo. Nadam se da će nova institucija nastaviti rad i da će eventualno u decembru odraditi Podgoricu, jer nam vremenske prilike neće dozvoliti da to budu Mojkovac i Kolašin. Kada se završi kompletno rekognosciranje, a očekujem da će to biti sljedeće godine, poslije toga je moguće odraditi uskostručna rekognosciranja, rekla je Saveljić-Bulatović. Ona je kazala da to podrazumijeva da se odrade npr. tumuli, pećine, što će podrazumijevati angažovanje specijalizovanog kadra.
Centar za arheološka istraživanja je u ovaj projekat ušao sa veoma malim brojem ljudi i da su angažovali ljude sa strane koji su im pomagali.
- Prilikom rekognosciranja jedne opštine nemoguće je raditi sa ispod deset arheologa, a starije kolege teško mogu raditi tako zahtjevan terenski posao. Ipak, uprkos svemu dali smo maksimum u ovom poslu i očekujemo da će Crna Gora već sljedeće godine imati arheološku kartu - kazala je Saveljić- Bulatović.
Crna Gora je “obećana zemlja za arheologiju”, arheoloških tragova je puno, ali nije moguće odrediti koji dio Crne Gore ili koja opština ima najviše nalazišta.

- Crna Gora je bila privlačna za život praistorijskog čovjeka, sve civilizacije su se mijenjale i bivstvovale na ovim prostorima, pa je i tragova veoma puno. Međutim, ne možemo odvojiti nijedan predio Crne Gore i reći da ima najviše nalazišta, zato što sve opštine u Crnoj Gori imaju jako puno značajnih lokaliteta. Poređenja radi, Amerika da ima lokaliteta koliko Crna Gora teško bi finansijski mogla da ih podrži, održi i zaštiti. Stanje pojedinih lokaliteta kod nas je jako loše, pa bi nakon završetka arheološke mape trebalo analizirati stanje ugroženosti i koji su lokaliteti prioritet i njih zaštititi”, objašnjava Saveljić-Bulatović.

Crna Gora je bila privlačna za život praistorijskog čovjeka, sve civilizacije su se mijenjale i bivstvovale na ovim prostorima, pa je i tragova veoma puno

STRANCI zainteresovani za nalazišta Centar za arheološka istraživanja je imao bogatu međunarodnu saradnju i postoje očekivanja da će nakon izrade arheološke mape ta saradnja biti mnogobrojnija. “Strani naučnici pronalaze interes u našoj arheologiji, a njihov interes je i interes Crne Gore jer oni donose sredstva i vrše istraživanja pod našim patronatom. Takođe, naši mladi arheolozi imaju priliku da rade sa tim stručnjacima, kao i da idu na edukaciju van zemlje”, kazala je Saveljić-Bulatović, dodajući da u Evropi postoje razne fondacije kod kojih je moguće konkurisati sa raznim projektima i tako obezbijediti novac za arheologiju Crne Gore.

Mi.RADOVIĆ

Lovci na blago poharali arheološko nalazište kod Pljevalja

U naselju Sveti Stasije u Kotoru

Popravljali kanalizaciju, pa otkrili ostatke grobova i crkve iz XIV vijeka

http://www.vijesti.me/slika-519x316/...lika-89606.jpg Radovi na priobalnom putu (Foto: Skala radio)


Ekipa arheologa deset dana radi na novootkrivenom arheološkom nalazištu na priobalnom putu u naselju Sveti Stasije u Kotoru, gdje su prilikom radova na kanalizacionoj i vodovodnoj mreži otkriveni ostaci grobova i stare crkve iz XIV vijeka, javlja Skala radio.
Prema riječima Vilme Kovačević, koja rukovodi ovim poslom, odmah ispod asfalta arheolozi su pronašli jedan ugao i zid crkve, ali cijelu osnovu neće moći da otkriju, zato što se ona pruža prema moru i dijelom prema dvorištu postojeće crkve.
http://ads.vijesti.me/www/delivery/l...&cb=bef08b6883
Otkriveni zid je prosjekla instalacija ulične rasvjete i na ovom lokalitetu puno je devastacija usljed komunalnih radova, ali su ipak vidni rezultati na iskopinama.
Arheolozi su još otkrili da je crkva bila popločana kamenim pločama crvene i bijele boje, a za posljednju fazu istraživanja ostavljeni su pronađeni grobovi, ali bez pokrivnih ploča koje su uništene prilikom rušenja crkve.
Rok za završetak ovog posla, kojeg onemogućava loše vrijeme, je još 10 dana, i prema riječima Kovačevićeve, biće ispoštovan, budući da se na ovom putu radi kapitalna investicija za poboljšanje vodosnabdijevanja i kanalizacionog sistema ovog dijela Dobrote.

http://www.vijesti.me/vijesti/poprav...a-clanak-50787

Tvrđava Nehaj krije kneževski grob star skoro 5 000 godina

• Piše: Radomir Petrić

• 4216 prikaza
• 14 komentara

preliminarna procjena

Bager u Sutomoru otkrio grobnicu staru 5.000 godina

Arheolog Zagarčanin kaže da se preliminarno grob može datirati u rano bronzano doba, oko 2.700 godine prije nove ere




http://www.vijesti.me/slika-519x316/...lika-90450.jpg Nije bunker, nego grob (Foto: Anto Baković)

Našli su ćup zlata! Ma to je neki antički hram! Vele da je grobnica stara preko 5.000 godina - samo su neke od glasina koje kolaju Sutomorem povodom događaja koji od petka veče golica znatiželju mještana i okuplja domaće arheologe u Mirištu, u naselju Donja Zgrada.
Okidač za ovoliko interesovanje nauke i laika bilo je, kako se činilo, rutinsko iskopavanje placa u Mirištu koje je obavljao sutomorski preduzimač Savo Milović.
http://ads.vijesti.me/www/delivery/l...&cb=0bb06be88d

"Zvao me vlasnik placa Grujo Adžović da mu poravnam plac, htio je nešto da gradi tamo, a bilo je neko uzvišenje, kao gomila kamenja, mislilo se da je nabacivano iz okolnih imanja, stajalo je tamo odavno. Krenuo sam bagerom da to raščistim kad je zapelo, mislio sam da nije neki veliki kamen.
U otvorenom grobu su se mogle vidjeti prilično dislocirane kosti pokojnika u zgrčenom položaju, glavom okrenutom prema istoku"Kažem vozaču da pogleda šta je, da nije možda bunker iz Drugog svjetskog rata, a on veli - 'nije nego grob, a evo ga i ćup'. Ugasim bager, siđem i imam šta da vidim-ljudske kosti", priča za“Vijesti“ Milović.

Južno jadranski tip ljubljanske kulture

Stav struke o tome što se zapravo nalazi u bukovoj šumi u neposrednoj blizini zaobilaznice ka Maljeviku, daje arheolog mr Mladen Zagarčanin, kustos Zavičajnog muzeja Bar.
Ističući da je ovaj lokalitet poznat po imenu Mogila na rake, on navodi da je Milovićev bager zakačio „centralnu grobnu konstrukciju napravljenu u vidu sanduka od masivnih kamenih ploča“. Po svemu sudeći, radi se o praistorijskoj grobnici!
"Nakon obavljenih prvih istraživanja, zaključeno je da je zemljani tumul bio dužine oko 15 metara i oko 2-3 metra visine. U otvorenom grobu su se mogle vidjeti prilično dislocirane kosti pokojnika u zgrčenom položaju, glavom okrenutom prema istoku, premda je za konačnu antropološku sliku i zaključak potrebno završiti arheološke radove. Uz sjeverni zid bio je trbušasti lončić, krčag ukrašen cik-cak linijama utiskivanjem na matricu i kružnim ornamentima po sredini vrata posude", navodi sagovornik „Vijesti“.
On ukazuje da se „preliminarno, na osnovu posude sa ovakvim ukrasom“ grob može datirati u rano bronzano doba - pripisati južno jadranskom tipu ljubljanske kulture koja se datira oko 2.700 godine prije nove ere.


Opširnije u štampanom izdanju

http://www.vijesti.me/vijesti/bager-...a-clanak-51200

Grob u Sutomoru stariji od Tutankamonovog

6. januar 2012.

Zagarčanin: Grob star oko 5000 godina veliko otkriće, rijetko na prostorima Balkana

Mene zanima šta će biti sa tim grobom, hoće li pasti u zaborav kao sve ostalo... Treba ovo iskoristiti maksimalno

11. januar 2012.

Grobnica stara 5000 godina nalaziće se u parku Dvorca kralja Nikole

NEBRIGA: Kulturno-istorijska obilježja u Nikšiću godinama propadaju, najveća prijetnja za nadgrobne spomenike iz rimskog i ilirskog perioda

Preteklo samo 80 stećaka



Nikšić – U 2.988 nekropola, u bivšoj Jugoslaviji registrovano je 66.663 stećka koji su nastali od 11. do sredine 16. vijeka. U Nikšiću ih je, prema riječima direktora Centra za kulturu Peka Nikčevića, nekada bilo oko 400. Sada ih ima pet puta manje, a svakim danom sve više i više propadaju.
„Imamo projekat za zaštitu stećaka i nije u pitanju neka enormna cifra. Projekat podrazumijeva da se urade tri podzide kako se u staroj Crnoj Gori radilo i da se tu stave svi stećci kako bi bili zaštićeni. Ovdje je po popisu bilo oko 400 stećaka, a sada ih imamo oko 80 i sistematski se uništavaju. Sve što mi imamo na ovim prostorima svijet već ima, ali nema stećke, koje su prisutni u svega nekoliko država. Svi koji dolaze sa strane pitaju za njih“, kazao je Nikčević.
Stećci, koji su se nekada nalazili ispred crkve Sv. Petra i Pavla, u starom groblju, a sada su izmješteni na prostor oko prilaza Saborne crkve i Dvorca kralja Nikole, djelo su slovenskih majstora iz perioda od 13. do 17. vijeka. Istoričari su često isticali da ono što za Grke predstavljaju karijatide, statue ženskih figura koje se koriste umjesto stubova, to su za Crnogorce stećci. Pošto su stećci rađeni od dolomitskog krečnjaka koji je vodoporozan ukoliko se ne zaštite postoji mogućnost da i tih osamdesetak, koliko ih je ostalo, propadne.
Bilo je predloga da se iza Dvorca kralja Nikole, u kome je smješten Zavičajni muzej, napravi lapidarijum, mjesto gdje bi bili izloženi.
U Nikšiću je od svih spomenika i spomen-obilježja, iz rimskog i ilirskog perioda, a ima ih blizu 50, i iz NOB-a blizu 230, samo je Crvena stijena, arheološko nalazište iz doba paleolita, koje se nalazi nedaleko od sela Petrovići, briga države.
“Jedino je Crvena stijena na teritoriji opštine Nikšić prema zakonu, briga države, ostali spomenici su na teret Opštine Nikšić. Smatram da ovdje postoji nekoliko objekata o kojima treba država da se pobrine, a tu svakako spada i Carev most“, kazao je Nikčević.
Izgradnju Carevog mosta koji se nalazi na samom izlazu iz Nikšića, kada se ide starim putem za Podgoricu, preko Pandurice i koji se ubraja u najljepše objekte te vrste u Crnoj Gori, pomogao je ruski car, Aleksandar III, pa otuda i naziv – Carev most. Sagrađen je od tesanog kamena, na svodovima sa 18 okana, a dug je 269 metara.
“Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara koji je važio do jula 2010. godine, spomenicima kulture nije pripadao Carev most, dok je most na Moštanici, jedan od najstarijih rimskih mostova u Crnoj Gori, svrstan u spomenike kulture druge kategorije. Briga o spomenicima kulture bila je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture dok je održavanje spomen-obilježja bilo u nadležnosti lokalne uprave”, kazala je Slobodanka Roganović, šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić.
Novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara, koji je donesen 2010. godine, predviđa da spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima imaju status kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa tim zakonom, a revalorizacija će se izvršiti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona.
“Pokrenuta je inicijativa da Carev most bude svrstan u spomenike kulture. U skladu sa novim Zakonom formirana je i Uprava za zaštitu kulturnih dobara u čijoj je nadležnosti vršenje poslova na zaštiti kulturnih dobara, što znači da će oni voditi brigu o spomenicima kulture uz finansijsku podršku iz budžeta države i opština”, kazala je Roganović.
Nakon usvajanja nacionalne strategije o zaštiti kulturnih dobara biće urađeni i lokalni akcioni planovi koji će definisati dinamiku održavanja i restauracije spomenika kulture.


Pošto su stećci rađeni od dolomitskog krečnjaka koji je vodoporozan,stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se ne zaštite, postoji mogućnost da i tih osamdesetak, koliko ih je ostalo, propadne
I PETOKRAKA je dio naše prošlosti Svi oni koji smatraju da prošlost treba čuvati od zaborava, nevažno u kom vijeku i vremenu je nastajala, nadaju se da će više pažnje biti posvećeno i spomenicima i spomen-obilježjima iz NOB-a, koji propadaju što od vremena što od vandala. „Spomen-obilježja, kako pojedinci misle, nijesu samo gomila kamenja ili figure, već se preko njih čuvaju od zaborava značajni događaji i istaknute ličnosti, čuvaju se uspomene iz prošlosti i odaje zahvalnost onima koji su se žrtvovali za našu slobodu i budućnost“, kazao je Radislav Stanišić, predsjednik CK JKPCG. On je istakao da su spomen-obilježja manje-više uglavnom sva zapuštena, a pojedina ispisana i uvredljivim grafitima. „Spomen-ploče spomenika pod Trebjesom su ispisane grafitima, spomen-kosturnica koja se nalazi na ulazu u gornjopoljsko groblje samo što nije pala i prvo veće nevrijeme može je srušiti. Nestale su biste narodnih heroja Đoka Pavićevića i Olge Golović, spomen-ploče duž regionalnih puteva u opštini su zarasle u korov“, nabrojao je Stanišić, kako je kazao, samo dio spomen-obilježja koja propadaju.

Sv.MANDIĆ

FOTO: I.PETRUŠIĆ

Istorija Prevalisa zapisana u kamenu

http://www.portalanalitika.me/images...vicpocetna.jpg Duklja je definitivno uništena 1948. godine izgradnjom željezničke pruge Titograd - Nikšić, čiji je nasip prešao preko sredine antičkog grada i pokrio ostatke termi sa mozaicima, temelje hramova. I ne samo to - po svjedočenju brigadira, umjesto da krampaju i lopataju zemlju za taj nasip, oni bi jednostavno u kolica nakrcali kameni blok sa natpisom, ili kapitel stuba, i to izvlačili na nasip radi ugradnje. Natpisi su tokom prošlosti raznošeni i za gradnju kuća po podgoričkoj Staroj varoši. Te kuće su srušene u bombardovanju i natpisi nisu sačuvani, već su završili u šutu, kaže Martinović. - Antički natpisi su izuzetno važni kao nesumnjivi i najvjerodostojniji svjedoci istorijskih zbivanja i često služe kao prvorazredni istorijski izvori, ponekad pouzdaniji od često nepreciznih tekstova antičkih istoričara i geografa. Porazna je činjenica da je od nekih 350 postojećih ili zabilježenih antičkih natpisa u Crnoj Gori gotovo dvije trećine izgubljeno. Ova činjenica zabrinjava i upozorava, kaže za Portal Analitika arheolog mr Jovan Martinović. Podsjeća da se na ovim najvjerodostojnijim istorijskim izvorima najbolje vidi naš odnos prema baštini. Natpisi su, kaže, ugrađivani u zidove kuća, tako da su oni sa čuvene Duklje završavali u Staroj varoši. Nijedan od njih nije sačuvan jer su te kuće srušene u brojnim bombardovanjima Podgorice krajem Drugog svjetskog rata, a ako je koji slučajno i ostao, odvožen je kolicima i završio u šutu sa ostalom građom. Martinović ističe da je Duklja definitivno uništena 1948.godine gradnjom željezničke pruge Titograd Nikšić. -Nasip pruge prošao je preko sredine antičkog grada, pokrio ostatke termi sa mozaicima, a umjesto šljunka, za nasip su korišteni i kameni blokovi sa natpisima, ili neki antički kapitel, kaže Martinović. http://www.portalanalitika.me/images...ovicknjiga.jpg Njegova knjiga “Antiički natpisi u Crnoj Gori”, koja je ovih dana objavljena u izdanju Matice crnogorske, je svojevrstan doprinos u proučavanju ovih vrijednih svjedoka istorije, a njena vrijednost je tim veća jer su se u njoj našli i oni natpisi koji su zauvijek izgubljeni, i danas su pred nama u obliku crteža koje su uradili stari istraživači. U ovom za epigrafiju važnom izdanju, u kom su se našli i brojni crteži i fotografije, sabrani su antički natpisi na grčkom i latinskom iz raznih krajeva Crne Gore. - Moja knjiga počela je da se rađa prije više od pedeset godina, tačnije u ljeto 1955. godine kada sam na prvoj godini studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, po nagovoru mog profesora Duje Rendića Miočevića, počeo da obrađujem antičke natpise sa terena Boke Kotorske, koje sam na kraju studija uvrstio u diplomski rad "Boka Kotorska u antičko doba", kaže Martinović, naglašavajući da su natpisi bili tema i njegovog magistarskog rada. Martinović je cijeli radni vijek posvetio arheologiji i očuvanju baštine. Bio je direktor Pomorskog muzeja u Kotoru i Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. I danas, iako u penziji, neumorno radi, što potvrđuje i nova knjiga. ANALITIKA: Gospodine Martinoviću, Vašom knjigom kao da nas podsjećate da pripadamo prostoru jedne velike, burne, istorije. Dakle, nijesmo na njenim marginama, već u samom središtu, tu gdje su se ukrštali rimski putevi... MARTINOVIĆ: U pravu ste. S razlogom dugo traje moje interesovanje za epigrafiku.Tokom proteklih decenija prikupljao sam ne samo antičke, već latinske i italijanske natpise nastale u periodu od IX do XIX vijeka sa područja Crnogorskog primorja, koje sam prijavio kao doktorsku disertaciju na Univerzitetu u Varšavi, ali sam se upleo u vrzino kolo bolonjskog školovanja. Naime, trebalo je da odslušam još četiri semestra i polažem neke ispite, a ja sam ipak sa mojih 77 godina donekle prestar da se vratim u školske klupe, pa sam od toga odustao. No, ova grupa srednjevjekovnih natpisa će ipak biti objavljena na našem jeziku u Varšavi, zahvaljujući saradnji sa kolegom poljskim epigrafikom Tomašom Plocenikom, sa kojim se stalno dopisujem i to na latinskom jeziku. U međuvremenu smo ja i moj prerano preminuli kolega Milan Pravilović preko Društva arheologa Crne Gore u nekoliko navrata pokušavali da dobijemo sredstva za štampanje mog rukopisa o antičkim natpisima na Crnogorskom primorju i njegovog Kataloga epigrafskog materijala antičke Duklje, ali bez ikakvog uspjeha. Tek je prije dvije godine Matica crnogorska prihvatila ideju da se integralno objave svi natpisi pisani latinskim i grčkim jezikom iz perioda od IV vijeka stare do IV vijeka nove ere, kada se Crna Gora nalazila u žiži interesa antičkih velikih sila, posebno Rimske imperije u kojoj je Crna Gora nešto kasnije postala posebna provincija Prevalis ili Prevalitana. http://www.portalanalitika.me/images...ovicnatpis.jpg

ANALITIKA: Obradili ste više stotina natpisa. Ima tu i monumentalnih natpisa, nadgrobnih, čak i onih na urnama, i sa svih antičkih lokaliteta u Crnoj Gori. Koji biste natpis izdvojili, da li neki ima posebno mjesto u arheološkoj nauci?
MARTINOVIĆ: Svi su izuzetno važni kao nesumnjivi i najvjerodostojniji svjedoci istorijskih zbivanja, koji u dosta slučajeva služe kao prvorazredni istorijski izvori, ponekad pouzdaniji od često nepreciznih tekstova antičkih istoričara i geografa. Iako je teško odrediti koja je grupa natpisa važnija, ipak bih ovdje izdvojio grupu natpisa u obliku konusoidnog cipusa koncentrisanih na terenu Boke Kotorske i Budve koji bi, ukoliko se povežu sa tekstovima antičkih istoričara, mogli određivati neku plemensku pripadnost.
ANALITIKA: Zanimljiv je istorijski put natpisa, jer se najveći dio njih danas ne nalazi na mjestu nastanka, već u muzejima, ali i u zidovima palata. Zapisali ste da je Andrija Zmajević sakupljao starine i da je u zidove njegove palate i nekih kuća u Perastu ugrađeno nekoliko natpisa, koji su, istina, na taj način i sačuvani...
MARTINOVIĆ: Dobro ste primijetili. Osim natpisa iz novijih istraživanja koji se pretežno nalaze u muzejima i zbirkama, najveći broj postojećih natpisa sačuvan je upravo zahvaljujući činjenici da su bili ugrađeni u zidove kuća i palata, ili pak crkava. Međutim, bilo je slučajeva da su i ti ranije zabilježeni, ili čak fotografisani natpisi, nestajali kada su te crkve ili džamije bile rušene ili pregrađivane, kako se to dešavalo u Pljevljima ili Duklji. Međutim, porazna je činjenica da je od nekih 350 postojećih ili zabilježenih natpisa, donesenih u ovom korpusu, gotovo dvije trećine izgubljeno. Ova činjenica zabrinjava i upozorava.
ANALITIKA: Ovdje dolazimo do priče o Duklji. Vi u posebnom poglavlju obrađujete i natpise sa ovog našeg čuvenog lokaliteta. Poznata nam je nevjerovatna sudbina Duklje koja je postala sinonim za nebrigu prema baštini. Pišete da i nakon brojnih istraživanja nedostaju kockice u mozaiku o četvorovjekovnom životu ovog najvećeg antičkog grada na tlu Crne Gore...
MARTINOVIĆ: Stara Duklja, najveći antički grad na tlu Crne Gore, jednako kao i antički Municipijum S... kod Pljevalja doživjeli su tu nesrećnu sudbinu da su bili shvaćeni kao najbolji rudnik klesanog kamena odakle je kamen nesmetano razvlačen za potrebe gradnji kuća, crkava, mostova. Duklja je definitivno uništena 1948. godine izgradnjom željezničke pruge Titograd - Nikšić, čiji je nasip prešao preko sredine antičkog grada i pokrio ostatke termi sa mozaicima, temelje hramova. I ne samo to - po svjedočenju brigadira, umjesto da krampaju i lopataju zemlju za taj nasip, oni bi jednostavno u kolica nakrcali kameni blok sa natpisom ili kapitel stuba i to izvlačili na nasip radi ugradnje, pa je na taj način izgubljen veliki broj ovih dragocjenih svjedoka prošlosti. Takođe, natpisi sa Duklje ugrađivani su tokom prošlosti u zidove kuća u podgoričkoj Staroj varoši i Mirkovoj varoši. Tokom brojnih bombardovanja Podgorice te kuće su srušene, a natpisi su odvoženi i završavali su u šutu.

http://www.portalanalitika.me/images...vicnatpis1.jpg

Kada govorimo o rekonstrukcii pruge Podgorica – Nikšić treba postaviti pitanje da li naša država ima snage da izvrši izmještanje kolosijeka te pruge izvan gabarita antičke Dokleje? Da li ima moći da izvrši ponovno iskopavanje zatrpanih natpisa i arhitektonskih fragmenata iz pružnog nasipa? Ova pitanja zahtijevaju neodložan odgovor, jer mi smo sve naše spomenike samo pozajmili od naših potomaka i dužni smo da ih sačuvamo za njih.
ANALITIKA: Duklju je uništio čovjek, a Kotor je stradao u velikom zemljotresu. Učestvovali ste u istraživanjima nakon zemljotresa. Interesantno je da se tom prilikom došlo do značajnih otkrića. Ako sam u pravu, potvrdilo se da je Kotor stariji čak 300 godina, nego što se prethodno mislilo...
MARTINOVIĆ: Moram reći da su tadašnji propisi nalagali da se obavezno urade arheološka istraživanja nakon katastrofalnog zemljotresa 15. aprila 1979. godine, i ona su pokazala da je ovaj grad slojevitiji nego što se do tada mislilo. Naime, prema navodima vizantijskog cara pisca Konstantina Porfirogeneta, u Kotoru je početkom IX vijeka postojala crkva posvećena gradskom patronu sv. Tripunu. Do naših istraživanja se smatralo da je ta crkva bila okrugle osnove, tzv. rotunda, ali su arheološka iskopavanja u neposrednoj blizini sadašnje romaničke katedralne bazilike iz XII vijeka iznijela na svjetlo dana temelje manje crkvene građevine tipa martirija, sa osnovom u vidu grčkog krsta jednakih krakova upisanog u kvadrat, koja je po svemu sudeći bila pokrivena kupolom iznad centralnog prostora u kome se nalazio sarkofag sa moštima mučenika sv. Tripuna. Iz ove crkve su najvjerovatnije poticali fragmenti preromaničkog kamenog crkvenog namještaja, sakupljeni i izloženi u gradskom Lapidarijumu. Međutim, kod arheoloških istraživanja izvođenih u crkvi sv. Marije od rijeke, zvane Koleđata, ili u narodu crkva Blažene Ozane, ustanovljeno je da je ova crkva iz početaka XIII vijeka svojim temeljima sjela na temelje srednjeg broda jedne veće trobrodne bazilike iz ranohrišćanskog perioda. U iskopavanjima u sakristiji crkve sv. Marije otkriven je na dubini od 1,6 metara zdenac za krštavanje odraslih polivanjem napravljen od četiri velika kamena bloka složena u obliku krsta.
Po analogiji sa ostalim takvim krsnim zdencima, kojih je otkriveno nekoliko desetina u crkvenim objektima na istočnoj jadranskoj obali, ovaj se baptisterij datira u prvu polovinu VI vijeka, odnosno u doba obnove gradova u Vizantiji pod znamenitim carem Justinijanom. Ovim otkrićem spušten je prag naših saznanja o najstarijim slojevima Kotora sa IX na VI vijek, što je veliki doprinos nauci. Konačno, tokom istraživanja u crkvi sv. Maihaila, u sadašnjem obliku iz kraja XIV vijeka, otkriveno je da je ova crkva svojim temeljima sjela na temelje jedne veće crkvene građevine, za koju je utvrđeno da je nosila isto ime sv. Mihaila, a čiji je opat Petar prisustvovao osvećenju oltara nove romaničke Katedrale 1166. godine, zajedno sa većim brojem crkvenih velikodostojnika, plemića i pučana Kotora, kako nam svjedoči sačuvana isprava o osvećenju.Takođe su i arheološka iskopavanja unutar i izvan ostalih sakralnih i profanih objekata u starom gradu Kotoru pokazala da ova dragocjena urbana cjelina nije nastala u jednom dahu, kao naprimjer Dubrovnik nakon zemljotresa 1667. godine, već da su se na ovom uskom trouglastom prostoru slagali i nadgornjavali civilizacijski slojevi od ranohrišćanskih i preromaničkih do romaničkih, gotičkih, renesansnih, do baroka i skromnog građanskog stila XIX vijeka.

http://www.portalanalitika.me/images...ovickotors.jpg

ANALITIKA: Kada je Kotor u pitanju govori se o drvenim šipovima položenim u more. Recite nam da li je istina da se grad oslanja na šipove ?
MARTINOVIĆ: Temelji najvećeg broja građevina u starom gradu fundirani su na trouglastom pješčanom nanosu rijeke Škurde koja prolazi uz sjeverne bedeme i podmorskog izvora Gurdić. Tokom radova na izradi infrastrukturne galerije otkriveno je da temelji jedne zgrade, kuće Bjeladinović iz sredine XIX vijeka na glavnom gradskom Trgu od Oružja, počivaju na tzv. roštilju od neoguljenih bukovih oblica, ali je to bio usamljeni slučaj. Naime, nigdje se nije kopalo dovoljno duboko da bi se ustanovilo da li su temelji položeni na vertikalno pobodene šipove.
ANALITIKA: Da li je tačno da je Kotor, koji ima problema sa poplavama, imao mrežu kanala koji su vodu iz izvora ispod brda Sveti Ivan odvodili u more?
MARTINOVIĆ: Kotor sve do XIX vijeka nije imao izgrađenu kišnu kanalizaciju koja bi odvodila padavine van grada, ali je tadašnji okupator Austrija počela da gradi kanale kišne kanalizacije. Ovi solidno građeni, popločani i zasvođeni kanali najvećim su dijelom uništeni poslije zemljotresa 1979. godine izgradnjom infrastrukturne galerije, koja još nije stavljena u funkciju. Onaj neuništeni dio se ne čisti ili je zatrpan, pa upravo iz toga razloga stari grad u vrijeme zimskih obilatih kiša potpuno poplavi. Tako se Trg ispred Katedrale, zatim Trg od Brašna i glavni Trg od Oružja pretvore u jezera, a ulice u bujične potoke. Ponekad je staro bolje od novoga!


Suzana KAPETANOVIĆ

http://www.portalanalitika.me/drustv...-u-kamenu.html

Humka Dokleata iz Banjana


Od IV milenijuma p.n.e. sve do dolasaka Rimljana na ovim prostorima je dominantan način sahranjivanja pod tumulom. Ovih grobnih humki ima u svim krajevima, na primorju, Zeti, Bjelopavlićima, Banjanima, čak i na Žabljaku, na prevoju prema Maloj Crnoj Gori. Tačan broj im se ne zna, jer mnogi još nisu otkriveni, a neki su uništeni i opljačkani. Još od Rimljana su pustošeni. Preko nekih su prošli putevi, drugi su uklonjeni prilikom gradnje kuća, često i nenamjerno, iz neznanja, kaže arheolog Mile Baković.

http://www.portalanalitika.me/images...ulipocetna.jpg

Nedavno otkriće groba starog čak 5.000 godina na lokalitetu Rake, ispod tvrđave Nehaj pored Sutomora- na svojevrstan način je aktuelizovalo priču o tumulima, kao jednom od vjerovatno najneistraženijih djelova našeg nasljeđa. Kako su nastajale te velike grobne humke od kamena i zemlje, čitavi “vještački” brežuljci, što se sve u njima krije, ko ih je gradio, a ko uništavao, tražeći u njima vrijedne predmete - sve su to pitanja koja intrigiraju ne samo arheologe.

Da u Crnoj Gori ima više stotina tumula, i da su rasprostranjeni u svim krajevima, i na sjeveru i na jugu, potvrđuje za Portal Analitika arheolog Mile Baković iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju.

http://www.portalanalitika.me/images...003bakovic.jpg

- Tumuli se nalaze svuda po svijetu, od Japana do Evrope, i nisu naša specifičnost, ali je činjenica da je negdje od 4. milenijuma p.n.e. pa sve do dolaska Rimljana, na prostoru Crne Gore dominantan način sahranjivanja pod tumulom. Ovaj način sahranjivanja imamo i kasnije u doba Rima i srednjeg vijeka i to je običaj koji je najduže trajao. Riječ je o složenom procesu formiranja humki od kamena, zemlje, ili kombinacijiom ova dva materijala. Zabilježen je podatak da se u V vijeku p.n.e. prilikom sahrane pod tumulom organizuju pogrebne svečanosti, trke, takmičenja u gađanju lukom i strijelom. Sve govori da se radi o složenom ritualu. Sahrana se vjerovatno odvijala danima i u njoj je učestvovalo mnogo članova zajednice, jer je trebalo nad grobnim mjestom nasuti ogromnu količinu kamena ili zemlje, objašnjava Baković.

Tumul kod Male Crne Gore: Naš sagovornik ističe da je u Crnoj Gori do sada istraženo tridesetak tumula. Većinom su, kaže, istraživani nesistematski, i često su slučajno otkrivani prilikom nekih radova, kao što se dogodilo nedavno u Sutomoru.
- Tumula ima svuda, po primorju, Zeti, Bjelopavlićima, Banjanima, i na sjeveru. Zanimljivo je da na Žabljaku, na prevoju prema Maloj Crnoj Gori, postoje tumuli i to je vjerovatno najviša kota kod nas na kojoj se mogu naći. Ima ih u ravnici, ali i na 1500 metara, kuda god su nomadske zajednice prolazile ostavljale su svoja groblja. Tumuli često predstavljaju nadgrobna obilježja nad grobovima više pokojnika, od kojih se za neke može reći da predstavljaju neku vrstu porodičnih grobnica, a često su služili i za sukcesivna sahranjivanja, kaže Baković.

http://www.portalanalitika.me/images...umulitekst.jpg

Tačan broj ovih nadgrobnih spomenika iz daleke prošlosti se ne zna, jer mnogi još uvijek nisu otkriveni, a mnogi su kroz protekle vijekove uništavani. Uništavali su ih ljudi, prirodne nepogode, nepozvani “istraživači”, tražeći u njima vrijedne predmete. Uništavani su često i iz neznanja jer ljudi nisu znali da postoje ova “ vještačka” brda u kojima je skriveno toliko toga što može doprinijeti boljem rasvjetljavanju prošlosti. Kroz neke tumule su prošli putevi, drugi su uklonjeni radi gradnje kuća, neki su već odavno opljačkani. Radoznalost, pohlepa da se možda dođe do “skrivenog blaga”, doveli su do toga da tumuli budu uništeni, a dragocjeni predmeti, prije svega važni za arheološku nauku su nestali.

Da su tumuli kontinuirano pljačkani tokom istorije potvrđuje naš sagovornik i naglašava da se to dešavalo još u vrijeme Rimljana, a tokom narednih vijekova samo je nastavljano. Kaže da su mnogi tumuli uništeni, posebno u Zeti, ali često ne namjerno, već iz ne znanja, prilikom nekih radova.
Natpis iz Banjana: Baković podsjeća da dosta tumula, i to kamenih, ima u Banjanima. Zanimljivo je da je u Banjanima pronađen natpis na kome se pominje jedan viđeniji čovjek iz plemena Dokleata, što zmnači da im je pripadala i ova oblast. Naučnici se uglavnom slažu da je pleme Dokleata zahvatalo prostor od Morače do Trebišnjice i to potvrđuje i nalaz iz Banjana, objašnjava Baković.
Iz istorijskih izvora je poznato da su na teritoriji Crne Gore živjela mnoga ilirska plemena, Dokleati, Labeati, Plereji, Enhelejci, a jedno od najvećih plemena, koje je zahvatalo prostore sjeverne Albanije, sjeverne Crne Gore, Bosne, jugozapadne Srbije, zvalo se Autarijati.

-Interesantna je priča, koja ne može da se poveže mnogo sa naukom, ali kaže da su Autarijati nestali sa istorijske scene zbog - najezde žaba. Naime, zbog velikih padavina i vlage žabe su se namnožile, uginule, i zatrovale izvore pitke vode. Zbog toga pleme je moralo da krene u migracije. Mnogo ih je umrlo, a zadnji pomen Autarijata je vezan za Dorjansko jezero u Makedoniji, kaže naš sagovornik.

http://www.portalanalitika.me/images...trazivanja.jpg

Kada se govori o analogijama - i uopšte podacima iz dosadašnjih istraživanja tumula - zanimljivo je da su početkom 20. vijeka u okolini Nikšića pronađeni ostaci keramike sa specifičnom dekoracijom. Takođe, u Tivatskom polju tokom istraživanja tumula otkrivena je slična keramika. Na prostoru Albanije pronađen je gotovo isti nalaz, kao i na Grudi Boljevića u Tološima i nedavno u Sutomoru. Ova otkrića, kaže Baković, ukazuju da se na prostoru koji možemo ograničiti od Tivta do Nikšića, i od sjeverne Albanije do rijeke Mati, razvijala jedna posebna kultura koja je imala svoje specifičnosti. Pronađeni predmeti često upućuju na bogat sloj stanovništva. U Tivtu su otkriveni zlatni ukrasi za kosu, a u Grudi Boljevića polirana kamena sjekira sa djelovima zlata.

Nalazi posebne kulture: U ukupno šest tumula o kojima govorimo kao specifičnim, ističe Baković, pronađeni su predmeti koji su posebno dekorisani i predmeti takvog oblika za sada nisu pronađeni mimo ove teritorije. To su predmeti za kultne namjene, odnosno obavljanje rituala pri sahranjivanju. Kada je riječ o konstrukciji centralnih grobova oni se razlikuju. U Grudi Boljevića pokojnik je ukopan u zemlju, dok je u Sutomoru na zemlji napravljen kovčeg od kamena. Sve su to vrlo stari grobovi i datuju se u 3000 godinu prije Hrista, što znači da su stari oko 5000 godina.
Humke tumula rasutih po Crnoj Gori obićno su u prosjeku visoke oko dva i po metra, ali ima i većih, a prečnik im je od 10 do 20 metara. Zanimljivo je da su često posuti čak čistom, prosijanom, zemljom, dok su u Banjanima, naprimjer, uglavnom kameni, ili kombinacija kamena i zemlje. Nastajali su iz potrebe da se obilježi mjesto na kome je obavljen ritual sahranjivanja. Nasipanjem gomile preko grobnice od kamenih ploča stvarala se veza između božanstva i umrloga. U starim tumulima obično su otkriveni skeleti u zgrčenom položaju. To pokazuje vjerovanje u vječni život i ponovno rađanje. Vrlo često su pored pokojnika ostavljani razni darovi, koji su mogli da predstavljaju predmete iz svakodnevne upotrebe, nakit, a često se nalaze i predmeti vezani za ritual.

http://www.portalanalitika.me/images...003grobovi.jpg

Običaj sa istoka: Smatra se da je običaj sahranjivanja pod tumulima u ove krajeve došao sa istoka prilikom velikih seoba. To je period indoevropeizacije
domorodačkog stanovništva, stvaranja novih običaja i rituala, nastalih u sažimanju starog zemljoradničkog stanovništva neolita sa pridošlicama iz dalekih oblasti u okolini Crnog mora.

Da tumula ima širom svijeta i da arheološku nauku, na sreću, znaju da “zapljusnu”nova otkrća o ovim neobičnim nadgrobnim humkama, potvrđuju otkrića na prostoru Sibira. Tamo su pronađeni tumuli u kojima je rekonstruisana kuća. Posebno su zanimljivi za nauku takozvani ledeni grobovi u kojim se zbog specifične klime nakon nasipanja humke od kamena pokojnik zaledi, ustvari mumificira, tako da su arheolozi u prilici da u Sibiru nađu kompletno očuvane ostatke. Interesantan je i grob princeze i princa sa Altaja sa odlično sačuvanim ostacima pokojnika, na kojima se vidi da je tijelo bilo pokriveno tetovažama. Sačuvane su čak i njihove svilene košulje, kaže Baković, koji je bio na studijskom putovanju u ovom dalekom i čuvenom arheološkom nalazištu.
Kada je o velikim otkrićima u Evropi riječ, Njemci su u jednom svom tumulu našli pokojnika na sankama. Oni su u blizini nalazišta napravili muzej, rekonstruisali život tog vremena, čak napravili radionice predmeta.
Mi još uvijek ne možemo očekivati da će nam se na ovaj način približiti prošlost, to rade bogate zemlje, ali ne samo bogate, već prije svega one svjesne važnosti očuvanja baštine. U našem slučaju bila bi dovoljna sistematska arheološka istraživanja tumula, na koje smo, kao uostalom na cijelo nasljeđe, prilično zaboravili. Ministarstvo kulture, kaže naš sagovornik, pokrenulo je projekat „Putevima kontinuiteta“, kojim je predviđeno i istraživanje nekoliko ovih vrlo starih grobnih humki. Biće to prilika da se možda sklopi neka nova kocka u mozaiku naše nesumnjivo bogate istorije.


Suzana KAPETANOVIĆ

http://www.portalanalitika.me/drustv...z-banjana.html

ARHEOLOŠKI LOKALITET KRAJ PODGORICE KONSTANTNO POBUĐUJE INTERESOVANjE

Ministarstvo se vraća Duklji


Antička Duklja je arheološki lokalitet koji pobuđuje pažnju i poštovanje ne samo domaćih arheologa i istoričara, već mnogih vezanih za ovu struku. Posljednjih nekoliko godina istraživanja i iskopavanja na ovom lokalitetu, povjerena su stručnom timu Muzeja i galerija Podgorice. S vremena na vrijeme tim se pojačavao stručnjacima sa strane, iz inostranstva, ali pomažu im i ovdašnje kolege. Limitirana su sredstva koja im u posljednje vrijeme opredjeljuje samo Opština Podgorica. Prije intenziviranja istraživanja pod patronatom podgoričkog Muzeja, „izvođači radova” bile su različite državne, odnosno republičke institucije. Taj trend izgleda da će se ponoviti. Jer, Ministarstvo kulture programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu planira ponovo da se uključi u istraživanja, objašnjava Lidija Ljesar, pomoćnik ministra za kulturnu baštinu.
- Cilj projekta istraživanja „Putevi kontinuiteta” Ministarstva kulture je da se petogodišnjim istraživanjima prikupi dovoljno informacija koje bi bile osnov za definisanje kontinuiranog života i naseljavanja na teritoriji centralne Crne Gore, od najstarije praistorije do danas. Do sada sjeverna nekropola nije istraživana, dok je u većem obimu istražena jugoistočna i, u manjem obimu, zapadna nekropola antičke Duklje. Takođe, arheološkim istraživanjem sjeverne nekropole utvrdiće se granica širenja nekropole u ovom dijelu i time zaštititi ovaj prostor od moguće devastacije – kaže Ljesareva.
Ona dodaje da je planirano da trogodišnja arheološka istraživanja na lokalitetu antičke Duklje, kao dio projekta „Putevi kontinuiteta”, budu sprovedena na sjevernoj nekropoli.
- Time će biti utvrđene granice njenog prostiranja i na taj način biće stvoreni uslovi za adekvatnu i cjelovitu zaštitu. Takođe, na ovaj način Ministarstvo kulture pokazuje i posvećenost i brigu države za očuvanje i zaštitu Duklje. Podsjetimo, Duklja se nalazi na Unesko tentativnoj listi Crne Gore, koju je formirala stručna komisija Ministarstva kulture, a Unesko prihvatio u decembru 2010. godine – navodi Ljesareva.
Ministarstvo kulture će za trogodišnja zaštitna arheološka istraživanja sjeverne nekropole antičke Duklje, u sklopu ovog projekta, kako kaže Ljesareva, izdvojiti 46.500,00 eura.
- Arheološka istraživanja obavljaće stručni tim arheologa, antropologa i konzervatora iz referentnih nacionalnih i lokalnih institucija u oblasti zaštite kulturnih dobara, a rukovodilac će biti stručnjak koji, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, ispunjava uslove – kaže Ljesareva, ne precizirajući ime stručnjaka – vođe budućeg tima istraživača.
Zato nas je interesovalo znači li to da će Ministarstvo kulture ubuduće preuzeti Duklju pod svoju ingerenciju.
- Duklja je zaštićena kao kulturno dobro, a država podstiče i podržava sve vidove širenja saznanja o njegovim vrijednostima i značaju, kao i svrhu kulturnog dobra da ispunjava kulturne, naučne i edukativne potrebe pojedinca i društva. Zakonom o zaštiti kulturnih dobara propisano je da javne ustanove i druga pravna lica, koja ispunjavaju uslove za obavljanje konzervatorske djelatnosti, mogu vršiti arheološka istraživanja, uz prethodno odobreni Elaborat od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, pa su i ova istraživanja samo jedna od mnogobrojnih na ovom lokalitetu – navodi ona na kraju.
Projekat „Putevi kontinuiteta” jedan je od šest u okviru Programa zaštite i očuvanja za 2012. godinu. Nosilac posla je Ministarstvo kulture, realizator Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Upravom za zaštitu kulturnih dobara.

Ž.J

Zabranjena stambena izgradnja

Kako stoji na sajtu Ministarstva kulture, „na prostoru sjeverno od antičke Duklje, između Morače i Širalije, je u zadnje vrijeme ugrožen izgradnjom stambenih objekata. Investitori često nailaze na ostatke grobnih konstrukcija i pratećeg inventara. Zaštitna istraživanja manjeg obima su pokazala da se radi o sjevernoj nekropoli antičkog grada. Pošto ovaj prostor nije istražen neophodno je sprovesti istraživanja na što je moguće širem prostoru. Dobijeni rezultati bi svakako dali novu dimenziju prošlosti Duklje i bili bi dobri za kompariranje sa nekropolom iz Riječana, a naročito sa rezultatima jugoistočne i sjeverozapadne nekropole Duklje.”
Zanimalo nas je nije li možda gradnja bez dozvole na lokalitetu Duklje inicirala ponovno interesovanje Ministarstva kulture za istraživanja na njoj, odnosno smatraju li da Grad Podgorica nije dovoljno zaštitio lokalitet.
- Kako je antički lokalitet Duklja kulturno dobro, shodno nacionalnom zakonodavstvu, na ovom prostoru nije moguća izgradnja stambenih objekata bez, prije svega, obavljenih arheoloških istraživanja i, tek nakon toga, izdavanja građevinske dozvole. Ukoliko se radi drugačije, riječ je o nezakonitim radnjama – kaže Ljesareva.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2012-03-13

TOKOM MJESECA SE OČEKUJE SAJT SA INFORMACIJAMA O ARHEOLOŠKOM LOKALITETU

Bolji dani za Duklju?


http://www.vijesti.me/slika-519x316/...lika-67047.jpg (Foto: Vesko Belojević)




Čuveni arheološki lokalitet Duklja, uskoro će postati dostupan i onima koji teško mogu doći do nje ili do podataka u vezi s njom. Naime, tokom ovog mjeseca će biti postavljen sajt sa inforamcijama o samom lokalitetu, fotografijama, planovima i arheologiji Duklje.
“Sajt je u završnoj fazi. Tokom aprila taj sajt će biti postavljen i sadržaće sve relevantne informacije o arheologiji Duklje, kao i o njenoj turističkoj ponudi. To će svakako olakšati dostupnost informacija o lokalitetu kao i dolazak posjetilaca na Duklju”, kazao je rukovodilac radova na tom lokalitetu Dragan Radović.

Pored sajta, JU „Muzeji i galerije“ Podgorice u kontinuitetu rade na nalazištu i na obradi materijala, pa je tako planirano da se u drugoj polovini maja krene sa novom etapom iskopavanja.
“Mi više ne radimo od projekta do projekta, već radimo u kontinuitetu jer imamo sada tim koji je stalno na lokalitetu i stalno se radi na obradi materijala. Planiramo da od druge polovine maja krenemo sa iskopavanjima koja će biti nastavak onih koja su rađena prošle dvije godine. Sada se nastavljaju na tzv. Objektu 9 koji je već dvije godine predmet istraživanja. Nadamo se da ćemo u maju i junu realizovati ta iskopavanja“, kazao je Radović.
On je objasnio da se Objekat 9 na Duklji, sastoji od arhitektonskog kompleksa neprosredno uz Forum i u prethodnim iskopavanjima je otkriven jedan kompleks koji se sastoji od više prostorija sa kapitolnim hramom u sredini.
Govoreći o trenutnom stanju lokaliteta, Radović je istakao da se nalazi u dobrom stranju i da se ulažu značajna sredstva kako bi se lokalitet još više unaprijedio i valorizovao.
„U odnosu na ranije godine, govoreći o periodu od pet i više godina unazad, lokalitet se nalazi u dobrom stanju. Muzej i Glavni grad ulažu novac i sada se vodi računa o njemu, ima i fizičku zaštitu, redovno se lokalitet kosi i čisti. Nakon svakog iskopavanja se radi preventivna konzervacija objekata tako da to sada izgleda jako dobro, o čemu mogu da posvjedoče i brojni posjetioci koji sve više dolaze. Namjera je da se Duklja uvrsti u turističku ponudu Podgorice”, rekao je Radović.
Trenutno se radi i na pripremi Zbornika Antička Duklja III , u kojem će biti objavljeni radovi eminentnih stručnjaka iz Crne Gore, kao i iz i inostranstva.

Arheološko nalazište kod Berana: Vučja ogrlica za damu iz Torina

http://ads.pobjeda.net/www/delivery/...&cb=a2b7a2f665
Na lokalitetu Torine pronađeni ostaci vinčanske kulture, koju smjenjuje bubanjsko-humska, prožimajući se i formirajući novu južno-balkansku kulturnu grupu, tako da ovo istraživanje mijenja dosadašnja saznanja o praistorijskim kulturnim uticajima na području Polimlja, a vjerovatno i cijele Crne Gore

Piše: Gojko Knežević

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...ta-300x224.jpg

Arheološko nalazište Torine u Radmanskoj klisuri kod Berana potvrdilo je da je svako veliko otkriće – slučajno. Kada su, lani, žitelji gornjih Radmanaca pokušali da probiju put kroz kanjon, otkriveni su ljudski skeleti, što je bio razlog za arheološko istraživanje. Već sa nekoliko ispitnih sondi u donjim slojevima otkrivena je bronzanodopska kuća s kraja neolita, u kojoj je, oko ognjišta, nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova i dvije brušene kamene sjekire. Pronađeni ostaci vinčanske kulture, koju smjenjuje bubanjsko-humska, prožimajući se i formirajući novu južno-balkansku kulturnu grupu, tako da ovo istraživanje mijenja dosadašnja saznanja o praistorijskim kulturnim uticajima na području Polimlja, a vjerovatno i cijele Crne Gore.

Prožimanje kultura

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...15-300x247.jpg

Napominjući da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom i utvrđenjima, nadomak Petnjice, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, arheolog i direktor Polimskog muzeja Predrag Lutovac objašnjava da je istraženo po dubini nešto više od metra zemljanog sloja, u kojem su sačuvani podaci o kraju neolitske kulture i početku korišćenja metala, bakra i bronze. - Polimski muzej osamdesetih godina je u Torinama prikupio prvi materijal, a u istraživanjima 1998, 2007. registrovao eneolitski i bronzanodopski lokalitet od četvrtog do drugog milenijuma. Pronađena ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika i ukupna kulturna stratifikacija pokazuje da je najdublji kulturni sloj vinčanski, a potom se hronološki sedimenti ređaju sve do bronzanog doba.

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...ba-300x224.jpg

- Ovo je, bez sumnje, krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanodopskih kultura sa primorja, ali i bubanjskohumske kontinentalne kulturne grupe, koje se ovdje susreću i prožimaju, formirajući posebnu kulturu. Uporedo sa vinčanskom kulturom u Polimlju traje ili, takoreći, kreće novi talas bakarnog doba i bubanjsko-humska kulturna grupa, za koju se smatralo da je bila u zapadnoj Srbiji i preko Kosova i Metohije spuštala se do Skadra i primorske oblasti. Do Torina se smatralo da te kulture uopšte nema na području Crne Gore. Nakon novih saznanja, međutim, ne možemo da isključimo uticaje primorskih grupa na područje Polimlja, ali je očigledno da postoje i uticaji centralnog Balkana, poznatijih većih bubanjsko-humskih kulturnih grupa, koje stočarenjem preko Pešterske visoravni dolaze do Polimlja i dodiruju se sa ostacima vinčanske grupe i uticajima sa primorja. Po keramici i ostalim upotrebnim predmetima na ovom lokalitetu utvrdili smo da nije jedna kultura nasilno smijenila drugu, nego je bio suživot tri kulturne grupe.

Jasnija praistorija

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...no-300x283.jpg

- Radmance nesumnjivo kazuju da u brozanom dobu uticaji nijesu samo od Primorja prema Polimlju, nego i obrnuto. Na osnovu u Torinama pronađenog kalupa za livenje posebne vrste egejskih bodeža, kakav je nađen u Momišićima, jasno je da su te kulturne grupe u ljetnjem periodu vjerovatno bile na prostoru Pešterske visoravni i Polimlja, a s jeseni se spuštale u podgoričku ravan i dalje se prožimale sa primorskom kulturom. Lokalitet je jedinstven u Crnoj Gori po bogatstvu keramičkog, koštanog i kremenog materijala i kamene industrije, čijim je otkrićem pokrenut veliki broj pitanja, tako da je Polimski muzej planirao istraživanja na više lokaliteta koji bi mogli da prikažu ta kretanja i kulturne uticaje. Planirano je istraživanje Trnja u Bijedićima kod Bijelog Polja, gdje postoje tragovi kraja vinčanske kulturne grupe i realno je očekivati da na tom prostoru ima i ostataka budimsko-humske grupe. Izvršićemo i reviziju arheoloških istraživanja Berankrša, jednog od značajnih neolitskih lokaliteta, koji pripada vinčanskoj kulturnoj grupi, a u gornjim slojevima se pojavljuje metalno doba. Cilj je da na osnovu materijala pronađenog šezdesetih godina, uhvatimo nit i bronzanog doba, o čemu u muzeju ima materijala na koji u vremenu iskopavanja nije obraćena odgovarajuća pažnja.

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...ga-155x300.jpg

U potrazi za što jasnijom „kopčom“ između finalnog bronzanog doba i neolita trebalo bi nastaviti ispitivanje i lokaliteta Gradac u Crnči. Tako, Polimski muzej širi sliku praistorijskih zbivanja na prostoru Crne Gore, a njegovi rezultati koristiće i Ministarstvu za uređenje prostora u definisanju arheoloških lokaliteta i spomenika, što je u sklopu evropskog projekta Pejzaž koji se mijenja. Bogatstvo i raznovrsnost arheološkog materijala nameću potrebu da se Radmanci kompletno ispitaju i predstave široj naučnoj javnosti, kao i da se brojni lokaliteti u Polimlju vrednuju i izdvoji šta je od nacionalnog, a šta opštinskog značaja. Za tu namjenu, međutim, Muzej nema dovoljno novca – objašnjava Lutovac, napominjući da su istraživanje u Torinama finansirali opština Berane i Ministarstvo za kulturu, koje je za za ovu godinu prihvatilo projekat Polimskog muzeja i Poljske akademije nauka za multidisciplinarno probno istraživanje Malesije, na osnovu kojeg bi se pripremila dokumentacija sa kojom bismo mogli zajednički konkurisati kod evropskih fondova.

Ženska figurina

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...na-215x300.jpg

- U Torinama je, između ostalog, pronađena ženska figurina neprocjenjive vrijednosti, stara preko pet hiljada godina. Radi se o reprezentativnom nalazu koji mijenja dosadašnja naučna saznanja. Figurina je karakteristične petougaone glave. Torzo je vrlo realistično prikazan, sa svim ženskim atributima. Po obliku slična je onima koje su nađene na Kosovu, u Fatosu i Predionici, ali su one odjevene, dok je ova naga i nema urezanih motiva i ukrasa. Nesumnjivo je, figurina iz Torina potiče iz perioda Vinča-Pločnik, tri do tri i po hiljade godina prije nove ere – kaže Lutovac.

Glasnik Polimskog muzeja

- Sve što smo našli u Torinama novo je i dragocjeno. Pronađeno je desetak manjih keramičkih sudova ucijelo, nešto bušenih kamenih sjekira i priličan broj pijuka od jelenskih rogova, koštanih alatki, igala, šila, probadača… Naime, oko 500 predmeta pronađenih prilikom istraživanja trajno ća se čuvati i ući u inventarske knjige muzeja – objašnjava Lutovac, napominjući da je Ministarstvo kulture ove godine finansijski podržalo pokretanje godišnjaka Polimskog muzeja, u kojem će na našem i engleskom jeziku biti predstavljeno ono čime se ustanova više od pet decenija bavi.

http://www.pobjeda.me/2012/06/17/arh...amu-iz-torina/

Ništa do septembra

Istraživanje u Duklji nije nastavljeno - arheolozi ostali bez licence


http://www.vijesti.me/slika-519x316/...ika-146435.jpg U Duklji prošle godine (Foto: Vesko Belojević)

"Muzeji i galerije" Podgorice nisu nastavili kontinuirana istaživanja na arheološkom lokalitetu Duklja u maju, jer arheolozi nisu dobili licence, a Ministarstvo kulture je saopštilo da osim dva zaposlena, ostali nisu ni aplicirali.
Prema riječima rukovodioca projekta radova na Duklji Dragana Radovića bilo je određenih odugovlačenja i probijanja rokova, ali radovi nijesu stopirani samo krivicom Ministarstva, i da očekuje da će od septembra biti nastavljena istraživanja.

Ministarstvo kulture je "Vijestima" odgovorilo da je Komisija za izdavanje i oduzimanje istraživačke licence razmatrala dva zahtjeva za dobijanje licence stručnjacima angažovanim na Duklji. Licencu je dobio diplomirani konzervator i restaurator, dok za diplomiranog istoričara umjetnosti - arheologa, Komisija čeka dopunu dokumentacije.
"Komisija je u proteklom periodu, u odnosu na ispunjenost uslova propisanih zakonom i pravilnikom izdala 13 licenci, od kojih je 10 izdato fizičkim licima sa visokom stručnom spremom diplomirani arheolog i jedna pravnom licu" saopštilo je Ministarstvo.
Ministarstvo je "Vijestima" odgovorilo i da JU Muzeji i galerije Podgorice nisu aplicirali za istraživačku licencu kod Komisije, "zbog čega u skladu sa Zakonom, ne može biti nosilac odobrenja za arheološka istraživanja".
Prema Zakonu je predviđeno da pravno lice, da bi apliciralo za licencu, treba da ima najmanje tri zaposlena sa odgovarajućom visokom stručnom spremom, od kojih jedno mora imati istraživačku licencu.
"Ministarstvo kulture nije spriječilo istraživanja na arheološkom lokalitetu Duklja, već fizička i pravna lica, izuzev pomenute dvije prijave, nijesu ni aplicirali za licence. Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje odobrenja za vršenje istraživanja, na osnovu istraživačkih licenci koje izdaje Ministarstvo", piše u odgovoru "Vijestima".
Zakonom nije utvrđen period važenja licence koja se izdaje, Zakonom i pravilnikom su definisani uslovi kada se oduzima licenca, u slučaju kada fizičko ili pravno lice ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonima.
Kada je u pitanju procedura za dobijanje istraživačkih licenci u Ministarstvu kažu da “izdavanja istraživačkih licenci obuhvata podnošenje zahtjeva od strane podnosioca, uz koji se dostavljaju dokazi propisani Zakonom i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje i oduzimanje istraživačke licence. Komisija za izdavanje i oduzimanje istraživačke licence na redovnim sjednicama razmatra pristigle zahtjeve pravnih i fizičkih lica i u odnosu na ispunjenost uslova predlaže Ministarstvu izdavanje licence”, kažu u Ministarstvu.
Ukoliko je zahtjev za izdavanje istraživačkih licenci nepotpun, Komisija dostavlja pismeno obavještenje podnosiocima čiji su zahtjevi nepotpuni i daje odgovarajući rok za dostavljanje nedostajuće dokumentacije.

http://www.vijesti.me/kultura/istraz...e-clanak-79682

ARHEOLOŠKI MUZEJ CRNE GORE JOŠ NIJE OTVORIO VRATA

Rade samo na papiru

Ne tako davno Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore za naš list potvrdio je da je u sklopu ove ustanove formiran Arheološki muzej. Aktom o reorganizaciji NMCG ova ustanova sada ima četiri jedinicie – Umjetnički, Istorijski, Etnografski i u osnivanju Arheološki muzej. O osnivanju Arheološkog muzeja donesena je odluka i na sjednici Vlade. Sudeći po odgovorima iz Ministarstva kulture kod kojeg smo se zanimali o radu budućeg muzeja koji je definitivno potreban Crnoj Gori, još se nije daleko odmaklo od te odluke. Na pitanje koliko novca država planira da izdvoji za osnivanje ovog muzeja, dobili smo odgovor:
- Za potrebe Arheološkog muzeja, nakon urađenog sinopsisa i špigla stalne postavke, ukoliko bude potreba da se izvrši određena adaptacija postojećeg objekta, biće objavljen javni tender u skladu sa zakonom. Zavisno od obima potrebnih radova odrediće se finasijska sredstva – objašnjava Lidija Ljesar, pomoćnica ministra kulture za kulturnu baštinu. Navodi da reorganizacija NMCG proizlazi iz Zakona o kulturi iz 2008. i Zakona o muzejskoj djelatnosti 2010. godine.
- Osnivanje Arheološkog muzeja i navedene organizacione promjene Narodnog muzeja sprovedene su na način koji je propisan za njihovo osnivanje, na osnovu elaborata o opravdanosti reorganizacije NMCG i Centra „Njegoš”, koji je usvojila Vlada u aprilu prošle godine – kaže Ljesar. Kako objašnjava pomoćnica ministra kulture osnivanjem Arheološkog muzeja prvi put počinje formiranje jedinstvene i dragocjene muzejske zbirke Crne Gore, koja će objediniti arheološki materijal od praistorijskog do srednjevjekovnog perioda.
Kako dodaje Ljesar fundus tog novog muzeja formiraće se na osnovu podataka i materijala prikupljenog realizacijom projekta „Putevi kontinuiteta”.
- Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu, planiran je projekat „Putevi kontinuiteta” u okviru koga će se angažovati veći broj stručnjaka iz oblasti arheologije i konzervacije. Na osnovu publikovanih rezultata i učešća stručnjaka iz drugih oblasti (istorija, etnologija, fizička antropologija...) doći će se do novih naučnih saznanja i prikupiti arheološki materijal za formiranje i popunjavanje muzejskog fonda i za stalnu muzejsku postavku Arheološkog muzeja. Interdisciplinarnom i komplementarnom obradom arheološkog materijala prikupiće se informacije i generisati znanje o prošlosti Crne Gore, u cilju sveobuhvatnog proučavanja naše istorije – objašnjava Ljesar. Dodaje da će „Putevi kontinuiteta” obuhvatiti istraživanja praistorijskih, antičkih lokaliteta i ranosrednjevjekovnih i srednjevjekovnih utvrđenja. Ove godine, biće realizovano šest takvih projekata. Nosilac arheoloških istraživanja je Ministarstvo kulture, a realizator „Puteva kontinuiteta” je NMCG, dodaje Ljesar.
- Arheološki muzej biće posvećen arheolozima i posjetiocima. Muzej sa svojim depoima, biće prostor namijenjen naučnom radu arheologa, a izložbeni dio posvećen je svim zainteresovanim građanima. Šira publika treba da stekne određeni pojam o tome šta arheologija sve daje, a stručnjaku treba da pruži podatke koji ga mogu podstaći na dalji rad i istraživanje – priča Ljesar o budućem radu muzeja.
Zgrada budućeg muzeja biće opremljena u skladu sa standardima muzejske djelatnosti.
- Ako se prati rad sektora za kulturnu baštinu u oblasti muzejske djelatnosti može se vidjeti da je mnogo urađeno i da se sektor angažuje da se u muzejima obezbijede sve bolji uslovi za rad. Nezadovoljstvo u muzejima, uglavnom se odnosi na loše uslove rada opštinskih muzeja, koji su pod nadležnostima lokalnih samouprava. Ministarstvo kulture pomaže, u skladu sa ingerencijama i mogućnostima, otklanjanju brojnih problema u funkcionisanju lokalnih muzeja, daje savjete i preporuke u procesu implementacije zakona i podzakonskih akata. U maju prošle godine organizovana je radionica radi pružanja podrške opštinama, opštinskim muzejima na temu: „Višegodišnja strategija razvoja muzejske djelatnosti kroz implementaciju propisa iz ove oblasti”. Ove godine je godišnjim programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara predviđeno i realizuje se finansiranje brojnih projekata opštinskih muzeja, što je značajan doprinos Ministarstva kulture njihovom radu – navodi Ljesar.

Ž.J.

Sarađujte

Zanimalo nas je i što će se desiti sa arheološkim zbirkama u zavičajnim muzejima kada već planiraju osnivanje jednog centralnog.
- Arheološke zbirke koje postoje u zavičajnim i drugim muzejima treba da uspostave saradnju sa Arheološkim muzejom, čime će unaprijediti arheološke zbirke i cjelokupna arheologija Crne Gore – kaže Ljesar.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...%20na%20papiru

ZABORAVLJEN...

Hoće li se srednjovjekovni grad Svač probuditi iz sna?

Na jesen će se, nakon skoro tri decenije, nastaviti istraživanja na vrijednom istorijskom i arheološkom lokalitetu pored Šaskog jezera


http://www.vijesti.me/slika-519x316/...ika-151060.jpg
Ostaci crkve Svetog Jovana, izgrađene 1300. godine, kada je Svač intenzivno živio (Foto: Savo Prelević)

Na nevelikoj uzvišici pored Šaskog jezera, na desetak kilometara od mora, u komšiluku Ulcinja u kamenjaru i trnju spava srednjovjekovni episkopski grad Svač. Kako se vjeruje, nastao je na temeljima ilirske gradine.
Stotinama godina na toj uzvišici punim plućima mirisali su život i more, kovao se novac i gradile crkve. Zapamtio je Svač najezdu Mongola i rušenja, a u viševjekovni san je uronio kada su Osmanlije preskočile Bosfor i na duži period nastanile se na Balkanu.
http://ads.vijesti.me/www/delivery/l...&cb=2bd3c18937

Danas Svač, iako je samo na papiru zaštićeni spomenik kulture, spava na istom brdu kao u vremenu kada su ga osvojili Turci, samo što sve više liči na razvalinu i što sve nečujnije šapuće o svojoj istoriji, o crkvama kojih je bilo koliko dana u godini, o vremenima koja su protutnjala preko njega. Svi dolazili i odlazili, neki rušili i podizali, drugi gradili i osvajali jedino država kojoj je stotinama godina pripao u nasljeđe nikako da navrati.
Prva arheološka istraživanja Svača rađena su prije skoro tri decenije, daleke 1985. godine. Plan je da se nakon tolike pauze istraživanja nastave ove jeseni i to bi iz vjekovnog sna moglo probuditi grad koji bi, makar kako očekuju arhelozi a obećava legenda i predanje, mogao da ispriča toliko toga.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-151059.jpg

"Prva arheološka istraživanja rađena su 1985. godine. Riječ je o sondažnim istraživanjima prilikom kojih je prikupljeno dosta pokretnog arheološkog materijala koji je datiran i uglavnom je riječ o srednjem vijeku. Tada je bio plan da se sljedeće godine nastave sistematska istraživanja, ali do toga nije došlo. Moj plan je bio da istraživanja traju deset godina i da se Svač do kraja istraži. Ove godine će se nastaviti istraživanja, arheolozi će na Svaču raditi 70 dana i to bi trebalo da krene na jesen", kaže arheolog Mileva Nikolaidis, direktorica Muzeja u Ulcinju.

Ona kaže da je 1985. godine urađeno rekognosciranje, što znači da je teren pregledan i da su ubilježeni i popisani svi podaci i mjesta koja mogu biti interesantna.
"Postoji legenda da je grad Svač sa okolinom u srednjem vijeku imao crkava koliko dana u godini. Međutim, rekognosciranjem na terenu utvrdili smo da tamo postoji osam crkava. Dvije su katerdralne i šest je u temeljima. Kada su rađena ta prva istraživanja postojala je divna ideja da se do grada dovede put i da konzerviramo jednu od dvije velike crkve Svetu Mariju ili Svetog Jovana Krstitelja i da u jednoj od njih izložimo sav materijal koji tamo pronađemo. Žalosno je što je taj plan propao jer nije bilo novca, a te crkve su sada nakon skoro tri decenije jako oronule", kaže ona.
Svač je imao vrlo burnu istoriju.

http://www.vijesti.me/slika-w180/vij...ika-151058.jpg

"Pretpostvalja se da je riječ o ilirskoj gradini. Stefan Nemanja je 1183. godine napravio episkopski grad Svač. Mongoli su ga uništili 1242. godine dolazeći sa sjeverozapada. Jelena Anžujska (supruga srpskog kralja Uroša I), koja je boravila na tom prostoru, obnovila je grad. Ona je za svoju dušu, pošto je bila katolkinja, obnovila u gotičkom stilu crkvu Svete Marije, a svom mužu je posvetila crkvu Svetog Jovana Krstitelja građenu u romaničkom stilu. Obje crkve su nastale 1300. godine. Grad je u svoje vrijeme intenzivno živio, imao je svoju kovnicu novca i tako je trajao do dolaska Turaka, kada je postao mrtav grad" kaže Nikolaidis.
Zašto je i kako Svač prestao da živi, arheolozi nijesu do kraja sigurni.
"Postoji više opcija. Ili je bila neka velika kuga koja je opustošila grad ili ga je uništio neki razorni zemljotres koji su tada bili česta pojava. Moguće je da je najezdom Turaka uništen i napušten. Možda, prilikom predstojećeg istraživanja nađemo odgovor i na to pitanje i dođemo i do starijih arheoloških nalaza. Prethodnim istraživanjima, osim srednjovjekovnih ostataka, našli smo i ulomke i fragmente ilirske keramike, grčke, rimske. Našli smo i metalni novac, ali nijedan nije bio svački. Nijesmo našli ni tadašnji novac Ulcinja, pošto je i on imao kovnicu novca. Uglavnom je tu riječ o skadarskom i kotorskom novcu. Svakako, postoji mogućnost da ćemo već na jesen doći do pravog materijala koji nas interesuje", kaže ona.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-151057.jpg

http://www.vijesti.me/vijesti/hoce-l...a-clanak-81775

Zašto se poljski i naši arheolozi uporno vraćaju istraživanjima u Risnu?

http://www.portalanalitika.me/images...inepocetna.jpg

Ekipa crnogorskih i poljskih arheologa završila je ovih dana sistematska arheološka istraživanja na lokalitetu Carine u Risnu. Da trud arheologa nije bio uzaludan potvrđuje i podatak da je za nešto manje od mjesec istraživanja, otkrivena luksuzna helenistička keramika, kao i 150 novčića uglavnom iz doba kralja Balajosa i novčići porijeklom iz antičkih grčkih gradova.
- U jednoj ostavi je nađeno još oko 100 novčića, čiji će se tačan broj moći utvrditi tek nakon konzervatorskog tretmana, jer su novčići pronađeni međusobno stopljeni usljed izuzetno dugog boravka u zemlji. Dio nalaza, kao i tokom dosadašnjih istraživanja, privremeno je na ekspertizi i konzervaciji u Centru za istraživanja antike jugoistočne Evrope pri Univerzitetu u Varšavi, kaže za Portal Analitika arheolog mr Dejan Gazivoda, saradnik za sektor arheologije u Centru za konzervaciju i arheologiju.
Lokalitet Carine u Risnu domaći i poljski arheolozi istražuju punih jedanaest godina i još uvijek je to za njih izuzetno zanimljivo mjesto na kome se mnogo toga može otkriti.. Tokom više od decenije istraživanja tu su pronađeni ostaci antičkog grada (kiklopski zidovi, gradske ulice, insule, i zidovi objekata helenističog grada), ali i brojni predmeti od keramike, metala, stakla. Posebno se izdvajaju nalazi gnathia keramike, nalazi novca ilirskog kralja Balajosa – velika ostava sa ukupno 4660 novčića iz I vijeka p.n.e., zlatni prsten sa predstavom Artemide, fragmenti amfora sa poklopcima i natpisima prozvođača.

http://www.portalanalitika.me/images...ovac_bajlo.jpg

Arheolog mr Dejan Gazivoda ističe da je dio centra antičkog grada na prostoru Risna otkriven sa svim sadržajima koji su obilježavali život u tom istorijskom periodu.
"Svi segmenti života potrebni za rekonstrukciju naselja i grada su pronađeni - utvrde, pristanište, sidrište, stambeni i javni objekti, vodovod, luksuzni objekti sa kupatilima i mozaicima, trgovački objekti sa magacinima", objašnjava Gazivoda.
Stoga ne čudi što je Centar za konzervaciju i arheologiju sklopio novi petogodišnji Ugovor o saradnji sa Varšavskim univerzitetom kako bi istraživanja i narednih godina bila nastavljena.
Tim koji se i ove godine može pohvaliti izuzetno vrijednim otkrićima za arheološku nauku, činli su rukovodilac istraživanja mr Vilma Kovačević, arheolog-istraživač savjetnik, te arheolozi Ivana Medenica, Aleksandra Mićunović, Nikola Borovinić i Adelhaida Redžović, arh. tehničar-konzervator. Nadzor istraživanja obavljao je arheolog Đore Ćapin. Poljska ekipa brojala je tri arheologa, od kojih su dva magistra, na čelu sa prof. dr Pjotrom Dičekom, direktorom Centra za istraživanja antike jugoistočne Evrope pri Univerzitetu u Varšavi sa grupom studenata.

http://www.portalanalitika.me/images...12_risan_B.jpg

http://www.portalanalitika.me/drustv...a-u-risnu.html

Intervju – Pjotr Diček, arheolog: Iskopine u Risnu uvijek pune iznenađenja

http://ads.pobjeda.net/www/delivery/...&cb=c115e60605

Dvanaest godina predanog rada arheologa iz Poljske sa kolegama iz Crne Gore rezultirali su značajnim arheološkim otkrićima na području Risna. Neka od njih su jedinstvena u svijetu, kao što je onaj od prije dvije godine kada je u jednoj ostavi pronađeno čak 4.600 novčića, što predstavlja najveće numizmatičko otkriće u Evropi. Time je na terenu potvrđena činjenica da je Risan uistinu bio najznačajniji antički grad na jugoistočnoj obali Jadrana.

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...-u-214x300.jpg

Njegov značaj je prepoznao još slavni arheolog Artur Evans koji je daleke 1878. godine počeo da istražuje njegove slojeve, ističući u svom radu koji do danas nije preveden kod nas, značaj Risna i onoga što ovaj predio krije u svojim njedrima i podmorju, gdje se i danas naziru ostaci potonulog antičkog grada. O arheološkom istraživanju Risna za Pobjedu govori prof. dr Pjotr Diček, poznati poljski arheolog koji više od decenije sa kolegama iz Crne Gore otkriva antičko blago ovog grada.

Za početak, recite nam nešto više dosadašnji rad na projektu otkopavanja Risna i saradnji između Univerziteta iz Varšave i Univerziteta Crne Gore.

- Projekat traje 12 godina i ove godine je potpisan produžetak do 2017. Naša ekipa je jedina u Crnoj Gori koja sistematski istražuje jedan lokalitet, a koja istovremeno plaća radnike, kupovinu alata i konzervaciju najavažnijih nalaza. Naučni rezultati sa ovog lokaliteta poznati su u Poljskoj, ali i u drugim zemljama. Od momenta kada smo počeli istraživanja, Risan je postao poznat u svijetu, što se potvrđuje i dolaskom sve većeg broja turista iz Poljske i drugih zemalja na lokalitet, ali i onih koji se interesuju za naučna istraživanja. Za 12 godina našli smo puno vrijednih nalaza što je rezultiralo isto tako vrijednim naučnim rezultatima. Otkrili smo novi mozaik u blizini risanske bolnice, znamo da je tamo bila luksuzna rimska vila. Mozaik smo ponovo zatrpali zemljom, kako bismo ga zaštili od propadanja. Našli smo i tri nova mozaika u sastavu vile Hipnos, koje smo konzervirali, a i utvrdili funkciju vile. Bio je to hotel u doba antike (u II i III vijeku nove ere). Mozaike smo datirali polovinom II vijeka, ranije su oni stavljani u III vijek n.e. Dokumentovali smo crteže u Lipcima i utvrdili da ovaj lokalitet pripada kulturi Val Camonica, prisutnoj na prostoru sjeverne Italije. Crteži u Lipcima ranije su ranije bili datirani u VIII vijek p.n.e, a mi smo naučno utvrdili da potiču iz X vijeka p.n.e. Istraživali smo pećinu Tamnica u blizini Perasta i definisali je kao lokalitet jadranskog neolita (6000- 5000 p.n.e.) a magacin amfora kao kasnu antiku. Na lokalitetu Djamija, na južnoj obali Spile, iskopali smo djelove malih helenističkih kuća i kuća iz kasne rimske antike. To je dio gdje su živjeli siromašni stanovnici tadašnjeg Risna. Locirali smo nekropole antičkog Risna i mrežu antičkih ulica. Na Carainama smo otkrili dvije insule, djelovi helenističkog Risna i jednu od glavnih ulica, koja prelazi antičke bedeme, a koja ide do dijela grada gdje je vjerovatno bio most. Otkrili smo antičke bedeme, tzv „ilirski bedem“ iz V do IV vijeka p.n.e i ti bedemi su u donjem dijelu grada i na Gradini. Druge takozvane kiklopske ili poligonalne bedeme otkrili smo cijelom dužinom antičkog Risna. Danas ima kiklopskih bedema sačuvanih u dužini od jednog kilometra. Otkrili smo ostatke zidova koji su vezali donji dio grada s akropoljem. Na akropolju – Gradini – otkrili smo malo utvrđenje iz bronzanog doba (XI vijek p.n.e), kiklopske zidine ilirskog tipa, i tu će istraživanja biti nastavljena iduće godine. Otkrili smo i stari put od donjeg grada do akropolja na Gradini kojim je nekada išla procesija hodočasnika. Na Carinama smo otkrili helenističku kuću. Bila je to kuća sa magacinom za amfore i prodavnicom helenističke keramike i malo kupatilo sa kadom i pdonim mozaikom. Na drugom dijelu, koji smo označili kao Carine VII, prilikom sadašnjih istraživanja, našli smo veliku ostavu Balajosovog novca i kuću koju smo nazavali Agalonova, u kojoj je bilo kupatilo, taverna, gdje smo našli zlatni prsten, importovan sa Sicilije u III vijeka n.e. Ove godine naša direktorica je potpisala produžetak ugovora na još tri godine sa mogućnošću produžetka na pet. Na temelju ovog ugovora u Poljskoj, na Varšavskom univerizitetu, studira dvadeset studenata iz Crne Gore. Oni studiraju arheologiju, žurnalistriku, političke nauke, genetiku i dr. Dobijaju stipendije od poljske države, kao i još neke besplatne prinadležnosti. Iz Crne Gore dolaze i studenti koji žele da odbrane magistarski rad, a ima kanidata za doktorske radove.

Kako je protekla ovogodišnja arheloška kampanja u Risnu? Kakvi su rezultati?

- Kampanja je bila puna iznenađenja. Nijesmo se nadali da će poslije fascinantnih otkrića 2010. i 2011. biti još puno novih nalaza. Nivo vode je bio nizak, što je pogodovalo našim istraživanjima, pa smo našli zid i ranog perioda IV vijeka prije nove ere. To znači period u kome je postojao kiklopski zid. To je najraniji period ilirske države. Iz tog perioda imamo i puno nalaza, ukupno 466, i oko 800 drugih raznih materijala. Tu su novci grčkih kolonija na Jadranu: Vis, Faros, Epidmanos. Ima dosta helenističke keramike kao na atinskoj agori, od posuda za punjenje vina do onih za ispijanje vina, te posude za ulje, tanjiri specijalnih formi u obliku ribe. Na nekima se vide grafiti, urezana slova: API- ARI i KI… To govori da su stanovnici Risna pisali grčkim pismom. Stanovnici grada su bili Grci i Iliri, ali je kultura bila grčka. Risan je bio intrenacionalan grad, povezan ekonomski sa cijelim Jadranom, Grčkom, Sicilijom, Egejskim morem (Chios, Kos). U to vrijeme Risan je bio jedan od najvažnijig gradova na jugoistočnom Jadranu, od Visa do Skadara. Senzacionalna je ove godine i druga ostava novca – više od sto komada Balajasovih novčića i drugih grčkih kolonija. Novac je bio sakriven u ćošku ostataka jedne sobe. Ovo je velika senzacija i do sada nije poznato da su na jednom lokalitetu nađeni toliki novci. Podsjećam na onaj od prije dvije godine, kada smo našli 4.600 raznih primjeraka novca. To je najveće numizmatičko otkriće na prostoru Evrope do sada. Ni na jednom lokalitetu u svijetu nije pronađeno toliko novca. Ovo je prilika da zahvalim crnogorskim kolegama koji učestvuju u kamapanji, Vilmi Kovačević i njenim saradnicima sa crnogorske strane, uz čiju pomoć i dobru saradnju smo postigli tako dobre i značajne zajedničke rezultate.

Planirate da u jednoj srednjovjekovnoj plati u Risnu otvorite arhološku – muzejski, crnogorsko-poljski centar. Šta to znači? Objasnite nam detaljnije taj projekat.

http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...-u-300x259.jpg

- Radi se o palati Iveliće iz doba Venecije koja je totalno srušena u zemljotresu 1979. godine. Od te godine do danas sve je više uništavana. Mi bismo palatu obnovili, o našem trošku, i u njoj otvorili crnogorsko-poljski naučni centar. Ova ideja je potekla prije pet godina, ali još ništa nije urađeno. Sa vaše strane imamo razne probleme i zapreke u realizaciji projekta. U Poljskoj su svi složni – i naše Ministarstvo kulture i Ministarstvo inostranih poslova Poljske, kao i vaš amabasador u Varšavi i Varašavski univerzitet. Ove godine je u Crnoj Gori, tim povodom, boravila rektorka našeg univerziteta. Imala je razgovore sa zvaničnicima, saslušali su je i obećali, ali bez konkretnih poteza. Mi bismo palatu iznajmili na trideset godina i samo čekamo dozvolu i potrebne papire od crnogorskih državnih institucija, kako bi u Poljskoj mogli početi proceduru u vezi dobijanja sredstava. Sredstva mogu da se obezbijede i iz fondova Evropske unije. U razgovorima između vašeg i našeg premijera dogovoreno je da ova ideja bude zajednički realizovana. Ali, još ništa konkretno nije učinjeno. I predstavnici naše amabasade u Crnoj Gori imali su brojne razgovore koji do danas nijesu dali nikakve rezultate. Mi tražimo da nam Crna Gora besplatno ustupi ovu palatu na trideset godina, a mi bismo za sanaciju obezbijedili sredstva od 750.000 eura. I opština Kotor je za to. Ovakav projekat bio bi od velike važnosti za Crnu Goru, prijateljstvo i saradnju između Crne Gore i Poljske, a na putu Crne Gore ka zajednici evropskih naroda. U palati bi bili smješteni – arheološka baza podataka, mala konzervatorska radionica, prostorije za skladištenje nalaza, sobe za crteže i dokumentaciju. Jednom riječu – sve neophodno za arheološka istraživanja i naučnu obradu. Planiran je i muzej u kome bili izloženi nalazi iz Risna. Centar bi koristili poljski i crnogorski arheolozi jednako. On bi bio koristan i za druge naučne discipline, kao što su – slavistika, etnografija i drugo. U centru bi organizovali i naučne skupove i konferencije. Bilo bi to mjesto gdje bi se dobijale naučne informacije važne za Crnu Goru i Poljsku. Moram da kažem da u Poljskoj kažu: mi radimo da pomognemo Crnoj Gori, dajemo pare istraživanja i stipendije za studente, finasiramo kompletnu kampanju. A šta je Crna Gora uradila nama? Nijesmo uspjeli da dobijemo nijednu ruinu da je ponovo pretvorimo u palatu, višestruko korisnu, od neprocjenjivog naučnog i kulturnog značaja.

Istraživanja od Evansa do današnjih dana u tri toma U Poljskoj je objavljena publikacija „NOVAENSIA 2” koja je kompletno posvećena Risnu i risanskom arheološkom lokalitetu. Šta sadrži ova publikacija?

- U Poljskoj radimo na tome da objavimo publikaciju u kojoj bi bili sabrani svi naučni rezultati do sada. Ona će imati nekoliko tomova. U prva tri toma te kapitalne publikcije biće obrađena numizmatika, topografika i geografija Risna, istorija istraživanja Risna od Evansa do današnjih dana, Risan u antičkim izvorima, zatim grčki i latinski natpisi u Risanu u saradnji sa mr arhologije Jovanom Martinovićem. Ovaj naučni časopis donosi radove tri crnogorska i trinaest poljskih naučnika na 225 stranica. Planirali smo da do kraja 2013. godine objavimo prvi tom tog budućeg monumentalnog djela.

Od arheologije do novinarstva i nazad

Pjotr Diček rođen je 1956. godine u mjestu Bielsko-Biala (Poljska). Od 1976. do 1980. studirao je na Institutu za arheologiju u Varšavi, a u periodu 1980. do 1982. studirao na Političkim studijama i žurnalizmu u Varšavi. Među mnogim djelima koja je objavio izdvajaju se „Arheologija“, „Poljsko novinarstvo između ratova“, „Kraljevstvo Pylosa“ itd. Profesionalno je angažovan od 1984. na Varšavskom univerzitetu, gdje i danas radi kao profesor. Dobio je i niz nagrada, među kojima se izdvaja priznanje poljskog Ministarstva nauka 2005. te specijalne naučne nagrade Rektorata Varšavskog fakulteta 2010. i 2011. godine. Pored Risna, srheološka istraživanja je radio u Bugarskoj, Rusiji, Turkmenistanu i Albaniji. Razgovarao:

Miraš Martinović

http://www.pobjeda.me/2012/08/11/int...e-iznenadenja/

Najljepši stari gradovi Crne Gore: Svjedoci vjekova i civilizacija

Kamenje uzidano u njih, kada bi moglo da priča, slušali bismo o hordama Mongola, Ilirima, Gotima, Mlečanima, piratima i robovima koje su prodavali na ulcinjskom Trgu robova...

http://www.vijesti.me/slika-519x316/...ika-160700.jpg Stari Bar (Foto: Anto Baković)

U Crnoj Gori postoji veliki broj starih gradova, svjedoka života iz davno minulog vremena. Kamenje uzidano u njih, kada bi moglo da priča, slušali bismo o hordama Mongola, Ilirima, Gotima, Mlečanima, Osmanlijama, piratima i robovima koje su prodavali na ulcinjskom Trgu robova...
Možda bi tu bilo dosta da se čuje i o borbama za utvrđenja, borbama za život, ali uprkos tome što stari gradovi imaju izuzetnan istorijski i kulturni značaj, kao da nijesmo svjesni.
http://ads.vijesti.me/www/delivery/l...&cb=58c9f12f67

Najbolji primjer nebrige su zapušteni ostaci nekoliko starih gradova širom Crne Gore.
U rubrici top 10 "Vijesti" za svoje čitaoce biraju najznačajnije stare gradove, od kojih vam prvih pet predstavljamo ovog vikenda.

Stari Bar

Na četiri kilometra udaljenosti od morske obale i centra novog Bara, na strmoj, sa tri strane nepristupačnoj litici, u podnožju planine Rumije nalazi se Stari Bar.
Odbrambeni položaj i izvor pitke vode, bili su najvažniji razlozi zbog kojih se Stari Bar, za razliku od ostalih primorskih gradova našao podalje od morske obale. Grad, čiji su građani živjeli od zanatstva, trgovine maslinovim uljem i solju, izgrađivan je sukcesivno tokom vjekova.
Sastoji se iz utvrđenog gradskog jezgra, opasanog zidinama iz XI i XII vijeka, koje su obnavljane u XIV i XV vijeku. Najstariji djelovi su na isturenom platou jedne hridi gdje se nalazi kapija grada iz X-XI vijeka. Nedaleko od kapije, izdvojena od naseljenog dijela je Citadela čiji je karakter bio isključivo odbrambeni.
U gradu se i sada nalaze ostaci mnogobrojnih crkava iz raznih perioda i različitih stilova koji autentnično svjedoče o tom vremenu. Sačuvani su temelji romanogotske katedrale Sv. Đorđa iz XI vijeka i dvije gotske crkve Sv. Katarine iz XIV i Sv.Venerande iz XV vijeka.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160702.jpg Crkva Sv. Katarine

U starom dijelu grada nalaze se i tursko kupatilo – amam iz XVII vijeka i barutana. Ispod Starog grada su ostaci akvadukta, iz XVI i XVII vijeka, preko kojeg je iz planine dovođena voda u grad. Zapadni dio grada utvrđen je kasnije, najprije u XIV vijeku, a zatim u doba venecijanske uprave u XVI vijeku.
U ovom dijelu grada nalaze se ruševine crkve Sv. Nikole koju je najvjerovatnije 1288. godine sagradila žena srpskog kralja Uroša, Jelena Anžujska. Na malom raskrsnom trgu u centru grada je dobro očuvana crkva posvećena Sv. Jovanu Vladimiru.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160701.jpg Ostaci akvadukta

Najnovijim arheološkim istraživanjima, otkrivena je keramika iz VI do VIII vijeka prije nove ere, iz vremena kada je ovdje bilo ilirsko naselje.
U Starom Baru nalazi se i naselje Podgrad, koje datira još iz srednjeg vijeka, ali u kojem se i danas aktivno živi. U naselju se nalazi nekoliko starih kafana, prodavnica, zanatskih radnji, kao i mesna pijaca. U Podgradu su smještene dvije džamije i katolička crkva Sv. Marije.

http://www.vijesti.me/vijesti/najlje...a-clanak-87263

Onogošt

Anderba, Sanderva, Anagastum, Onogošt, sve su imena jednog istog, još nedovoljno istraženog lokaliteta. Srednjovjekovni Onogošt nastao je na ruševinama antičkog drevnog grada Anderbe.
Postanak i razvoj grada vezuju se za staru gradsku tvrđavu uprkos činjenici da je mnogo prije njenog nastanka, negdje u nikšićkom polju postojala rimska naseobina Anderba, koja je netragom nestala.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160706.jpg

Kroz svoju viševjekovnu burnu istoriju, grad smješten u polju između Studenačkih glavica i Trebjese, na važnom raskršću puteva koji su iz Primorja vodili ka unutrašnjosti Balkanskog poluostrva, imao je veoma značajnu ulogu privrednog, kulturnog i administrativnog središta prostornog dijela Crne Gore i Hercegovine.
Od IV vijeka kada je nastao kao rimsko utvrđenje, rušen je, obnavljan i dograđivan, ali je opstajao i kao rimski kastrum, kao centar Župe u vrijeme procvata srpskih država i kao utvrđeni turski grad, a osim izgleda mijenjao je i gospodare. Gotski Anagastum i srednjovjekovni Onogošt bio je aktivna tvrđava sve do odlaska posljednjh osvajača.
Očuvani ostaci Onogošta nalaze se na kamenitom brežuljku u jugoistočnom dijelu Nikšićkog polja. Grad ima dvije cjeline. U ravnici su ostaci Donjeg grada sa pet kula i sistem Gornjeg grada sa šest. Čitav grad je opasan bedemima.
Tvrđava (citadela) Onogošt podignuta je u meridionalnom smjeru, na grebenu strme, stjenovite glavice koja se izdiže 20-25 metara nad poljem. Bila je dugačka 214 metara i široka oko 30 metara u središnjem, najprostranijem dijelu. Nešto duži, zapadni zid tvrđave debeo je 1,6 metara, a istočni na koji se naslanja donji dio utvrđenog grada 1,1 metara.
Zidovi grada vremenom su postal tijesni za sve koji su u njemu tražili utočište, pa se počelo sa gradnjom ispod gradskih zidinaNa južnom, krajnjem dijelu tvrđave izdizala se petougaona trospratna kula Nebojša, a na sjeveru niža, osmougaona kula. U sredini se nalazi najstarija građevina tvrđave, Kastel koji su sačinjavale dvije topčane, stan dizdara i azapa – tvrđavskih stražara i dubok podrum koji je služio kao magacin za municiju.
U zapadnom zidu, blizu kule Nebojša ugrađena je kula bez prozora i vrata sa podrumom u koji su na uže spuštani teški sužnji. Po hercegovačkom harambaši Petku Kovačeviću narod je ovu kulu prozvao Petkovača.
Na najuzvišenijem dijelu tvrđave bila je artiljerijska platform sa koje je na sve strane moglo dejstvovati 14 topova, a na južnom i istočnom dijelu tvrđave moglo se smjestiti do 8 topova.
Donji grad – dio utvrđenja pod glavicom, građen u obliku četvorougla, zaštićen tvrđavom sa kojom je činio cjelinu, i tri zida visine 4, a debljine 1,5 metar sa kulama na sredini i uglovima, bio je širi od gornjeg.
Na uglovima istočnog zida dužine 104 metra nalazile su se Prosena i osmougaona Osa kula sa bunarom i zvrnjem,u sredini je bila Velika kapija. Južni zid bio je dug 66, a sjeverni 86 metara .
Krunom grada, koja je bila izrađena u vidu bankete i prolazila kroz kule, mogli su se šetati vojnici. Zidovi grada vremenom su postal tijesni za sve koji su u njemu tražili utočište, pa se počelo sa gradnjom ispod gradskih zidina. Tako su nastala prva naselja u polju - začeci današnjeg grada.
Oslobođenje od Turaka 1877. godine u Nikšić je dovelo nove naseljenike, a nekadašnja turska palanka ubrzo je počinje dobijati obilježja modernog grada. Konture moderne autentične cjeline Nikšić je dobio 1884. godine, planom koji je po nalogu kralja Nikole uradio poznati neimar dr Josip Slade.

http://www.vijesti.me/vijesti/najlje...a-clanak-87263

Stari Ulcinj

Jedan od najstarijih gradova na Jadranskoj obali je Stari Ulcinj. Najraniji tragovi o njemu vode u praistoriju, kada je pripadao Ilirima. U V vijeku prije nove ere osnovali su ga Kolhiđani zbog čega je prvobitno i dobio ime Colihinium, a u II vijeku (163 god p.n.e) od ilirskog plemena Olcinijatas osvojili su ga Rimljani i tadašnji drevni grad Colchinijum postao je Olcinijum.
Za vrijeme rimske vladavine imao je poseban status, kao grad sa naročitim privilegijama (opida civijum romanoruma) a kasnije i kao grad sa samostalnim statusom (Municipija).

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160709.jpg

Njegove zidine često su rušene u ratovima, ali i obnavljane. Vizantijski car Justilijan ga je obnovio i napravio utvrđenja, a nakon njega Nemanjići, Balšići, Mlečani i Turci. Srpski župan Stefan Nemanja zauzeo ga je 1183. godine i u to vrijeme Ulcinj je postao jedan od najznačajnijih primorskih gradova.
Bedemi koji ga okružuju, direktno izbijajući iz mora, obuhvataju površinu od 3 ha. Sastoje se iz citadele – dijela koji se zove gornji grad, tvrđave vojnog karaktera, koja je smještena na najvišem kamenom platou i gradskog naselja koje zahvata južni prostor opasan odbrambenim zidovima. Stari grad je jezgo kulturno-istorijske baštine Ulcinja.
Pored sjeverne kapije grada, na glavnom platou smješten je muzejski kompleks. Iza staroulcinjskog muzeja nalazi se Kula Balšića, koja važi za jedan od najreprezentativnijih objekata srednjovjekovnog graditeljstva u Crnoj Gori. Ispred Kule je Mali ili Trg robova, ograđen voltovima.
U blizini je i visoki zid iz mletačkog perioda, poznatiji kao Balani, a ispred ulaza u muzej su rampa ravelina i turska česma iz 1749. godine. Ispred južnog ulaza u grad nalaze se temelji nekadašnje pravoslavne Bogorodične crkve, iz XII vijeka, koja je kasnije pretvorena u katoličku - crkvu Sv. Marka.
U blizini crkve je i velika mletačka gradska cisterna, a malo dalje je i turska barutana iz XVIII vijeka. U blizini je i izuzetno raskošno zdanje, Palata Venecija u čijoj se neposrednoj blizini nalaze Dvori Balšića“ iz XIV vijeka. Prije ulaska u Stari grad nalazi se turbe, svojevrsni pečat vremena iz doba vladavine Otomanskog carstva.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160710.jpg

Poslije Venecije i Dubrovnika, Ulcinj, odnosno tadašnja luka Valdanos bila je piratsko utočište, a za taj period vezuje se dolazak oko 100 crnaca, robova, koji su u Ulcinju živjeli do 1900. godine. Oni su nakon oslobođenja uzeli prezimena porodica u kojima su služili i postali ravnopravni građani.
Zbog trgovanja robljem iz zemalja Sredozemlja, glavni ulcinjski trg i danas nosi naziv Trg robova. Jedna od priča vezanih za Ulcinj iz tog perioda je i ta da je poznati španski pisac Miguel de Servantes bio jedan od gusarskih zatočenika koji je u Ulcinju proveo pet godina.
Po kazivanju, nakon povratka u rodnu zemlju, Servantes je napisao čuveno djelo „Don Kihot“, a pošto se grad u to vrijeme zvao Cita di Dolcinio, on je junaku romana namijenio ljubavnicu Dulcineu.

http://www.vijesti.me/vijesti/najlje...a-clanak-87263

Žabljak Crnojevića

Grad-tvrđava Žabljak Crnojevića nastao je na kupastom brežuljku na južnoj obali Malog blata. Iako se za ovo ostrvsko utvrđenje u Skadarskom jezeru pretpostavlja da je osnovano tokom X vijeka za vrijeme Vojislavljevića, a podaci da je ovaj grad nastao u doba vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita nikad nisu dokazani, ali ni demantovani.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160712.jpg

Ipak, prva poznata pisana svjedočanstva o njemu potiču iz sredine XV vijeka, od vremena Crnojevića. U vrijeme kada se Zeta nalazila u sastavu srpske despotovine, ovo je utvrđenje bilo pod vlašću Stefana Lazarevića, a kasnije Đurađa Brankovića.

http://www.vijesti.me/slika-w180/vij...ika-160714.jpg

Nakon toga, postaje prijestonica Stefana Crnojevića, a potom Ivana Crnojevića, koji je u njemu vladao do 1478. godine, kada su ga zauzeli Turci. U turskim rukama grad je ostao četiri vijeka, do 1878. godine kada je odlukom Berlinskog kongresa pripao Crnoj Gori.
Žabljak Crnojevića bio je opasan jakim bedemima s kulama, čiji su pojedini djelovi nastali u vrijeme prije upotrebe vatrenog oružja i imao je jednu kapiju. U gradu su se osim dvora Crnojevića nalazili crkva Sv. Đorđa koja je u vrijeme osmanlija pretvorena u džamiju, stambeni i vojni objekti, skladišta za robu i cisterna za vodu.
Dobar dio sačuvane fortifikacije nastao je u vrijeme Ivana Crnojevića i obilježen je mletačkim načinom gradnje, dok ostali pripada periodu turske dominacije. Ovaj grad-tvrđava danas je napušten ali je njegovo podgrađe još živo.

http://www.vijesti.me/vijesti/najlje...a-clanak-87263

Svač

Najatraktivniji mrtvi grad na jadranskoj obali, Svač, nastao u vrijeme vizantijskog cara Justinijana početkom 6. vijeka, prestao je da živi sa pojavom Turaka na ovim prostorima, krajem 16. vijeka. Svač - grad crkava pripada kulturno- istorijskim spomenicima I kategorije i mada je prema predanju imao 365 crkava, za svaki dan u godini po jednu, u ruševinama ovog zetskog srednjovjekovnog grada naziru se temelji samo njih osam.
Ovo malo utvrđenje udaljeno 25 kilometara sjeveroistočno od Ulcinja, a tokom svog viševjekovnog postojanja bilo je izazovno mnogim osvajačima, putopiscima, arheolozima i sveštenicima. Ime Svača kao episkopskog grada prvi put se pominje u buli pape Aleksandra II 1067. godine.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vij...ika-160715.jpg

Oko 1183. godine Svač je osvojio srpski župan Stefan Nemanja i sa ostalim zetskim gradovima ga pripojio Raškoj, 1242. horde Mongola su ga sravnile sa zemljom, nešto kasnije ga je obnovila kraljica Jelena, dok je 1571. dolaskom Turaka potpuno opustošen.
Prva arheološka istraživanja ovog drevnog grada, središta nekadašnje istoimene episkopije, obavljena su 1985. godine. Tada su otkriveni bogati romansko-slovenski kulturni slojevi koji svjedoče o njegovom trajanju i istorijskom značaju.

http://www.vijesti.me/slika-w180/vij...ika-160716.jpg

Rađeno je sondažno istraživanje, a istraženi su fortifikaconi elementi, sakralni objekti i u manjoj mjeri stambeni objekti.
Na osnovu rezultata, tokom oktobra-novembra 1985. godine, omogućeno je izdvajanje pojedinih etapa u razvoju grada. Utvrđeno je da najstariji nalazi sa Svača pripadaju praistorijskom dobu, a iskopavanja su potvrdila da se u Svaču, kao središtu istoimene episkopije koja je bila pod jurisdikcijom barske arhiepiskopije, nalazila katedralna crkva Sv. Jovana, a u predgrađu velika crkva čiji je patron bila Sv. Marija.
Katedrala, locirana u centralnom dijelu utvrđenja, koja je prema oštećenom natpisu na zapadnoj fasadi zidana 1300. godine, bila je jedan od najvažnijih objekata srednjovjekovnog grada.
Građena je u romaničkom stilu, ali arheolozi pretpostavljaju da se na njenom mjestu ranije nalazila neka druga crkva koju su srušili Mongoli. Crkva Sv. Marije nalazila se na zaravni u podgrađu i nije poznata godina njene izgradnje, ali se zbog istaknutih elemenata gotskog stila pretpostavlja da je mlađa.
Iznad Šaskog jezera uočljivi su i ostaci drevnih zidina i dvije kapije koje su služile za ulazak iz podgrađa, prema današnjem selu Šas i silazak do jezera.
Ulice u gradu nijesu posebno istražene, a arheolog Mileva Nikolaidis, direktorica Muzeja u Ulcinju, ranije je kazala “Vijestima” da je plan da se nakon duge pauze istraživanja nastave ove jeseni što bi probudilo Svač iz vjekovnog sna.

http://www.vijesti.me/vijesti/najlje...a-clanak-87263

Oživljavanje antičkog svijeta

http://www.portalanalitika.me/images...lespocetna.jpg

Na dnu crnogorskog primorja nađeni su ostaci brodova iz doba antičke Grčke, Rimskog carstva ali i modernog doba. Naša istraživanja sada su usmjerena na lokalitete koje smo otkrili ove i prošle godine a to su rimski brodovi iz drugog i grčki iz četvrtog vijeka prije nove ere, kaže za Portal Analitika Džef Rojal, arheolog i direktor Fondacije RPM Nautical iz Floride [/B]

Ukotvljen pored velikog teretnog broda, petnaestak metara dugačka, svijetlo-plava brodica „Herkules“ ne skreće pogled prolaznika na barskoj rivi. Pažnju tek izaziva čudna naprava na zadnjem dijelu broda, podsjeća na neki veći kavez u kojem je smještena mašina; sa strane se vidi hvataljka, nalik mehaničkoj ruci.

http://www.portalanalitika.me/images...dzefrojalm.gif

-Dobro došli na Herkules- dočekuje nas neposredno i srdačno Džefri Rojal, direktor Fondacije RPM Nautical iz Floride. Amerikanac Džefri Rojal je svjetski poznati arheolog a u Crnu Goru dolazi već četiri godine kao šef zajedničkog tima za istraživanje crnogorskog podmorja od Ulcinja do Tivta.
Organizacija RPM Nautical, u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju i Centrom za obuku ronilaca Bijela već četiri godine vrši istraživanje crnogorskog podmorja. Rezultati su, kažu stručnjaci, impozantni čak i za države sa mnogo većim priobalnim područjem - pronađeno je ukupno 10 antičkih lokaliteta i 12 modernih, od čega je ove godine otkriveno još jedno antičko nalazište.

Moć tehnike: Sva istraživanja ovog tipa izvode se sa američkog istraživačkog broda „Herkules“ a zahtjevan posao obavlja tim američkih i crnogorskih arheologa iz Centra za konzervaciju i arheologiju. Novinar Portala Analitika imao je priliku da se ukrca na „Herkules“ i iz prve ruke posmatra tok istraživanja arheoloških nalazišta na crnogorskom podmorju.
Ekipa je isplovila u ranim jutarnjim časovima na, kako se to kaže, dnevni program istraživanja. Iz Luke Bar krenuli smo na područje arheoloških nalazišta u širem rejonu između rta Skočiđevojka i Crnog Rta. Nakon sat plovidbe stigli smo do prvog lokaliteta, već prethodno markiranog. Čim se brod stacionairao, članovi američkog dijela posade počeli su da pripremaju ROV za uranjanje.
ROV je, kako nam je objašnjeno, specijalna mašina, automatizovana podvodna ronilica, koja posjeduje najsavremanije senzore, kamere i robotsku „ruku“ za izdvajanje predmeta sa morskog dna na dubinama do 100 metara. Trenutak kada se ta masivna mašina, viša od dva metra i teška skoro tonu, spušta sa krme broda u more, praćen je zaglušujućom bukom čekrka sa dizalice. Čitavom procedurom rukovodi petočlani američki tim.

http://www.portalanalitika.me/images...rkulesbrod.jpg

Svaki podvodni poduhvat prenosi se „uživo“ na monitore koji se nalaze u posebnoj prostoriji kabine „Herkulesa“. Taj dio broda gdje su smješteni instrumenti podsjeća na naučnofantastične filmove - monitori, senzori, instrument tabla za upravljanje robotskom rukom, uređaji za rekognosciranje... Glavni zadatak ove specijalizovane ronilice je vađenje amfora sa potopljenih antičkih borodova ali i ostalih arheoloških uzoraka sa dna mora.
Istraživanje morskog dna sa uzbuđenjem smo posmatrali na posebnom ekranu u jednoj od prostorija broda, dok je susjednoj prostoriji američki tim upravljao pretraživanjem podvodnih lokaliteta, koristeći specijalno dizajnirane „džojstike“ na kontrolnim tablama.
Otkrivanje antičkih trgovačkih ruta: U rijetkim pauzama prekopavanja morskog dna razgovrali smo sa vođom istraživanja arheologom i direktorom RPM Nautical Džefom Rojalom.

http://www.portalanalitika.me/images.../herkules8.gif

- Neke od predmeta ćemo izvaditi u cilju daljih istraživanja; vjerujem da neki predmeti mogu da završe u muzeju, tako bi se pomogao razvoj turizma. Amfore koje su izvađene biće poslate u Centar za konzervaciju i arheologiju na Cetinju a mali uzorci amfora idu na analizu u SAD i Englesku gdje ćemo moći - na osnovu analize materijala – moći da utvrdimo odakle su tačno došle amfore i moći ćemo da vam kažemo više detalja o njihovom sastavu i porijeklu – kazao je Rojal, objašnjavajući što se dešava sa predmetima izvađenim sa morskog dna.
Iskusni areheolog ističe da je ključni cilj istraživanja sistematizacija mape priobalnog djela gdje je lokalizovan potopljeni kulturološki materijal, antički ali i ovaj novijeg doba.

http://www.portalanalitika.me/images...lesmasina1.jpg

- Tako će vaše ministarstvo kulture moći da zaštiti predmete kulturne baštine i da osigura da nikakva šteta neće biti nanijeta; da ga na taj način sačuva za neke buduće generacije naučnika. Istražujemo lokalitete iz prošle godine i jedan koji smo našli ove godine, sve u namjeri da bolje razumijemo vrstu keramike koju su prevozili antički brodovi – rekao je Rojal. On napominje da su, od kada je počelo da se istražuje crnogorsko podmorje, otkrivene nove trgovačke rute antičkih vremena.
- Rimski brodovi imaju amfore koje su pravljene i punjene vinom na mjestu današnje Hrvatske i kretale su se prema današnjoj Italiji, Albaniji i zapadnom mediteranu. Grčki brodovi koje smo našli nosili su materijal iz Korinta i kretali se prema sjeveru, a do sada nijesmo znali da trgovački putevi dosežu ova područja. U tome je značaj ovih istraživanja – rekao je Direktor RPM Nautical.