Vijesti, 12. maj 2010. (On-line), dobar je tekst
Trka sa Britanikom
„Sve se može kad se ruke slože"- veli poslovica. Kako to neobično zvuči u vremenu u kome nam čitav život diktira interes. Kao da globalizacija donosi neku vrstu dehumanizacije koja se najprije vidi u tome što nam je sve teže da učinimo nešto za druge. Da volimo drugog čovjeka bez nadoknade ili da nešto uradimo zajedničkim snagama, čini se kao romantika koja pripada prošlosti. Teško je okupiti ljude oko zajedničkog interesa, a gotovo nemoguće upregnuti zajedničke snage u rješavanje problema koji ne donosi novac ili direktnu korist.
Recimo, živite u zgradi u kojoj treba osvijetliti hodnik ili popraviti lift. Takvi najjednostavniji poslovi mogu da se otegnu nedjeljama i mjesecima, dok svi očekuju da se problem riješi „sam od sebe". Zamislite sad neku malo kompleksniju akciju koja zahtijeva minimalnu koordinaciju komšiluka, na primjer dogovor oko uvođenja kablovske ili wireless konekcije u zgradi — „Nemoguće!" mrmljate, ja to znam. Pokušajte da zamislite akciju, bez intervencije državne organizacije, ljude iz jedne ulice koji se skupljaju da očiste đubre iz lokalnog parka - sve smo udaljeniji od slike srećnih komšija koji sarađuju, zar ne? Ali ljudi, ipak, sarađuju, udružuju se i zbog neprofitnih poslova kao što su zaštita životinja, očuvanje kišnih šuma, humanitarna pomoć itd. Istina, dotične organizacije ako misle da ozbiljno doprinesu datim aktivnostima, moraju i same da obezbijede opstanak, što nas dovodi do činjenice da se od svakog eura koji neprofitna organizacija sakupi, na konkretan program pomoći štićenicima date organizacije troši jedna četvrtina. Znači tri četvrtine se potroši kroz održavanje organizacije, troškove birokratije, troškove režije i slično. „Mnogo mračiš!" kazaćete i pokazati mi da ljudi, ipak, mogu da se slože i okupe oko nekog nezavisnog projekta kome su slobodno pristupili bez ikakvog novčanog interesa. Ako iz diskusije (razumjećete) isključimo vjerske zajednice kao „neprofitne" organizacije, onda je jasno da se krug naglo smanjio.
No, čini se da na Internetu stvari ne stoje baš tako loše. Postoje nebrojeni neprofitni projekti koje realizuju čitavi timovi saradnika koji se čak ne nalaze svi u istom dijelu svijeta, istoj državi. Zbog same prirode Interneta i načina njegovog stvaranja, klima slobode pogoduje slobodarskim idejama, pa otuda ne čudi veliki broj nezavisnih projekata. Ljudi se okupljaju oko najrazličitijih tema. Najčešće su u pitanju računarski projekti, razvoj softvera ili hardvera u kom učestvuju mnogi saradnici iz raznih krajeva svijeta. Zbog toga je anarhizam „javnog domena" (public domain) ustupio mjesto slobodnim licencama (GNU, Debian, itd.) koje pod okriljem zakona o autorskim pravima strogo određuju dozvoljeno ponašanje prilikom korišćenja, kopiranja ili mijenjanja izvornog softverskog koda. Sljedeći projekti po popularnosti su različiti fan-projekti, kada se ljubitelji određene ličnosti, vrste muzike, računarske ili društvene igre okupe na Internetu da nešto zajednički stvore. Tako su nastale NetBooks, kompilacije kojima su „kumovale" stotine i stotine korisnika. Ipak, prije ili kasnije, sloboda i profit se negdje potkače, pa slobodni projekti zgasnu uslijed nedostatka entuzijazma ili profit pobijedi i čitav projekat više nije nevin i uzvišen, sabor, sinergija.
Jedan od projekata koji ne samo da odolijeva iskušenjima i problemima, već uspijeva da postigne nevjerovatan uspjeh (neki čak kažu i veći od komercijalnih projekata tog tipa) je svakako Wikipedija - otvorena Internet enciklopedija. Koncept djeluje nevjerovatno, gotovo utopistički otvoren: slobodna riznica znanja koju svako može da dopunjava. Engleska verzija, kao najpopularnija, trenutno ima preko 3,288,984 članaka. Wikipedija je otvorena za više od 250 jezika, sa preko 10.000.000 miliona stavki. Kao najpopularnija referenca na Internetu, Wikipedija dnevno ugosti preko 100 miliona posjeta.
Wikipedija je nastala kao nastavak Nupedija projekta besplatne Internet enciklopedije koju su pisali stručnjaci. U potrazi za volonterima koji bi pisali i sa strogim sistemom nadzora kvaliteta, Nupedija je uspjela da izbaci tek 74 definicije. Projekat je propao krajem 2003. godine. Još 2001. vođa projekta Nupedije susreo se sa wiki konceptom (Portland Pattern Repository je prvi projekat tog tipa). Wiki dolazi od havajskog izraza „wiki“ - wiki što znači brzo, neformalno. Wiki omogućava da se određeni projekat, tekst ili sajt napišu kolektivno. Softver otvara pregenerisan formular koji se popunjava (uz jednostavno formatiranje) i slaže wiki-stranicu u bazu podataka. Na taj način wiki sajt je u isto vrijeme pretraživač baze, kolekcija međusobno linkovanih stranica i editor u kome svako može da ostavi novi sadržaj.
Kako je sajt dobijao na popularnosti, tako se širio krug korisnika koji su aktivno popunjavali bazu. Iako je srazmjerno broju posjetilaca, broj urednika mali (svega 154.000 aktivnih), Wikipedija neprestano raste zahvaljujući udruženom radu svih članova. Princip je veoma jednostavan. Postoji nekoliko kategorija wiki stranica, neke služe da se razluče homonimni pojmovi, (Forum - rimski i Forum - internet), neke su kompletne „gotove" strane čije djelove možete editovati. Ukoliko primijetite link koji još nema objašnjenje (crveni link), možete ubaciti svoje i tako pokrenuti proces uređivanja koji na kraju donosi „gotovu" stranicu. Riječ je namjerno pod navodnicima, zbog toga što je Wikipedija potpuno otvorena, što znači da nikada nema fiksiranja sadržaja bilo kog pojma, što znači da je svako može unaprijediti. Nažalost, ovo isto tako znači da je svako može izbrisati ili unazaditi vandalizmom ili pristrasnim komentarom. Wikipedija se trudi da definicije ostanu što neutralnije, zbog čega škakljive teme trpe mnogo editovanja, kontraeditovanja i prouzrokuju čitave ratove na wiki diskusijama. Ovo je ujedno i jedna od osnovnih zamjerki Wikipedija projektu. Ipak, Wikipedija insistira na konceptu potpune slobode i za sada uspijeva da izdrži najezde vandala i prepirke urednika bez primjene sistemskih rješenja i ograničenja korisnicima. Zbog toga, kao i zbog toga što je pišu amateri, Wikipedija je često optuživana za nedovoljno kredibilnu, nedovoljno stručnu. Budući da različite stranice privlače različiti stepen pažnje čitalaca i urednika, greške mogu veoma dugo da se zadrže u nekoj Wikipedija definiciji. Sa druge strane prednost je u tome što svi pišu o onome što ih interesuje. Zbog toga mnogi optužuju Wikipediju da je leglo štrebera, zaluđenika i opskurnih fanatika. Kao primjer navodi se da određeni junak crtanog filma dobija ogroman prostor, dok o savremenom pozorištu ne piše ništa (zbog čega su Wikipediji prišili i titulu antielitističke publikacije). Istina, većina korisnika i jeste došla preko Slashdot sajta, tako da postoji velika baza znanja koja se tiče kompjutera, matematike, fizike, elektronike i slično.
Uprkos svemu, Wikipedija neprekidno raste i postaje sve relevantnija referenca. Vođa cijelog projekta i pripadajuće MediaWiki neprofitne organizacije, Džim Vels kaže da je cilj Wikipedije da raste i postaje sve kvalitetnija. Nada se da će Wikipedija prevazići Enciklopediju Britaniku i postati najkorisnija riznica znanja u svemiru. Njemačko izdanje je već izašlo na CD mediju, a prvo štampano izdanje na engleskom je u pripremi.
I dalje bez verzije na crnogorskom
Iako je prije dvije godine iz tada prilično aktivne NVO “ITAM” najavljeno da će standardizacijom crnogorskog jezika uslijediti ponovna aplikacija za otvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku, to se nije desilo. Ni iz NVO “ITAM”, niti bilo koje druge organizacije ili institucije.
Iz NVO “ITAM” je još 2006. pokrenuto pitanje postojanja popularne online baze znanja na Internetu u verziji za Crnu Goru, pod nazivom Montenegrowiki. Enciklopedija je postojala kao testna verzija, na koju je velik broj entuzijasta unosio tekstove u različitim kategorijama.
Darko Bulatović, jedan od osnivača NVO “ITAM” i pokretač Wikipedije na crnogorskom jeziku, tada je kazao da se ideja javila kao refleksija na učinak najpopularnije svjetske online enciklopedije Wikipedija. Analizom stvaranja nacionalnih online Wiki u “ITAM” su očekivali i podršku Wikipedija zajednice (WikiMedia Fondacija) međutim, ta podrška je tada izostala, a zahtjev za Wikipediju na crnogorskom je odbijen dva puta. Razlozi za to su, kako je tada saopšteno, bili veliki pritisci članova ogranka Fondacije iz Srbije koji su direktnim akcijama i dezinformacijama uspjeli da onemoguće stvaranje Wikipedije na crnogorskom. Tada je zabilježeno i više hakerskih napada na Montenegrowiki iz Srbije.
Kako je prije četiri godine, u vrijeme kreiranja testne wiki stranice za Crnu Goru, rekao Duško Mihailović, novinar i autor prvog blog servisa kod nas (www.blogovanje.com), Crna Gora je odavno zaslužila svoju verziju Wikipedije. Činjenica da je povratila nezavisnost, tu potrebu izdigla je na viši nivo.
- Zapravo smatram da je sopstvena verzija Wikipedije u današnje vrijeme informacionog društva jednostavno imperativ. Wikipedija je izvor informacija kojem se okreću stotine hiljada, pa i milioni, ljudi širom svijeta kada traže podatke o nekoj državi, gradu, terminu... bilo čemu. Godinama su ljudi na Internetu informacije o Crnoj Gori mogli naći na engleskoj, srpskoj i hrvatskoj Wikipediji, a te informacije, često neprecizne i netačne, u većini slučajeva nijesu u nju upisivali ljudi iz Crne Gore - kazao je tada Mihailović.
Iako je Wikipedija neakademski projekat, začetnici tadašnje verzije crnogorske wiki stranice su bili mišljenja da bi zbog ogromnog društvenog značaja koji ta online enciklopedija ima, u njeno kreiranje trebalo da se uključe i crnogorski akademski krugovi kako bi joj svojim djelovanjem dali na kvalitetu.
Danas na globalnoj mreži ne postoji ni testa, ni bilo koja druga verzija Wikipedije za Crnu Goru.
D.K.
Marko ĆIPOVIĆ
Wikipedija na crnogorskom jeziku
Na crnogorskom jeziku još nema Wikipedije, a ima na nepostojećem srpskohrvatskom. Kako to? Govornici crnogorskog jezika, kojom se riznicom znanja služite, kad vaše nemate? Zašto je ne napravite?
Kojom se služite, iskreno? Wikipedijom na srpskom? Na engleskom? Na hrvatskom? Na srpskohrvatskom? Na bošnjačkom? Na lakom engleskom? Na latinskom? Na nekom drugom?
