https://i.ibb.co/3d3g3Ms/Screen-Shot...4-38-20-AM.png
Printable View
Članovi Ustavotvorne skupštine sastali su se u jednom velikom salonu u zgradi u susjedstvu sjedišta srpske banovine.Predsjednik Skupštine Mihailo Ivanović, vjerni saradnik kralja Nikole, nakon što je proglasio sjednicu otvorenom, dao je riječ Sekuli Drljeviću, zvaničniku skupštine koji je takođe nekada bio saradnik svrgnutog kralja, a sada predvodnik partije zelenaša,federalističke snage koja je u tom trenutku sa bjelašima (pristalicama srpske hegemonije) dijelila marginalan položaj nacrnogorskoj političkoj sceni.„Crnogorski narod – započeo je svoje izlaganje govornik – po svom geopolitičkom položaju je mediteranski. Kao takav,duhovno i materijalno je orijentisan prema Rimu, i ta adresa predstavlja osnovu njegovog državnog postojanja“. Skupština je, kako je objašnjavao Drljević, imala istorijski zadatak da proglasi nezavisnost Crne Gore i njen ulazak u sferu uticaja Rima.Predsjednik Skupštine naredio je čitanje izjave:
Nacionalna ustavotvorna skupština predstavljajući cijeli crnogorski narod i tumačeći njegovu volju, sazvana na Cetinju 12. jula 1941. godine, odlučuje sljedeće: 1. ropstvo do kog su dovele odluke Skupštine [U ovom slučaju ukazuje se nanacionalni zbor u Crnoj Gori] održane u Podgorici 26. novembra 1918. godine o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom završeno je. 2. Režim koji je u Crnoj Gori uspostavila bivša Kraljevina Jugoslavija i dinastija Karađorđević su propali: Vidovdanski ustav i Ustav donesen 3. septembra 1931. godine, proglašeni od strane bivšeg režima, ukinuti su. 3. Crna Gora se obnavlja kao samostalna i nezavisna ustavna monarhija. 4. Nacionalna ustavotvorna skupština proglašava da svi Crnogorci, zahvalni zbog oslobođenja zemlje do koga je došlo zahvaljujući italijanskim oružanim snagama, pamteći bliske veze koje su uspostavljene između dinastije Petrović Njegoš i italijanske vladarske porodice, puni vjere u obnovu koju će svuda i uvijek podržati Duče i fašistička Italija, donose odluku o tome da sa njom ujedine život i sudbine, uspostavljajući čvrste solidarne veze.Dogovori zasnovani na ovoj solidarnosti, usmjereni na ulazak Crne Gore u interesne sfere Rima, biće naknadno potpisani između Crne Gore i Italije. 5. Crnogorska skupština, u nedostatku nosioca Vrhovne vlasti šefa Države, riješila je da uspostavi kraljevsko namjesništvo i da zamoli Njegovo veličanstvo italijanskog kralja i imperatora da blagoizvoli odrediti Namjesnika Kraljevine Crne Gore koji će proglasiti Ustav.
Nijesu prošla ni tri mjeseca od nestanka jugoslovenske države,primijetio je Macolini, a glasovima Ustavotvorne skupštine ostvareno je ono što „bi se prije 20 godina činilo više nego kao san,uzaludna iluzija, i proglašeno je uskrsnuće Crne Gore koja ponovo podiže svoju staru slavnu zastavu“. Predstavnici Visokog komesarijata su se zatim, u pratnji vodećih predstavnika vlasti, uputili na balkon zgrade kako bi prisustvovali ceremoniji podizanja zastave dok je narod Cetnjia pokazivao sopstveno oduševljenje.
Krsto Zrnov Popović nije učestvovao u Petrovdanskom skupu (12 jula 1941-e).
Srpska pravoslavna crkva na čelu sa mitropolitom Joanikijem Lipovcem dočekala je italijanske fašiste na Cetinju u maju 1941. godine.
Na video snimcima jasno se vidi srdačan susret mitropolita sa čelnicima fašističke italijanske vojske.
Nakon toga, Lipovac je vojsku uveo u Cetinjski manastir.
https://www.youtube.com/watch?v=qruN...ature=emb_logo
Sudionici Sabora[uredi | uredi kôd]
Povjesničari nisu utvrdili stopostotno točan sastav Petrovdanskog sabora. Jedan od sudionika, Todor Borozan, ostavio je u svojim memoarima sljedeći spisak sudionika Petrovdanskog sabora:
- Adžić Mihailo, narodni zastupnik, Adžić Radivoje, barjaktar, Anđelić Živko, odvjetnik, Anđelić Milosav, odvjetnik, Aleksić Aleksa, časnik, Bulatović Bećir, satnik (orig. kapetan), Bulatović Mihailo, časnik, Božović Batrić, Bojović Miloš, odvjetnik, Banović Vaso, trgovac, Borozan Todor, časnik, Belović Hasif Sulejman, Vučinić Dušan, odvjetnik, Vujačić Ilija, komandir, Vučković Stanko, profesor, Vojvodić Ljubo, poštanski činovnik, Veljić Mileta, časnik, Vukosavović Marko, učitelj, Vuksanović Savo, činovnik, Vučković Blažo, posjednik, Vujović Jovan, časnik, Vuković Vidak, pravnik, Grujović Đorđije, općinski predsjednik, Drljević dr Sekula, ministar, Drecun Đoko, časnik, Debelja Niko, sreski načelnik, Drljević Vučeta, odvjetnik, Damjanović Ilija, časnik, Đurišić Đuro, učitelj, Đenilagić Mula Mustafa, Ivanović Mihailo, ministar, Jovićević Miloš, Jovićević dr Ivan, konzul, Kašćelan Niko, časnik, Kapičić Milo, profesor, Krivokapić dr. Božo, odvjetnik, Kovačević Petar, časnik, Kršikapa Tomo, odvjetnik, Koprivica Filaret, svećenik, Lekić Stevan, časnik, Laković Mitar, časnik, Martinović Simo, svećenik, Martinović Arso, apotekar, Mitrović Miro, novinar, Milić Đorđije, Mećikućić Hasan, Martinović Blagota, časnik, Mučalica Staniša, učitelj, Muzurović Ajro, trgovac, Niković Krsto, pravnik, Popović Jovo, ministar, Popović dr Stevan, liječnik, Pekić Luka,svećenik, Perović Tunguz Danilo, profesor, Pejović M. Petar, časnik, Radonjić S. Ivo, vojvoda, Radović Danilo, časnik, Saičić Milovan, umirovljenik, Turčinović Jovan, umirovljenik, Tomović Anto, profesor, Čelebić Savo, časnik, Čermak Marko, Šaranović Sulja, odvjetnik, Joanikije Lipovac, mitropolit, te neimenovani tajnik Barske nadbiskupije.
U svojim memoarima dr. Novica Radović navodi da su Deklaraciju Neovisne Crne Gore, osim njega, odbili potpisati sljedeći utjecajni članovi Crnogorske stranke:
- general Krsto Popović, Petar Plamenac, dr. Krsto Niković, profesor Luka Nikčević, pravnik Pero Petrović, činovnik Krsto Petrović, časnik Ivan Pavićević, časnik Niko Kašćelan i Kosta Popović, posjednik iz Berana.
Vazda su Beranci bili protiv države a brate? :D
Знаш ли кад би је Црногорци "подигли" или обновили да је није подигао Александар...никад! У каквом је стању родна кућа на Његуше,у каквом су стању биле скоро све цркве и манастири док није митрополит Амфилохије обновио и уредио...Бјесмо ми велики обновитељи.Спраћали смо стоку у цркве ејјј....
Послато са sm-n975f помоћу Тапатока
Mora da je donio pare sa Dubrovnika, za obnovu crkava.
Od kad su počeli da "obanavljaju" odnosno da skrnave crkve po Crnoj Gori, sve ni je niz brdo krenulo.
Trebalo je mozgove obnovit a crkve ne skrnavit i ne pravit od njih nešto što nikad nijesu bile.
To Krsto,vidim da si za razgovora stvoren.Dovidjenja....
Послато са SM-N975F помоћу Тапатока
"Lako bi mi sa okupatorima, nikako da se oslobodimo oslobodilaca"..
Sent from my Redmi 4X using Tapatalk
Vjesnik, 24. Novembar 1990. godine
...
Novinar:
Za LSCG "dobro upućeni" kažu da je zelenaška stranka. U čemu se ogleda to zelenaštvo i postoje li dodirne točke s nekadašnjim pokretom zelenaša?
Slavko Perović:
Kada su bjelaši preuzeli vlast i zaveli nečuveni teror po Crnoj Gori, kada je u njoj počeo dugogodišnji građanski rati u kojem su se sukobila dva viđenja jugoslovenske zajednice, a nikako separatna Crna Gora, bjelaši i velikosrpska propaganda nazivali su one koji su se zalagali za federalnu Crnu Goru u okviru Jugoslavije - separatistima. Sa zelenašima ne možemo, osim u ideji o neophodnosti federalne ili konfederalne Crne Gore u jugoslovenakoj zajednici, imati bilo kakvog dodira. Oni su Crnu Goru vidjeli kao zemlju, u krvnom, etnogentskom i drugom smislu, najčistijih Srba. Ta, zapravo, rasistička teorija korespondira sa sličnima koje se u Evropi počinju gotovo u isto vrijeme javljati.
...
Poslato je nadam se :D
Izveštaj iz štaba Djenerala Popoviča, mart 1942 godine
Glas Crnogorca
"Pošlo se sa Cetinja sa pjesmom starom, ali još popularnom, koja je uvijek mirisala na barut, zvala na poklič:"Spremte se, spremte četnici"...
Sa nama se oprostio g.Vlahović, koji nas je pozdravio, a mi so takodje pozdravili naše komandire D.Vukovića i Kekovića. Tu pred polazak našlo se vrlo malo svijeta, mahom naša rodbina i po koji prijatelj. Ostavili smo Cetinje sumorno i u prašini. Kamioni su jurili, mijenjajući brzine i škripeći pod teretom.Pored nas su promicali seljaci u pravcu Čekanja, žene sa tovarima drva, čobani sa stokom, gola brda i mjestimičan snijeg po rupčagama i uvalama.
Na Čekanju nas je lično sačekao Djeneral Popović, sa nama srdačno razgovarao i dao nam odmor.
http://www.dlib.me/skenovi/glas-crno...broj-9/061.png
Krsta svi prisvajaju. Mora da je ljudina bio.
Sto je radio Krsto dok je bio Argentini? Mene te avanture Crnogoraca po svijetu mnogo vise zanimaju da ne recem zabavljaju od junacenja i chojkanja.
U Belgiji je drzao kafanu. Nije mi jasno sto se vracao ovamo.