Grad Svač osnovan je još u ranovizantijsko doba, a trajao je gotovo bez prekida sve do pojave Turaka
Poznosrednjovjekovni Svač ima tri sloja - najstariji sloj prve polovine XIII vijeka prisutan je u cijelom predziđu sjevernog bedema u njegovoj istočnoj polovini. Nastao je po podizanju predziđa, a zatvoren je njegovim rušenjem. Do ove obnove je došlo u kratkom periodu poslije Nemanjinog zauzeća Svača, a prije mongolske najezde sredinom vijeka, kada je grad doživio najveća razaranja. Sjeverni bedem je na zapadnoj polovini, u dijelu gdje je uz njega prislonjena mlađa četvorougaona kula, takođe pretrpio obnovu. Materijal ovog doba - uglavnom keramički - teško je razdvojiti od onog iz poznijih srednjovjekovnih slojeva. U većem broju je zastupljena gleđosana, dosta raznovrsna keramika koja je izgleda uvožena iz raznih radionica u Primorju. U sljedećoj fazi najveće obnove, u periodu poslije mongoloskog upada, a najkasnije do početka XIV vijeka izvršena su nova ojačanja uslovljena i novom tehnikom ratovanja. Tada je podignuta četvorougaona kula na sjevernom bedemu, a u isto vrijeme su obnovljeni ili iznova podignuti istočni i zapadni bedem sa takvim, većim kulama. Sjeverozapadni ugao gdje je nekada bila kula sada je prezidan. Predziđe je obnovljeno i tom prilikom je u okviru njega podignuta manja crkva sa polukružnom apsidom koja je dala jasnu stratigrafsku sliku. Njeni temelji leže direktno na prvobitnom podu unutar predziđa, a između njega i poda crkve formiran je sloj sa ulomcima keramike koja ga datuju.
Nalazi površinskog sloja, nastalog poslije ove obnove pripadaju XIV i XV vijeku, kao i većina stambenih objekata vidljivih danas na terenu. Pored keramike primjećuje se prisustvo uvezenih lonaca, uglavnom mletačkog porijekla. Brojan je nakit, bronzano prstenje i obične bronzane karičice otvorenih krajeva, česti su noževi, vrhovi strelica sa tulcem i koplja, ključevi, djelovi šarki, mamuze i sl, kao i djelovi staklenih čaša.
Posebno treba izdvojiti nalaze iz sondi otvorenih u crkvi Sv. Jovana koji su nešto mlađi, a nalaženi su uz dislocirane kosti pokojnika iz grobnica unutar crkve. Djelovi zidova ispod temelja današnje crkve ukazuju na postojanje starijeg sakralnog objekta čiju namjenu i datovanje određuje komad preromaničke plastike. Kula četvorougaonog oblika u istočnom dijelu ukazuje na gotičku dogradnju crkve. Sv. Marije, čija se gradnja vezuje za ime kraljice Jelene Anžujske. Ovo je najveća i najljepša crkvena građevina grada očuvana u svojoj gotičkoj fazi, ali je svakako imala stariju - romaničku na koju ukazuju djelovi arhitektonske plastike i komadi živopisa nađeni u trpancu.
Istraživanja (1985) su najvećim dijelom bila usmjerena na gornji grad, a potom i na veliko sjeverno podgrađe. Razlog za tako usmjerena istraživanja je u pretpostavci da je utvrđeni dio grada imao najintenzivniji život, te da će se otkriti i najviše podataka.
Najstariji nalazi sa Svača pripadaju praistorijskom dobu. Ulomci praistorijske grnčarije nalaženi su uvijek u najnižem sloju u crvenkastoj zemlji koja leži među udubljenjima i otvorima u stijeni. Iako je zastupljena praistorijska grnčarija iz različitih epoha, ni na jednom mjestu nije razdvojena slojevima. Na istočnom kraju sektora II, nađeno je par ulomaka grnčarije ukrašene noktima, koja bi mogla pripadati ranom neolitu. Na isto vrijeme ukazuju komadi kvarca i sileksa. Na tom mjestu nađena je i eneolitska grnčarija, a kao da istom vremenu pripadaju nalazi iz rova u gornjem gradu, ili su nešto mlađi, iz bronzanog doba. Najbrojniji su nalazi gvozdenodobne grnčarije, nađeni u nekoliko rovova i u gornjem gradu i u velikom podgrađu. To ukazuje da je na položaju srednjovjekovnog grada nekada postojala gvozdenodobna gradina. To kao da potvrđuju neki suhozidi građeni od krupnog protesnog kamena. Takav kamen pojavljuje se u nekim zidovima poznosrednjovjekovnog Svača.
Neki ulomci helenističke grnčarije, nađeni na padinama istočno od Svača, ukazuju da bi helenistički sloj mogao postojati u sjevernom predgrađu. Isto važi i za rimsko doba, nekoliko ulomaka crvene i žute boje, od posuda tankih zidova, nađeno je u gornjem utvrđenom gradu i na velikom podgrađu na sjevernoj padini ispod grada, a mogli bi biti rimski.
Srednjovjekovni grad Svač osnovan je u ranovizantijsko doba, a trajao je gotovo bez prekida života sve do pojave Turaka, odnosno približno do osvajanja Skadra ili nešto kasnije.
Bookmarks