Diamantska planeta koja je bila zvijezda.
http://www.youtube.com/watch?v=ylGwsIIyZf0
Printable View
Diamantska planeta koja je bila zvijezda.
http://www.youtube.com/watch?v=ylGwsIIyZf0
Nova Hablova fotografija poznate maglice Prsten (M57 ili NGC 6720)
http://imgsrc.hubblesite.org/hu/db/i...-hires_jpg.jpg
Malo detalja o gornjoj maglini.
http://www.youtube.com/watch?v=SzUQB1BqtYY
Funestis koliko treba Hablu da bi ovo slikao. Neđe sma čitao da se jedna lsika pravi neko određeno vrijeme?
Ova fotografija maglice je bila relativno kratka expozicija, možda nekoliko sati pod različitim monohromatskim filterima (nekoliko sati za svaki filter) pa onda komponirano u jednu sliku. Sve ukupno možda 1 ili 2 dana.Quote:
Originally Posted by Bugi
S druge strane gornja slika koja sadrži na hiljade galaksija (nekoliko postova iznad) je urađena expozicijom koja je trajala preko 100 dana.
Trik da se otprilike odredi dužina expozicije (mada ne za svaku fotografiju, sve zavisi od upotrebljenih filtera i količine prašine u pozadini) je da se pogleda koliko je galaksija vidljivo u pozadini. Što je više galaksija vidljivo to je expozicija duža.
Primjeri su ove dvije fotografije koje sadrže dosta galaksija u pozadini (galaksije su male duguljaste maglinice u pozadini):
http://www.spacetelescope.org/static.../heic1018a.jpghttp://www.nasa.gov/images/content/7..._full_full.jpg
Iduća supernova?
http://www.slate.com/blogs/bad_astro...supernova.html
https://www.youtube.com/watch?v=d1-bA9nvV6g
Zanimljiv podatak iz videa (kojeg ja lično nisam znao), zašto zvijezde druge generacije nemaju gvožđa u svom spektru (vidi video).
naidjoh danas na ovu sliku. ovo za zemlju i europu je ok, ali za titan? totalni fail? vjerovatno su pomiješali vodu i metan?
http://annesastronomynews.com/wp-con...n-to-scale.jpg
Nisu falili, Objekti vanjskog sunčevog sistema imaju malo onoga što mi zovemo čvrstim materijalom (spojevi silicijuma, gvožđe ili aluminijum), Poslje Jupiterove orbite ti materijali postaju rijetki. ovo zbog toga što se u ranom Sunčevom sistemu desilo raslojavanje materijala gdje su teži elementi (poput silicijuma i gvožđa) ostali bliže zvjezdi dok su lakši elementi poput kiseonika, ugljenika, vodonika bili otpuhnuti sunčanim vjetrom u vanjski sunčev sistem.Quote:
Originally Posted by stanko
To se jasno vidi kada se usporede gustine planeta od Merkura prema vani, Merkur je gvozdeni planet i kako se ide prema vanjskom djelu sistema gustina naglo opada sa Saturnom i uranskim planetama koji jedva da imaju gustinu tekuće vode. Saturn na primer ima i manju gustinu nego voda i teoretski bi plivao u nekom ogromnom oceanu, a Uran i Neptun su u stvari vodeni planeti.
Jedina anomalija u ovome je planet Zemlja koji ima preveliku gustinu za svoj položaj ali to je u stvari posljedica sudara primordijalne Zemlje i Thea-e tokom ranog razdoblja formiranja kada je stvoren Mjesec. Tokom sudara veći dio materijala našeh planeta je otpuhnut u svemir ogoljevajući gustu jezgru. od tog materijala je kasnije nastao Mjesec. Kada se kombinuje gustina Zemlje i Mjeseca dobiva se vrijednost gustine koja odgovara poziciji naše planete u sunčevom sistemu.
S druge strane Titan je skroz na skroz vodeni planet sa vrlo malo težih elemenata (poput silicijuma ili gvožđa). Na totanu vodeni led ima ulogu stjenja a metan je posljedica reakcije vodonika i ugljenika pod dejstvom ultravioletnog svjetla sa Sunca tako da ga u suštini nema mnogo i to samo na površini. Metan je nastao kasnije geološki, akumulirajući se kroz eone.
Titan je vodeni objekat, džinovsko kometsko tjelo koje se sastoji najvećim djelom od vode, sa malo primjesa tvari koje mi shvatamo za čvrste dok je metan tek mali procenat cjelokupne mase (poput vode na Zemlji).
nisam znao za te detalje. ali zar nisu falili makar kad je riječ "liquid" u pitanju? sva ta voda na titanu sigurno nije u tečnom obliku?
ipak nisu ni tu falili :) sad vidim na vikipediji :)
nevjerovatno mi je kako uspiju ovako detaljno da saznaju strukturu
http://upload.wikimedia.org/wikipedi...poster.svg.png
Dinamika raslojavanja pod dejstvom gravitacije, temperature i hidrostatskog pritiska proisteklog iz jačine gravitacije.Quote:
Originally Posted by stanko
Preko gustine objekta znaju otprilike i njegov sastav (gustinu pronalaze proračinom prečnika i jačine gravitacionog polja koje se dobija posmatranjem orbite tjela oko Saturna (kroz Keplerove zaskone kretanja i Njutnov zakon gravitacije) i mjerenjem prolascima Cassini sonde, prečnik je izmjeren radarski sa iste sonde). Takođe sastav se može dodatno precizirati i položajem objekta u Sunčevom sistemu (koji se mjenja udaljenošću od Sunca prema predvidljivoj skali) i takođe i činjenicom da je Sunčev sistem silicijumski sistem (za razliku od recimo karbonskih sistema koji su nešto rjeđi u svemiru).
Iz toga se može izraditi model strukture takvog objekta uzimajući u obzir hidrostatski pritisak na pojedinim dubinama i temperaturu (koja nastaje trenjem pod uticajem plimskih sila sa Saturna) i kako se pojedini materijali ponašaju pod tim uticajem. Tako se može dosta precizno izraditi dubinsko raslojavanje takvog objekta kako teški elementi padaju u jezgru a lakši isplivavaju na površinu tokom formiranja.
Materijali se ponašaju konsistentno pod uticajem pritiska i temperature (mjenjajući kvalitetu, agregatno stanje, kristalnu strukturu itd) tako da nije teško predvidjeti okvirno kako izgleda unutrašnjost nekog masivnog objekta.
hvala! :)
Vise na> http://static.astronomija.co.rs/kale...na_sekunda.htmQuote:
Iako mi to ne primećujemo, tzv. građansko vreme[1] se povremeno podešava jednosekundnim priraštajima, da bi se time osiguralo da razlika između jednoobrazne vremenske skale definisane atomskim časovnicima (TAI[2]) i perioda Zemljine rotacije nikada ne pređe više od 0,9 sekundi. Koordinisano univerzalno vreme (UTC[3]), atomsko vreme, predstavlja tu podešenu vremensku skalu i čini osnov našeg svakodnevnog građanskog vremena.
http://www.slate.com/blogs/bad_astro...of_a_moon.html
Ovaj članak je jako zanimljiv jer daje uvid u način formiranja planeta Sunčevog Sistema. Esencijalno isti proces je na djelu i upravo se odvija pred našim očima (kamerama).
Evo još malo podataka:
Link sa videom: http://video.newsbeatsocial.com/watch/0_e4t3bbx9
http://www.independent.co.uk/news/sc...n-9263853.html
http://timesofindia.indiatimes.com/h...w/33825175.cms
I još jedan video.
https://www.youtube.com/watch?v=3yZYlLwpTSU
http://www.360cities.net/image/mars-....63,-4.98,85.0
Ne znam dje cu stavit ovo i pitat: da mi objasni neko odakle ova refleksija na povrsini Marsa okolo Rovera? Sa kamere da bi se vidio rover ili sto?
Quote:
Originally Posted by RotfLmaOmGg
Nisam siguran ali ako je pozadina neba realna (a ne ufotošopovana) onda se radilo o dosta dugoj ekspoziciji pa je onda i refleksija laka za objasniti. Radi se o refleksiji svjetlosti sa zvijezda i Marsovih mjeseca.
Zanimljiva je aberacija prema rubovima fotografije, očigledno da kamera nije baš vrhunske kvalitete...
To i ja pomislih nego mi bi malo nerealno da moze bas tolika svjetlost biti samo od zvijezda. Cool.
Ovo kad se krivi? Pa mislim da je do sastava a ne do kamere. Kad zumiras do kraja to nestaje. A kad oduzmiras(?) onda se pojavi do sredine fotke. :)
Tek sam sada primjetio da je ovo rotirajuća panorama.Quote:
Originally Posted by RotfLmaOmGg
I jasno je da se radi o montaži. Ovo je uslikano preko dana a nebo je samo nakalemljeno.
Naučnici tvrde da nema razloga za strah
JATO ZVEZDA JURI KA ZEMLJI: Približavaju se brzinom od 3 miliona kilometara na sat!
Planeta 13:15, 04.05.2014.
Autor: Foto: Reuters
Astronomi nisu sigurni zašto je ovo zvezdano jato, nazvano HVCG-1, izbačeno toliko velikom brzinom
http://images3.kurir-info.rs/slika-6...642-230888.jpg
Ipak, kako tvrde naučnici nema razloga za strah jer ovo jato neće udariti u planetu Zemlju već će otploviti kroz prazninu između galaksija.
S druge strane astronomi nisu sigurni zašto je izbačeno toliko velikom brzinom. Jedna mogućnost je, tvrde naučnici, da je galaksija imala dve super masivne crne rupe u svom jezgru kojima su se zvezde previše približile. Crne rupe su potom izbacile ovo jato poput praćke.
Te crne rupe stvorene su pre mnogo godina sudarom dve galaksije koje su se spojile u jednu. A ista sudbina očekuje i Mlečni put kada se sudari s Andromedom.
HVCG-1 su otkrili astronomi koji proučavaju galaksiju i u početku su mislili da je njihova brzina rezultat neke greške. Oni već godinama prate galaksiju M87 i prostor oko nje, dok računar analizira podatke jata i potom šalje uzbunu astronomima ako su podaci neobični.
Međutim, istraživači su prilično iznenađeni kada su otkrili da njihovo poslednje otkriće zapravo nije greška.
"Astronomi su i ranije nailazili na odbegle zvezde, ali ovo je prvi put da smo naišli na celo jato", rekao je Nelson Caldvel iz Centra za astrofiziku.
(Dnevnik.hr)
http://www.kurir-info.rs/jato-zvezda...clanak-1350811
Los snimak al je stvarno prejako :D
https://www.youtube.com/watch?v=Rh_l7cMrHrk
Jupiterova crvena pjega se smanjuje.
http://www.slate.com/content/dam/sla...l-original.jpg
Detalji o ovome na idućem linku:
http://www.slate.com/blogs/bad_astro...g_smaller.html
I 2 kratka videa na tu temu:
https://www.youtube.com/watch?v=Hf8b5Djra7U
https://www.youtube.com/watch?v=te0nLaxGl0A
Veoma zanimljiv i veoma značajan napredak u teoretskoj razradi crvotočina (wormhole).
http://www.newscientist.com/article/...r#.U4EYNfmSwYl
Izvadak iz teksta:
Quote:
Butcher cautions that a lot more work is needed to confirm that other parts of the wormhole besides the centre remain open long enough for light to make it all the way through. He also needs to work out whether a pulse large enough to transmit meaningful information could sneak through the slowly collapsing throat. And, of course, we are a long way off translating the theoretical equations into a physical object.
"Does this mean we have the technology for building a wormhole?" asks Matt Visser at the Victoria University of Wellington in New Zealand. "The answer is still no." Still, he is intrigued by Butcher's work. "From a physics perspective, it may revitalise interest in wormholes."
http://www.kurir-info.rs/otkrice-vek...-clanak-803581
Funestise, može li se ovome vjerovati ? :)
Malo su čini mi se izdramatizovali tekst i bombastično ga predstavili. Postoji hipoteza o više svemira odavno međutim tu hipotezu je jako teško dokazati. Ovo sa mikrovalnim zračenjem odavno je poznato, međutim mnogi naičnici misle da se radi o posljedici doplerovog efekta a ne gravitacionom uticaju susjednog svemira, s druge strane posve je opravdano (međutim, ponavljam da nema sigurnih dokaza) smatrati i da se radi o posljedici uticaja susjednog svemira.Quote:
Originally Posted by mneonly
Mislim da se ovaj članak mora uzeti sa zrncem soli. Velika tvrdnja zahtijeva i veliki dokaz, rekao je svojevremeno Karl Sagan. Treba pronaći originalni članak iz kojega je ovaj izveden ili originalni naučni rad. Na žalost nema nikakvih referenci u samom članku. Moje lično mišljenje je da su uzeli svoje informacije sa više mjesta, to sve sastavili u tekst i malo izdramatizovali da zvuči zanimljivije.
Naziv Otkriće Vijeka je težak za odbraniti i odmah navodi racionalnog čitača da pomisli da se radi o:
http://memeorama.com/wp-content/uplo...-rage-face.jpg
Međutim ponavljam trema pronaći originalne članke iz naučnih časopisa.