Za ovu temu postoji interes iz dva razloga:
1. Primjena numerickih metoda u rjesavanju prakticnih matematickih problema
2. Potreba izucavanja numerickih metoda na univerzitetskim studijama

Ad 1. Rapsod ima konkretne probleme koje rjesava, pa neka on zapocne pricu o ovome.

Ad 2. Ponovicu pricu od ranije.

S obzirom da na trzistu postoji mnostvo komercijalnih alata i da se u neistrazivackim firmama cesto nema vremena za razvijanje aplikacija za ovo ili ono, pitanje je koliko je uopste potrebno izucavati ovu problemaitku do detalja. Ko se bavi primijenjenom mehanikom radice sa nekim FEA paketom. Ko se bavi mehanikom fluida, prenosom toplote i mase radice sa nekim CFD paketom, ko se bavi elektromagnetizmom radice sa nekim paketom za tu sferu, ko se bavi armiranim betonom opet ce raditi sa nekim FEA paketom, itd itd.

Sa druge strane, oni koji rade u istrazivackim institucijama i na univerzitetima imaju drugaciji ritam, drugacije potrebe i drugacije ciljeve. Naucnici istrazuju i postavljaju fundamentalne zakonitosti i principe i kreiraju metode koje inzenjeri apliciraju na konkretnim problemima. U nauci vrijeme nije barijera, ciljevi su tacno i dubinski. U praksi je vrijeme barijera na racun tacnosti i troskova.

Ipak, smatram da je na dodiplomskim studijama numericka matematika na UCG nedovoljno zastupljena. Na vecini tehnickih fakulteta se izucava 1 semestar. To je po mom misljenju nedovoljno. Mislim da je pravilnije produziti to izucavanje na 2, 3 ili eventualno 4 semestra. Vjerovatno bi 3 bio optimum, s tim sto bi se u prvom proslo kroz numericke metode generalno, a u drugom i trecem na prakticnim primjerima izucavele detaljnije.

Takodje, smatram da ne treba akcenat stavljati na numericke metode, nego na fiziku problema, a numericke metode jasno prikazivati samo kao alat za njihovo rjesavanje.

Najveci problem u praksi je napraviti fizicki model, sa svim uticajnim parametrima, osnovnim jednacinama, pocetnim i granicnim uslovima. Nakon te faze slijedi odabir metode i alata za rjesavanje. Samo rjesavanje je u principu automatizovana, ili poluautomatizovana faza. Medjutim, tumacenje i verifikacija rjesenja je opet jedna od teskih faza, ne manje znacajna od faze kreiranja modela.

No, da ne sirim pricu, cekamo rapsoda sa pitanjima.