Evo da se i ja malo ubačim u razgovor. Vas dva ste se postavili na dva pola oko marihuane i niti jedan od vas dva nije u pravu (iako imate tu i tamo nekih dobrih stavova).
Xeres, marihuana nije ljek za sve kako ju je ti prikazuješ. U najboljem slučaju marihuana je suprotna verzija kafe i u nekom smislu predstavlja heroin kokainu (naravno ni približno opasni poput ova dva).
mikojan, marihuana nije ni približno opasna kako je ti prikazuješ, tvoje tumačenje je jako obojano raznim predrasudama o (opojnim) drogama u opće. Marihuana je u rangu otrovnosti upravo u rangu gore pomenute kafe i izaziva ovisnost koliko i kafa (i ko kaže da kafa ne izaziva ovisnost sjetite se vremena između ustajanja i prve kafe).
Postoji objašnjenje zašto su supstance poput kofeina ili kanabinoida (
cannabinoids) tako aktivne u našem tjelu a opet manje više neotrovne. Radi se o paralelnoj evoluciji. Oadvije biljke su porjeklom sa starog kontinenta i postoje uz našu vrstu cjelo vrijeme. Mi smo bukvalno evoluirali uz te vrste i naši daleki preci ih upotrebljavaju od doba australopiteka. Naša biologija se prilagodila djelovanju ove dvije biljke dok aktivnost istih daje prednosti koje su ostale.
Osoba pod dejstvom kofeina je puno opreznija, aktivnija i izdržljivija. Ovo ne moram objašnjavati zašto ima evolutivnu prednost. Australopitek koji je pojeo par gorkih bobica kafe ima prednost u odnosu na one koji nisu (i koji bivaju pojedeni od strane gladnih lavova). Tako se osjetljivost na otrovnost kofeina vremenom smanjila dok su pozitivni efekti ostali (osjetljivi na kofein su ili crkli otrovani ili bili pojedeni jer tip na kafu bžre trči). Ako pogledate ostale životinje vidjeti će te da je kofein u stvari smrtonosan otrov za većinu životinja osim za neke primate.
Marihuana s druge strane ima suprotno djelovanje i njen uticaj na ljudsku vrstu je suptilniji ali ne manje važan. Kanabinoidi izazivaju spuštanje socijalnog zida i podspješuju društvenost osoba pod dejstvom ove droge. U neku ruku barem jedan dio društvenosti i saradnje u našoj vrsti je zbog toga što su naši daleki preci vjerovatno zajedno tripovali oko tek otkrivene vatre vjerovatno nalagajući konopljino trsje. S druge strane kanabinoidi ne izazivaju letargičnost ili (na suprotnu stranu) agresivnost pa stoga nemaju štetan učinak na preživljavanje jedinke (U slučaju da treba bježati, utripovani marihuanom trči efektivno kao i neutripovani). Mnogi arheolozi smatraju da je marihuana imala značajni uticaj na formiranje civilizacije zbog svojih mnogih korisnih svojstava ne samo zbog tripovanja već i kao hrana, kao materijal ili gorivo, marihuana (konoplja) je bila jedna od prvih usjeva u povjesti civilizacije). Izdržlivost na otrovnost kanabinoida proizilazi iz dugotrajne izloženosti tim supstancama kroz milenije dok su efekti ostali isti jer imaju pozitivan efekat na interakciju između ljudi (evolucija 101).
Zanimljivo je i to da su ostale droge većinom jako štetne po ljudsko tijelo i da su samo kofein i kanabinoidi izgubili svoju otrovnost (ovdje uključujem i alkohol i duvan kao štetne). Stvar je u tome da sve ostale opojne droge ili nisu bile dovoljno dugo sa nama da se prilagodimo otrovnosti (tu spadaju duvan, kokain i mnoge sintetičke droge) ili su njihova sama dejstva jako štetna po preživljavanje (opijum, alkohol, skopolamin). Jedino kofein (kroz svoje vektore poput kafe, čaja ili kola oraha) i kanabinoidi (kroz svoj vektor konoplju) imaju pozitivan efekat kroz svoje djelovanje na evoluciju naše vrste.
Ovo nipošto ne znači da sad odjednom treba pretjerivati u upotrebi ovih supstanci, ne zaboravimo da su to ipak prirodni otrovi i da imaju prag svoje otrovnosti, osim toga svako pozitivno djelovanje ima prag korisnosti kada postaje neželjeni uticaj na ponašanje (hiperaktivnost, glavobolja, hiperaktivnost perifernog živčanog sistema, nesanica kod pretjerane upotrebe kofeina, letargija, halucinacije, depresija kod pretjerane upotrebe kanabisa).
Nego da se vratim na vaš razgovor.
Xeres prikazuje kanabis kao ljek za sve moguće bolesti sve do toga da kanabis bukvalno mačem i štitom kolje ćelije raka.
Međutim istraživanja pokazuju nešto drugo. Kanabis ima neke indikacije da može djelovati organski na neke poremećaje međutim prag djelovanja je jako blizak toksičnosti kanabinoida tako da takva upotreba ne dolazi u obzir, radilo bi se samo o zamjeni jede kemoterapije drugom gdje jedna verzija izaziva još gore posljedice po osobu nego neki standardniji pristup.
S druge strane efektivnost kanabisa ne leži u njegovoj hemijskoj aktivnosti (što se traži od većine aktivnih ljekova danas) već u tome da se radi o molekulu koji svojim oblikom utiče na moždanu aktivnost. Korisnost kanabisa leži u tome da utiče na raspoloženje i na aktivnost perifernog nervnog sistema (neki kanabinoidi više utiču na raspoloženje i svjesni dio moždane aktivnosti a neki jače djeluju na periferni nervni sistem smanjivajući osjećaj mučnine, utičući na osjetila ili reflekse).
Upravo tu leži efektivnost i upotrebna vrijednost kanabinoida, pravilno upotrebljeni mogu pozitivno uticati na depresiju, patološku introvertnost i slične mentalne poremećaje, mogu smanjiti neželjene simptome pout povraćanja, bolova, grčeva i sličnog.
Kanabis nije ljek za sve i svašta, ima svoje specifične indikacije koje su na žalost bile zanemarivane u zadnjih 100 godina zbog nesuvisle hajke prema svim supstancama koje alteriraju percepciju (zanimljivo bi bilo objasniti kako su alkohol, duvan i kafa izbjegli tu hajku).
Rak je zanimljiva bolest u kojoj kanabis ima ogromnu upotrebnu vrjednost, ne kao direktan ljek protiv ove bolesti (xeres) već kao veoma efektivni način da se ostale terapije efektivnije primjene na bolesnika. Hemoterapija, radiacija ili hiruški zahvati su najdestruktivniji oblici lječenja ikada izmišljenji (u rangu puštanja krvi u srednjem vjeku) ali koji pokazuju nedvosmislenu efektivnost. Međutim ti destruktivni oblici lječenja imaju ogroman niz užasnih posljedica po fizičko i mentalno zdravlje bolesnika. Simpromi pout grčeva, boli, povraćanja mogu u mnogome biti smanjeni djelovanjem kanabinoida. S druge strane gubitak kose, ožiljci, gubitak težine i sveukupni osjećaj izgubljenosti pod naletom opasne bolesti izaziva (uvjek) težak oblik depresije na koju se opet može uticati kanabinoidima u kontrolisanim uslovima.
Da ne zaboravimo i samu zabavu, rekteativnu upotrebu kanabisa. Kanabis podspješuje društvenost, kreativnost (makar umjetničku) i sveukupno ima pozitivan uticaj na socijalne interakcije među ljudima (naravno u umjerenim dozama i disciplinovanom upotrebom koja mora da se uči, pa čak i u školi ako mene pitate). Sve u svemu kanabis ima ogroman pozitivan potencijal po društvo ukoliko se njena upotreba vrši disciplinovano i kroz informiranu aplikaciju koja proizilazi iz naučnih istraživanja, a ne iz urbanih mitova i lažnih reklama.
E sad mikojane, tvoj pristup je suprotan xeresovom, ti i dalje vjeruješ u mnoge mitove o opasnosti kanabisa koji potiču bukvalno iz doba puritanstva a koji odavno ne piju vodu. Sva moderna istraživanja pokazuju da marihuana nije ni približno opasna kako se nekad smatralo. Cijela halabuka oko marihuane je u stvari samo legislativni balon polemike koja proizilazi iz nedostatka znanja, pogrešne politike, uvaljivanja nepromišljenih zakona i moralnog puritanstva a koji su svi zajedno ugurani u psihu običnih ljudi kroz bespoštednu propagandu.
Do nedavno u SAD ni sami naučnici nisu smjeli vršiti istraživanja na kanabisu jer bi bili kršili gomilu federalnih zakona.
Tek od nedavno su po svjetu počeli skidati defakto tabue oko ove biljke, na taj način omogućavajući početak iole opsežnijih istraživanja ove biljke od strane kompetentnih naučnika.
Istraživanja su na tako početnom nivou da danas tek otkrivamo početke mogućih upotrebnih vrjednosti kanabisa. Ko zna možda će Xeres na kraju biti taj koji se svima smije (iako sam poprilično siguran da se to neće desiti, rjetko kada bilo koja stvar ostane u jednoj krajnjosti).
Jedino sigurno danas, a proizašlo iz već obavljenoh istraživanja, je to da ti nisi u pravu kroz svoje demoniziranje ove biljke, s druge strane Xeres ima jako malu mogućnost da digne zastavu pobjede ako se pokaže da je kanabis u stvari kamen mudrosti kako ju je on kroz svoje pisanje prikazuje.
Ja lično ću sada naručiti kilo kanabidiola (sa darkneta) (2-[(1R,6R)-6-isopropenyl-3-methylcyclohex-2-en-1-yl]-5-pentylbenzene-1,3-diol) i pokušati neku količinu olova pretvoriti u zlato ne bi li potvrdio Xeresovu teoriju.
Reply With Quote..palis se ka baba na ratluk...
Originally Posted by ovizionizi
Bookmarks