Čarls Bejlin sa univerziteta Jeil ...
http://videolectures.net/yaleastr160...s_astrophysic/
lijepo i slikovito ispričane ideje dosta zanimljivih i trenutno aktuelnih stvari astrofizike na jednostavan način.
Printable View
Čarls Bejlin sa univerziteta Jeil ...
http://videolectures.net/yaleastr160...s_astrophysic/
lijepo i slikovito ispričane ideje dosta zanimljivih i trenutno aktuelnih stvari astrofizike na jednostavan način.
aaa, znaci lik je lood i lik je genije... ali valjda to ide u paketu
ovakve stvari zaista ne treba propustati!!!
1000000 THX!!!
I ne propuštam :DQuote:
Originally Posted by Adriatic
Skidam jednu po jednu lekciju sa http://oyc.yale.edu/astronomy/fronti...tent/downloads
Ove -high bandwidth-
Nijesam sve odgledao (još sam u prvom polugodištu :D ) ali ove do sada su prva klasa.
Odgledao prva dva predavanja.S' tim što ću drugom morati da se vratim,jer sam kasno shvatio da mi ipak trebaju olovka i papir. :)
Odlična predavanja,odličan predavač,nemam što da kažem više sem : Hvala,septembre.
I ja sam neđe na istom mjestu shvatio da mi trebaju olovka i papir .
A lijevu ruku držim na [space] da pritisnem pauzu kad zatreba.
Ako si raspoložen za diskusiju ...
U prvoj lekciji valjalo bi objasniti porijeklo nekih formula ako bi vrijeme to dozvoljavalo . Onda bi sve od početka postalo logično.
Evo koji dio bih ja ubacio, da se pitam , mada bi to odvelo dosta u priču što ono kažu "od Markovih konaka".
Prvo priča oko mase i težine. Da je masa proporcionalna količini materije a težina je gravitaciona sila koja djeliuje na nju.
Obješnjenje kako vagom koja mjeri ustvari silu(težinu) možemo mjeriti masu u kilogramima a ne težinu u njutnima.
Težina je proporcionalna masi. F proporcionalno sa m. Konstanta koja ih povezuje je gravitaciono ubrzanje na površini Zemlje g=9,81 m/s^2.
F=g*m.
Onda bi mogla priča o uopštenju ovoga kroz drugi Njutnov zakon gdje ubrzanje može biti bilo kakvo (ne samo gravitaciono).
F=a*m
Sad bi moglo da se posmatra šta bi se dešavalo kad bi se mijenjala masa Zemlje ili mjerila težina nekog predmata na raznim planetama.
Kad bi Zemlja imala duplo ili tri puta veću masu logično je da bi i neko "kilo jabuka" bilo duplo ili tri puta teže na istoj udaljenosti od centra .
Znači gravitaciona sila na istoj udaljenosti bi bila proporcionalna m1*m2 gdje je m1 masa Zemlje a m2 masa "kese jabuka".
Posle bi moglo da se objasni da ova sila opada kvadratno sa ugdaljenošću. Pošalješ "kesu jabuka" da se vrti oko Zemlje. Centrifugalna sila je jednaka centripetalnoj (u ovom slučaju gracitaciona) da bi "kesa jabuka" mogla da se vrti po nekoj ustaljenoj orbiti. :D
Uf sad bih morao da crtam ... uglavnom ako se ne mijanja masa Zemlje ni masa "kese jabuka" ... gravitaciono privlačenje između njih opada kvadratno sa udaljenošću (~ 1/r^2)
Sve u svemu dobija se da je F proporcionalno m1*m2/r^2 samo ostaje da se ekserimentalno odredi konstanta proporcije (gravitaciona konstanta G).
F=G*m1*m2/r^2
Zanimljivo pitanje je da li je ova konstanta svuda u svemiru ista? (6,6*10^-11 njutna)
Posle se pomoću ove formule dobija "zakon kretanja planeta"
a^3=GMP^2/4*PI^2 - koji se koristi u videu.
Kada se podijele ovakve dvije jednačine jedna napisana u kms (kilogram, metar ,sekund) a druga u Mo (masa Sunca), A.U. (udaljenost Zemlje od Sunca) i godina za vrijeme jedinicama dobija se
a^3=P^2*M
gdje je a rastojanje u A.U. , P vrijeme u godinama a M masa u "Suncima" (vrsta unce :D kao za zlato ili bokserske rukavice )
U drugom predavanju videu mozda je trebalo malo pazljivije objasniti šta je radijan(ugao čiji je luk jednak poluprečniku) ,Malo manje od 60 stepeni jer je luk . 57,29 stepeni je radijan.
Za male uglove dužina luka je približmo jednaka pravom rastojanju.
Fino fino ...
Prešao sam sve metode za traženje planeta oko zvijezda . E kad bi mi ov iz DPS-a dali para da nađem koju. :D
Prelazim na "Crne rupe" ...
Tek sad viđeh...
Ovaj,vezano za ovo prije što si postavio,ja još nisam naišao ni na šta toliko kontraverzno da bi raspravljao o tome,a odgledao sam ono drugo 2 puta.
Problem mi je malo ono svođenje formule,pa sam htio da budem siguran da ga 100 % znam.Sad,sa listom i olovkom u ruci sam batalio na neko vrijeme i skidam predavanja sa sajta da bih mogao da ih gledam kad hoću. :)
Uvijek su mi lakše išle fizičke formule i geometrija nego klasična matematika,pa me to vadi poprilično. :)
Meni su interesantne neke stvari koje su otkrivene a nijesu bile očekivane.Quote:
Originally Posted by Cika_Dzo
Naprimjer dosta česta pojava "hot Jupiter"-a - velikih - možda gasovitih planeta blizu zvijezde.
Onda dilema da li su od početka bili tu ili su se "spustili" sa neke dalje orbite.
Da li su usput "pobrisali" manje planete ...
Ja skinem nekolika pa dok ih gledam skidam sledeća nekolika. Ja se držim papira i olovke u desnoj a lijevom povremeno ako zatreba pritisnem pauzu ("space").Quote:
Originally Posted by Cika_Dzo
I kad nijesu neke formule zapišem naslov , neki karakterističan izraz, crtež ,... Volim da mi je do zadnjeg zareza jasno.
Ima u videu priča o posmatranju "klastera" (gusto zbijene grupe zvijezda) u potrazi za planetama. Nijesu nađene što je neuspjeh za "traženje" ali potvrda za dvije karakteristike (mala "metaliziranost" i mnogo zvijezda) "klustera" koje povlače manju ili nikakvu zastupljenost planeta.
Meni je lakše kad znam da su formule i crteži samo opis nečega stvarnog. Kad mijenjam neki broj da to znači da se nešto tamo "stvarno mijenja" (masa , udaljenost, ...) . Inače ih zaboravljam .:DQuote:
Originally Posted by Cika_Dzo
Gledajući nešto vezano za ova predavanja nađoh i "Fly By Anomaliju" http://en.wikipedia.org/wiki/Flyby_anomaly
Da vidim šta sve ima http://en.wikipedia.org/wiki/Unsolve...ems_in_physics.
ja mislim da vam je lakshe Sheldona Cooper-a da pitate sve shto vas interesuje :)