Rekli su... o...

Kakva starješina - takva sva općina.
Žile se korijena drže.
Dok se starješina osvijesti, kući se zanesvijesti.
Starije jutro od večera.
Teško glavi kad rep zapovijeda.
Ko za repom pođe, taj u trnje dođe.
Gdje nema mačke, miši gospodare.
Gospodareve oči konja goje.
Što smije pop, ne smije đak.
Služba nije družba.
Tko nije služio, ne umije ni zapovijedat'.
Bolje je dobroga služiti, no rđavu zapovijedati.
U mlađega pogovora nema.
Poštuj starije, i tebe će mlađi.
Poštuj ako hoćeš da si poštovan.

Svak' od svoga.
Svak' je sebi prvi brat.
Kakvo zvono, takav glas; kakvo žito, takav klas; kakvo drvo, takav klin; kakav otac, takav sin.
Ne pada iver daleko od klade.
Ni oca da kara, ni majke da sjetuje (siroče).
Za svojima rane pored srca, a za djecom posred srca.
Tuđa majka - zla svekrva.
Svekrva - svekriva.
Kad se mater zove, nebo se otvara.
Bogu se ide kroz majčino srce.
Svakom svoja majka mila.
Majčina ljubav - djetinje veselje.
Nad majkom nema prijatelja.
Rđavoj majci djeca pastorci.
Brat brata nad jamu vodi, ali u jamu ne meće.
Ko ne ljubi svoga brata, onog tuđa biju vrata.
Brat bratu najdublje oči vadi.
Ko ne drži brata za brata, on će tuđina za gospodara (dušmanina).
Bolje s bratom bratovati, neg' s pašom pašovati.
Da je igdje brata u svijetu, da požali k'o da bi pomogao.
Prava braća bez aršina čohu dijele.
Brat je mio koje god vjere bio.
Gospodska do vrijemena a bratinska do vijeka.
Svoj svome i nehotice bratuje.
Teško ovci koja se tuđi svog krda.
Tuđa krv braću dijeli.
Najgora je ptica koja kalja svoje gnijezdo.
Svaka ptica k svome jatu.
Bliža je košulja nego li haljina.
Umre kumče - raskinu se kumstvo.
Ako smo i braća, nismo družina.

Prijatelj se u nevolji poznaje, kao zlato u vatri.
Bolje je prijatelj nablizu, neg' brat nadaleko.
Dobro je u paklu imat' prijatelja.
Ko je sebi dušmanin, kako će drugom bit' prijatelj.
Sačuvaj me, Bože, od prijatelja. Od neprijatelja ću se sam sačuvati.
Potuži se prijatelju da te požali, potuži se dušmaninu - da ti se osveti.
Ko neprijatelju oprašta, prijatelja dobija.
Svakom prijatelj - sebi dušmanin.
Ko nema dušmana, nema ni prijatelja.
U starom dušmaninu nema nova prijatelja.
Ko traži mnogo prijatelja, nahodi malo.
Drž' se nova puta i stara prijatelja.

Jedna lasta ne čini proljeće.
Sam čovjek nikud pristao.
Čovjek je sam kao dub posječen.
Ni u raju nije dobro samome.
Tuđinu se hvali a svojemu požali.
Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na čovjeka.
Gora se s gorom ne sastaje, a čovjek sa čovjekom vazda.
Nema zime dok ne padne inje; ni proljeća dok sunce ne sine; ni radosti dok ne dijeliš s kime.
Daj ti meni plačidruga, a pevidruga je lako naći.
Ako mi je brat, ma mi nije drug.
Vjeran drug je najbolji brat.
Čuvaj druga kao brata.
Teško drugu bez druga i slavuju bez luga.
S dobrijem drugom preko svijeta, a sa zlijem ni na pir.
Bolje je imati rđavu godinu nego rđava susjeda.
Teži je rđav drug neg' dug put.
Ko se u mekinje miješa, izjest' će ga svinje.
Podoban podobna traži.
Sve traži slika priliku.
S kim si, onaki si.
S kim te vide, s tijem te pišu.
Kaži mi s kim si da ti kažem ko si.
Ko se s umnim sastaje i sam uman postaje.
Ko s vukom druguje, nauči se vijati.
Uz krivo se drvo i pravo iskrivi.
Ko je sebi zao, kako će drugom biti dobar?
Bolje samost nego li zla družba.
Druzi me čuju a ja se znam.
Više vide oči nego oko.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Teško meni bez mene.

Ni prsti u ruke nisu svi jednaki.
Stotinu malijeh čini jedno veliko.
Mnogo zrna gomilu načine.
Pada Pliva u Vrbas pa izgubi svoj glas.
Svaka voda k moru ide.
Od mala malo.
U malo može biti dosta a u dosta - malo.
Mali vo uz velikog ore.
Malog hvali, a golemog tjeraj.
I velik manjeg trebuje.
Od male iskre velik oganj.
Maloj peći malo drva dosta.
Dva lješnika orahu su vojska.
Dva loša ubiše Miloša.
Veća glava - više glavobolje.
Velika drveta dugo rastu ali začas padnu.
Mala sjekira veliki dub povali.
Sokolove pojedoše vrapci.
Đe velika zvona zvone, tu se mala ne čuju.
Đe veliki konji igraju, onđe malijema trbusi pucaju.
Gdje se bivoli kupaju, tu žabe crkavaju.
Kada se velike ptice pobiju, onda manjim perje leti.
U velikim rijekama se velike ribe hvataju.
Velike ribe (rijeke) male proždiru.
Na malu se ribu velika hvata.
Za malo se vele izgubi.
Veće prekreće.

Skuplja pita od tepsije

Sent from my SM-A546B using Tapatalk

Lijepo je svakome milo.
Sve je novo lijepo.
Srebrno je lijepo a pozlaćeno još ljepše.
Najljepši cvijet nikne na bunjištu.
Sve je lijepo do mjere.
Nije lijepo što je lijepo, nego što je komu drago (ugodno).
Za čim srce, za tim oči.
Kako je kom milo, tako i mislio.
Umiljato janje dvije ovce doji.
Ubavo se brašno u komšiluk prodaje.
Tuđe milo, ali svoje najmilije.
Na najmilijega je najžalije.
Od mile ruke udar ne boli.

Začuo se bat cokula, a kad se otvoriše vrata, došli su po pesnika i odvedoše ga u najstrašniju zloglasnu sobu mučenja – sobu broj 101… U ćeliju ubaciše novog pritvorenika Parsonsa, koji je optužen za misaono zločinstvo. Šta je Parsons imao da kaže sabraći zatvorenicima: ”Ljude ne strijeljaju ako nisu ništa napravili?… Razumije se da sam kriv!… Valjda ne misliš da bi Partija uhapsila nevinog čovejka?… Počeo sam govoriti u snu…’Dolje Veliki Brat!’ “

Bez srca ne ima života.
Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo.
Nije sile nad ljuvenom.
Ljubav je početak i dobra i zla.
Ljubav razlog zaslijepi.
Ljubav srama ne pozna.
Ko ljubav sije, ljubav žanje.
Što ga nije na oči, nije ga ni na srcu.
Ljubav je đavolji posao.
Čist račun, duga ljubav.
Česti cijelovi gube ljubav.
Gdje je veća milost, tu je veća žalost.
Velika ljubav, brža omraza.
Ko ne ljubi, ne mrzi; ko ne mrzi, ne ljubi.
Bolje se s junakom biti neg' s rđom ljubiti.
Ko me je lane bio, ni danas mi nije mio.
Što omilje, ne omrznu.
Ko dobrotu sije, ljubav žanje.

Što oko ne vidi, srce ne zaželi.
Šta ko želi, tome se i nada.
Nije što je, neg' što bi se htjelo.
Kakvu ko pitu želi jesti, onakve i jufke razvija.
Stvar branjena, većma je žuđena.
Slađa smokva preko plota.
Tuđa koka ćureća jaja nosi.
U tuđoj ruci uvijek komad veći.
Lasno se vjeruje štogod se želi.
Što je žuđeno, sveto je i posvećeno.
Ko hoće veće, izgubi i ono iz vreće.
Ako ne možemo kako hoćemo, a mi ćemo kako možemo.

Slađi je grijeh od meda.
Ko se ne rodi, ne pogriješi.
Nije grijeh u jelu, već u zlu djelu.
Ko posrće, i padne.
Grijeh je grijehu zametak.
Jedan grijeh rađa 100 grijeha.
Jedna šteta - 100 grijehova.
Grijeh jednoga sve selo plaća.
Grijeh najmanji - zlo je najveće.
Dvared griješi ko se grijehom hvali.
Čiji grijesi, toga i kajanje.
Stari grijeh - nova pokora.
Digni uzrok, dignut' ćeš i grijeh.

Laž je majka prevare.
U laži je puno pobratima.
Laž je slijepa, al' je lijepa.
Da je raži koliko je laži, ne bi svijet gladovao.
Bolje je pošteno sakriti, nego rđavo prikazivati.
U laži je plitko dno (kratke noge).
Gdje laž ruča, ne večera.
Ako laž i omrkne, ne osvane.
Uveče trista, ujutru ništa.
Što se govori a nije istina, raščini se kao maglina.
Ko ide s prevarom iz doma, vraća se kući sa štetom.
Ako koza laže, rog ne laže.
Laž svaka na laži ostaje.
Laž se bradom ne može pokriti.
Ko mnogo laže, mnogo se i kune.
Ko jedanput slaže, drugi put zaludu kaže.
Ko (rado) laže, taj (rado) i krade.
Laž istini vrata otvara.

Daleko je od čuvenoga do viđenoga.
Slušaj što ti se veli, a vjeruj što ti se vidi.
Istina suncem sja.
Reci bobu: bob, a popu: pop!
Mnogo ašova treba dok se istina sahrani.
Bolje je vjerovati svojim očima, nego tuđim riječima.
Govori istinu, makar ni dan ne živio.
Istinu traži, pravicu uvaži.

Što je pravo i Bogu je drago.
Što nije pravo nije ni pošteno.
Od kriva drva na stranu je sjena.
Prav dijel, dug mir.
I đavo zna šta je pravo, ali neće da čini.
I đavo kad pravo ima, valja mu razlog dati.
Ne čini sve što možeš činiti, nego samo što je pravo, pak se nećeš kajati.
U pravoj ruci i kriv kantar pravo pokazuje.
Bolje je nepravo trpjeti nego nepravo činiti.
Krivo sjedi a pravo besjedi (reci, sudi).
Zbori pravo, sjedi đe ti je drago.
Teško pravom dok se kriv ne nađe.
Ko kriva žali, pravom griješi.
Kako Jakovu - tako svakomu.

Pravda drži zemlju i gradove, a nepravda ruši oboje.
Ako pravda ne pomože, krivda neće pomoći.
Kad klin klin potjera, onda pravda iziđe na srijedu.
I Bog bi imao posla kad bi sve stavljao na kantar.
Da je pamet do kadije, kao što je od kadije, drugojače bi bilo.
Blagoslovena (slatka je) večera s pravdom stečena.
Nije mi žao na mali dio, već na krivi.
Teška je nezaslužena kazna.
Nepravedno tecivo na treće koljeno ne silazi.
Gdje vuci sude, ondje ovce ne dođu do pravde.
Gdje novac zveči, pravda ječi.
Pravda strada al' ne propada.
Nad silom sva je pravda.

Jači - kobači.
Sila goni silu.
Sila razlog pobija.
Pritisnuto jače, sve to više skače.
Čija sila, onoga i carstvo.
Teško je šutu s rogatim bosti se.
Kad je moranje, nije pitanje.
Jakoj mišici svak' strijele dodava.
Čija busija (zasjeda) onoga i pobjeda.
Ko (je) jači, taj (i) kvači (tlači).
Ko malo može, valja da puno trpi.
Jača su dvojica, nego sam Radojica.
Jače selo od svatova.
Teži je hatar od sile.
Čija vlada, tog i pravda.
Gdje je sila, tu nije razlog.

Svaka sila do vremena, a razlozi dovijeka.
Razlog pravdu dobiva.
Što sila ne može, to razlog opravi.
Razlog zakonom, a zakon svijetom vlada.
Zakon veže, a razlog steže.
Razlog je nad zakonom.
Zakon je mreža u koju se muve hvataju, a stršljenovi prolijeću.
Zaludu je razlog (imati) kada nema pravde (kad ga nemaš pred kim kazati).
Što je razlog, to je zakon.
Što je od običaja, to je od zakona.
Običaj je spram zakona.

Hvala je prazna plaća.
U hvališe svega više.
Lako je govoriti, al' je teško tvoriti.
Gola riječ - trulo sjeme.
Lašnje je zabavit' neg' spravit'.
Di je mnogo riječi, malo je stvora.
Od rečena do stvorena kao od lista do korjena.
Od zbora do tvora ima prostora.
Od riječi do čina 300 aršina.
Blago dobrom činu i svetom obrazu i poštenju.
Riječ bez djela - mrtvo tijelo.
Lijepe riječi ne mijese kolača.
Zla mis'o truje dobra djela.
Bačva bačvu gradi.
Pređa pređu hvali.
Strpljenje od dudova lišća svileno ruho kroji.
Jače je djelo, nego besjeda.
Što ko djela, pred njega pada,
Djelo čovjeka hvali.
Lijepo djelo - vječni život.

Gdje je riječ, tu je i obraz.
Đe je obraz, tu je i duša.
Obraz i dušu svaki za sebe bere.
Obraz je mučno steći a lako izgubiti.
Čovjek sve dava za obraz, a obraz ni za što.
Za obraz daću svašto, a obraza ni za što.
Sve daj, a čovještva ne daj.
Više valja prst obraza, nego svijeta blago.
Ruka ruku mije, obraz obadvije.
Ako neće bruka (napast) na čovjeka, čovjek će na bruku (napasti).
Ne gori obraz od sunca, već od poštenih ljudi.
Bez poštenja nema života.
Ko nema obraza, kupiti ga ne može.
Poštenjak vjekovnjak.
Poštenje, najjače korijenje.
Poštenje je najbolje ogledalo.
Gdje je stida, tu je i poštenja.
Poštenje je pretežnije od novaca.
Potreba poštenje krati.
Bolje je biti poštenima siromaškom, nego nepoštenim bogatašem.
Bolje je samoćovati nego sramovati.
Nečiste ruke - crn obraz.
Čistu obrazu i suza je dosta.
Ne gori obraz od sunca, nego obraz od obraza.
I sunce prolazi kroz kaljava mjesta ali se ne okalja.
Igla, ako i kroz zlato prođe, gola iziđe.
Čista se zlata rđa ne prihvata (prima).
U čestita sve je čestito.
Trebaju četvore oči za dva prsta obraza.
Čistu obrazu malo vode treba.
Strah obraz kalja.

(...nastaviće se.)

Što pošten čovjek reče, ne poreče.
Obećanje - sveto dugovanje.
Vo se veže za rogove a čovjek za riječ.
Vjeru ko lomi, njega će vjera.
Ko hoće časno, ne može (neće) lasno.
Ko se ne stidi svoga obraza, ne stidi se ni tuđega.
Ko se od svog obraza ne stidi, toljage se ne boji.
Gdje nema straha, nema ni stida.
Izgubio stid, izgubio vid.
Čuvaj se onoga ko stavlja obraz pod opanak.
Grehota i sramota najbliže su komšinice: čuvaj se prve, ne boj se druge.
Čijeg šteta, onog i sramota.
Stari dug - nova sramota.
Obraz ide s glavom.
Dobar glas daleko ide, a zao još dalje.
Bolji je dobar glas, negoli zlatan pas.
Zao glas sam leti.
Ukoliko se sam štuješ, utoliko te i drugi cijene.
Obraz je skuplji od života.
Bolja je poštena smrt, nego nepošten život.
Ko hoće da ga drugi ljudi poštuju, valja najprije da sam sebe poštuje.
Gora je bruka nego muka.
Tuga se ne liječi sramotom.
Ništa bolje od poštenog imena.
Pošteno ime ne gine.
Poštenje se ne krpi ljepotom.
Najgora zaraza od crna obraza.
Svakoj rani ima lijeka, a sramota dovijeka.
Glava za glavu, obraz ni za glavu.

Ne bježi od prve sreće.
Nije vuk nikome sreću pojeo.
Svakom svoja sreća.
Svaki je svoje sreće kovač.
Ko je srećan, i vrane mu jaja nose.
Bolji je dram sreće, nego 100 oka pameti.
Daj meni sreću, a znanje komu ti drago.
Daj mi sreću, pak me baci u vreću.
Srednja je sreća najbolja.
Sreću moli da te isprati, a nek' te ne pričeka.
Srećan je koga tuđa nesreća uči pameti.
Ako te sreća ne pričeka, na veljega je hata stić' ne možeš.
Ako čovjek neće na nesreću, nesreća će na njega.
Ne stani siroti na skut, nećeš sebi na sreću.
S kijem je sreća, i mrav mu pomaga.
Gdje je sreća, tu je i nesreća; gdje nesreća, tu i sreće ima.
Mnogima sreća na veliku nesreću služi.
Sreća korača brzo, a nesreća još brže.
Hitar odviše sreću preskače.
Inat je nesreću rodio.
Sreća nikada do kraja ne traje.
Ne boj se nikog, sem svoje zle sreće.

Vrijeme je najskuplji novac.
Ništa nije jače od vremena.
Vrijeme se za direke ne veže.
Čemu zaman tome i vrijeme.
Čemu vrijeme tome i čas.
Sve u svoje vrijeme (dohodi).
Pričekaj vrijeme: vrijeme i trpež i dudovo lišće u svilu pretvore.
Po zveku se vrijeme pozna.
Propušteno ljeto dvije zime vodi.
Vrijeme sve napravlja.
Dan i za noćima hodi, a noć za danom hrli.
Dan za danom, a iza dana - dan.
Ni šaka dana, ni vreća godina.
Bolje je ikad nego nikad.
Nije toliko daleko dan, da brzo i ne dođe.
Kratak je dan, al' je dugo godište.
Niko ne zna što li donosi dan, što li noć.
U čas se zgodi što se u vijek ne zgodi.
Sad je sad, sjutra - Bog zna kad.
I ovo će se "danas" sjutra zvati - lane.
Svako "lani" bolje bilo.
Vrijeme je kadgod i mati, a kadgod i maćeha.
Ide vrijeme, nosi breme.
Vrijeme gradi niz Kotare kule, vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje.
Vrijeme i rodni dan nikad se ne vraćaju.
Ničija nije vječita.
Što je bilo, više biti neće.
Vrijeme stvara, vrijeme i obara.

Mrtvi živima oči otvaraju.
Što kolijevka zaljuljala, to motika zakopala.
Ako vrag nije razbio kolijevku, razbiće grob.
Smrt je čaša poreduša.
Od dvije smrti niko ne gine.
Smrt roka ne stavi, ali ne čeka.
Umrijeće i ko se još rodio nije.
Što dalje, sve bliže smrti.
Ko se u bari udavi, onom drugo more ne treba.
Jedna je smrt a 100 uzroka.
Živi kadgod, a mrtvac nikad.
Muka živjeti a žao umrijeti.
Svakome zlu smrt je lijek.
Niko se smrti nije oteo.
Ne bojim se smrti, nego zla života.
Ko se nije rodio, taj i ne umire.
Lijepa smrt - blaženo blago.
Dok smo, nek' smo; kad umremo, nek' se spominjemo.
Kome nema vijeka, nema mu ni lijeka.
Pošto čovjek umre, glava ga ne boli.
Po smrti nema kajanja.
Smrt se parom ne kupuje.
Umri ja - umre cio svijet.
Mrtvi se zla ne boje.
Onako živi, da i poslije možeš živjeti.
Grob je bliži od kuće.
Danas je čovjek, sjutra crna zemlja.
Danas jesmo, sjutra nijesmo.

Ko se za vješala rodio, neće utonuti.
Jedna koza okozi dvoje jarića, pa od jednoga koža dospije na bubanj, a od drugog na jevanđelje.
Nema smrti bez suđena dana.
Nije kome je rečeno, n'o kome je suđeno.
Svakom će svoja doć'.
Muka duše ne vodi no suđen dan.
Što mora biti, biti će.
Što rijeka donosi, rijeka odnosi.
Teć' će voda kud je tekla.
I dalje će Sunce sijati.

Bog ne plaća svake Subote.
Bog nikom dužan ne ostaje.
Bog je spor ali dostižan.
U Boga su vunene noge, a gvozdene ruke.
Bog, u crnoj noći, na crnom panju crnog mrava vidi, bahat mu čuje i pomisli zna.
Dobar je Bog, ali su i đavoli jaki.
Boga ne gnjevi, vraga ne draži.
Vrag mi i glavu skinuo, ali Bog ni dlake ne da.
Bogu se moli, ali ni đavola ne srdi.
Užeži Bogu svjećicu da ti pomože, a vragu da ti ne naudi.
Kad vrag Boga moli, prevarit' misli.
Koga Bog čuva, onoga puška ne bije.
I Bog se sedmi dan odmara.
Bog dao, Bog i uzeo.
Bog ne da jednom čovjeku sva dobra.
Kome je Bog ujak, lako mu je biti svetac.
Čovjek snuje, a Bog određuje (odlučuje).
Ako si jedinac u majke, nisi u Boga.
Ko se čuva i Bog ga čuva.