Page 3 of 3 FirstFirst 123
Results 51 to 69 of 69

Thread: PISMO PETRA I PETROVICA NJEGOSA RUSKOM CARU

  1. #51
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I GLAVARIMA CRNOGORSKIM



    Draga braćo Crnogorci, koji u ime božje idete u Brda


    Ja vam želim srećnje i balgopolučno putovanje i svijeh vas molim, da lijepo i mirno putujete u ljubavi bratskoj, i u slogi i u poslušaniju bez svakoga inada i smutnje i u koja plemena i sela dođete, a osobljilo među Bjelopavlićima i Piperima, koga je potreba molit, da ga bratski molite i sovjetujete, da se umire i da ne pušte krvavi mač među sobom, jer ako se oni pokolju to će biti za nesreću svega našega naroda, a za njihovu najviše. Nemote vi ništa činit bez dogovora njihovijeh glavarah, no sve činite s dogovorom i lijepim načinom i posluhom; tako i sve ostalo, što đe bi do vas došlo, vladajte se razumno i pošteno koliko bolje i više možete, neka vide vaša braća Brđani, da vi ne radite za drugo, nego za obšte dobro i neka se oni tamo i mi ovamo možemo pohvalit vaš... tovanjem i poštenijem načinom.

    V pročem Bogu vas preporučavam i ostajem vaš dobroželatelj.


    Na Cetinje,
    avgusta 25 - 1813.

    koji mjesto sebe pošiljem moj krst,
    mojega kaluđera Stefana Lazarovića
    među vama
    VLADIKA PETAR



    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  2. #52
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I REŽEVIĆIMA


    Blagorodnoj gospodi suđam, vojevodam i pročim glavarom i starješinam i svem poštenom plemenu Reževićima mir, zdravije i milost od boga.

    Evo je već došlo vrijeme, da ve molim poradi ove stoke, da mi puštite na zimovanje na Vašu zemlju, kako ste i pasanijeh godištah. I za to šiljem đakonu Savu, da se s vama od moje strane razgovori i da ve moli, po kojemu čekaću vaš pošteni odgovor. A što se travnine tiče, kada ove jeseni među vama, ako Bog da, dođem, nagodićemo se. U toliko ostajem svijeh ljubezno pozdravljajući i žudeći vi svakoga dobra i poštenja.

    Na Stanjeviće, sept. 27. - 1794.

    VLADIKA PETAR
    na službu

    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  3. #53
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Lazo Proroković je Njegošev ujak, bio godinama u austrijskim kazamatima zbog ubistva

    PETAR I JOSIPU PAJTONIJU


    Presvijetli gospodine,

    Ne mogući terpjet svake petnaest-dvadeset danah plač sa suzama starice, majke Laza Prorokovića, koji je u tamnicu kotorsku evo blizu dvije godine. Ja sam prinuđen preprovodit i trećjom njezino prošenije i pritom molit vaše p. g. da biste svagdašnjim velikodušijem vašim uložili popečenije pri vlasti ot koje zavisi isti tamničar za znat kakva je njegova setenca da i ja činim znat prije pomenutoj starici i da više poradi iste nebezpokojim vašu osobu. I pri ovoj zgodi imam čest vozobnovit vam svagdašnje moje počtenije s kojim i ostajem

    Cetinje
    14. (26. junija)
    1825.

    vašega p. g.
    pokornješij sluga
    m. PETROVIČ



    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  4. #54
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    Petar I Mustaj-paši, veziru skadarskome i albanskome


    1828.

    Od nas Petra Petrovića, vladike crnogorskoga i kavaljera rusijskoga, čestitome Mustaj-paši, veziru skadarskomu i sve Arbanije, milo i drago prijateljsko pozdravljenje.

    Imajući na moju goru pri Gornjem Blatu blizu Žabljaka jednu dubravu, što sam zaboravio za moje potrebe, u koju mi svaki dan Žabljačani i ostali vaši ljudi čine štetu sijekući i noseći drva i ja sam prinuđen vas bespokojiti moleći vaše presvijetlo i uzvišeno gospodstvo, da biste dali vašu zapovijest Žabljačanima i drugima, da ne kradu moju branjevinu, zašto ja ni o čijemu zlu ne radim, i ne dao Bog. Ako li je vama radi vašega dvora potrebito drva za oganj, pošaljite svojega čovjeka da vidi i da čini posjeći i napunite... koliko vam drago. I podrža ve Bog u zdravlje i gospodstvo i dugo i za mnogo ljetah i godištah.



    ------
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  5. #55
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default he he he ... Pogodite što je smatrao za "starinu"!

    PETAR I PETROVIĆ NjEGOŠ KATUNjANIMA I BRĐANIMA

    (M.P.)


    [i]Ot nas vladke Petra prevoshoditeljnomu gospodinu guberna[to]ru, i blagorodnim gospodam serdarom, vojevodam, knezovom i barjaktarom i pročim glavarom i starješinama i svijema Katunjanima i Berđanima drago pozdravljenje

    Eto vidite, braćo Cernogorci, i Berđani, što se učini u našu zemlju, koliko je zla i kervoprolića na svaku stranu bilo otkada sud i kuluk razmetnuste i otkada nastade samovoljstvo da svaki može činiti što je kome drago.
    Da ste se svake godine s Turcima bili za osvojit vašu starinu na koju biste mogli živjeti da ot gladi ne umirete, i ne biste toliko svoje braće izgubili koliko je ot vas istijeh i od vašega zloga junaštva i samovoljstva poginulo. I u to vi se ne čini štete ni grjehote nikakve. A to je najviša nesreća i pogibelj vaša duševna i tjelesna ot koje, ako se ne ostavite, teško vama.
    Vi ste vjeru do Mitrova dne među svom zemljom ot Mora do Javorja ufatili i obećali se sud i kuluk postaviti i zle ljudi kastigati koji bi preko vjere zlo učinili, no se ja bojim ot vaše nesloge i ot vašega [nepo]slu[š]anija, znajući vašu narav [i] [v]aš... običaj. Zato vas svijem molim i svakoga silnijem Bogom vsedržiteljem u tri puta i u trista putah zaklinjam da ne bi koji bez dogovora što činio ili zle ljudi ot globe i kastiga branio oli na njih samovoljno hodio, nego se lijepo bracki dogovorite i poslih među sobom utverdite, pak čisto razberite i viđite vi glavari ko je vjeru premetnuo i za kastig zaslužio i koga kriva nađete za to veliko zlo što je sad preko vjere bilo među Bjelopavlićima i Zagarčanima, toga globite i kastigate kako se dogovorite i kako priliku vidite.
    Koji li bi Katunjan ol Berđanin o ikakvoj smutnji i neslogi radio, ili mito ot koje strane uzeo, oli ikakve hile i neprilične stvari učinio koja bi mogla pravoga čojka uvrijedit i neslogu među vama učinit, oli krive ljude branit, takvi da budet ot gospoda Boga vseržitelja po trista putah proklet, da mu Bog smuti serdce i mozak i njegovu utrobu i dom njegov da ostane pust ot žestoke ljucke gube, a pravim i poslušnim da budet Bogu u pomoć, kojemu prave i dobre preporučavam i ostajem vaš sluga i dobroželatelj.

    Na Cetinje, maja [1]
    1826.

    vla[di]ka PETAR


    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  6. #56
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I ARHIMANDRITU JOSIFU I IGUMANU GEORGIJU



    prepodobnjejši otec arhimandrit Josif i otec i igumen Georgij

    Znate kako se dogodila nesreća i zlo među Bjelopavlićima i Piperima, s kojega zla kako čujem hoće bit među njima veliko krvoproliće; i ako se poklaše ja znam da će i jedni i drugi sebe razurit i svoju slobodu izgubit. Toga radi šiljem Stefana Lazarovića s mojijem krstom namjesto mene samoga i nekoliko glavarah i i ostalijeh Crnogoracah tamo, koji će ih moliti i kumiti da se umire i da ne puštaju krvavi mač među sobom. Nego i vi skočite također da ih i vi ujedno s Crnogorcima molite, da sud postave i da ne učine dušmanima na volju, koji jedva čekaju da se oni pokolju, zašto lijepo znadu da bi tade Piperi prinuđeni bili u turske ruke i gradove uljesti i da bi ta rat otvorila put Turcima na Bjelopavliće. Ovo je nas nagnalo, da nekoliko Crnogoracah tamo pošljemo. I ako Brđani ljube... i svoju slobodu i poštenje ja mislim da će poslušati i da će se umirit.

    Vpročem ljubezno vas pozdravljajući ostajem vaš dobroželatelj

    Na Cetinje
    avgusta 25. 1813.

    vladika PETAR



    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  7. #57
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Illyrischen Montenegrinen

    PETAR I AUSTRIJSKOM CARU FRANCU I



    U pismu svoj koje je Petar I uputio austrijskom caru 3. septembra 1796. pred bitku na Kruse, on svoj narod očito definiše kao - ILIRSKE CRNOGORCE.

    Ima li ko da prevede ovo pismo sa njemačkog?
    Attached Thumbnails Attached Thumbnails Click image for larger version. 

Name:	Sveti_Petar_Francu_Prvom_1.jpg 
Views:	116 
Size:	174.2 KB 
ID:	18905   Click image for larger version. 

Name:	Sveti_Petar_Francu_Prvom_2.jpg 
Views:	97 
Size:	71.0 KB 
ID:	18906  

  8. #58
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Na današnji dan rodio se, vječna mu slava i hvala!

    13. aprila 1747.

    - Na Njegušima je rođen Petar Prvi Petrović Njegoš vladika i vladar Crne Gore. Naslijedio je vladiku Savu 1782. godine, hirotonisan je za arhimandrita 1784. godine u Sremskim Karlovcima. Radio je na sređivanju prilika u Crnoj Gori, mirenju zakrvljenih bratstava i plemena, suzbijanju anarhije i raznih bolesti. Vodio je borbe sa Turcima i 1796. godine na Martinićima i Krusima izvojevao dvije značajne pobjede nakon kojih je Crnu Goru proširio pripajanjem susjednih plemena. Poslije okršaja sa Turcima na Morači 1820. godine, gdje je poražen Dželaludin paša, Crnoj Gori je pripojio Moraču i Rovca. U borbama sa Napoleonom 1805. godine sa crnogorskom vojskom došao je čak do Dubrovnika, ali poslije mira u Tilzitu, morali su da se povuku. Boku je ponovo oslobodio 1813. godine, ali pod pritiskom velikih sila morao je da je ustupi Austriji. Bio je političar snažnog formata, uspješan diplomata, zakonodavac i reformator i poštovani arhimandrit. Donio je 1798. godine Stegu i Opšči zakonik crnogorski i brdski i osnovao Praviteljstvo i Sud. Napisao je "Kratku istoriji o Crnoj Gori", nekoliko pjesama, poslanice i vodio prepisku sa značajnijim ljudima, svoga vremena. Nosio je bijelu pankamilovku - najviše priznanje u pravoslavnoj crkvi, koja je simbolizovala autekefalni status crnogorskog mitropolita. Svojim zaslugama za života je zavrijedio priznanje "Svetog Vladike", a za svetitelja Crnogorske pravoslavne crkve kanonizovan je 1834. godine, četiri godine poslije upokojenja, a slavi se 31. oktobra.

  9. #59
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Ovi Stupići ne postoje više u Crnoj Gori?

    PETAR I VUKOLAJU RADONjIĆU


    Milostivi gosudar moj,
    Gospodin Gubernator,
    Nahodeći se veoma smućen i nemiren od svađe i mejdanah ceklinskijeh razumjeh s velikim oskorblenijem i žalosću, kako su Stupići posjekli vašega brata i da su to učinili po ikakvoj zađevici, kako što se u nesrećnu našu zemlju često događe, ne bi mi tolike žalosti, a ne bi ni vama ni vašoj braći, no što su mu glavu u neprijateljske ruke ponijeli, to je i mene i svakomu poštenomu Cernogorcu jednaka žalost, kako i vama. Toga radi vas i svu vašu braću molim, da ne biste ništa činili priđe nego se vidimo i razgovaramo za to zlo i za sramotu sve zemlje kako ćemo činiti. Suviše vas molim da se ne dajete u prekomjernu pečal nego da velikodušno pretrpite ta žestoki udar koji je vaše serdce uzvio.

    Vpročem Bogu vas preporučavam i ostajem
    vaš dobroželatelj i pokorni sluga vlad[i]ka PETAR





    Na Opač,
    genvarja 10., 1813.


    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  10. #60
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Na današnji dan ranjen Petar I

    15. oktobra 1812.

    Skadarski Mustaj paša, uz pomoć arbanaških Turaka i nekoliko francuskih oficira, napao je Ljubotinj. Namjeravao je da prodre do Cetinja kako bi slomio ratobornu Crnu Goru. U tim borbama teško je ranjen vladika Petar I, ali su Crnogorci i ovaj put imali pobjedu i zarobili trojicu francuskih oficira. Za zarobljene oficire vladika je tražio 20 tovara praha i olova jer, kako je istakao:
    "Nama je to potrebnije nego vama koji nemate šta tražiti u tuđoj zemlji".

  11. #61
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I RUSKOM CARU, 1828. godine



    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd
    Attached Thumbnails Attached Thumbnails Click image for larger version. 

Name:	Petar_I_ruskom_caru_1.jpg 
Views:	197 
Size:	173.7 KB 
ID:	25685   Click image for larger version. 

Name:	Petar_I_ruskom_caru_2.jpg 
Views:	234 
Size:	160.4 KB 
ID:	25686   Click image for larger version. 

Name:	Petar_I_ruskom_caru_3.jpg 
Views:	201 
Size:	82.9 KB 
ID:	25687  

  12. #62
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Nemov post, od 5. 10. 2005.


    Quote Originally Posted by Nemo View Post
    "Kamo sreće, da sam ovakvoga Serba čelovjeka kod sebe imao, dokle me ne bješe bolest i starost oborila. Ja ne znam bi li se ikakav drugi Serbin soglasio živjeti u Cernoj Gori, kako što je naš ljubazni Milutinović soglasan..."
    Kasnije će se taj prvi Mitropolitov utisak o Simi nešto izmijeniti.

    Ovo je citat iz komentara Prof. Radomana Jovanovica Istorije Crne gore Simeona Milutinovica Sarajlije, u okviru kojega je citiran i Mitropolit Petar I (Homoljac se pozivao na ovaj dokument).

    Jasno je da on ne smatra Crnogorce Srbima, jer oni svakako vec zive u Cernoj Gori. Sima je u tom momentu po Mitropolitu, vjerovatno jedini "Serbin" koji se sa boravkom u Crnoj Gori "soglasio".

    Iz toga je jednostavno zakljuciti (ako se uzme u obzir hronologija dogadjaja) da je Sima ipak bio jedan od prvih kontakata mladog Njegosa sa Srbima i "srpstvom".

    Treba imati u vidu da ponekad se ime Serbin/srbin pominje u smislu pravoslavac, ali kada je u pitanju narodnost, jasno se odvaja od Crnogorca, sto ilistruje i navedeni citat. Ovo je glavni razlog konfuzije kod nekih istrazivaca (na koju je nasio i Homoljac), zasto se u Crnoj Gori prije Njegosa, Srbima nekad nazivaju Crnogorci (mada vrlo rijetko), a nekad se veoma jasno odvajaju (mnogo cesce) - drastican primjer jasnog odvajanja je vise puta citiran dio Istorije Crne Gore Vladike Vasilija gdje se Srbi imenuju cak neprijajteljima Crnogoraca i saveznicima Turaka.

    P.S. Kao sto prof. Jovanovic rece, Mitorpolitov prvi pozitivan utisak o Simi se kasnije izmijenio.

    No bilo je vec kasno...

  13. #63
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I CARIGRADSKOM PATRIJARHU GLIGORIJU


    Na pismo vaše svetosti, u kojemu pitate za nekoga Dimitrija Vujića, koji se nalazi u Carigradu i koji naziva sebe kavaljerom bivšega kralja poljskoga, i osim toga vladajućim zapovijednikom Crne Gore, smatram za dužnost odgovoriti vašoj svetosti sljedeće: Što pomenuti Vujić pretstavlja blistatelnoj Porti nekakvo pismeno punomoćije potpisano od gubernatora crnogorskoga Ivana Radonjića od Njegoša, koje je napisano 5. avgusta 1795. godine, u kojemu pismu piše da su Crnogorci dobrovoljno izabrali Vujića za svoga vladajućeg zapovijednika - to javljam vašoj svetosti da takvo pismeno punomoćstvo ne važi ništa i da je lažno, jer gubernator crnogorski nema savršeno nikakve vlasti nad narodom, no nosi na sebi samo jedno prazno ime, - sljedovatelno on nema nikakve sile ni vlasti, niti je pak može imati, da preduzima takve planove i da izvršava takva djela. Gubernator nema više vlasti nad narodom, no koji mu drago drugi Crnogorac.
    U ovakvome istinitome i tačnom smislu od imena moga, i od imena svoga naroda crnogorskoga dostavljam do znanja vašoj svetosti da pomenutoga Dimitrija Vujića crnogorski narod nije nikada priznavao ni priznao za svoga zapovjednika, niti ima namjere priznati ga.

    Na Cetinje, 10. marta 1798. godine.....



    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  14. #64
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    IZJAVA PETRA I POVODOM ULASKA FRANCUZA U MOSKVU 1812. GODINE


    Ja sam sveđer u strah ot dvorjanstva rosijskoga, koje obožava Franciju i koje se nije staralo o vojenim djelima, no kako će bolje u razkoš živjet i na balove ljevše tancovat, stideći se svojim narodnim jezikom govorit, ono je odavno počelo Franciju vozvišat i svoje otečestvo prezirat. Jedva su, mislim, mnozina i dočekali da vide svoje bogove u njihova mjesta, ostavivši istinoga Boga, koji je i dopustio da prime takovo bezčesno pokazanije ot svojih mnimih bogov i da ostanu sramotni pred cijelim svijetom, ali se na vsesilnog i miloserdnoga Boga uzdam, da neće sasvim hristijanstvo rosijskoje bit iztrebljeno, kako misle izmjenici vjere Hristove i svojega otečestva neprijatelji.




    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  15. #65
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default U knjizi zavedeno pod brojem 568

    PETAR I JEREMIJI M. GAGIĆU


    Milostivi gosudar moj, Jeremij Mihailovič,

    Ne udivljajte se, molim vas, što ja izvjestija vam nijesam dostavio po tomu, što obstojateljstva mi ne dozvoljavaju često puta posilati k vama mojega Popovića, a drugoga sredstva nemam, po kojemu bi one mogle do Vas donesene biti. Vi znate da ja živim u Crnu Goru, po čemu i voobrazit možete u kakvome se biću ja nahodim. Nadam se da će naš Vučićević skoro na ovu stranu povratiti i da ću črez njega moći ispunjavati moju dužnost.

    Mi smo imali prošle godine preveliki snijeg, a ovoga ljeta preveliku sušu; danas treći dio naroda ne ima hljeba; pošli su neki u Srbiju iskati mjesta za preselenije, no i da bi mjesta našli, ne bi smjeli od Turakah čeljad prevesti, jerbo čujem da se Bosna i Hercegovina buni ne hoteći slušati zapovijedi svojega cara, kojega i hule i proklinjaju. Sad izvolite razsuditi, što će od ovoga bijednoga naroda biti.

    Ja sam primio jedno pismo od Muhamed-bega Sulejmanpašića, serašćera hercegovačkoga, s kojega kako i s mojega odgovora čest imam kopije vam preopovodit. On kaže da ćera uskoke i lupeže, a sam čini hajdučka i razbojnička djela, poharčio je i razurio sirotinju drobnjačku, pak i Grahovljane hoćaše razurit, no kako su Grahovljani i Banjani blizu granice naše, tako se dosle uklanjao, bojeći se Crnogoracah.



    -------------------------
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  16. #66
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Mnogi su se predstavljali kao Crnojevići.....

    PETAR I JEREMIJI M. GAGIĆU

    Milostivij gosudar moj,
    Jeremij Mihailovič,


    Minuvšega goda 20. julja imao sam ja čest pisat Ego Sijateljstvu Gospodinu Vice-kancelaru grafu Neseljrodu, moleći ga da mi dade nastavlenije što imam činiti s nekijema medaljama, što su mi još 1798. godu črez nekojega Nikolaja Ćirkovića, samonazvanoga Černoevića, dostavljene bile, koje ja po raznim pričinam, nijesam mog'o razdati, kako mi je ot Gosudarstvenoga Ministerstva naređeno bilo, budući one naznačene nekim licam u susjedstvenu nam tursku zemlju, koji mene nijesu izvjestni bili. I evo sad pri pismje Vašem ot 1. sego tečenija polučih ot njegova Sijateljstva odgovor pod No 23.000, u koji mi piše da ove medalje Vami predadem, što i učiniti hoću pervi put kad bude slučaj da pošaljem tamo ađenta mojega Popovića, jer inače ne nahodim sredstva po kojemu bi one do ruk Vaših dostavio.
    Međutijem s običnim počtenijem čest imam prebivat Vašega Visokorodija pokornjejšij sluga


    m. č. NjEGOŠ


    Cetinje, fevralja 8.
    dnja 1830. godine



    -----
    Iz knjige,
    Petar I Petrović - DJELA
    izdao CID Podgorica 1999. godine
    štampala "Vojna štamparija" - Beograd

  17. #67
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    PETAR I KUČIMA, PIPERIMA, BRATONOŽIĆIMA I VASOJEVIĆIMA

    Ot nas Vladike Petra

    Blagorodnoj gospodi vojvodama, knezovim i pročim vrhovnim i mirskim glavarima i svijema Kučima, Piperima, Bratonožićima i Vasojevićima drago pozdravljam.

    Zna se kako se pop Lako odano pokaluđerio i narečeni Arsenij, koji želi pri crkvi u Manastir vaš na Dugu Bogu služiti, pa čujem da se i pom Premo na isti način hoće da se pokaluđeri radi spasenija svoje duše. Ja se duševno radujem, čujem, da u naš narod ima takvijeh sveštenika, koji će i za vaše spasenije Bogu moliti i vas na put božji vastavljati. Toga radi koliko jednog, toliko i drugog svijeta vam usrdno preporučujem, da ih lijepo kao služitelje božje, držite i počitujete i da njihove nauke slušate, kako mogu mirnim i veselim srcem za vas duševno i tjelesno dobro Boga moliti, koje vas preporučujem i ostajem vaš dobroželatelj.

    Cetinje, marta, 2. 1822.

    Vladika Petar



    DAN, 03. 10. 2005. rubrika Feljton

  18. #68
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default Petar Prvi Petrović Njegoš - Sveti Petar Cetinjski /Slava Mu i Milost/




  19. #69
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,417
    Rep Power
    389

    Default

    Plemeniti vladika Petar Prvi Petrović pisao je zavađenim crnogorskim plemenima:
    Videći vašu neslogu i domaći rat u sva plemena od vaše Nahije, ja s mojom najvišom žaloću i plačem i vidim da ste vi sami sebe i svojoj djeci najviše krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite... Vi se ne možete krvi bratske nasititi, vaša slava, vaše poštenje, vaša pohvala i dika i vaše junaštvo stoji u vašu domaću rat i neslogu, u koju najvišu svoju sreću i radost nahodite...
    Evo su već prošloga proljeća aprila mjeseca pasale trideset i osam godina, otkada sam ja postao među vama vladikom... Vi moje nauke primiste, poslušaste, i... Bog vam dade sreću... Nastade, dakle, zakonik među vama, nastade sud i pravda, mir i tišina, vrijeme srećno i blaženo, radost i veselje za dobre i bogobojazne ljude i nejaku siromaš i sirotinju, prestade samodovoljstvo, prestade domaći rad i krvoproliće... Putnik mirno putovaše, trgovac slobodno trgovaše, rabotnik svoju rabotu veselo rabotaše i čoban svoju stoku bez straha pasijaše i Bogom blagoslovena tišina na sve strane prebivaše.
    NO budući vam milije zlo nego dobro, ne mogaste praviteljstvo među sobom trpjeti, želeći da se opet na obična vaša zla i samovoljna djela povratite i da jedan drugom krv pijete. Ne bi vam ugodno, da vas ljudi svijeta uvažavaju dobrim i poštenim narodom, ako sam pređe reka, da vam budu tuđi gradovi i pazari otvoreni i da imate stimu kako i ostali narodi evropejski, nego je vam draže i milije, da vas nazivaju zlim, bezakonim i samovoljnim narodom, da stime i pristupišta nigđe nemate i da vas ćeraju kako hajduke i razbojnike. Vi ste od svakog cara i kralja voljni i slobodni, da vi niko ne zapovijeda: no nijeste jedan od drugoga: vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoćete: vama je protivio sve što je Bogu i poštenim ljudima ugodno: vi ste od Boga odstupili i sasvim strah Božji izgubili; vi ne nahodite dobra i poštenja ni u čem, nako u svoje zlo i bezakono samovoljstvo, vi ne imate višijeh zlotvora od samijeh sebe i vama niko ništa ne čini bez vaše zađevice.
    Ja vas zaludu u sve vrijeme mojega među vama vladičestvovanja učih i nastavljah na sve ono što mogaše služit na vašu korist i poštenje, u zaludu se toliko sile vremena trudih, ne štedeći ni života ni imjena mojega za vaše opšte narodno dobro. Da sam to činio za koji drago ostali narod od svijeta, on bi me blagodario i ja bih među njim srećno i veselo živio i moje bi ime u ljubavi onoga naroda vječno ostanulo, a među vama je moje srdce od vašeg zločinstva uvehlo i starost moja oskorbljena, da počivala i radosti nigde nemama...

    (Vladika Petar Prvi, Poslanica Crnogorcima i Brđanima, Cetinje 1825.)

    http://www.novosti.rs/dodatni_sadrza...srpska-nesloga

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •