Loša hrana - nezdrava prehrana
Loša hrana - nezdrava prehrana
Postojeći topici na pdf-u su me inspirisali za ovu temu koja bi imala za cilj podizanje svijesti o pravilnoj prehrani, jer većina tema promoviše upravo loše prehrambene navike.
Pa krenimo redom.
Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tečnosti, te optimalan odnos bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim supstancama.
Kako sve to postići lošom hranom? Nikako!
Loša hrana je sva industrijski proizvedena hrana jer sadrži preveliku količinu
aditiva, premalo hranljivih sastojaka, nedopustivo veliku količinu masnoće i vode. Takva nutricionistički bezvrijedna hrana se masovno konzumira bez obzira što predstavlja opasnost za zdravlje.
Može li se živjeti samo od fast fooda?
Poslije 30 dana prehrane fast foodom, osoba u prosjeku konzumira 13,5 kg šećera, što je čak 0,5 kg šećera na dan i 5,5 kg masnoća, te dnevno unosi 5000 kcal od preporučenih 2500 kcal. Unos dnevnih potreba za vitaminima i mineralima je manji od 50%. Junk food ne balansira odgovarajuće nivoe energije koje biste trebali unositi, zato nse ima potreba jesti sve više i više. Osim toga javlja se deficit energije za obavljanje svih dnevnih aktivnosti jer iz te hrane se dobija najviše nezdravih masnoća i veoma malo zdravih hranjivih tvari. Dugoročno, srce i kardiovaskularni sistem ne mogu funkcionisati kao što bi trebali zbog silnog holesterola koji se unosi. Masti se talože u krvnim žilama, a srce mora jače i više naprezati kako bi potjeralo krv kroz njih zbog čega se osoba osjeća umornije.
Mesne prerađevine!
Svi rado konzumiramo suvomesnate proivode i ostale prerađevine, ali da li smo upoznati sa sastojcima i načinom proizvodnje omiljenog proizvoda?
Poznato je da meso koje se koristi za proizvodnju kobasica, salama i drugih mesnih prerađevina staro do nekoliko godina a radi se o ostacima iz klaonica. U smjesu za viršle, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i vještačkih pojačivača ukusa. Proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijumvog nitrita. Natrijumov nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim efektom. Često se u proizvodima koji moraju imati 50% svinjskog i 50% goveđeg mesa nalazi i do 80% svinjskog mesa, koje je jeftinije"
Zaleđeno meso praktično nema rok trajanja! U zemlje okruženja za mesne prerađevine uvozi se meso staro i deset godina. Kupuje se jeftino na rasprodajama u zemljama Evropske unije, koje bi ga trebale spaliti. U medijima se raspravljalo i o piletini i govedini uvezenoj čak iz Brazila.
Zašto se loše hranimo?
Kao što se kaže, najslađe je uvijek zabranjeno. Sladoled, čokolada, hamburgeri, pomfrit, gazirani sokovi, plavi bomboni, puding s ukusom kivija, čips s ukusom paprike ili slanine, šejkovi, gotova jela iz kesice, žvakače gume s eukaliptusom. ...konstantno nas privlače izazovnim izgledom, super ambalažom, super cijenom. Sve to završi u košaricama dok kupujemo u supermarketu u kratkom vremenu bez prevelikog obaziranja na kvalitet. Deklaracije su pisane sitnim slovima, pa ih i ne primjećujemo. To što na njima piše većinom je nepotpuno i većini vrlo nerazumljivo. Ali nažalost, previše slatkog, slanog i masnog ugrožava naše zdravlje. No nije samo fizičko zdravlje u pitanju, fast food ima uticaj i na naše psihičko stanje, nagle promjene raspoloženja, depresija, teže se nosimo sa zadacima pred nama.
Popravljanje prehrambenih navika
Težiti prema dva riblja obroka nedjeljno, s ribom bogatom omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrmke. Da bi smanjili unos masnoća s proteinskih namirnica skinuti npr. kožu s piletine, odrezati masnoće s crvenog mesa, jagnjetine, svinjetine i govedine, te koristiti minimalno ulja za pripremu jela. Hljeb, krompir i žitarice trebale bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Zbog njih osoba će se duže vremena osjećati sito i pomoći će kontrolisanju gladi. Osigurati pet porcija voća i povrća dnevno. Porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuvano, smrznuto i sušeno voće i povrće, te prirodne sokove. Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcijuma, te ostalih minerala i vitamina. Težiti prema tri porcije nekog mliječnog proizvoda svakog dana. Slatkiši obično sadrže i masnoće i šećere, a u ovu grupu ubrajaju se čipsevi, kremasti namazi, kolači, biskviti, čokolade, slatki napitci, alkohol i sl. Unos ovih namirnica potrebno je smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zamijeniti slatkiše voćem, grickalice sušenim voćem, slatke napitke prirodnim voćnim sokom ili nezaslađenim čajem. Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim što dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira apetit i može poremetiti zdrave prehrambene navike.
The more things change, the more they stay the same.
Bookmarks