Jedno pismo Svetog Petra Cetinjskog Jeremiji Gagicu

[G R A D]

[size=6]Petar I Jeremiji M. Gagiću[/size]


Milostivij gospudar moj,
Jeremij Mihailovič,

Vaše dva ljubeznjejše pisma od 17ga i 23ga minuvšega fevralja čest jesam imao ispravno polučit. No po pričinje mojej bolesti nijesam moga otgovorom služit, budući mi ot nazad 15 danah udario pritisak, koji me verhu mojega obiknovenoga kašlja i revmatizma teško mučio i do danas nije me posve ostavio.
Posiljka pod bukvoju A koju sam pri pervomu pismu primio sostoit u dvije knjigi Novago zavjeta, prevedenago gospodinom Stojkovičem na naš jezik, iz kojih jednu vam posilaju s pismom gospodina novgorodskago i s, petrburskago mitropolita Serafiona, moleći vas da mi soobštite vaše mijenije, kako će se vam ovi prevod pokazati. Ja ga nijesam svega za uzrok moje bolesti pročitao, ali mi se čini da je dobro preveden. No da je cerkovna pečat bolje bi bilo za one koji graždansku nijesu ni vidjeli. Biće mislim i riječih koje neće svaki razumjeti po tomu što u svakoj počti provinciji i nahiji neka razlikost u govorenju i narječijam imade, budući svoj jezik tuđima jezikami pokvarili i mnogo svoga izgubili.

Za tisjaču červonih mojega i narodnoga pensiona i za 99 mojih osobnih, također ispolučeniji pomjanutoj posilki prepovodim raspiski, mene je udivitelno što ova tisuća cekinah ne ide pravo cernogorskomu, nego slavenoserbskomu narodu. Može bit neka pulitičeska pričina tomu. Molim kad vam budet nadokano sočinit pismo za gosudarja novoga imperatora da biste me izvijestili kakvim surgučem krasnim ili černim treba ono je zapečatiti.

Drago mi je i radostno čuti da ste već s obručenoju vam djevišeju sčas(t)livo brakosočetanije soveršili. Vseblagij Bog da vam darujet to što u njega prosili budete. S ovim čistoserdečnim raspoloženijem i pozdravom vas i za vazda ostajem vašega blagodarija pokornij sluga i svakoga dobra želatelj.

Cetinje,
marta 5. dnje 1826. goda.

m. č. PETROVIČ.

_______________________________________________


Prekucah ovo iz knjige,
"Petar I Petrović - DJELA"
izdao CID Podgorica 1999 godine
štampala "Vojna štamparija" - Beograd

[Ćipur]

KNjIGA "SVETI PETAR VLADAR CRNOGORSKI” SONjE TOMOVIĆ - ŠUNDIĆ U LONDONU


INTERVJU: SONjA TOMOVIĆ - ŠUNDIĆ


Glas Petra Prvog i slobodna Crna Gora


Ključna ideja koju razvija Sveti Petar jeste Otačestvo. Otačestvo će biti objedinjujući pojam, često pominjan u "Poslanicama" i "Zakonu". To će biti vezivna supstanca, za dotad razbijeno crnogorsko tkivo kako bi se revitalizovale njegove unutrašnje mogućnosti. Bila je to poluga na kojoj će Petar Prvi graditi svoj politički program, riječ koja je budila zanos i nadu, uzvisujući duh zajedništva


Filozofska kultura, znanje iz različitih nauka i naučnih disciplina, literarni dar osnovne su odlike rada Sonje Tomović- Šundić profesora antropologije na Univerzitetu Crne Gore. U brojnim studijama i raspravama bavi se problemima antropologije, estitike, književnosti i filozofije. Od knjiga izdvajamo: Njegoševo poetsko bogoslovlje, Od književnih djela ka čitaocu, Problem recepcije u savremenim estetičkim teorijama, Studije i ogledni iz antropologije, Danilo Kiš, između Lovćena i zida plača, Njegoš pjesnik i mislilac. Uskoro izlazi iz štampe njena osma knjiga "Sveti Petar vladar crnogorski" u izdanju CID-a, a u organizaciji ZAMTES-a, u pripremi je i prevod na engleski jezik i njena prezentacija u Londonu. Nakon knjige o Njegošu, autorka je osvijetlila i ličnost Svetog Petra iz novog ugla.

*Djelo Petra Prvog posmatra se u književnoj vertikali cetinjskih vladara iz kuće Petrovića: Danilo- Savo - Vasilije- Petar Prvi. U tome impozantnom nizu Petar Prvi najbliži je Njegošu.Smatrate li da su Njegoš i Sveti Petar najznačajnije figure u novijoj crnogorskoj istoriji?

- Nakon knjige o Njegošu, učinilo mi se prirodnim da osvijetlim i ličnost Svetog Petar iz novog ugla. Prvenstveno, jer smatram da su Njegoš i Sveti Petar najmarkantnije figure u novijoj crnogorskoj istoriji. Dešava se rijetko, ili gotovo nikad u isto vrijeme, da vladar jednog naroda još za života bude svetac, kao što se desilo u slučaju mitropolita Petra Petrovića Njegoša. On je značajna figura u našoj novijoj istoriji, darovit kao državnik, mudar kao mirotvorac na čelu Crnogorske mitropolije, oštrouman kao pisac, jednom riječju ličnost bogata duhovnim darovima. I u samoj izuzetnoj lozi Petrovića, Petar Prvi je izuzetan. I u toj, duhovnim vrlinama obdarenoj porodici, svetitelj je neobičan, zaslužan da spontano od svog naroda bude prozvan svetim. Njegovi slavni prethodnici vladika Sava i vladika Vasilije, takođe su misionari, upravljači i pisci, a nasljednik na svetom tronu Njegoš nenadmašan u umnim sposobnostima i književnom talentu. Ali, posebnost Svetog Petra čiji su zemni ostaci kao biranim Crnogorcima pohranjeni u toplom okrilju Cetinjskog manastira, da počiva u miomirisu voštanice, izvire iz nevidljivog pravila prirode koje čini da su samo rijetki od nas izabrani da budu sveti. Pritom, Sveti Petar cjelovao je riječju, a ne silom za "privesti nepokorne na poslušanije."

*Državnik, duhovnik i pisac sjedinio je Crnu Goru na vojnom, pravnom i duhovnom planu. Šta smatrate dominantnim u ocjeni vladarskog rada Petra Prvog?

- Postoje ličnosti, rijekte i odabrane da se u njima ogleda epoha, da budu njen najistinitiji izdanak. Po nekom čudesnom zakonu života, one postaju središte vremena, budući da se u njima ovaplaćuje njegovo najuzvišenije stremljenje. Smisao takvih ličnosti dat je po nekom dubljem zakonu života koji u njima doseže najviše domete i ništa se tu ne dešava slučajno. Ni to kada se rađaju, ni u kom vremenu djeluju, niti kom geografskom prostoru pripadaju. Ime Petra Prvog ubilježeno je zlatnim slovom u istoriju Crne Gore, onim slovom u kome je zasijalo sve što je vrijedno u crnogorskoj duhovnosti. On je sjedinio Crnu Goru na vojnom, pravnim i duhovnom planu i u tom smislu je jedan od najznačajnijih crnogorskih vladara. Jer, on jeste istinski tvorac crnogorske državotvorne ideje, utemeljene na njenom istorijskom biću, oplemenjene idejom pravedne političke zajednice. Namjera mi je bila da dam vrijednosni sud o ulozi Svetog Petra. I to ne kao istoriografsku provjeru njegove državničke biografije ili političkih poteza koliko sveobuhvatan uvid iz koga se može ocijeniti značaj njegove ličnosti. Tako sam nastojala da misiju Svetog Petra shvatim u njenom totalitetu, ne samo kroz pojedinačne odluke, već kroz cjelinu njegovog dejstva na ukupnu crnogorsku istoriju. To značenjsko rasvjetljavanje mora imati u vidu uvijek cjelinu, a ne neki izolovan aspekt događaja da bi se tako ogledala istina, kao istina vremena u njegovim najširem istorijskom i kulturološkom smislu.

*Petar Prvi djeluje u vrijeme dramatičnog oblikovanja državnosti, ispod koje bukte plemenske podvojenosti. Misijom u narodu nastoji da ojača plemensku svijest, unese prosvijećene vrijednosti. Koji je značaj imala njegova vojna i politička aktivnost?

- Petar Prvi jedan je od visoko zaslužnih vladara za stvaranje državne organizacije crnogorskih plemena. Kao pragmatičan vladalac, svoju vojnu i političku aktivnost usmjeravao je prema ujedinjavanju svih crnogorskih plemena da bi time stvorio osnov za jedinstvenu državu. Velike ratne operacije za vrijeme njegove vladavine, zatim stvaranje obavezujućeg pravnog zakonodavstva kao standarda društvenog života, spojeni sa moralnim obrascem ponašanja uticali su na formiranje jedinstvenog duha zajedništva. Tako je Sveti Petar istinski tvorac Crne Gore u modernom dobu jer će on intervencijama na spoljnjem i unutrašnjem planu izvršiti svoju istorijsku misiju a to je značilo stvoriti uslove za državno - teritorijalno, pravno - normativno i duhovno - moralno obrazovanje Crne Gore. Od kada je 1782. godine naslijedio vladiku Savu, na vladarskom tronu, Petar Prvi će tokom svoje dugogodišnje vladavine izvršiti trostruko ujedinjenje Crne Gore: mačem, perom i zakonom. Svoje djelovanje Petar Prvi je temeljio na jedinstvenom političkom programu i istorijskom pretenzijama prema onim integralnim djelovima, koji se prirodno uklapaju u državni korpus Crne Gore. U sastavni dio Crne Gore, ulaze područja koja su vjekovima bila na meti osvajača sa Istoka i Zapada i njihovih vojnih aspiracija. Kao vladar Petar Prvi je odlučan da Crnu Goru zaokruži i u teritorijalnom smislu razgraniči njen region, da bi na cijelom prostoru uveo jedinstvenu državno -pravnu regulativu. Za ostvarivanje takvog cilja Petar Prvi će upotrebljavati vojna i diplomatska umijeća, ispoljavajući podjednako vojničke i pregovaračke sposobnosti.

*"Kratka istorija Crne Gore" i zakonski tekstovi ("Stega" i "Zakonik opšči crnogorski i brdski") kao značajna, autorska književno-kulturna svjedočanstva, upotpunjuju sliku o vremenu i tvoračkoj ličnosti Petra Prvog.

- Uzajamni odnos između istorijskih i naslijeđenih oblika ponašanja i prava nastojao se tako premostiti da se moralna svijest, koja je subjektivna, usaglasi sa pravnom normom, koja je objektivna. U tom kontekstu "Stega" je istorijski pravni akt koji se donosi u jednoj još uvijek ne - izgrađenoj državi, spoj etičih postulata i pravne norme, primjeren tadašnjem razvitku Crne Gore. Tako je značj "Stege" za ukupno formiranje Crne Gore neprocjenjiv. Njen sadržaj nadrasta pravni ugovor, jer je ovdje pravna norma način da se viševjekovna težnja objedinjavanja narodnog duha i moralna norma stope u nerazlučivu cjelinu. U kompleksnim političkim okolnostima kult preuzetih obaveza imao je dalekosežne posljedice za formiranje jedinstvenog narodnog karaktera u sudaru sa nadolazećim istorijskim zbivanjima. Usmena tradicija izrasla na tlu viševjekovnih iskustava je cjelishodno ugrađena u samo šest članova "Stege". Cilj kojem su težili njeni sačinitelji jeste da se postigne što veći stepen unutrašnjeg jedinstva koje će osigurati vojničke podvige, ali biti i prvi znak nastanka modernog državnog uređenja. Običajnost, kao tradicionalni okvir ponašanja, spojena sa moralnim sviješću, ušla je kao suštinska odrednica, učinivši od "Stege" autentičnu zakonsku formu. Sama prinuda nije u funkciji spoljne norme kao zabrane već proističe iz najdubljih istorijskih slojeva običajno-moralne svijesti iz kojih se izvodi postulat njenog apsolutnog poštovanja. Iako nije napisana u imperativnom obliku, smisao "Stege" je naredbodavan, jer se nalaže stroga primjena propisanih pravila. Time se ne narušava smisao individualnih prava. Riječ je o moralnoj obavezi opstanka zajednice, čime se osigurava zaštita ličnih interesa svih punopravnih članova društva. Tako se moralni principi, ovjereni u iskustvu narodnog etosa, unose u zakonsku normu kao njena primarna suština.

[Ćipur]

*Poslanice su, ipak, njegov najsnažniji književni iskaz. Tokom života, Vladika piše poslanice Crnogorcima sa dramama na tlu Crne Gore. Iz vladičinih poruka struji zahtjev: moralni zakoni,prirodni i sveljudski...

- Petar Prvi će imati na umu da ideju moraliteta oličenu u pojmu čojstvo ugradi u narodni život, oplemenjujući ga prema viziji čovječnosti, kao opštem idealu kolektiva. Ta vrijednosna norma ponašanja zasnivala se na objektivnoj ideji pravednosti, utemeljujućoj za običajno-moralne predstave zajednice. U nedostatku pravne sankcije primjenjivaće se originalna kazna po kojoj se prekršioci dovode pred lice vječne pravde koja se nagrađuje časnim životom koji čovjeka čini dostojnim sreće.
Poslanice Petra Prvog odlikovao je stoga jednostavan, lako razumljivi govor, kojim se iskazivala određena moralna sadržina, najčešće u vidu opomene da se pojedinci ili plemena usmjere prema vrlini. U osnovi, bilo je to jačanje autohtone moralne svijesti, koja je vjekovima izrastala na temelju uzor-primjera čojstva, uzdignuta do nivoa kolektivnog idela kome se treba prikloniti. Osjetljivost za primjenu principa moraliteta osnivala se na najživljoj narodnoj memoriji, čiji su se dobri efekti pokazali kao vjerodostojni u neposrednom iskustvu. Tim načinom Petar Prvi će uspijevati da u svom narodu probudi odgovornost kao odgovor na zahtjeve moralnog imperativa utemeljenog na uhodanoj moralnoj tradiciji. I to (pri)silom jezika, da bi se time potvrdilo da nasilje nad nasilnicima ne mora uvijek dati najbolje rezultate. Sila riječi, u takvim slučajevima bila je moćnija od nasilja u kažnjavanju izgrednika, a naročito njihovom privođenju opštem principu pravde.
Poslanice Petra Prvog predstavljaju sam vrh njegovih višegodišnjih napora u konačnom moralnom oblikovanju Crne Gore. Donošenjem Zakona stvoren je pravni garant za objedinjavanje crnogorskih plemena sa ciljem jačanja centralne državne uprave. Međutim, istinski savez plemena, ostvariće se posredstvom unutrašnjeg duhovnog rada u čemu su Poslanice imale nezamjenjivu ulogu. Za tu svrhu mitropolit Petar Prvi je usavršio poseban model komunikacije, neposredno se obraćajući tokom niza godina svoje vladavine plemenima i bratstvima, glavarima i pojedincima. Tako "Poslanice" imaju kulturno-istorijski i književni smisao ali i najdubolji sloj koji proističe iz njihove moralno - religiozne poruke.

*Šta je po Vama ključna ideja u radu Petra Prvog?

- Ključna ideja koju razvija Sveti Petar jeste Otačestvo. Otačestvo će biti objedinjujući pojam, često pominjan u "Poslanicama" i "Zakonu" To će biti vezivna supstanca, za dotad razbijeno crnogorsko tkivo, kako bi se revitalizovale njegove unutrašnje mogućnosti. Bila je to poluga na kojoj će Petar Prvi graditi svoj politički program, riječ koja je budila zanos i nadu, uzvisujući duh zajedništva. Otečestvo je postalo gotovo spiritualna projekcija, duhovni ideal, još više od ideje države, koja će energijom zajedništva plijeniti sve podanike Crne Gore u istoj mjeri. Tako će Otečestvo biti određeno u aksiološkom smislu kao suma pozitivnih vrijednosti, kao nešto opipljivo, no istovremeno i nad iskustveno povezivanje kolektivnih predstava, običaja, tradicije i vjere u kompaktnu cjelinu. Koncept Otačestva širi je od savremenog shvatanja države. On objedinjuje uobičajenu predstavu narodnosti, jezika, duhovnu i kulturnu srodnost, predstavu države i društva u cjelini. Riječju, predstavlja sadržaj ideje zajednice, njen konkretan oblik koji će u pojmu Otečestva pronaći pokretačku energiju.

*Dakle riječ je o posebnoj ličnosti u istoriji Crne Gore?

- Poređenjem testamenta Petra Prvog, sa posljednjom voljom njegovog sinovca i nasljednika Njegoša, nameću se zaključci i dvije snažne ličnosti čiji se temperament bitno razlikovao. Njegoš govori o izvanrednoj ljepoti duha i tijela, zahvaljujući se Bogu na toliko darova. Petar Prvi ističe da je zaboravljajući na sebe, radio samo za narod crnogorski i brdski. Njegoš govori o anđeoskim horovima u kojima će prema svojim umnim zaslugama boraviti vječni život, Petar Prvi na samrtnom času moli svakog Crnogorca, malog i velikog, da mu oprosti ako mu je što god zgriješio. Njegoš traži Lovćen kao najviši vidikovac za posljednje zemaljsko utočište. Petar Prvi zahtijeva da ga Crnogorci sahrane skromno u svečanoj tišini Cetinjskog manastira. Ubijeđen u snagu svojih riječi za modus epohe koje dolazi, Sveti Petar je na samrtni čas proklinjao one koju tu riječ ne bi poslušali i koji bi samovoljno među narodom činili razdore. I po tome je svetost njegovih riječi put na kome se premošćavaju različita vremena. Istorija nas uči da je njihova logika neoboriva i utoliko što se svaki rascjep narodnog bića, plaća najvišom cijenom podijeljenosti u kojoj se gube zajednički ciljevi. Tako je riječ Svetog Petra moralna postala temelj Crne Gore kao što će na njenom vrhu zasijati pjesnička riječ Rada Tomova.

Moderna zajednica

*Na čemu je Sveti Petar temeljio svoju vizuju budućnosti Crne Gore?

- Možda u našoj istoriji ne postoji vladar toliko posvećen ideji jedinstva kao što je to bio Sveti Petar Cetinjski. On je znao da se samo jedinstvenošću narodnog bića stvara osnov za slobodan život, uređen prema zakonima. Svijest o jedinstvu Crne Gore postaće okosnica na kojoj se stvara čvrsta organizacija društvenog života. Proces ujedinjenja bio je rezultat njegovog upornog rada na prekidu uzajamnih sukobljavanja pojedinaca, porodica i plemena da bi se razvio duh zajedništva. Stoga je Sveti Petar, jedan od najznačajnijih ljudi Crne Gore ne samo po obrazovanju, vojnom i diplomatskom umijeću, već prije svega po rijetkom stapanju njegove ličnosti sa sudbinom svog naroda. Bilo je to vrijeme u kome su živi sveci još hodali po zemlji i čija se riječ slušala i prihvatala kao zakon. I to prvenstveno zato što je Sveti Petar imao na umu da Crnu Goru izdijeljenu potpuno iznutra preporodi. Riječima, da Crna Gora ima "Rimu kao i ostali narodi u Evropi", izrazio je svoju najdublju viziju budućnosti. Jer on sam jeste htio da se Crna Gora konstituiše kao moderna zajednica poštovana, kao što su to kulturno razvijeni evropski narodi.


Vera Gavrilović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...2-08&id=131587