Quote:
Uporedo sa političkom krizom, te prepucavanjima o tome kako je prevazići, posljednjih dana, čak i iz skupštinskih klupa, često čujemo riječ bankrot. I dok građani strahuju kako će dočekati zimu, iz državne kase je, za posljednje tri godine, bivšim funkcionerima isplaćeno više od šest miliona eura po osnovu funkcionerskih naknada, koje primaju godinu nakon prestanka radnog odnosa. Iako su pojedine nevladine organizacije inicirale skraćenje perioda u kojem funkcioneri ostvaruju to pravo, dalje od toga se nije odmaklo.
Javni funkcioneri u Crnoj Gori imaju pravo da godinu nakon prestanka funkcije, iz budžeta primaju naknadu u visini plate koju su imali posljednjeg mjeseca. Čak i ako su samo jedan dan proveli na toj funkciji. Sve to je predviđeno Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Vlasti se mijenjaju, ali ne i zakon.
"Mi smo danas došli u situaciju da, bez obzira na trajanje funkcije, javni funkcioneri nakon prestanka mandata imaju godinu visinu posljednje zarade, koju su imali. Ona obuhvata, osim zarade, i naknade koje funkcioner prima u toku obavljanja mandata u posljednjem mjesecu, pa smo imali primjere da im je isplaćivana godinu dana i naknada za prekovremeni rad", kazala je Biljana Papović iz CDT-a.
Ministarstvo finansija je samo u 2022, do septembra, isplatilo oko milion i 400 hiljada eura za naknade bivšim funkcionerima po prestanku funkcije, saopšteno je TVCG iz ovog resora. U septembru naknadu je primilo 108 bivših državnih službenika. No, u ovoj evidenciji nema nekadašnjih zaposlenih u MUP-u, Ministarstvu odbrane, UIKS-u, Zavodu za zapošljavanje i fondovima PIO, zdravstva i rada, jer njihove zarade ne obračunava Ministarstvo finansija, tako da je broj onih koji su na takozvanom “bijelom hljebu” zasigurno veći.
Zbog takve situacije, Centar za građansko obrazovanje početkom godine podnio je inicijativu poslanicima, kojom predlaže skraćenje perioda primanja naknade, sa sadašnjih godinu, na tri mjeseca.
"To je, svakako, preveliko opterećenje za budžet i ako nas već očekuje teška ekonomska jesen, kao što kažu iz Vlade, evo načina na svom primjeru da pokažu i da krenu s uskraćivanjem ovako velikih privilegija", rekao je Vasilije Radulović iz CGO-a.
U 2020. u 2021. isplaćeno je više od četiri miliona za funkcionere vlade Duška Markovića. Samo što su isplaćeni, razriješena je Vlada Zdravka Krivokapića, čiji funkcioneri takođe primaju naknade. Izvjesno je da će uskoro s radom prestati i vlada Dritana Abazovića, pa će i oni imati to pravo.
"Mi ćemo sada plaćati tri funkcionera na istoj poziciji, funkcionere vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i nove vlade, novi ljudi koji će da dođu na tu poziciju. Funkcionerska naknada uvedena je kao antikoruptivni mehanizam. Međutim, njen smisao je, tokom vremena, obesmišljen, jer postoje brojne zloupotrebe ovog instituta, kao što je pravo na naknadu, bez obzira na trajanje mandata", dodao je Radulović.
"To nije slučaj u zemljama regiona i u uporednoj praksi možemo naći primjere gdje je ovo rješenje postavljeno na jedan fer način, pa sama naknada zavisi i od dužine trajanja funkcije, pa imamo primjere da od 3,6,9 ili 12 mjeseci, u zavisnosti od trajanja funkcije, funkcioneri imaju i određenu naknadu. Ona nije uvijek u visini cijele zarade, nekad mođe biti i pola zarade koju je primao", zaključila je Papović.
A koliko smo izdašniji od dijela regiona, govori i primjer Hrvatske, gdje pravo na naknadu nemaju funkcioneri koji su razriješeni ili dali ostavku, dok im u Srbiji to pravo traje tri mjeseca, odnosno šest za poslanike.
Quote:
Prema analizi koju je napravio Centar za ekonomske i evropske studije, kupovna moć građana Crne Gore je smanjena, zbog veoma visoke stope inflacije, od čak 15 odsto.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori od 718 eura, koliko je iznosila u avgustu, je realno niža za 5,7 odsto u odnosu na januar 2022. godine. To znači da je crnogorski građanin/građanka za 718 eura zarade iz avgusta mogao kupiti manje roba i usluga nego za 686 eura, koliko je zarada prosječno iznosila u januaru.
Kako navode u saopštenju, razlog je veoma visoka stopa inflacije od čak 15 odsto, koja je mnogo veća nego u Eurozoni. Ona je uzrokovana faktorima sa međunarodnog tržišta, kao i neadekvatnim mjerama fiskalne politike u zemlji. Uz činjenicu da je rast penzija bio vrlo ograničen, prosječna penzija u avgustu je u Crnoj Gori takođe realno smanjena, za oko 1,4 odsto u odnosu na početak 2022. godine.
"Ovo su neki od nalaza iz CEES-ovog Pregleda ekonomskih indikatora za prvu polovinu 2022. godine sa procjenom za 2022. godinu u cjelini, dostupnog ovdje
https://bit.ly/3LXQUk1. Realni rast bruto domaćeg proizvoda, na osnovu zvaničnih podataka je u prvoj polovini 2022. godine iznosio 10,3 odsto, a pored lične potrošnje, na njega je najviše uticala značajna promjena u zalihama i izvoz roba i usluga. Zvanični podaci pokazuju da su investicije stagnirale, te da u prvoj polovini godine nijesu doprinijele rastu BDP. To ukazuje na nedostatak aktivnih investicionih projekata, što potvrđuje i struktura budžeta države u kojoj dominira, tekuća, neproduktivna, a ne investiciona potrošnja", navode u saopštenju.
Analizom kretanja ključnih komponenti potrošnje, procjena CEES-a je da će realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2022. godini biti između 5,4 i 6,5 odsto, uz uslov da ne bude jakih eksternih šokova. Ostvarenje ove procjene BDP u Crnoj Gori u 2022, doprinijelo bi vraćanju ekonomije na pretpandemijski nivo.
"Na ekonomski rast i inflaciju u 2022. će značajno uticati i mjere fiskalne politike. Projekcija da će deficit budžeta, nakon rebalansa, iznositi preko osam odsto BDP u 2022, zajedno sa pogoršanom projekcijom srednjoročnog fiskalnog okvira, veoma zabrinjava. To zapravo ukazuje da javne finansije ne mogu opstati u narednoj godini, bez mjera konsolidacije. Zato, imajući u vidu ugroženu fiskalnu stabilnost države i veoma nepovoljne uslove mogućeg zaduženja na međunarodnom tržištu, Vlada, umjesto što povećava tekuću potrošnju, treba hitno da predloži paket mjera za budžetske uštede. Svako dalje odlaganje mjera ka smanjenju ogromnog deficita budžeta, povećava rizik njegovog finansiranja i obavljanja osnovnih funkcija države u 2023. godini.