Pomenuta je jos 23.4. Nego nisi ispratio.
Printable View
Pomenuta je jos 23.4. Nego nisi ispratio.
Postoji li bankarski ombudsman?
Znam da je ranije bio neki Kalac, ali da mu je istekao mandat... je li dobio nasljednika i kako ga kontaktirati?
Ne postoji više. Sad je te nadležnosti preuzela cbcg.
Moguce, mislio sam da se pominjala ona druga aplikacija, za potvrdu online trgovine...Quote:
Originally Posted by hercules
Moze li (i zasto ne) da se te online trgovine potvrduju iz same 'Klik' aplikacije?
Mora li (i zasto) da bude odvojena aplikacija koja ima jednu jedinu namjenu?
Ne.Quote:
Originally Posted by Fidel Castro
Jer ne placa svako ebanking kao uslugu ili je nema u paketu. Jer ljudi ne zele.
Jer ti Visa i Mastercard traze da to bude odvojeno rjesenje koje nije uslovljeno koriscenjem dodatne usluge banke.
Jer je komplikovano dodatno ako izgubis kredencijale za e/m banking.
Ok. A kako i koga tacno da kontaktiram i u kojoj formi?Quote:
Originally Posted by NHM
Jer imam prituzbu na rad jedne banke i njenih sluzbenika... na stranu njihova (ne)ljubaznost, imam sve crno na bijelo, sto sam i koliko platio, ali oni to ne priznaju. Nego da ne duzim, zanima me kome to mogu da prijavim i kad mogu da ocekujem odgovor, jer mi se nesto ne parnici a kristalno je cista situacija?
Prigovor se može uputiti:
u pisanoj formi na adresu: Centralna banka Crne Gore, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, 81000 Podgorica
putem mejla: [email protected]
Zahtjev za sprovođenje postupka nadzora
preko aplikacije Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača (na sajtu www.potrosac.me)
Za informacije o svojim pravima, klijenti kreditnih institucija ili korisnici finasijskih usluga mogu kontaktirati Centralnu banku Crne Gore putem telefona: 020 480 248 i 020 664 549.
Mislim da je za NLB jedina opcija da nemas ebanking ako imas onu 'gift' karticu.Quote:
Originally Posted by hercules
Sve druge opcije (otvaranje tekuceg racuna) automatski podrazumijeva i koriscenje e-banking ili makar "osnovnog" dijela istog (vec smo utvrdili razliku).
Pa kao sto su napravili vise "verzija" Klik-a, zavisno od toga koliko placas, mogli su napravit' i verziju samo za odobravanje online kupovine. Na taj nacin bi svi morali samo jednu aplikaciju da imaju a oni koji placaju svakako e-banking bi imali sve na jednom mjestu, bez potrebe za dodatnom aplikacijom koja ima jednu prilicno glupu namjenu (glupu jer je do sad sve rjesavano i bez nje).
Sto se tice gubitka kredencijala... ne smatram da je validan jer bi isto rezonovanje onda moglo da se upotrebi i za jednu i za drugu aplikaciju kao i za bilo koju platofrmu gdje moras da znas user/pass. Cak ti za klik pored pin-a imas i dodatni duzi pin u slucaju da zaboravis ovaj prvi...
Quote:
Originally Posted by Fidel Castro
Pa i napravili su verziju samo za odobravanje online kupovine. Ima bas aplikacija za to.
Treba maticni da znas, broj telefona koji si regostrovao u banku da ti je dostupan i pin kod. Dakle nista ne moras da potpisujes
E/M banking podrazumijeva potpisivanje ugovora/pristupnice. Odobravanje transakcija ne.
Razvoj aplikacije kosta podosta para. Hipotekarna je za Apple pay platila razvoj i integraciju oko 400.000 eura.
Minimun minimuma digitalni novcanik za Android i Apple svaku banku kosta od 300 do 500 hiljada.
Svaka cast na istrajnosti da ostanes tamo dje stalno nalazis zamjerke i propuste banke.
Nije nikakva istrajnost u pitanju vec nedostatak bolje (ili pak ikakve) alternative.
Kod nas su skoro sve banke iste, slicna prica kao i za mobilne operatere, internet provajdere i mnoge druge stvari.
https://munirachowdhury.files.wordpr...iphy.gif?w=740
Od 10 banaka bas nijedna da ne odgovara… Pa mala je vjerovatnoca. Kod operatera i da razumijem, samo 3 ih ima.
Kad te vec toliko smetaju dvije aplikacije, imas banaka kod kojih te vodi na sajt dje ukucavas SMS kod. Ne treba nikakva aplikacija. Kad kazem banaka, mislim da ih je vise od dvije.
Ja se ne bih toliko patio definitivno tj ako mi se u neku kafanu ne svidja hrana i usluga nakon dva izleta nema potrebe opet treci put da idem sebi da dokazujem da sam u pravu. Naravno svi smo razliciti i u tome je car.
Sto se same teme, jedna fina vijest
https://bankar.me/2024/05/06/crna-go...eurima-sepa-i/
Zapad Banka vidim sa je napravila Zapad Secure za autentifikaciju Online kupovine.Quote:
Originally Posted by hercules
E sada, zašto bi ovo koristio pored SMS?
Poslato sa Ultra Fold5 pisaće mašine
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Zato sto SMS-a uskoro nece bit'.Quote:
Originally Posted by Bugi
Ne pratis radnju sto bi rekao drug hercules :)
Biće, jer konkretno sam ovo isto upitao Zapad Banku i naveo da koristio Nokia 3310 te da nemam mogućnost da instaliram aplikaciju.
Oni su rekli da onda ostajem na stari sistem autentifikacije.
Kao što nisi obavezan da imaš telefon da bi platio parking, nisi obavezan da imaš smartphone da bi koristio račun u banci.
Poslato sa Ultra Fold5 pisaće mašine
............ Ż\_(ツ )_/Ż............
Inače primijetio sam da kad sa telefona plaćam moram TAN 3x za jedan nalog (il da sam na sms, bilo bi 3x sms) a na komp samo jednom…. Tj kad se ulogujes…
Sent from my iPhone using Tapatalk
Po tom rezonu ne bi trebao ni da si u obavezi da imas mobilni uopste (pa ni Nokiju) te samim tim ni SMS autentifikaciju nego da istu odobravas dimnim signalima :)Quote:
Originally Posted by Bugi
Ne znam, mislim da bi tu moglo da se udje mnogo dublje u problematiku ali kod nas malo ko ista preispituje pa sve to prolazi glat, dok god je kolac dovoljno velik da svako ko se pita moze da uzme po fino parce.
Ti isti si pisao ovdje o labavom PSD2 rješenju atentifikacije i postavljaš ovo pitanje? Znaš i sam odgovore ali je merak maltretirat banku ili nešto drugo u pitanju nije ni bitno.Quote:
Originally Posted by Bugi
Ukratko: zbog regultive koju je propisala Centralna banka.
Ovom zadnjom rečenicom već pokušavaš zamjenu teza. Korišćenje računa i online plaćanje nije ista stvar, to znaš i sam.Quote:
Originally Posted by Bugi
Račun možeš da koristiš i bez telefona nokie 3310 u konkretnom slučaju, dovoljna je lična ili pasoš kao identifikacioni dokument i odlazak na šalter.
Za online plaćanje regulativa nameće neke stvari, a i Visa i Mastercard takođe. Za Visu i Mastercard znaš i sam da traže 3D secure i da to ne diktiraju banke.
Ako ti Zapad izađe u susret, rizikuju da popiju pofinu kaznu od regulatora, ali to je svakako njihov problem ne tvoj.
A regulativa inače za autentifikacviju kaže kombijacija 2 od 3:
Quote:
Član 7
Zahtjevi za elemente koji pripadaju kategoriji znanja
(1) Pružalac platnih usluga dužan je da uspostavi mjere za ublažavanje rizika da neovlašćena lica neposredno ili preko drugih lica otkriju elemente za pouzdanu provjeru autentičnosti klijenta, koji pripadaju kategoriji znanja.
(2) Pri upotrebi elemenata iz stava 1 ovog člana od strane platioca primjenjuju se mjere za ublažavanje rizika, radi sprječavanja otkrivanja tih elemenata neovlašćenim licima.
Član 8
Zahtjevi za elemente koji pripadaju kategoriji posjedovanja
(1) Pružalac platnih usluga dužan je da uspostavi mjere za ublažavanje rizika upotrebe elemenata za pouzdanu provjeru autentičnosti koji pripadaju kategoriji posjedovanja od strane neovlašćenih lica.
(2) Pri upotrebi elemenata iz stava 1 ovog člana od strane platioca primjenjuju se mjere za ublažavanje rizika kojima se sprječava replikacija tih elemenata.
Član 9
Zahtjevi za uređaje i softver koji su povezani sa elementima koji pripadaju kategoriji svojstvenosti
(1) Pružalac platnih usluga dužan je da uspostavi mjere za ublažavanje rizika da neovlašćena lica otkriju elemente za pouzdanu provjeru autentičnosti klijenta koji pripadaju kategoriji svojstvenosti, koje učitavaju pristupni uređaji i softver koji su dati platiocu.
(2) Pružalac platnih usluga najmanje obezbjeđuje da pristupni uređaji i softver iz stava 1 ovog člana, imaju vrlo malu vjerovatnoću da se neovlašćeno lice greškom potvrdi kao platilac.
(3) Pri upotrebi elemenata iz stava 1 ovog člana od strane platioca, primjenjuju se mjere kojima se garantuje otpornost pristupnih uređaja i softvera na neovlašćenu upotrebu tih elemenata u slučaju pristupa tim uređajima i softveru.
Banke bi ti platile solidnu sumu para da im daš neko jednostavno rješenje za dvofaktorsku atentifikaciju i online plaćanje. Ne bi trošile stotine hiljada eura bez potrebe i komplikovale život zaposlenima i klijentima da ne moraju.Quote:
Originally Posted by Fidel Castro
Ako imaš rješenje, javi evo nas par ođe na forum možemo te spojiti sa bankama. Evo je i odluka regualtora koju treba sprovesti u djelo.
A ne može da se potpiše da se odričeš prava na naknadu štete od zloupoterbe kartice. Ne da regulator. Nego banka mora da nadoknadi ako nema uspostavljen sistem autentifikacije.
U 2023 godini prevare sa karticama su iznosile tričavih 33 milijarde eura.
Kad smo vec kod tih prevara (iako ima prikladnija tema al' samo kratko), sto se desava prilikom istih?
Recimo ona prilicno popularna kod nas, gdje se salje ocajan 'phishing' sajt Poste CG da se ukucaju podaci kartice kako bi se prodavcu platilo za neki artikal sa oglasa...
Znaci neka informaticni nepismena budala ukuca svoje podatke kartice, Abdulu iz Lagosa stignu podaci i on isprazni karticu na kojoj je bilo recimo 1000e.
Sto se desava tu? Ova budalica ze zali banci a banka joj nadokadjuje stetu? Placa joj tih 1000e? A Abdula niko ne dira?
Ili to drugacije funkcionise?
Nisam bio u prilici da budem toliko glup kao mnogi pa ne znam kako to ide...
Od slučaja do slučaja. Iz prakse znam gdje je banka snosila trošak, a znam i gdje ga je klijent snosio.
Bilo je nekih pokušaja regulatora da se nametne bankama da to moraju da plaćaju pa je to odbijeno na kraju koliko me sjećanje služi.
Provjeriću sjutra dokle je sa tim mislim da je najčešće kod agencije za mirno rješavanje sporova i utvrđivanje ko je stvarno kiksao u postpuku - klijent ili banka.
Fising odavno nije Abdul iz Lagosa. Brzo ste zaboravili Aerodrome Crne Gore koji su platili 550,000 eura prevarantima, ali su uspjeli da reaguju na vrijeme. Vrlo kvalitetan fišing.
Email dobavljača hakovan, domen sa jednim slovom izmjenjen, isti font slova, perfektan engleski sve po PS-u. Ubacili se u komunikaciju i dogovarali plaćanje.
Ne pricam o sofisticiranijim napadima na precizno odabranu zrtvu.
Pricam o onim prevarama koje se desavaju svaki dan, mnogima.
Iako su te prevare koje ti pominjes mnogo vece pojedinacno, opet vjerujem da cine mali dio od ukupne stete uslijed svih prevara.
Inace ne znam kako moze banka da kiksa ako je klijent taj koji u vecini slucajeva upise svoje podatke ili na neki drugi nacin kompromituje sopstvenu karticu.
Pretpostavljam da je to za one slucajeve dje se nekako ukradu podaci kartice (hakovanje sajta, konobar ti ponese karticu do pos terminala i slicno), pa su ti podaci sad beskorisni jer da bi platio sa tim trebaju mu ovi kodovi i cuda.
Sent from my SM-S918B using Tapatalk
Eto vidis nismo svi isti.Quote:
Originally Posted by Fidel Castro
Ja imam e-banking ali niti po koju cijenu ne zelim i NLB Klik aplikaciju na mom telefonu. Dodanta aplikacija za potvrde online kupovine je upravo ono sto mi treba, samo sto bih otisao korak dalje te i dalje ostavio i SMS zajedno sa ovim.
Kakve veze ima da li se aplikacije zove NLB Klik, NLB Blob ili sto god?Quote:
Originally Posted by beatnological
Fino napravis unutar aplikacije da zavisno od toga sto korisnik ima/placa moze da koristi i gotova stvar.
Ne kapiram izjavu "ni po koju cijenu ne zelim NLB klik".
Cekaj malo, ako ja na telefonu imam aplikaciju ckb koju zelim da koristim, a nlb takodje imam ali preko weba, sajta, elektronsko bankarstvo…zasto ja ne bih mogao tako da koristim usluge dvije banke? Na nacin sto ce mi stizati sms poruke za koje smatram da su dovoljan nivo zastite. Zasto bi me neko uslovljavao instaliranjem aplikacije na telefonu?
Nije bitno da li ti smatraš da li je sms dovoljan, zakon kaže da nije.
Ckb je drugi fatkor riješila pomoću ePINa koji će se dodavat na jednokratni kod.