Zanimljivo, melanin možda može biti upotrebljavan kao zaštita od radijacije.
Last edited by funestis; 03-03-14 at 04:56.
Inžinjeri koji planiraju izgradnju proizvodnih postrojenja bi mogli nešto naučiti iz ovoga:
Jes da je smiješno ali sadrži dosta zanimljivih informacija:
Epigenetske promijene su nasljedne osobine na koje utiču vanjski faktori. U stvari radi se o sistemu koji omogućava tijelu ili vrsti da se prilagođava okolini brzo u slučaju nagle promijene okoline.
Postoje tri oblika manifestacije epigenetike u razvoju svakog živog bića.
1. Prenatalni epigenetski uticaj koji je ključno važan u razvoju fetusa jer određuje gdje i kako će se razvijati ćelije unutar organizma. Koje matične ćelije će postati srčani mišić ili koštano tkivo odnosno mišići, jetra itd.
2. Nasljedni epigenetski uticaj koji određuje kratkoročnu prilagođenost neke vrste na okolinu. Na primjer zašto su crnci tamne kože, a eskimi zdepasti i pljosnatog lica, australijski Aboridžani snažni i tamne kože a ipak mnogi imaju plavu kosu itd.
3. Epigenetske promijene na jedinkama koje se događaju tokom života, tolerancija na pojedine hemikalije, pjegavost, promijena boje kose kod nekih ljudi tokom starenja (bilo sjeđenje ili promijena iz svijetlo plave u tamnu braon ili čak crnu) ili čak neki tumori uključujući tu i mnoge maligne tumore.
Kako se događaju sve ove promjene:
Ljudski genetski kod sadrži ogromnu količinu gena, međutim nisu svi geni isti u smislu dužnosti koje obavljaju. Većina gena su uglavnom šabloni prema kojima tijelo izrađuje potrebne proteine. Međutim postoji čitav niz drugih gena koji funkcionišu kao prekidači ili čak releji.
Zamisli genetski kod kao kompijuterski kod gdje većina gena obavlja neku matematičku radnju (odnosno u ovom slučaju stvaranje proteina), međutim svako nekoliko u kodu se pojavljuju geni koji ne stvaraju proteine već regulišu ostale gene (goto, for/next, If/then, itd), dozvoljavaju nekom genu da se izvršava ili ne, ili mjenja način na koji se izvršava neki drugi gen odnosno prebacuje izvršavanje na neki drugi gen sa nekog koji je do tada izvršavao funkciju.
Ti posebni geni mogu biti automatski aktivirani kroz neki vremenski period od trenutka kada su nastali (na timer) ili pod nekim vanjskim uticajem poput hemikalija ili zračenja (pod zračenjem podrazumijevam sve oblike zračenja poput topline, svijetlosti, ultravioletnog zračenja pa do X ili gama).
Ovo ima za posljedicu da naše tijelo ima čitavi niz različitih ćelija koje sve imaju isti genetski kod ali ipak sve se drastično razlikuju jer se unutar njih genetski program različito izvršava prema potrebi, funkciji i mjestu gdje se ćelija nalazi.
Takođe ovo stvara i vidljivu razliku između ljudi (ili razlike unutar iste vrste životinja) koji, iako su genetski veoma slični, skoro isti, mogu izgledati veoma različito (poput bjelaca i crnaca).
Na primjeru crnaca i bjelaca postoji dio genetskog koda, prekidač koji pali drugi gen za proizvodnju melanina u koži i koji je isti za sve ljude, međutim kod crnaca taj prekidač je u ON položaju, a kod bjelaca u OFF. Ovaj položaj tog gena se u ovom slučaju prenosi sa koljena na koljeno, međutim podložan je vanjskom uticaju (količini ultravioletnog svijetla) i shodno tome njegov položaj se vremenom mijenja iz ON u OFF kroz generacije. Zato su američki crnci koji žive u SAD svijetlije kože od onih u Africi, jer vremenom zbog blaže klime njihov melaninski prekidač pomalo gasi proizvodnju melanina jer taj protein više nije potreban za zaštitu kože u novim uslovima Sjeverno Američkog kontinenta. Zato generacije američkih crnaca nasljeđuju gen koji je sve bliže OFF položaju kako generacije tih ljudi duže žive u umjerenoj klimi i za očekivati je da će se za nekoliko generacija taj gen u potpunosti isključiti (crnci će postati bjelci).
Epigenetske promijene su vrsta nasljednih promijena koje su vezane direktno za izvršenje genetskog programa neke jedinke pod uticajem okoline i na potrebu neke funkcije ali ne utiču direktno na promijenu genetskog koda.
S druge strane Genetske promjene su direktne promijene na samom genetskom kodu (programu) i koje nastaju pod uticajem evolucije kroz prirodnu selekciju kroz duge vremenske periode.
Usporedno opet sa programiranjem kompijutera:
Genetska promijena je razlika između recimo Windows XP i Windows 7 koji su dva različita koda, a nastala su jedan iz drugog "evolucijom".
Epigenetska promijena je kada dva usera koriste Windows 7 međutim jedan user ga koristi za posao i komunikaciju a drugi isključivo za igranje video igara, njihovi desktop su različiti pa čak i mnoge funkcije. Iako se esencijalno radi o potpuno istom programu oba rade različite stvari prema potrebama usera koji utiču na nj.
Evo malo više izvora o tome:
http://science.howstuffworks.com/lif...ned-off-on.htm
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26872/
http://en.wikipedia.org/wiki/Gene_silencing
http://en.wikipedia.org/wiki/Epigenetic
Nešto o tome je bilo raspravljano i na ovom topiku ako te interesuje: https://forum.cdm.me/showthread.php?...ht=epigenetika
Evo i nekoliko dokumentaraca na tu temu:
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks