Upravo to, ali bih doda ONI se nisu transformisali.Quote:
Originally Posted by El Re
Usput se primjecuje da i RTCG i Pobjeda ''lakse da disu'' cini mi se od kad je Djuka posa. Tako da moram priznat da se ipak nesto mijenja.
Printable View
Upravo to, ali bih doda ONI se nisu transformisali.Quote:
Originally Posted by El Re
Usput se primjecuje da i RTCG i Pobjeda ''lakse da disu'' cini mi se od kad je Djuka posa. Tako da moram priznat da se ipak nesto mijenja.
Ja vidim neke promjene autodijagnostika, samo ne tu... I to promjena što vidim su tek simbolične i više kozmetičke prirode.
No možda ja previše očekujem od nas, pa me uvijek razočara kad vidim kako se moj narod (svi građani CG) vuku "ko teška godina"... Prosto vidi se ogroman otpor tome da se mijenjaju i u tome im podilaze i nesretnici na vrhu vlasti i opozicije... Ako se budemo prilagođavali (budimo pošteni pa to recimo otvoreno) uređenom ZAPADU, trebaće nam ovim tempom jedno 50 do 100 godina...
Problem je u tome što se mi divimo tom Zapadu, ali u suštini jako volimo i cijenimo sebe i ono što naše čini drugačijim društvom. Mi prosto ne vidimo potrebu da se mijenjamo. Govorim o društvu u cjelini, a pojedinaca koji ovo razumiju nesporno ima. No, to je više incident nego raširena pojava... A to mene lično izrazito brine...
Crna Gora je osigurala europsku budućnost onoga dana kad je proglasila nezavisnost čime se riješila problema s ratnim zločincima i zločinima koji idu na teret Srbije (mada svi znamo da ni CG nije bez masla na glavi). U prilog tome ide i status kandidata što je ogroman korak, a datum početka pregovora i njihovo otvaranje će biti konačno priznanje da CG napreduje vrlo brzo i da će sasvim sigurno postati članica EU (29. ili 30. a nikako 31.).Quote:
Originally Posted by El Re
Ja sam ti u svom prvom odgovoru napisao upravo to. Ne znam koliko je Crna Gora u stanju osigurati tako veliki pregovarački tim koji bi uspio pratiti dinamiku otvaranja i zatvaranja više od jednog (jednog i po) poglavlja mjesečno da bi sve dovršila u tome roku koji ti prognoziraš. Moguće je valjda otvaranje i više od 2-3 poglavlja odjednom ali dosadašnja praksa ne poznaje takav slučaj. Otvara se po dva do tri poglavlja vrlo rijetko više od tri. Znači moje je mišljenje, bez obzira na to koliko je CG spremna za prijem, da je fizički nemoguće ispratiti toliko otvaranja i zatvaranja za tako kratak period. Vjerujem da možete računati na pomoć sa strane ali samo u smislu savjeta, prijevoda (što ste već dobili) ali ne i u smislu samog procesa pregovaranja. Možda griješim.Quote:
Zašto mislim da su moguća čuda i na osnovu čega mislim da je moguće poglavlja zatvarati brzo??!
braco,..naš najveći problem je nedostatak administrativnih kapaciteta (čitaj: fali nam ko ozeblog Sunca ljudi koji poznaju profesiju i koji TEČNO govore engleski). A zašto nam fali?? Pa zato što nam je državna uprava puna penzionera, nečijih žena, ljubavnica, rođaka, partijskih aktivista i drugih nesretnika koji ne umiju ni čestito poslovno pismo sastavit.
IPAK, mislim da će sav taj cirkus na sebe preuzeti EU. Kako će preuzeti ono što ona od nas očekuje?? Pa biće puno ljudi IZ REGIONA koje ćemo i mi i oni plaćati da popunjavaju te stručne komisije koje treba da obave pregovore. Plus - UBIJEĐEN SAM DA ĆE VLADE SLOVENIJE I HRVATSKE POMOĆI.
Mislim da je suvišno raspravljati o tome da li EU želi CG unutra. Želi je, to je očito, ali također postoji mogućnost da se proces pridruživanja članica zamrzne za neko vrijeme jer je EU u velikim problemima. Takvu mogućnost je odavno najavila Angela Merkel. Ipak sam mišljenja da se to ne odnosi na Island i Crnu Goru koje su poslije Hrvatske najbliže ulasku. Zato je jako bitno ono što sam već pisao, da se pristupni proces CG odvoji od pristupanja Srbije koja bi vas mogla bitno usporavati. Ako bi se taj proces odvijao zajedno s Islandom onda bi to moglo ići i brže i sigurnije.Quote:
Da li sam sretan što će pomoć morati stizati sa strane?Ne naravno! Naprotiv, osjećam se kao Crnogorac do kraja poniženo jer mi imamo solidan broj intelektualnih i profesionalnih kapaciteta u društvu, ali ih nemamo u državnom aparatu, a niko nikoga tamo neće otpuštati i zamjenjivati nekim samo za ovu priliku.. Međutim i kad bi sve te kadtrove van državne uprave angažovali opet to ne bi bilo dovoljno (posebno za brzinu kojom i EU želi da taj proces teče) i mi ćemo sigurno tražiti pomoć drugih jer nećemo imati drugog izbora. Ta ekspertska pomoć (u to sam ubijeđen) dolaziće iz ove dvije zemlje koje sav taj proces imaju iza sebe. Ti ljudi će podučavati naše ljude... Biće tu puno stvari izvedene u diskreciji, a njihov angažman biće projektnog ili programskog tipa, ako me razumiješ šta mislim?
Ono što ja više nemam ko dilemu jeste da je jasno da EU ZAISTA HOĆE CRNU GORU UNUTRA. I to je sad svakom slijepcu jasno. Ima EU svoje interese...
Unija već ima Hrvatsku za primjer ostalima, što se non stop spominje i čime se pokušava motivirati Srbiju, BiH, Makedoniju pa i vas. Jer ako je Hrvatska unatoč svim problemima uspjela okončati pregovore i evo je na pragu (potpis pristupnog ugovora 19.12. ove godine a ulazak 1.7.2013.), onda bi to morala moći svaka sljedeća država. Hrvatskoj je već namijenjena uloga države koja bi susjednim državama trebala biti lokomotiva, najviše ih pomagati i gurati ih u euro integracijama.Quote:
Pa CG je mala i već zaista puno odmakla u FORMALNO-PRAVNIM reformama (ne i suštinskim) i ona im može služiti ko dobar primjer da ovima drugima mašu tipa "Ugledajte se na Crnu Goru!...Vidite kako se može kad se hoće!..." A zašto Crna Gora može biti dobar stimulans ovima te se sad dvoume (SR, MK, AL, BiH), a Hrvatska to ne može?... Vidi, (sigurno ima onih koji misle drugačije, ali) Hrvatska je (u očima ovih što su imali tokom istorije predugo posla sa Turskom) viđena kao ipak dio zapadnog Svijeta i zapadne kulture. Niko se nije zapitao (normalan) "Zašto i kako HR u EU??", zato što većina ostalih Balkanaca i ima svijest da bi HR tamo bila kad i Slovenija da nije bilo rata, Haga i drugih nesreća koje Slovenci nijesu imali.
CG je ipak nešto s čim se ostatak Balkana (ipak) donekle može poistovjetiti.... To je po meni jedan od 2 glavna razloga...
1. Ne vjerujem da će to biti ove godine. Prije sam mišljenja da će to biti u prvoj polovici sljedeće godine.Quote:
Nama su ključne dvije stvari -
1. KOJI JE DATUM KOJI ĆE BITI ODREĐEN ZA POČETAK PREGOVORA? (a to nećemo znati prije sjednice Savjeta EU u decembru)
2. KOLIKO BRZO ĆE EU DA FORMIRA I POŠALJE SVOJ PREGOVARAČKI TIM DA IZVRŠI PRELIMINARNI (PRVI) SKRINING? Razumiješ??
Ako se ovo otegne, onda ćemo svi ostarat dok se sve to ne završi, ali ja imam neki nevjerovatan osjećaj da će to ići brzo....Čak nevjerovatno brzo!...
Jer nelogično mi je... Zašto bi gurali CG u EU (ovako "silom na sramotu") da ne planiraju da ubrzaju do maksimuma njen prijem??!
2. I to je jedan od problema mada sami screening traje jako kratko.
Mi smo se uvijek razumjeli a janje može samo ne daj Bože dugog čekanja :)Quote:
Dosta za sad... Sad se valjda bolje razumijemo... A janje ćemo nas dva kad-tad zajedno okrenut! :)
Onaj koji je vazda imao rezultate rada i navikao konkretno to radi kad postane ministar
Milošević: Imamo najkvalitetniju vodu, nepotrebno previše uvozimo
Milošević: Nove šanse za pčelare na putu ka EU
Ko su njegovi savjetnici? Koliko ih ima? Kakav je njegov tim, ko su ti ljudi? Da li ih je sam birao ili?
Hvala Lepo
Quote:
Originally Posted by El Re
Da se nadovezem na pricu o potrosnji para, izgleda da svi poslanici u svijetu imaju nesto zajednicko:
http://www.youtube.com/watch?v=xnMtc_QJ4-E
Something very important happening as we speak...
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Portal Danas.hr: 10. 11. 2011.
Njemačka i Francuska žele smanjiti eurozonu!
http://uk.reuters.com/resources/r/?m...TP_0_EU-SUMMIT
Strah od širenja evropske dužničke krize koja bi se mogla oteti kontroli, podstaknuta dodatnim političkim haosom iz Atine i Rima, stvorio je paniku na svjetskim tržištima, zbog čega Njemačka i Francuska razmatraju smanjivanje eurozone.
Izvješća iz Bruxellesa pokazuju da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy već počeli preliminarne razgovore o smanjivanju eurozone, strahujući kako bi, ako Italija dođe u Grčku poziciju, sadašnja eurozona bila preslaba da podnese još jednu krizu tolikih razmjera.
Dug put do oporavka
Merkel: Europi će trebati 10 godina da izađe iz krize
http://danas.net.hr/2011/11/02/0351007.49.jpg
Osim Italije potencijalna krizna 'žarišta' su i Portugal i Irska, a strani mediji pišu kako je očit strah od širenja europske dužničke krize koja bi se mogla oteti kontroli.
Prema neslužbenim saznanjima, Njemačka i Francuska zalažu se za manju, ali kompaktniju i čvršće povezanu eurozonu.
S druge strane predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da bi sve zemlje Europske unije trebale uvesti euro i raditi na tome da se zajedništvom i snažnim djelovanjem pokaže kako je Unija spremna biti konkurentna SAD-u, Kini i ostalim svjetskim gospodarstvima.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B 92: 10. 11. 2011"
EU u dva smjera?"
http://www.eaem.co.uk/sites/default/...mitCropped.jpg
Evropska unija je pred temeljitim promenama svog ustrojstva i tekućih politika, što su obnarodovali nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi koji je stavio do znanja da će zemlje Zapadnog Balkana biti primljene u niži stepen članstva EU.
Ako Srbija, Crna Gora i možda Makedonija uopšte počnu pregovore o članstvu s EU krajem iduće godine, proći će bar šest, sedam godina dok ne dođu do praga Unije, a dotle će se i EU bez sumnje preobraziti u novom ustrojstvu, ocenili su evropski diplomatski izvori u "zasad jedinom mogućem osvrtu" za agenciju Beta.
Evropska komisija je danas, u Briselu, potvrdila da se ovakav scenario razmatra, ali je ukazala na ocenu predsednika Komisije Žozea Manuela
Baroza da bi razdvajanje članica EU u različite stepene integracije značilo da se jako otežava mogućnost za ulazak u evrozonu i predstavljalo i neposredan ekonomski udarac nekim članicama.
Kancelarka Merkel je, međutim, upozorila da ovakva EU ne može preživeti i da su nužne strukturne reforme, dok je Sarkozi saopštio da bez brže integracije neće biti ni evra i zato se EU mora dalje razvijati "u dve brzine", pošto sa možda 35 budućih članica, prijemom zapadnobalkanskih zemalja, ne mogu svi napredovati najbržom "prvom brzinom".
Jer, unutar Unije mora da se stvori jezgro zemalja brže "političke, federalne integracije", što bi obuhvatilo članice zone evra, dok bi ostale zemlje EU bile u sporijoj "drugoj brzini" konfederalne integracije.
Sarkozi je predočio da sada EU ima 27 članica i da će "očigledno biti nužno da se s vremenom" otvori i za Balkan.
"Tad će nas biti 32, 33 ili 34 i niko ne misli da je federalizam, potpuna integracija.... Neće biti jedinstvene valute evra bez jačanja ekonomske integracije i usaglašavanja, a to je pravac u kojem idemo", podvukao je francuski predsednik.
"Biće, jasno je, dve brzine: jedna ka većoj integraciji unutar zone evra i više konfederalna u EU", objasnio je Sarkozi, napomenuvši ponovo da je ulazak nepripremljene Grčke u zonu evra 2001. bila "greška", što se sad ispoljilo u teškoj krizi duga te zemlje.
Žestok potres unutar evrozone i još velika neizvesnost oko načina kako će se iz finansijsko-budžetske krize izvući neke članice i stabilizovati evrozona ubrzali su razmatranje načina da se daljim objedinjavanjem ustrojstva i ekonomsko-finansijske politike među članicama evrozone stvori snažno jezgro onih koje bi zajednički brže napredovale.
To bi, takođe, trebalo da omogući znatno lakše delovanje institucija i politika EU, stavio je do znanja Sarkozi, a iz nemačkih zvaničnih izvora je stavljeno do znanja da bi, ako se ispostavi da je nužno, neke zemlje mogle i izaći iz evrozone da bi ona bila zbijenija i lišena stalne potrebe da odlučuje jednoglasno.
Ovakvo razmišljanje nailazi na podršku još nekih moćnih, ekonomski i finansijski stabilnih članica evrozone, kao što su Holandija, Finska ili Austrija.
U Berlinu i Parizu se razmatra uvođenje u evrozonu mehanizma glasanja u kojem bi prema ekonomskoj težini svaka članica imala i veći upliv
i broj "ponderisanih glasova". Zona evra, vrlo verovatno s manjim brojem članica nego sada, imala bi i neki stalni sekretarijat u Briselu, odvojen od Evropske komisije.
Za to bi bilo nužno uneti i promene u temeljni akt EU, Ugovor iz Lisabona, iako već sad u tom Ugovoru postoji odrednica da neke članice koje to žele, mogu stupiti u "pojačanu saradnju" na nekom sektoru, a to su već upravo sistem jedinstvene valute, ukidanje unutrašnjih granica u zoni Ssengena, ugovori o policijskoj saradnji i jedinstvenoj strukturi evropske avioindustrije, proizvodnje i lansiranja satelita.
Naravno, "Evropa u dve brzine" bi značila da neke članice koje ne žele da se uključe u neki sektor brže integracije mogu, kao i dosad, da traže izuzeće iz te zajedničke politike EU, što je najviše koristila Velika Britanija, koja ne želi u evrozonu, ali snažno podržava njenu budžetsko -finansijsku stabilizaciju, jer 60 odsto britanskog izvoza ide na tržište EU.
Trebalo bi da su ih birali oni koji su njega izabrali, mada me ne cudi i da ih je on izabrao, i ako jeste, ne vidim neki problem u tome ? Sem ako su nesposobni da rade svoj posao.Quote:
Originally Posted by Maja
Nadam se da ce ih Italija srusiti sve dolje, eur,eur,eur, samo eur, ali nista od svega ovoga, na kraju ce da opstane.
Sarkozi: Nemoguća integracija zemalja zapadnog Balkana u EU!
GOVOREĆI pred studentima u Strasbourgu, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy iznio je svoju viziju budućnosti Europe.
Prema njegovu mišljenju, model Europe "u dvije brzine" jedini je način da se ostvari europska perspektiva zemalja koje se žele priključiti Uniji. Sarkozy smatra kako bi zemlje članice eurozone trebale ubrzati i produbiti svoju integraciju, dok bi zemlje koje su van eurozone, kao i one koje tek trebaju pristupiti EU, trebale održavati relativno labave odnose i ići u smjeru konfederacije, prenosi Reuters.
"Trenutno je 27 zemalja u EU. Jasno, u nekoj fazi budućnosti morat ćemo uključiti i zemlje Balkana. Onda će nas biti tridesetak, a potpuna integracija i model federalizma su nemogući s tako velikim brojem zemalja", objasnio je svoje viđenje situacije Sarkozy.
Zagovara integraciju, a sve važne odluke donosi isključivo tandem Sarkozy - Merkel
U pokušajima saniranja dužničke krize u Europi Sarkozy je u javnosti stalno zagovarao integraciju kao model borbe, iako je u praksi konstantno pribjegavao interguvermentalističkom modelu odlučivanja- konzultacijama s Angelom Merkel na temelju kojih su se donosile sve važne odluke.
Na kraju je ponovno istaknuo kako je primanje Grčke u eurozonu bila greška, uz napomenu kako ni Italija neće moći izbjeći teške mjere štednje.
Izvor: Index.hr
Kad cujem ove njihove govore i u svakoj drugoj recenici ovo sto oni nazivaju 'stednja' podsjeti me na:
http://www.youtube.com/watch?v=JE0ta6m3DpY
A mene sve sad podsjeti na termin 'novogovor' i Orwellovu 1984, koju moram opet pročitati.Quote:
Originally Posted by Mojsije
Odlicna knjiga, klasika :).Quote:
Originally Posted by starwalker
B 92: 11. 11. 2011
Koliko je zaista zadužena Evropa?
http://www.novinite.com/media/images...big_132882.jpg
Beograd -- Najveći dužnik u Evropskoj uniji, nominalno gledano, je Njemačka, dok je zaduženje po procentu udjela u BDP-u najveće u Grčkoj, piše Politika.
Njemački dug je, tako premašio 2.000 milijardi eura i čini 83 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje.
Slijedi je Italija sa dugom od 1.843 milijardi eura, koji u BDP-u te zemlje imao udio od 119 %.
Treća na listi je Francuska, čiji dug nešto veći od 1.500 milijardi eura čini 82 % BDP-a te zemlje, a zatim i Velika Britanija sa dugom od 1.351 milijardu eura. Njen dug opterećuje nacionalni proizvod te zemlje sa 80 %.
Iako sa upola manjim dugom od Britanije, Španiju njeno zaduženje košta 60 % BDP-a, a na listi slijedi Holandija, čijih nešto manje od 400 milijardi eura duga čini 63 % BDP-a.
Sedma na listi nominalnog zaduženja je Belgija sa dugom od 341 milijardu eura, koji čini skoro 100 % njenog BDP-a, a zatim i Grčka sa svojih 329 milijardi eura duga i 143 % opterećenja BDP-a zemlje.
Na začelju liste su Austrija sa dugom od oko 200 milijardi eura, koji čini 72 % njenog BDP-a i Poljska sa takoreći istim dugom i opterećenjm BDP-a sa 55%.
Gledano po učešću u BDP-u, veliku zaduženost sa 96 %, odnosno 93 % imaju i Irska i Portugal.
Apsolutni rekorder u nezaduženosti je Estonija, na čiji dug otpada samo 7 % BDP-a te zemlje.
Fabris: Zabrilnjavajuć nivo duga
Kolike su razmjere krize javnih dugova u EU, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris je ilustrovao podatkom da je nivo javnog duga u EU 85 % bruto domaćeg proizvoda, a po kriterijumu iz Mastrihta ne bi trebalo da bude iznad 60 %.
Prosječni nivo budžetskog deficita u EU danas je šest % BDP-a, a prema mastrihtškim kriterijumima na bi smio da predje 3%, podsjetio je on.
U neformalnoj diskusiji sa kolegama sa fakulteta, Fabris je rekao i da kriza javnog duga u Italiji i eventualno u Francuskoj nije toliko opasna, jer je ogromna većina tog duga prema domaćim kreditorima, dok je Grčka u mnogo težoj situaciji, iako ima pet puta manji dug od Italije, zato što su njeni kreditori iz različitih država i ukupan dug je u različitim valutama.
Srbija je sa dugom od 14,75 milijardi eura i udjelom u BDP-u od 44,4 % zaduženija od Slovenije, čiji dug BDP te zemlje košta 38 odsto, kao i Rumunija i Bugarska, čiji dugovi čine 31, odnosno 16 % BDP-a.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pošto sam postovao tekst, eto da imate punu sliku komparacije radi - državni dug Crne Gore, na dan 30.09.2011. godine, iznosi 1,459,9 mil. eura ili 44,6% BDP-a. Unutrašnji dug iznosi 392,3 mil. eura ili 12% BDP-a, dok spoljni dug iznosi 1.067,6 mil. eura ili 32,6% BDP-a...
ispade da smo imali srece sto nam nisu dali vise :)
Tek smo poceli, polako. Dok ne dostigne 3 milijarde nista nismo uradili :)Quote:
Originally Posted by NSX
Ovaj tekst je preuzet sa adrese http://www.pobjeda.me/2011/11/13/ost...-berluskonija/ Evropa / Preporučujemo
Silviova ostavština
http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...us-143x300.jpgRIM – Italijanski premijer Silvio Berluskoni podnio je u subotu uveče ostavku čime je okončana jedna politička era u zemlji sa najviše skandala u novijoj istoriji Italije. Berluskoni je „osvojio Italiju“ kada je stupio na političku scenu devedesetih godina, u vrijeme kad je bio vlasnik fudbalskog kluba „Milan“, kao i mreže popularnih i komercijalnih TV kanala. Njegova kompanija „Fininvest“ imala je udio u najvećoj italijanskoj izdavačkoj kući „Arnoldo Mondadori“, među čijim izdanjima je „Panoramo“, jedan od najpopularnijih časopisa. Zahvaljujući tome, kao i vezama sa Socijalističkom partijom i njenim vođom Betinom Kraksijem, postao je jedan od najbogatijih i najuticajnijih ljudi u Italiji. Bio je jedan od premijera sa najdužim stažom u Italiji poslije Drugog svetskog rata, i treći kada je riječ o dužini mandata od osnivanja Italije, poslije Benita Musolinija i Đovanija Đolitija. http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...ma-300x223.jpgTri puta je bio premijer, u periodima 1994-1995, 2001-2006. i 2008-2011. godine. Osnivač je partije „Napred Italija“ (Forza Italia) sa kojom je u martu 1994. dobio izbore. Ova partija i stranka Nacionalna alijansa ujedinile su se 2009. u partiju „Narod slobode“, na čijem je čelu bio Berluskoni. Treći čovjek u Italiji po bogatstvu, koje je prema Forbsovoj listi, 2010. godine iznosilo devet milijardi dolara, vlasnik raskošnih vila na Sardiniji i širom svijeta, Berluskoni je dovođen u vezu sa nizom seksualnih i korupcionaških skandala. Mediji su pisali o njegovim aferama, poput one sa atraktivnom kandidatkinjom za evropski parlament, kao i o aferi „Rubi“, o njegovoj navodnoj vezi sa maloljetnom igračicom. http://www.pobjeda.me/wp-content/upl...ir-148x300.jpgBerluskoni se više puta našao pred sudom, po optužbama za korupciju, a mnoge od njih su odbačene. Od tri suđenja koja su u toku jeste i suđenje za zloupotrebu položaja u aferi „Rubi“. Mediji su pisali i o njegovom burnom razvodu sa drugom suprugom Veronikom, s kojom ima troje djece. Berluskonijev mandat obilježili su i brojni diplomatski gafovi, uključujući poređenje njemačkog predstavnika u Evropskom parlamentu sa nacistom, nazivanje predsjednika SAD Baraka Obame „preplanulim“ i flertovanje sa ženama predsjednicama drugih država. Njegova nedavna šala da bi trebalo da promijeni naziv svoje partije u „Napred mačkice“ (Forca Gnocca), naišla je na oštre kritike javnosti, ali i opozicije, koja je premijera optuživala za ekonomski kolaps zemlje. U poslednje vrijeme bili su česti pozivi premijeru da podnese ostavku, a posljednje ankete javnog mnijenja pokazivale su da mu je popularnost pala na rekordno niski nivo – samo 22%. (Tanjug)
Gornji tekst prenosim kao sumiranje jedne epohe, vlasti... iako ubijedjen da svi oni koji Berluskonija otpisuju rade racun bez krcmara jer ako pozeli opet vladati to će ostvariti na izborima bez pomuke. Jedan nas kolega davnosnji forumas je davno rekao da za sve njegove skandale javnost "latinskih ljubavnika" ga osudjuje ne zbog sopstvene moralnosti već zbog toga sto im ne moRe biti sto i njemu. Djavo zna koliko ima u tom istine, da li bi i mi prije prihvatili zavodnika nego nekog koji bas ne voli Dinosu....valjda onaj koji zivi medju njima bolje ih poznaje od nas posmatraca, ali ima jedna istina izrecena na nekoj drugoj temi u tvrdnji:
Bilo kako bilo pokazao se kao odgovoran drzavnik. Sve one koji ga ne podnose uslovio je da će mu ledja vidjeti tek kad izglasaju ono neophodno. EU ne moze reći da je bio smetnja, a umjesto price o njegovim ljubavnim avanturama mnogima bi bilo bolje da su slusali sta je Silvio govorio o agencijama za kreditne rejtinge.Quote:
Originally Posted by El Re
Vidi,...sve to stoji... Uostalom, određena doza priznanja i poštovanja prema Berluskoniju mogla se uočiti i u ovom mom postu koji si citirao, kao i svima prije toga... Međutim, moj stav prema njemu nije nimalo crno-bijela slika.Quote:
Originally Posted by Hari Krisna
Otprilke ovako:
1. za političko umijeće vladanja - čista 10!
2. za (šoumenski) stil upravljanja ima moje prilične simpatije ali takvog političara nikad ne bih glasao. Pitanje da li bih ga glasao i za predsjednika kućnog savjeta. Nama je sve to interesantno jer se ne tiče naših života i naše zemlje. Možda je najzabavniji dio te priče taj što je Berluskoni to učinio u zemlji poznatoj kao metropola zapadne civilizacije, Hrišćanstva i tradicionalnih vrijednosti i trećoj (ima i onih koji kažu drugoj) po snazi ekonomiji u EU, i tako dokazao da je to i tamo moguće.
3. za doprinos ekonomiji Italije - pao bi na ispitu iako je učinio više nego bilo koja Vlada Italije prije njega. Prosto, utakmica se mjeri po rezultatu, a ne prema tome ko se zalagao i koliko.
Ono što je definitivno fakat jeste da je Berluskoni sam odstupio (a ne zato što su ga primorali), kao i to da će Vladu Italije preuzeti čovjek koji toj poziciji nikada izborima ne bi ni prišao, a kamoli na nju glasovima došao. Preko 30 milona Italijana dobilo je predsjednika Vlade za kog nijesu glasali i čovjeka za koga (uz svo poštovanje njegovim akademskim titulama) i oni rijetki koji su čuli, čuli su kao za evropskog birokratu.
Kakogod, mislim da je bilo vrijeme da Berlusconi ode i zemlja je trebala tehnokaratsku koalicionu Vladu, a koji će biti njeni dometi - ostaje da se vidi.
Jedno su već postigli. Obzirom da je Vlada koaliciona nijedna partija ili blok neće biti na kraju ni jedini heroj ni jedini krivac. Ako uspiju, biće to uspjeh italijanskog naroda. Ako propadnu, biće to zajednički poraz čitave nacije.
Dočekali smo kraj Europe - zbogom demokracijo, dobar dan plutarhijo
Nedjelja - 13. Studeni 2011 | 11:02
Izvor: advance.hr
http://www.advance.hr/ad/im/aktnews/...6732_122_m.jpgU njoj (navodno) živimo već 20-ak godina, ali unatoč tome moramo se zapitati - što li je to demokracija?
Najugledniji rječnik merriam-webster kazat će nam kako je to: "vladavina naroda, sistem i vlada koju bira cijeli narod na temelju većine."
Zvuči dobro. Hrvatski wiki unos pak kazuje: "demokracija označava pluraristički (SIC) oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana" - traljavo sročeno, ali također zvuči pozitivno.
Puno toga u životu zvuči dobro, npr. uzrečica "tko čeka taj dočeka" ili pak "sve se može kad se hoće" - ali ako zvuči dobro to ne znači da mora biti i istinito. I hoćemo i čekamo - imamo li? Dočekasmo li?
Demokracija u današnjoj Europi ista je priča. Potencijalno zvuči dobro, ali u stvarnosti nije ništa više od prazne uzrečice.
Posljednjih dana bili smo u prilici promatrati jedan važan povijesni trenutak - sumrak i nominalne demokracije u Europi.
Milijuni ljudi godine su proveli na ulicama Grčke i Italije tražeći smjenu vlasti. Sav njihov gnjev i sva njihova ogorčenost nisu imale nikakvog utjecaja na "vladu koju bira cijeli narod na temelju većine."
Ali s druge strane viši rang vladajuće klase u Europi nokautirao je njihove dugogodišnje premijere u tek nekoliko dana.
Silvio Berlusconi, apsolutni gospodar talijanskog medijskog prostora, sa ciničnim osmijehom godinama je promatrao val nezadovoljstva u Italiji znajući kako je njegova pozicija otporna na svaki oblik "volje naroda".
Ali kada je stigla direktiva iz centra moći, bez pogovora je sinoć podnio ostavku.
Na političke procese koji se odvijaju na starom kontinentu ne možemo utjecati, što je vidljivo iz priloženih argumenata. Ali možemo i moramo kategorizirati i analizirati aktualni sistem u Europi.
Krajnje je vrijeme da se imenice "demokracija" i "Europa" prestanu spominjati u istoj rečenici.
Kao predmet povijesne debate može ostati tema da li je demokracija ikada uopće bila prisutna u Europi, ali jedno je sigurno – više nije.
Aktualni sistem vladavine zove se plutarhija – riječ je izvedenica iz termina plutokracija (vladavina bogatih) i oligarhija (vladavina elite).
Važno je da se izražavamo točno i pravilno – tako da od sada možemo komotno govoriti o tzv. plutarhijskim procesima, putu u plutarhiju i o nužnosti plutarhijskih promjena u manje sretnim zemljama.
Vrijeme je da se prestane s gaženjem riječi "demokracija" – jer prava demokracija nije ono što nas okružuje, prava demokracija je cilj i težnja prema kojoj se mora kretati svaki narod i pojedinac željan oslobođenja.
Svako javno korištenje riječi demokracija, govoreći o aktualnom sistemu, mjesto plutarhija trebalo bi shvatiti kao uvredu, a sve one koji pomiješaju ta dva termina prokazati kao neznalicama.
Bilo bi previse kad bi vjestacki morali da izazivaju nasilne nerede u italiji i govore kako berluskoni salje tenkove i bombarduje rimljane...
Portal Analitika: 13. 11. 2011
Predsjednik Evropske Komisije
Baroso: Evropa da krene naprijed ili će se Unija raspasti
http://www.topnews.in/files/barroso-climat-m.jpg
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso smatra da Evropa mora da krene naprijed zajedno ili će se suočiti sa podjelama i raspadom. U autorskom tekstu za britanski dnevnik Obzerver /Observer/, Baroso je oštro kritikovao euroskeptike, uključujući i one u britanskoj vladi, koji žele da iskoriste aktuelnu krizu i otcijepe se od Evropske unije (EU), prenosi MINA.On je upozorio da sve članice Uniju moraju da se ujedine i krenu naprijed, apelujući na Britaniju da prihvati evropske integracije. Osvrćući se na Dan sjećanja i primirja u Prvom svjetskom ratu, koji je obilježen 11. novembra, Baroso je upozorio da sve akcije imaju posljedice, navodeći da je za Evropljane najbolji način da očuvaju mir i prosperitet podrška i povjerenje evropskim institucijama, a ne dozvoliti da se kontinent podijeli politički i ekonomski.
“U ovom odlučujućem trenutku mi ćemo se ili ujediniti ili ćemo postati sasvim nevažni. Naš cilj ne smije da bude da održimo status kvo, već da se pokrenemo i uradimo nešto novo i bolje. Nadam se da će istoričari jednog dana vidjeti kako se Engleska u potpunosti angažovala sa drugim zemljama članicama i institucionalnim partnerima da osigura stabilnost EU”, kazao je Baroso. Nakon turbulencija na tržištima i pada vlada u Italiji i Grčkoj, Francuska i Njemačka razmatrale su ideju manje evrozone, što bi značilo da slabije zemlje kao što je Grčka treba da napuste euro, što bi kasnije neizbježno vodilo formiranju takozvane dvoslojne EU.
Sve su jači pozivi evroskeptika među članovima Konzervativne partije u Britaniji da se zemlja djelimično ili potpuno povuče iz EU, što je kulminiralo prošlog mjeseca kada je 81 konzervativac u parlamentu glasao protiv vlade, a u korist referenduma o članstvu u bloku. U svom tekstu, koji će, kako navodi Obzerver, sigurno izazvati oštre kritike desničara u Britaniji, Baroso odbacuje ideju da je sada trenutak da se Evropa dijeli. On, odbijajući da vidi krizu kao šansu za neke zemlje da se povuku iz EU, tvrdi da evropske integracije više ne smiju biti ograničene “brzinom najsporijeg člana ili onoga koji najviše oklijeva”.
“Evropa mora da krene naprijed ili se suočava sa fragmentacijom. Dinamika globalizacije u finansijskom i ekonomskom, ali i geopolitičkom smislu, suočava Evropu sa opasnim izborom: živjeti zajedno, dijeliti zajedničku sudbinu i biti faktor u svijetu ili se suočiti sa razjedinjavanjem i padom”, navodi Baroso. Baroso, bivši premijer Portugalije, insistira da se promjenljiva priroda eurozone ne smije koristiti kao razlog isključenja zemalja koje nisu članice, kao što je Britanija, iz donošenja ključnih odluka, ili za te zemlje da koriste promjene da se distanciraju od evropskog projekta.
Prica o demokratiji je najobicnija prdnjava i sve u onom stilu kao kad kazu da su "ljubav izmislili siromasni da bi mogli bez troska...". Namece se prica da je kolijevka demokratije Grcka, a ne pogleda se ko je tada vladao i ko je tu demokratiju diktirao. Sad je demokratija opet utopija dje je jednak glas nepismene babe i jednog akademika, a demokratska zemalja ona koja ce demokratski izgruvati bombama drugu zemlju jer oni znaju sta je drugima dobro. Zanositi se nekim uzvisenim "prava demokratija" je utopija ka i komunizam, zagrobni zivot ili reinkarnacija u krave u leptiraQuote:
Originally Posted by starwalker
Mozda i on shvatio da bolje "s mirom" no "s čirom" ili mozda zna demokratski potencijal kolega :)Quote:
Originally Posted by Mojsije
Nekako sve vise mislim da je lijek za sve "tehnokratska vlada." Nije ni kod nas samoupravljanje poginulo sto je zeljezara pocela proizvoditi pamperse već se previse pitali oni koji blage veze sa zivotom nijesu imali. Kod tehnokrata nema toga nego je 2+2=4 pa neka iz zabave koalicije trguju i proglase da je 8 to je malo pivo :)Quote:
Originally Posted by El Re
Pogledaj Belgiju. 515 dana (ako dobro racunam) bez Vlade ali tehnokrate vode da se to i ne primjecuje. Kod nas je inace vlada stabilna i većinsko odlucivanje zagarantovano ;)
Može biti,..ali to nema veze sa demokratijom... Ko je Mario Monti? Ko je Lukas Papademos?? Ko su ti ljudi?? Ko je njih birao? Da li su više od 30 miliona Italijana (birača) magarci koji su izlazili na izbore i da li izbori imaju ikakvu svrhu ako će tehnokrate vladati? Ko su i šta su "tehnokrate"?? Odakle legitimitet za njihove poteze? Razumiješ? sve su to legitimna pitanja i nimalo neozbiljne dileme... Svaka ekskurzija izvan volje naroda je ekskurzija u diktaturu. Nema "ali"! To je tako. Svaka igra sa Vladama mimo volje naroda se može pokazati kao dobar potez, ali je igra s vatrom ili ples sa Đavolom.Quote:
Originally Posted by Hari Krisna
Gore se i možermo složiti, ali ovdje ne... Dragi prijatelju, tehnička vlada Belgije pokazaće se kao kobna po Belgiju. Ona samo na površini čini da Belgija izgleda isto kao "juče" (prije izbora). Međutim, iznutra Belgija svakim danom metastazira. Ovakvo stanje jedino odgovara flamanskim nacionalim strankama jer prosto ne žele izaći dok iz Belgije (čitaj:Valonije) ne iščupaju vjekovima njihov grad Brisel. Vrijeme radi za Flamance i svakim danom u kom Belgija nema Vladu iz nje se isisava život. A to što to ne primjećuju obični građani je iz proste činjenice što flamanske partije to i ne žele. Uostalom i oni žive u toj zemlji i sve što bi išlo na račun običnih građana pogodilo bi i njih same.Quote:
Originally Posted by Hari Krisna
Vjeruj mi (ili ne) s tehničkom vladom Belgija je samo bliža svom nestanku a ne nikako svom održanju. Ja lično mislim (na bazi onog što pročitam) da je pijesak toj (vještačkoj) državi iscurio i da će njen kraj (koliko god svi znali da je trula) biti nešto nalik dogovoru lidera Čeha i Slovaka koji su jedne večere (bez da to iko zna) dogovorili da ujutru objave naciji/ama da Češko-slovačka, poslije 75 godina života, prestaje da postoji. Takav epilog očekujem i za Belgiju i to prije nego kasnije...
Nije bas da je Monti nepoznat. Bio je evropski komesar nekih 10 godina,rektor i predsjednik Univerziteta Bocconi u Milanu, kao i dopisnik Corriere della Sera. Koliko sam ja shvatila Napolitano je izabrao upravo njega kao predjednika tehnicke Vlade, jer je jedina podobna osoba van politickih krugova, s obzirom da je Mario Draghi vec preuzeo ulogu guvernera Evropske Centralne Banke. Razlog - pokusaj da se Italije spasi sama, bez recepata Medjunarodnog Monetarnog Fonda koji bi po prognozama bili fatalni.Quote:
Originally Posted by El Re
Na kraju krajeva, sve i da je najnepoznatiji covjek na svijetu, stice se opsti utisak da je italijanski narod bio zeljan promjena. Da je blio pozitivnih rezultata Berslukonijeve politike bilo je, al on je izgubio reputaciju u zemlji upravo zbog svojih skandala sa zenama. Kriza srednjih godina ( u njegovom slucaju nisu vise ni srednje) ili sta god, nije bitno, al preslo je granicu dobrog ukusa. Juce su bukvalno svi slavili njegov odlazak, ni da je Nova Godina zakucala na vratima. Nije bas slavno ispracen ;). Monti djeluje suprotnost Berlusconiju, bar sto se tice privatnog zivota koji vodi, vec u svim novinama mozete vidjeti naslove tipa 'Monti bez obezbjedjenja ceka zenu Elzu na glavnoj stanici u Rimu', ' Monti sa zenom na jutarnjoj misi' itd. Koliko god zvucalo poput naslova iz tabloida, Italijanima je za sada potreban neko ko ima ugled, izgradjen porodicni zivot, i ko se nece okretati za 20 -ogodisnjakinjima vec raditi na rekonsktrukciji cijele Italije.
Za Berluskonija se ne zna da li ce se povuci iz politickog zivota, al zna se da ce i dalje imati uticaja u Vladi jer je prije potpisivanja zakona o stablinosti i podnosenja ostavke ,dogovorio da u Vladi ostanu par njegovih ministara.
Ono sto sam ja primjetila jeste da se u javnosti, u poslednje vrijeme problemi italijanske ekonomije predstavljaju dramaticnijim od onoga sto zapravo jesu, vi zakljcite zasto :). Poredi se Italija sa Grckom, poredjenje koje mogu da plasiraju samo oni koji se ne razumiju u ekonomiju. U redu, Italija ima vec dugi niz godina visok drzavni dug, i o tome svi pisu, al zasto ne uporede kojim tempom raste drzavni dug Italije u odnosu na drzavni dug Njemacke i Francuske (isto poredjenje bi trebalo napraviti za kvalitet tog drzavnog duga, koji nije nista gori od prva dva). Italijanskom narodu je i sam euro donio probleme (iako je na makro planu imao pozitivan uticaj), al obicnim ljudima je prepolovio kupovnu moc. Sama struktura italijanske ekonomije je drugacija u odnosu na ostatak velikih sila, njihova ekonomija se bazira na malim i srednjim preduzecima i tradicionalnim bankama, i jedni i drugi penalizovani od strane evropskih direktiva. Nista ne ide u korist Italiji, zato ce se tesko sta moci popraviti na ekonomskom nivou ukoliko se prethodno ne uvedu odredjene reforme na niovu cijele EU.
Za kraj da budemo optimisti poput Celentan-a:'Ma quest'Italia qua se lo vuole sa che ce la farŕ '
Javni dug Jevropskih drzava,
treba gledati iz drugog ugla, jer STARE JEVROPSKE DRZAVE,
drze 85% Banaka u svom vlasnistvu i Slovenija,
dakleM, Njemci opstine i drzavne institucije DUGUJU DOMACIM BANKAMA, kao i ITALIJA I FRANCUSKA, HOLANDIJA I BELGIJA,
muka je na novopridosle CLANICE, koje su skinule gace prije vakta,
i 85% svojih Banaka prodali strancima, koji povlace KAPITAL kod MAJKE BANKE,
pa POSTKOMUNISTI bez obzira na POTROSACKU HISTERIJU,
nemaju sredstava za nabavku DOBARA iz Njemacke, Francuske i Italije, onda nastaje mizerija i zastoj, pojacan strahom potrosaca zapadnih zemalja, koji su navikli da stede i koji su siti i prejedeni i nidje ne zure, nego uzivaju u MIRU koji je pao sa neba, poslije HISTERIJE oko rasta BNPa i efikasnosti u kompanijama.
Tresla se GORA, rodio se MIS,
velike ribe ce pojesti male, vec je desetak Banaka LIKVIDIRANO U DANSKU, i pola miliona sitnih stedisa OPLJACKANO, njihova ustedjevina za penzionerske dane je zavrsila kod BJELOSVJETSKIH HOSTAPLERA, DAFINA .... I GAZDA JEZDI,
preko milion vlasnika vila i stanova je izgubilo stotinak MILIJARDI EURA, zbog pada vrijednosti nepokretne imovine, a HIPOTEKE su zadrzali HOSTAPLERI da ih deru dvije tri decenije sa KAMATAMA, ili ih izbace iz kuce-stana.