Printable View
nije bas ova tema namijenjena za ovo pitanje, ali nisam nasao bolju. Sta misliste da li ce se privatizovati Plantaze 13Jul ? Sta mislite da li je pametna investicija kupovina njihovih akcija , posto su bas jeftine (0,10-0,15centi)
Da li se tu moze nesto zaraditi na akcija u slucaju da dodje do privatizacije ?
bolje gadjaj ove sto daju dividentu no te duznike.....Quote:
Originally Posted by herkul07
no to je samo moje misljenje....
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
U ovom ternutku ih nece privatizovati jer cijena koju bi dobili za takvo preduzece je premala.Quote:
Originally Posted by herkul07
Kad im srede finansije, mozda se olduce na privatizaciju.
Zaradit se moze naravno.
https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...f898fd3284.jpg
CG obveznice
https://uploads.tapatalk-cdn.com/202...24e1a19f51.jpg
6M Euribor
Za crnogorske obveznice se niko ne interesuje pa cijena drastično pada dok cijena novca na tržištu progresivno raste…
Sent from my iPhone using Tapatalk
Meni je nejasno kukanje ljudi koji su podigli na Euribor varijabilnu.
Prosle godine ja uzeh fiksnu za stambeni 4.75, a moga sam varijabilnu 4% + Euribor.
Reko daj mi tu fiksnu, placam vecu ratu, ali nemam rizik rasta eurobora.
Sad treba da spasavamo one sto su mislili da su pametniji od sistema? Nemojmo.
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
Ne bih ja tu ništa više dodavao :-)Quote:
Originally Posted by Mojsije
Sent from my iPhone using Tapatalk
Quote:
Originally Posted by Shaneman
Kad se UK gilts prodaju za 4.5%, 30Y treasury Yield je isto oko 4% mislim, logicno je da za CG Yield bude x2..
Nesto razmisljam na ovu temu i nisam siguran koliko su nase finansije odrzive u ekonomskoj klimi visokih kamatnih stopa, nemamo stabilnu vladu, uzimamo nova zaduzenja da bi vratili postojeca bez ikakvih investicija u nesto sto ce kreirati rast.
Po rebalansu zakona o budzetu ove godine imamo deficit budzeta od 750 miliona eura(sa kreditima) koji je jedan od najvecih u proteklih par godina, i pored korone i pored svega.
https://zakoni.skupstina.me/zakoni/w...24-33-22-3.pdf
Primjera radi:
2022 Deficit ne racunajuci otplatu kredita/obveznica - 438 miliona eura, 18.5% potrosnje
2021 Deficit ne racunajuci otplatu kredita/obveznica - 103 miliona eura, 5.12% potrosnje
Nama na medjunarodnom trzistu u narednih 5 godina dospijeva na naplatu 1.75 milijardi eura otplate glavnice i jos dosta kamate.
Nas sistem razvoja pumpanjem potrosnje kroz zaduzivanje mislim da se mora primaci kraju jer ce nam postati jako skup sport i dozivjecemo bankrot. Bio je moguc u doba negativnih kamatnih stopa, danas uz inflaciju i ovakve nase javne finansije, moramo da trazimo fiskalnu konsolidaciju kroz jedan jedini nacin - povecavanje broja radnih mjesta u privredi uz smanjenje broja radnih mjesta u drzavnom aparatu, koje se nece desiti em zbog politike, em zbog toga sto rastu kamatne stope kredita i u privredi, pa ekspanzija postaje dosta skuplja. Kad se nesto nije desilo dok su pare bile jeftine, logicno je da se nece desiti sad kad je novac skup.
U takvom okruzenju rezanje potrosnje drzave koje je neminovno dovodi do rezanja radnih mjesta i vece nezaposlenosti u privredi, jer drzava je ovdje najveci poslodavac i dosta privatnog sektora je okrenuto ka javnim tenderima itd kao #1 klijentu.
Vrlo je moguce da narednih 5 godina budu godine vecih kamatnih stopa u periodu kad 1.75 milijardi samo euroobveznica nam pristize na naplatu. 2025 godine nam pristize 500 miliona glavnice obveznica na naplatu. novih 500 miliona zaduzenja uz kamatnu stopu od 10% na 10 godina postaje jedna milijarda. Bas zastrasujuce.
Igrali smo kolo kao da niske kamate nikad nece prestati. I od nase nezavisnosti kamate su samo padale.. A onda se desila 2022.
Slazem se, mada je moja namjera kod prikaza ova dva grafikona uperena kao figurativan prikaz sta bi se ili ce se dogoditi kada se ove dvije krivulje figurativno receno "spoje", upravo u kontekstu odrzivosti u ambijentu rasta kamatnih stopa koje si pomenuo.Quote:
Originally Posted by RMD
Sent from my iPhone using Tapatalk
Prvi problem je nestabilna vlada i maltene stalna kampanja, gdje buja populizam i idiotske ideje se usvajaju uprkos tome što nema para.Quote:
Originally Posted by RMD
Puknuće to prije dospjeća obveznica, jer postoje i neke kreditne obaveze. A niko nam više neće centa pozajmit, jer smo blistali u maloumnim rešenjima.
Prije ili kasnije se kuca kod MMF, ne da bi našao novac od njih, mada daju jedan dio, već da bi uz njihovu ćagu da si se skinuo sa gudre i elektronskog rueta drugi povjerioci bacili pojas za spasavanje.
Da bi ti MMF dao papir da si se skinuo ili se skidaš, potpisuje se sporazum gdje se obaveže vlada na neke stvari, da se povećaju prihodi i smanje rashodi.
To bi bilo otprilike
- PDV 25%
- Vraćanje akciza
- Vraćanje doprinosa za zdravstvo, a minimalac kako oće
- Ukidanje neoporezovanog dijela poreza na dohodak
- Ukidanje naknada za troje djece gospođama
- Ukidanje dječijeg dodatka
- Oporezovanje penzija porezom na dohodak
Ovo bi bila prva terapija za nas, pa bi vidjeli dalje što i kako.
Ako nećeš ne mora, ali onda računajte na kašnjenje plata i penzija od 6-12 mjeseci kad se svi povjerioci navale da blokiraju budžet.
Ove mjere su vrzino kolo koje traje koju godinu. Obale potrošnju, dižu nezaposlenost, oporavak traje deceniju, možda i duže.
Ali, jbg...
https://tradingeconomics.com/montenegro/gdp
Vijesti
PODACI MONSTATA
Crna Gora ima najveći rast BDP u Evropi: 12,7 odsto u drugom kvartalu
Najveći rast ekonomije dogodio se u kategoriji "lična potrošnja domaćinstava" koja je prošle godine vrijedila 902 miliona eura, a sada je bila 1,11 milijardi eura
49636 pregleda 210 komentar(a)
Crna Gora ima najveći rast BDP u Evropi: 12,7 odsto u drugom kvartalu
Foto: Shutterstock
G K
Goran Kapor
21.09.2022. 14:10h
Bruto domaći proizvod Crne Gore u drugom kvartalu 2022. godine porastao je za 12,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.
"Bruto domaći proizvod Crne Gore u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 1.395,8 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 1.137,7 miliona eura. Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto" mavodi se u saopštenju.
Najveći rast ekonomije dogodio se u kategoriji "lična potrošnja domaćinstava" koja je prošle godine vrijedila 902 miliona eura, a sada je bila 1,11 milijardi eura.
Prosjek rasta ekonomije u Evropskoj uniji iznosio je, u istom kvartalu, 4,1 odsto.
Crna Gora je zvanično imala najveću stopu rasta ekonomije u Evropi.
foto: Screenshot
Poslije Crne Gore na listi je Irska sa stopom rasta od 11,1 odsto, zatim Malta sa 8,9...
Od zemalja regiona najveći imala je Slovenija 8,2 odsto, Hrvatska 7,7, Srbija 3,9, Sjeverna Makedonija 2,8 odsto.
Najmanje stope rasta imale su Estonija (0,6 odsto), Luksemburg (1,6 odsto) i Slovačka (1,8 odsto).
Bivši ministar ekonomije i jedan od lidera pokreta "Evropa sad" Jakov Milatović kazao je da su ove brojke "rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad".
( Goran Kapor )
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Imamo najveći rast ekonomije u Evropi,BDPa u kategoriji "liča potrošnja domaćinstva".
Pa se pitate,kako su eksperti generisali ovoliku inflaciju,i kopaju rupu beznadicu.
Aali,ista će im slava ubrzo izbit na nos.
Damjanović se nada bez MMFa još godinu dana,a onda PDV 25%,krizni porezi,odpuštanja i bruka.,,,
Polako , prvo vracamo akcize, pa onda porez los ...ugostiteljima na 21 % da se vrati... pa cemo onda redom lagano dok ne ukapira se da se od dojca ne zivi....
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
mada ovako nevezano jedna od bitnih prepreka je i nepostojanje sindikata, unije, sve je to na papir....
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Imamo najveći rast u Evropi.
Nema veze što je inflacija, bez dizanja cijene struje i umanjenje akciza na gorivo, taj rast x2.
Potpuno nebitna stavka.
A ta ide ocjena dogodine sad je grejs period.Quote:
Originally Posted by hercules
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Evo da pomenemo opet cuveno zaduzenje iz decembra 2020, Spajić koje je uradio. Fidelity analiza:
"čitanjem izvještaja Državne revizorske institucije, koja je nedavno objavila redovni izvještaj o reviziji budžeta za 2021. godinu. U tom izvještaju je pedantno pobrojano, dozvolite da zaključimo, kako je potrošeno više od 550 miliona eura onih čuvenih 750 miliona eura koje smo, decembra 2020. godine, pozajmili po kamatnoj stopi od 2,875%.
Ekskluzivno objavljujemo, dakle u cent, đe je pošla lova:
1. Tačno 437.597.431,75 eura je otplaćeno na ime raznih starih kredita među kojima je najveća stavka otplata jednog kredita koja se dogodila u martu 2021. godine. Tada je otplaćeno 227.447.000 eura kredita koji smo uzeli 2016. godine po, pazite sad, kamatnoj stopi od 5,75%. Tako je dragi drugari - ovo je duplo veća kamata od one koja je dobijena decembra pandemijske 2020. godine. Zbog čika Zvonka Bogdana i njegove suptilne konstatacije da je život i svijetlo i tama, nekom jutro a nekome veče, bitno je napomenuti da je kreditni rejting Crne Gore te 2016. godine bio znatno bolji od kreditnog rejtinga Crne Gore 2020. godine. Da zakucamo - jer neko o tom pojma nema pa manipuliše podacima - ističemo da 2016. godine, kada smo se zadužili po 5,75%, nije bilo teške krize izazvane korona virusom. Naprotiv, postojali su stabilni ekonomski i finansijski tokovi na globalnom nivou a samim tim i u Crnoj Gori.
2. Vjerovali ili ne, 2021. godine, Crna Gora je za kamate platila čak 114.058.902,18 eura na ukupno naslijeđeni javni dug, koji je, valja naglasiti, za proteklih 15 godina povećan 5 puta.
Samo ove dvije stavke naslijeđenih obaveza iznose ukupno 551.656.333,93 eura, što znači da je od famoznih 750 miliona eura, nakon plaćanja naslijeđenih dugova, ostalo nešto manje od 200 miliona eura za finansiranje deficita iliti - manjka para u državnom buđelaru.
Zato, evo i bonus pojašnjenja đe je pošao dio od preostalih 200 miliona. Najveći dio je potrošen na finansiranje modifikovanog gotovinskog deficita (oprostite na rogobatnosti, ali tako se tačno zove pozicija budžeta), koji je prošle godine iznosio 127.917.913,69 eura. Treba istaći da je ovaj deficit bio ispod 3% BDP-a, što znači da je pandemijske 2021. godine zadovoljen jedan od zahtjevnih Mastrihtskih kriterijuma. Ostatak od 70-tak miliona eura je - ostao na računima. Poređenja radi, 2020. godine, modifikovani gotovinski deficit je iznosio 440.237.421,25 eura, što je preko 10% BDP-a i skoro 4 puta više nego 2021. godine,
_______________________________________
Dakle? Pod pretpostavkom da je Fidelity analiza dobra, pare su posle dje treba.
Ili nisu?
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
Ja sam za to da Majkiju damo sansu 4 godine u stabilnoj politickoj situaciji i da vidimo je li nam bilo bolje prije ili posle njegovog mandata. Kad su se drugi 30godina praksali, moze i on probati 4godine...U oba slucaja imamo cistu odluku na kraju.
Послато са SM-F936B помоћу Тапатока
Partijski botovi ga razapese oko zaduzenja, a lijepo je vidjet dje su posle pare, da se ne bi spinovalo.Quote:
Originally Posted by bojankov
Valjalo bi da vidimo i predlog budzeta za 2023...
I kako smo odradili finansijski 2022...
Bez spinovanja...
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
mozda je mali off, ali ima li negdje da se pronadje podatak koji su najstariji biznisi u CG? Guglanjem dobijem info o Posti CG, @ali je to to.. ne znam koga bih kontaktirao za tu informaciju?
Losa pretpostavka. I lijepo poredjenje baba i zaba od strane Fidelity-a nema sto. Mogao je uporedit obveznice sa kreditom za auto put, onda su one skuplje, ali ne bolje ovako zamazat oci. Treba li pomenut koliko je sad prinos na te obveznice i zasto je 9.4%?Quote:
Originally Posted by Mojsije
Ali modifikovani gotovinsaki deficit i rogobatni izrazi... Stvarno je problem napisat falilo je para i potrosili smo vise no sto smo imali.
Treba poredit pandemijsku godinu i pad GPDa u odnosu na 2019 i rast GDP-a 2021 u odnosu na 2019 i deficite sa godinom nakon toga.
To je dokaz da je sve bilo kako treba.
Za neuke i skolovane budale.
Evo da ne bi spinovali, sami sebe su slagali otprilike.Quote:
Originally Posted by Mojsije
Razvoni projekti 0 eura.Quote:
"Ovih 750 miliona eura nam obezbjeđuje da imamo dvije godine mira u ovoj državi. Da imamo fiskalnu i svaku drugu stabilnost. Ovo je bila jedina iznuđena mjera", rekao je Spajić.
Najavio je sprovođenje reformi, "ali ne preko koljena i ne smiju biti na štetu građana".
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je da je od 750 miliona eura najveći dio novca je potreban za otplatu glavnice koji dolazi na naplatu naredne godine.
"Jedan dio novca potreban za finansiranje deficita budžeta za narednu godinu, a jedan dio novca je opredijeljen za razvojne projekte", pojasnio je Milatović.
Dvije godine nismo dobacili jer treba nam 750 do kraja godine kako je definisano rebalansom. Budzetu fali 750 miliona. 300 cemo pokriti iz depozita (jos ne znamo kojih jer je i ovo od obveznica potroseno - hint 50 miliona kredita EPCG dje li ce poci zaboga) a ostalih 450 cemo uzet na kredit samod a vidimo ko ce nam dat i po kojoj kamatnoj stopi. U tvoju voljenu USA je stambeni kredit prebacio 7%.
Ovo nam treba za plate, penzije, djecije i majke do 31.12.2022.
Za iducu cemo vidjet.
Podaci Monstata kazu da je kupovna moc gradjana od januara opala. A ne treba niko nikome da prica nista, svi vidimo cijene u marketima. Inflaciaj je bila u rangu eurozone + 1% na marze i trasnackione troskove max. Danas je eurozona + 7-10% bez pvoecanja cijena struje i umanjenjem akciza na gorivo.Quote:
Originally Posted by bojankov
A ovaj tvoj prijedlog bih i ja podrzao. Cisto da vidimo stanje.
A do tada, sto rekose forumasi makar 2 godine da se prima ova uvecana plata, za posle nam se jebe.
Mala trivija sto to posle stize bas brzo i direktno pogadja gradjane i zaposlene.
cekamo Lidl da sprijeci inflaciju trgovackih lanaca.....
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Mi vazda nekog čekamo da nam riješi naše probleme.
Više rada, manje politike i novac će doći.
Poslato sa pisaće mašine Galaxy Note 9 x2
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Analiza mu je realno losa. Bas ne kapiram sta je htio da postigne i na koju mu se godinu stavke odnose...iskreno.Quote:
Originally Posted by Mojsije
On se zaduzio u 2020 ,koliko se sjecam i to zaduzenje je uslo u tu godinu. Za 2020 godinu ukupno zaduzenje je 1,35 milijardi jer je Markovic vec bio pozajmio 600 miliona od cega se 500 odnosilo na vracanje dugova po predlogu zakona.
Da li su te pare vracene ili ih je morao Spajic vracati krajem godine....ne vidim iz ove analize
Neto zaduzenje je bilo 200M, jer je vraceno 550M dugova. Znaci da nije 750M poslo na tekucu potrosnju?
Pod pretpostavkom da je analiza tacna.
Sent from my Mi 9T using Tapatalk
Ne sporim ja da su njemu cifre tacne.
Nego sta cifre obuhvataju. Pare su pozajmljene na vrat na nos.
Ako je dospijevalo u martu, zasto tako brzo. Pomenuo je da mora hitno da vrati dugove.
Tako da bi mu analiza trebala da obuhvati kako 2020 i novac iz te godine kao i ostatak iz 2021.
Ipak su uzete 1,35 milijqrdi sa malim objasnjenjem za sta su sve te pare potrosene u 2020toj.
I sta je prenio u 2021 kao budzetsku rezervu