političi nego što. od kada je to biti politička životinja negativno? je li ko čitao Platona o češnjaci?
Printable View
političi nego što. od kada je to biti politička životinja negativno? je li ko čitao Platona o češnjaci?
Interesantan clanak u Vijestima sa pomalo zalosnim zavrsetkom "Danas na globalnoj mreži ne postoji ni testa, ni bilo koja druga verzija Wikipedije za Crnu Goru."
Nije bas da ne postoji, ali sve rabote crnogorske se nekako kilavo zavrsavaju.
^Treba oficijalna ili nista. Jer svi ti pilot projekti zavrse se ukidanjem jer nikad nece imati istu snagu kao prava Wikipedija. Najbolje se moze pomoci crnogorskoj wikipediji dobivanjem ISO koda. Kada to dobijemo, stavicemo crnogorski na listu jezika Wikipedije. Nazalost ljudi kod nas ne zele da daju neku podrsku na najvaznijoj (engleskoj) jer je ona glavna, pa je tesko ocekivati neku veliku podrsku na crnogorskoj. Zale se da se plasiraju lazne informacije a nista da preduzmu u vezi s tim.
Trka sa Britanikom
„Sve se može kad se ruke slože"- veli poslovica. Kako to neobično zvuči u vremenu u kome nam čitav život diktira interes. Kao da globalizacija donosi neku vrstu dehumanizacije koja se najprije vidi u tome što nam je sve teže da učinimo nešto za druge. Da volimo drugog čovjeka bez nadoknade ili da nešto uradimo zajedničkim snagama, čini se kao romantika koja pripada prošlosti. Teško je okupiti ljude oko zajedničkog interesa, a gotovo nemoguće upregnuti zajedničke snage u rješavanje problema koji ne donosi novac ili direktnu korist.
Recimo, živite u zgradi u kojoj treba osvijetliti hodnik ili popraviti lift. Takvi najjednostavniji poslovi mogu da se otegnu nedjeljama i mjesecima, dok svi očekuju da se problem riješi „sam od sebe". Zamislite sad neku malo kompleksniju akciju koja zahtijeva minimalnu koordinaciju komšiluka, na primjer dogovor oko uvođenja kablovske ili wireless konekcije u zgradi — „Nemoguće!" mrmljate, ja to znam. Pokušajte da zamislite akciju, bez intervencije državne organizacije, ljude iz jedne ulice koji se skupljaju da očiste đubre iz lokalnog parka - sve smo udaljeniji od slike srećnih komšija koji sarađuju, zar ne? Ali ljudi, ipak, sarađuju, udružuju se i zbog neprofitnih poslova kao što su zaštita životinja, očuvanje kišnih šuma, humanitarna pomoć itd. Istina, dotične organizacije ako misle da ozbiljno doprinesu datim aktivnostima, moraju i same da obezbijede opstanak, što nas dovodi do činjenice da se od svakog eura koji neprofitna organizacija sakupi, na konkretan program pomoći štićenicima date organizacije troši jedna četvrtina. Znači tri četvrtine se potroši kroz održavanje organizacije, troškove birokratije, troškove režije i slično. „Mnogo mračiš!" kazaćete i pokazati mi da ljudi, ipak, mogu da se slože i okupe oko nekog nezavisnog projekta kome su slobodno pristupili bez ikakvog novčanog interesa. Ako iz diskusije (razumjećete) isključimo vjerske zajednice kao „neprofitne" organizacije, onda je jasno da se krug naglo smanjio.
No, čini se da na Internetu stvari ne stoje baš tako loše. Postoje nebrojeni neprofitni projekti koje realizuju čitavi timovi saradnika koji se čak ne nalaze svi u istom dijelu svijeta, istoj državi. Zbog same prirode Interneta i načina njegovog stvaranja, klima slobode pogoduje slobodarskim idejama, pa otuda ne čudi veliki broj nezavisnih projekata. Ljudi se okupljaju oko najrazličitijih tema. Najčešće su u pitanju računarski projekti, razvoj softvera ili hardvera u kom učestvuju mnogi saradnici iz raznih krajeva svijeta. Zbog toga je anarhizam „javnog domena" (public domain) ustupio mjesto slobodnim licencama (GNU, Debian, itd.) koje pod okriljem zakona o autorskim pravima strogo određuju dozvoljeno ponašanje prilikom korišćenja, kopiranja ili mijenjanja izvornog softverskog koda. Sljedeći projekti po popularnosti su različiti fan-projekti, kada se ljubitelji određene ličnosti, vrste muzike, računarske ili društvene igre okupe na Internetu da nešto zajednički stvore. Tako su nastale NetBooks, kompilacije kojima su „kumovale" stotine i stotine korisnika. Ipak, prije ili kasnije, sloboda i profit se negdje potkače, pa slobodni projekti zgasnu uslijed nedostatka entuzijazma ili profit pobijedi i čitav projekat više nije nevin i uzvišen, sabor, sinergija.
Jedan od projekata koji ne samo da odolijeva iskušenjima i problemima, već uspijeva da postigne nevjerovatan uspjeh (neki čak kažu i veći od komercijalnih projekata tog tipa) je svakako Wikipedija - otvorena Internet enciklopedija. Koncept djeluje nevjerovatno, gotovo utopistički otvoren: slobodna riznica znanja koju svako može da dopunjava. Engleska verzija, kao najpopularnija, trenutno ima preko 3,288,984 članaka. Wikipedija je otvorena za više od 250 jezika, sa preko 10.000.000 miliona stavki. Kao najpopularnija referenca na Internetu, Wikipedija dnevno ugosti preko 100 miliona posjeta.
Wikipedija je nastala kao nastavak Nupedija projekta besplatne Internet enciklopedije koju su pisali stručnjaci. U potrazi za volonterima koji bi pisali i sa strogim sistemom nadzora kvaliteta, Nupedija je uspjela da izbaci tek 74 definicije. Projekat je propao krajem 2003. godine. Još 2001. vođa projekta Nupedije susreo se sa wiki konceptom (Portland Pattern Repository je prvi projekat tog tipa). Wiki dolazi od havajskog izraza „wiki“ - wiki što znači brzo, neformalno. Wiki omogućava da se određeni projekat, tekst ili sajt napišu kolektivno. Softver otvara pregenerisan formular koji se popunjava (uz jednostavno formatiranje) i slaže wiki-stranicu u bazu podataka. Na taj način wiki sajt je u isto vrijeme pretraživač baze, kolekcija međusobno linkovanih stranica i editor u kome svako može da ostavi novi sadržaj.
Kako je sajt dobijao na popularnosti, tako se širio krug korisnika koji su aktivno popunjavali bazu. Iako je srazmjerno broju posjetilaca, broj urednika mali (svega 154.000 aktivnih), Wikipedija neprestano raste zahvaljujući udruženom radu svih članova. Princip je veoma jednostavan. Postoji nekoliko kategorija wiki stranica, neke služe da se razluče homonimni pojmovi, (Forum - rimski i Forum - internet), neke su kompletne „gotove" strane čije djelove možete editovati. Ukoliko primijetite link koji još nema objašnjenje (crveni link), možete ubaciti svoje i tako pokrenuti proces uređivanja koji na kraju donosi „gotovu" stranicu. Riječ je namjerno pod navodnicima, zbog toga što je Wikipedija potpuno otvorena, što znači da nikada nema fiksiranja sadržaja bilo kog pojma, što znači da je svako može unaprijediti. Nažalost, ovo isto tako znači da je svako može izbrisati ili unazaditi vandalizmom ili pristrasnim komentarom. Wikipedija se trudi da definicije ostanu što neutralnije, zbog čega škakljive teme trpe mnogo editovanja, kontraeditovanja i prouzrokuju čitave ratove na wiki diskusijama. Ovo je ujedno i jedna od osnovnih zamjerki Wikipedija projektu. Ipak, Wikipedija insistira na konceptu potpune slobode i za sada uspijeva da izdrži najezde vandala i prepirke urednika bez primjene sistemskih rješenja i ograničenja korisnicima. Zbog toga, kao i zbog toga što je pišu amateri, Wikipedija je često optuživana za nedovoljno kredibilnu, nedovoljno stručnu. Budući da različite stranice privlače različiti stepen pažnje čitalaca i urednika, greške mogu veoma dugo da se zadrže u nekoj Wikipedija definiciji. Sa druge strane prednost je u tome što svi pišu o onome što ih interesuje. Zbog toga mnogi optužuju Wikipediju da je leglo štrebera, zaluđenika i opskurnih fanatika. Kao primjer navodi se da određeni junak crtanog filma dobija ogroman prostor, dok o savremenom pozorištu ne piše ništa (zbog čega su Wikipediji prišili i titulu antielitističke publikacije). Istina, većina korisnika i jeste došla preko Slashdot sajta, tako da postoji velika baza znanja koja se tiče kompjutera, matematike, fizike, elektronike i slično.
Uprkos svemu, Wikipedija neprekidno raste i postaje sve relevantnija referenca. Vođa cijelog projekta i pripadajuće MediaWiki neprofitne organizacije, Džim Vels kaže da je cilj Wikipedije da raste i postaje sve kvalitetnija. Nada se da će Wikipedija prevazići Enciklopediju Britaniku i postati najkorisnija riznica znanja u svemiru. Njemačko izdanje je već izašlo na CD mediju, a prvo štampano izdanje na engleskom je u pripremi.
I dalje bez verzije na crnogorskom
Iako je prije dvije godine iz tada prilično aktivne NVO “ITAM” najavljeno da će standardizacijom crnogorskog jezika uslijediti ponovna aplikacija za otvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku, to se nije desilo. Ni iz NVO “ITAM”, niti bilo koje druge organizacije ili institucije.
Iz NVO “ITAM” je još 2006. pokrenuto pitanje postojanja popularne online baze znanja na Internetu u verziji za Crnu Goru, pod nazivom Montenegrowiki. Enciklopedija je postojala kao testna verzija, na koju je velik broj entuzijasta unosio tekstove u različitim kategorijama.
Darko Bulatović, jedan od osnivača NVO “ITAM” i pokretač Wikipedije na crnogorskom jeziku, tada je kazao da se ideja javila kao refleksija na učinak najpopularnije svjetske online enciklopedije Wikipedija. Analizom stvaranja nacionalnih online Wiki u “ITAM” su očekivali i podršku Wikipedija zajednice (WikiMedia Fondacija) međutim, ta podrška je tada izostala, a zahtjev za Wikipediju na crnogorskom je odbijen dva puta. Razlozi za to su, kako je tada saopšteno, bili veliki pritisci članova ogranka Fondacije iz Srbije koji su direktnim akcijama i dezinformacijama uspjeli da onemoguće stvaranje Wikipedije na crnogorskom. Tada je zabilježeno i više hakerskih napada na Montenegrowiki iz Srbije.
Kako je prije četiri godine, u vrijeme kreiranja testne wiki stranice za Crnu Goru, rekao Duško Mihailović, novinar i autor prvog blog servisa kod nas (www.blogovanje.com), Crna Gora je odavno zaslužila svoju verziju Wikipedije. Činjenica da je povratila nezavisnost, tu potrebu izdigla je na viši nivo.
- Zapravo smatram da je sopstvena verzija Wikipedije u današnje vrijeme informacionog društva jednostavno imperativ. Wikipedija je izvor informacija kojem se okreću stotine hiljada, pa i milioni, ljudi širom svijeta kada traže podatke o nekoj državi, gradu, terminu... bilo čemu. Godinama su ljudi na Internetu informacije o Crnoj Gori mogli naći na engleskoj, srpskoj i hrvatskoj Wikipediji, a te informacije, često neprecizne i netačne, u većini slučajeva nijesu u nju upisivali ljudi iz Crne Gore - kazao je tada Mihailović.
Iako je Wikipedija neakademski projekat, začetnici tadašnje verzije crnogorske wiki stranice su bili mišljenja da bi zbog ogromnog društvenog značaja koji ta online enciklopedija ima, u njeno kreiranje trebalo da se uključe i crnogorski akademski krugovi kako bi joj svojim djelovanjem dali na kvalitetu.
Danas na globalnoj mreži ne postoji ni testa, ni bilo koja druga verzija Wikipedije za Crnu Goru.
D.K.
Marko ĆIPOVIĆ
Sta Vi mislite mladi gospodine, kako se dolazi do "oficijelne" wiki? G. Djukanovic im se obrati licno? Politichki? Akademski?:DQuote:
Originally Posted by Rave92
Obzirom da se tako gotovanski razmishlja, ochigledno da je rezultat koji jeste jedini moguc = nula. :)
Vama je najvaznija engleska wiki, a vise info i jako bitnih podataka o CG, o kojima se bash nista ne govori u CG, postoji na drugim stranim wikipedijama.
Sto se tice laznih ili netacnih info na wikipedijama... o tome se zna dosta, diskutuje se, reaguje se, ali se ne polazi iz pozicije ocekivanja - oficijelnog reagovanja Ministara i Akademika. ;)
Kako gotovanski ocekuju da im volonteri serviraju nesto sto ocekuju po navici... Tako ce se i nacekati Crnogoraca koji ce opet pokusati ono sto je bilo pokrenuto.
Do tada.. Da cekamo i mi ostali.
Hvala Lepo
Gospodjo, dobijanje wikipedija je u toku, mozes da vidis na prvoj stranici. Problem je ISO kod, a oko ISO koda se bavi drzava, a ne pojedinci. Na kojim to Wikipedijama ima vise informacija o CG nego na engleskoj? To me bas interesuje, jer imas neke druge informacije. Dok cekas, ne bi bilo lose da se doprinese malo tim clancima o CG?
Pa cekajte da Vam se servira... Mana from heaven....;)
CG Enciklopedija i wiki. :D
Potrazite pa nadjite kad vam se drzava pozabavi sa ISO kodom. Meni drzava CG nije trebala da uradi nista.Ne postoji samo wiki na netu. Trazila info i ispravljala razne enciklopedije i wiki na drugim jezicima, prevodila, i nalazila sama, upisivala sama. Nije tesko. Ja navijam za vas i znam da cete posle toliko godina biti spremni da doprinesete na najbolji nacin (uz pomoc drzave jel'te). ;)
Od mene doprinosa dovoljno.
Hvala Lepo
Ti ako znas kako drugacije doci do ISO koda, samo reci :). Ne treba ni meni drzava nista da radi, ali ISO kodom se ne bavim ja niti mogu. Ja uredjujem clanke o CG na Eng. Wiki. tako da mi ne trebaju lekcije i sl. kako samo cekamo.
Nema na cemu.
hvala na trudu Rave92...
Quote:
Originally Posted by Rave92
Naravno, hvala na trudu i od mene. Lekcije su bile iz mog iskustva samo za mene, jer svako na svojim uchi. :D Zato sam iz iskustva znala da sam odgovorila na pitanje da bi bilo identichno odbaceno. Iskustvo sa nasim narodom je chudo. :D
Samo nastavite, ja cu navijam kao i g. Pirun. ;)
Hvala Lepo
Kako nam se srpska wiki piški po istoriji to je urnebes.
Pogledajte o crnogorskoj kapi.
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A6...B0%D0%BF%D0%B0
4S na kapi je uvedeno 1918. godine, ne postoji nikakav istorisjki dokaz da je 4S na crnogroskoj kapi postojalo prije 1918.
A na srpskoj wiki sve to ukriveno.
A desetine stranaca su opisivale crnogorsku kapu prije 1918.
CRNOGORSKA KAPA, BOKELjI I HERCEGOVCI SU KRV PROLIJEVALI ZA NjU ..
Nije to ništa, pazi ovo -
Očigledno ideja wikipedije nije za svakoga. :)Quote:
Ideja o Crnogorcima kao posebnoj naciji prvi put se javila posle Drugog svetskog rata, kao plansko rasrbljavanje Crne Gore koje se sistematski sprovodi od 1945 godine do danas i zbog toga jedan dio Crnogoraca ne prihvata činjenicu da su dio srpskog naroda a doprinos tome daju mediji koji falsifikuju istoriju kao i udžbenici u školama i pojedini prorežimski intelektualci.
Quote:
Originally Posted by Ćipur
Kakvi su Srbi greotice cime se oni bave.:cool:
:burp:Quote:
Ideja o Crnogorcima kao posebnoj naciji prvi put se javila posle Drugog svetskog rata, kao plansko rasrbljavanje Crne Gore koje se sistematski sprovodi od 1945 godine do danas i zbog toga jedan dio Crnogoraca ne prihvata činjenicu da su dio srpskog naroda a doprinos tome daju mediji koji falsifikuju istoriju kao i udžbenici u školama i pojedini prorežimski intelektualci.
i jos neko pita sta ce nam wikipedia na crnogorskom?
Na crnogorskom jeziku još nema Wikipedije, a ima na nepostojećem srpskohrvatskom. Kako to? Govornici crnogorskog jezika, kojom se riznicom znanja služite, kad vaše nemate? Zašto je ne napravite?
Kojom se služite, iskreno? Wikipedijom na srpskom? Na engleskom? Na hrvatskom? Na srpskohrvatskom? Na bošnjačkom? Na lakom engleskom? Na latinskom? Na nekom drugom?
ovaj august je gori od Vesneeee...
Srpski, idemo dalje....
Pokušavano je nekoliko puta, ali Wiki nije dozvoljavao. Treba pokrenuti inicijativu ponovo.
koji god a da razumijem, srp ako ima, ako ne, ital, alo nema ni to engl. etoo
ovi su na godišnji evo 3 godine...
Institute for Standardization of Montenegro
VII Omladinske 28
ME-81000 Podgorica
Tel: +382 20 227 108
Fax: +382 20 227 138
E-mail: [email protected]
Web: www.isme.me
About ISME
The Institute for Standardization of Montenegro (ISME), as a National Standardization Body, was established on April 2007 according to the Decree passed by the Government of Montenegro. The Law on Standardization was adopted in February 2008 and is in line with the WTO/TBT Code of Good Practice for the Preparation, Adoption and Application of Standards.
ISME has been a correspondent member of ISO since 1 July 2007; an associate member of the IEC since 1 January 2009 and an affiliate member of CEN since 1 July 2008. Application for the status of CENELEC affiliate member is currently under way.
hahahaha:DQuote:
Originally Posted by Pirun
Politichki profilisano pritisnuti odmor.:D
Nista sem jednostavno da se profesionalno osmisli i krene bez onih koji to nece. :D
Evo bash razmishljam o tome...;)
Ima li zainteresovanih za ucesce u jednom CG projektu u ovom kontekstu? Mozda i bolji od wiki?;)
Hvala Lepo
hahahahaha :D
Crnogorci ustaju kad treba da ruse, da kritikuju, ali da urade nesto korisno za zajednicu i za buduca pokljoljenja.. ih...:D
Odmorite... :D
Hvala Lepo
http://www.causes.com/causes/464136
Hvala Lepo
Ima li kakvih novosti o Crnogorskoj Enciklopediji i bazi podataka koja postoji (a koju ne mogu dobiti iako ....)?
p.s. Valjda bih trebala da budem obavijestena prva o tome... To oko korektnosti.
Nažalost, propao je server i uništen je projekat, kao što je bilo najavljeno na vijestima. Dugo nijesmo imali dobru alternativu, ali nakon skoro 10 godina, imamo dobru alternativu koja neće biti ugašena niti uništena.
Započet je novi projekat pod imenom "MontenegroWiki" kojim možete smatrati kao duhovni nasljednik Crnogorske Enciklopedije.
Možete se pridružiti projektu na sljedećoj adresi: http://www.montenegrowiki.me
Sve receno i deset godina kasnije, ni makac.Quote:
Originally Posted by Rave92
stvarno poslije svih ovih godina od vas isto pa isto... nije istina da se mnogi nijesu opučili i opučaju se godinama radeći i gradeći i boreći se bez nadoknade za svoju domovinu i preko wikipedije i drugih načina. ali dajte biti malo realni: nema nas koliko ima drugih brojčano. svaka generacija mora da se obnovi ipak i da se panjati zamijene. no danas je FB važniji od Wiki pa je to problem mali. i nit blizu nas nema pa se ne možemo takmičiti sa brojem ljudi koji znaju čim recimo ja promijenim jezik ili dodam nešto na englesku wiki. da li vi mislite da je Jamajka pravedno zastupljena u engleskoj wikipediji? mislite li da ih tone studenata u Britaniji i Americi puštaju da se čuje njihovo gledište? ovo su samo neki od problema wiki modela baziranog na tzv jezicima. no dolazimo do jedinog razloga zašto Crna Gora nema svoje digitalno ja a to su ljudi iz crnogorskog državnog aparata koji su izdajom, neradom i aljkavošću onemogućili progres i emancipaciju crnogorske digitalne kulture.
ponavljam ima nas dovoljno i radi se neprestano ali ne može se danas kaubojsi više. imamo akademije, državni aparat, institucije, pojedince koji su plaćeni da NE rade. nemamo svoj ISO šifru za jezik a bez toga zaludu vam wiki na engleskom. ne mogu male nacije poput naše bez pomoći države održavati digitalnu kulturu. prije neku godinu oni su hiljade eura dali nacrtima a Montenegrina.net nit centa. stvarno bez ikakvog rezona osim namjerno onemogućiti ikakav fin rad. Srbija plaća ljude da rade svoj posao i oni ga rade za dobit svoje nacije. svaka njima čast. moja domovina plaća festivale a uništava kulturu. a digitalno je isto što i štamparija nekad.
ima još jedan način. skupiti ogromne novce i napraviti malu armiju za wiki... ali tu treba novca ili ideologije. ili obadvoje. no opet bez ISO i svojeg digitalnog ja igramo se samo a ja sam ipak ovu skasku vidio previše putaH...
Danas je crnogorski jezik dobio svoj kod tako da je prestao formalni razlog nepostojanja ove sveznajuce i uveliko neprecizne riznice informacija na našem jeziku. Šta je sledeći korak?
Vijesti
Vašington: Odobren međunarodni kod za crnogorski jezik
CDM
Vašington priznao crnogorski jezik, oznaka CNR
------------------
Da se podsjetimo par vijesti od prije pola godine...
Blic
AMERIČKI HLADAN TUŠ ZA PODGORICU "Crnogorski jezik NE POSTOJI, to je SRPSKI"
Sputnik
Śedi, jedan! „Crnogorski jezik“ dobio šamar koji je najmanje očekivao
Strašno je bitno da Vašington prizna jezik...
Poslato sa kompaktne pisaće mašine
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Radi se o Ujedinjenom savjetodavnom komitetu za kodifikaciju jezika, međunarodnoj instituciji sa sjedištem u Vašingtonu.Quote:
Originally Posted by Bugi
Ajd sa srecom, pa da ucimo kako su italijanski fasisti bili nasi oslobodioci :D
ili da ucimo kako su nas srpski okupatori oslobadjali od nas samih , nije ni ta istorija losa zar ne
UhhhhQuote:
Originally Posted by ovizionizi
Primijetio sam jedan fenomen citajuci komentare po crnogorskim portalima.
Svaka vijest koja ima veze sa priblizavanjem Crne Gore Zapadu i usvajanjem njihovih normi i standarda, ili vijest o crnogorskom jeziku (ili ne daj boze crkvi), bilo kakav tekst o Crnogorcima kao posebnoj naciji se dozivljava i komentarise kao unijacenje na djelu, prodaja vjere i slicne gluposti.
Iskreno ne kapiram sta je problem. Kad vadis licna dokumenta pitaju te hoces li ista na latinici ili cirilici, imas pravo da svoj jezik zoves kako zelis (crnogorski, srpski..... kako ti je volja), na zastavi je krst itd. I sve je to ok i ja nemam problem sa tim.
Sta je u stvari problem, molio bih neke od Srba sa foruma da mi objasne?
Jel to sto Crnogorci postoje problem, sto ja i veci dio pravoslavnog zivlja u Crnoj Gori nijesmo Srbi vec Crnogorci? Jel problem sto ja imam pravo da moj jezik zovem crnogorski? Ako meni ne smeta sto Ovizi prica srpskim sto bi njemu smetalo sto ja pricam crnogorskim. Istim jezikom pricamo, naravno, samo ga svako zove kako mu je volja. Nekad bio jedan naziv jezika za 4 sadasnje drzave, a posto nema dogovora o zajednickom nazivu, svaka ga je nazvala po imenu drzave.
U Crnoj Gori, za razliku od Hrvatske i Srbije, moze svako jezik zvati kako zeli. Zasto neko smatra da ima pravo da meni uskrati da ga zovem crnogorskim i zeli da nametne njemu prihvatljiv naziv - srpski?
Ovo oko "unijacenja"... Sta treba da se uradi da bi takvi likovi "skalali"? Da izjednacimo saradnike fasista Chetnike sa partizanima? Da im damo pravo spomenice? Da ne kazemo da je sramota sto je SPC proglasila za svece popa šiljka i popa macu i da pricamo o Stepincu a da ova prva dva ne pominjemo? Zabolje me za Stepinca, ali ova prva dva su klala po Crnoj Gori.
Vise puta postavljani link u kom glumac Misa Janketic prica o zlocinu popa mace nad njegovom porodicom.
https://m.youtube.com/watch?v=gVQyWr8FyDM
Treba da kazemo da jeste pop maca svetac da bi Srbi bili zadovoljni??
Sent from my SM-J320F using Tapatalk
Jezik je isti neki staroslovenski i donijeli smo ga kad smo dosli na ove prostore, a svako prisvajanje i nazivanje po svom narodu daje isto pravo i ostalima koji ga koriste.
Umije li neko da mi kaže, ali nepristrasno, zašto se u Jugoslaviji jezik nije zvao jugoslovenski? Kad su ljudi prihvatili da budu nove nacije, zašto nisu prihvatili da pričaju novi jezik? To bi nam riješilo i ovu priču danas vrlo lako. Mislim, priča je riješena, ali malo nakaradno da se ne lažemo.
Pretpostavljam da je razlog taj sto bi se ljutili Slovenci i Makesonci jer bi ispalo da oni samo ne pricaju jezikom sa nazivom drzave u kojoj zive, odnosno bili bi manji Jugosloveni od ostalih sto je za njih bilo neprihvatljivo. Hebi ga, realnost tog vremenaQuote:
Originally Posted by LostInHollywood
Sent from my SM-J320F using Tapatalk
Ma... Svejedno smo ga trebali nazvat jugoslovenski, sa 6+ dijalekata. Ni jug Italije se ne razumije sa sjeverom ako svako priča lokalnim dijalektom. No dobro, komplikovani Balkan, ka' i vazda.
zvanicno je nastao 1954 Novosadskim sporazumom, i to da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik, da je ravnopravna i ijekavica i ekavica, cirilica i latinica itd...Quote:
Originally Posted by kimmi
on je bio zvanican jezik kao jos i makedonski i slovenacki.
tu su ucestvovali knjizevnici i lingvisti iz Hrvatske i Srbije , kao i Matica srpska i Matica Hrvatska. mi naravno kao i uvijek poslije 1918 godine se oko nicega nismo pitali.
prije toga je zvanicno bio jezik srpsko-hrvatski-slovenski u Kraljevini SHS.
inace temelj za taj jezik je donijet vec 1850 godine dogovorom srpskih i hrvatskih knjizevnika a potpisali su ga Karadzic i Mazuranic u Becu. posto su vidjeli da je to isti jezik i da je glupo da prave vise jezika nego su odabrali da to bude stokavsko narijecje i ijekavica kao zvanicno pismo.