Dje je trka, sad ili za godinu, dvije, tri , cetiri , pet nije trka. Moraju nesto ostavit za iduce izbore.
Sent from my GT-I9190 using Tapatalk
Dje je trka, sad ili za godinu, dvije, tri , cetiri , pet nije trka. Moraju nesto ostavit za iduce izbore.
Sent from my GT-I9190 using Tapatalk
Tačno tako......a samo ova prethodna istraživanja će trajati mjesecima i mjesecima. Pa na osnovu njih treba napraviti glavni projekat......pa papirologija oko građevinske dozvole.
A nismo još ni došli do ovoga......očigledno su u pitanju opet pare.....tj. garancije koje CG treba da da Kinezima.
I onda političari pričaju kako počinju ove godine.....jes u ova dva mjeseca će da počnu. Uostalom.....izgleda im niko nije rekao da im je gazda već počeo radove......evo ima podosta.....ima i parče asfalta u Gonjim Mrkama.
Kada mozak ne koristiš, čekaš da ti kažu
tada misliš da sve znaš, ne vidiš da lažu
Sve, sve, ali da propuste da imenuju glavnog nadzornog i kontrolnog organa ....svako ko je radio na nekom većem projektu zna da je to velika greška...
Ali kad je stiglo do skupština dvije zemlje-završiće se sve! I to će se završiti brže nego drugi projekti kod kojih bi se učinila slična greška...Kina nije zemlja sa kojom bi se mnogo zezelo, AKO SU NAŠI IOLE PAMETNI....Pogotovo kad daju beskamatni kredit (jer kredit koji ne pokriva ni inflaciju je beskamatni!)
Pozdrav,
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Ako ne pocne najkasnije 2014 mi bankrotirasmo.
Ovako odokativno ekonomiju vode i ovi što se pitaju sa državnim parama. Ne može nikako kredit sa kamatom 2% bit beskamatni. Da malo izračunamo malo tih 2% koji nisu kamata jer su niži od inflacije. Na kredit od 809 miliona eura, kamata od 2% godišnje podrazumijeva da će Crna Gora za 20 godina vratiti 980 miliona 559 hiljada 384 eura. Tih 2% kojih kao da nema koštaju Crnu Goru 171 MILION 559 HILJADA 384 eura na 20 godina. Da je kredit stvarno beskamatni, Crna Gora bi za vrijeme njegovog vraćanja imala na raspolaganju 8 557 969 eura godšnje.
Šta sve može da se uradi sa tih 2% koji su nebitni?
Osam miliona je koštao ultra-moderni (takvim ga makar predstavljaju) vrtić koji je otvoren u BP od donacije Azerbejdžana. Koliko je ono potpisa skupljeno u peticiji za izgradnju novih vrtića i škola ove godine, a kako im je ono rečeno - nema para? Deset vrtića i deset škola za 20 godina - po jedna zgrada godišnje.
Novi studentski dom u Podgorici je koštao više od 6 miliona eura, i građen je u javno-privatnoj saradnji. Država nije imala sama da finansira izgradnju.
Odavno je istekao zakonom predviđen rok za prilagođavanje institucija licima sa invaliditetom. Sve je stopirano jer se nema para. Vlada je obećala da će u 2014. godini (samo) 13 prioritetnih institucija prilagoditi potrebama licima sa invaliditetom. Za to je potrebno 1.6 miliona eura. Za dvije godine beskamatne kamate, sve institucije bi bile prilagođene.
Koliko koštaju stanovi izgrađeni za siromašne? Oni koji su im dati na korišćenje, ne u vlasništvo?
Rekonstrukcija poliklinike u kbc Podgorica koštala je 1.2 miliona. U Institutu za bolesti djece izvode se radovi na poboljšanju energetske efikasnosti u vrijednosti od 400 hiljada eura. Koliko koštaju aparati koje nemamo i zbog kojih šajemo narod u inostranstvo na liječenje?
Centar za azilante je koštao 500 hiljada.
Ivanović se fali kreditom od 37 miliona na petnaest godina sa kamatom 3%. To znači da, ako povučemo sve pare, vraćamo 45 863 199 eura, odnosno 15 863 199 eura više nego što smo uzeli. Onih beskamatnih 2% bi nam za 4 i po godine dali taj iznos. Od naših para, BEZ KAMATE.
800 000 eura je dug zbog kojeg je Solana otišla u stečaj.
Dosadno mi je pisat više, a kad se sjetim kako se i vlada ponašala one godine za vrijeme buma kad je u budžetu bio suficit, smuči mi se na život. Razbacivanje na sve strane, kao da će stalno bit tako. Kad su banke za vrijeme buma procjenjivale nekretnine na osnovu njihove tadašnje (nerealne) vrijednosti koja je i do deset puta znavala da bude precijenjena, pa zato sad imaju gomilu loših kredita, a ne mogu naplatit ni petinu vrijednosti po nekretnini. Tako se i narod igrao berzom u doba njenog cvjetanja, pa su im firme poput Izbor iz Bara vrijeđele po 200 miliona (kad se sabere ukupan broj akcija i cijene po kojima su trgovale). Tako su se i za KAP pravile projekcije na osnovu godine kad je proizvodnja bila rekordna, a aluminijum koštao skoro ili preko 3000 dolara po toni.
A kad se samo sjetim kako je ova tuka izjavila da je u državnoj upravi 1500 zaposlenih manjka samo zato jer je "sistematizacijom predviđeno 12 000 mjesta,a popunjeno je 10 500", onda mi je jasno ko je ođe lud. Glupih i bezobraznih ima zadivljujuće mnogo.
Ljudi, ne gađajte se iznosima.
EIDT: U sve ovo ne uračunah i "Ministar finansija Radoje Žugić ranije je objasnio da bi ta vrlo povoljna kamata, praktično manja od inflacije "uz određene valutne kursne rizike mogla da poraste za oko deset procenata"". Izvinjavam se na pogrešnoj računici, ako država obezbijedi 121 milion (kao što je predviđeno), kredit ne bi iznosio 809 miliona već 688, a država bi vraćala 833 899 680 eura, odnosno 145 899 680 eura više nego što bismo uzeli, odnosno, država bi godišnje imala 7 294 984 eura, kad ne bi bilo kamate od 2%. Taman da se od toga državni udio u gradnji plati, i da ostane 24 miliona preko.
Ostatak priče stoji.
Last edited by NHM; 28-10-13 at 20:48.
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Radi lakšeg računjanja svi iznosi su preračunati u eure.
Spoljni dug SFRJ je 1990 godine bio 11,5 milijardi eura.
Po ,,Banditerovoj komisiji'', po završenoj sukcesiji dug se podjelio ovako:
- SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) 36,5% - 4,19 milijardi eura
- Hrvatska 28,5% - 3,28 milijardi eura
- Slovenija 16,4% - 1,89 milijardi eura
- Bosna i Hercegovina 13,2% - 1,52 milijardi eura
- Makedonija 5,4% - 0,62 milijardi eura
Dug SR Jugoslavije je podeljen na Srbiju (3,9 milijardi eura) i Crnu Goru (0,29 milijardi eura).
Eto, ostade nam od mrske nam države dug, veliki. Ma, šta veliki, preveliki. Od tog duga nama su ostali putevi, fabrike (koje danas ne rade), bolnice, škole, ... zapravo, sve ono što danas koristimo.
No, mi danas radimo pametnije. Zadužujemo se sa boljim razlogom (ja doduše ne vidim to, ali naslućujem), te danas imamo spoljni dug (mislim samo na Crnu Goru) od 2,32 milijarde eura.
Kako ono bi? ,,Mladi, lijepi i pametni''
Ajde da se vratimo auto-putu. Uz ovakve ,,magove'' ekonomije ponavljam još jednom: bolje da ne počinjemo.
Kako Bone komentarise nase politicke i ekonomske prilike, tako i nasi politicari vode politiku i ekonomiju - odokativno i sa logikom iz knjiga koje nema uporiste u iskustvu i praksi. Taman su se nasli.
Svaka cast na odgovoru NHM.
Kada Bone nastupi kao pravnik, to je skoro uvjek sa citiranim članom zakona, a često i copy-paste zakonom, da bi cijenjeni forumaši sami pročitali. Ekonomija nije moja branša, i to stalno ističem da sam dobro informisani laik za tu oblast.
Ali, sjetite se kad sam to ja davao konkretne ekonomske analize? Nikad! Jesam tumačio trendove, kako ih ja vidim posle razgovora sa nekim uglednim i kompetentnim ljudima-a za to sam dovoljno pametan- ali nikada nisam davao cifre, bilanse ili sl. kako to ekonomisti čine, kao u drugom postu iznad mog.
I da-što se tiče teme, autoput će početi da se radi sledeće godine. PA ŠTO ONDA? Kakve to bitne veze ima? Pitanje je retoričko, a odgovor se nameće-vrlo, vrlo male.
Samo Brajović pokazuje nadrposječan oprez, koji je potpuno shvatjiv, a to će se sve "s´ andjelima" okončat! POnavljam da posao koji je prošao jednu skupštinu, a čeka na red za skupštinsku proceduru druge zemlje mora biti usvojen i odobren! Medjutim, ličnosti i konkretne kalkulacije neće ići pred najviši zakonodavni organ jedne zemlje, zato što je sasvimdovoljno da se usvoji sam zakon o strateškoj saradnji....Ma sve smo ovo pričali sto puta, nego neki forumaši kao da su srećni zbog ovog kašnjenja autoputa...a za taj stav se IZ PUNIH USTA SE MOŽE NAPISATI UZ PREDLOG-NAŽALOST!
Pozdrav
Last edited by Old Bone; 28-10-13 at 20:57.
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Standardno...
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Ne, nego je standardno što komentarišete sve živo osim poente posta. Niđe nisam pominjao to što se neće počet sa izgradnjom još neko vrijeme, komentarisao sam kako se gađate sa 150 miliona eura kao da su ništa. Ona priča o tome kako je kredit beskamatni jer je 2% manje od inflacije. A to navodno citiranje zakona koje koristite - ne znam jeste li svjesni da su postovi vidljivi svima, ne znam kome pričate tu priču. Neću se ponavljat sa pričom o relativizaciji radnji dps-a i crkve, gazeći sve pravne principe pričom o "praksi" u zemljama u tranziciji.
Kao Lesli Nilsen u filmu Rent-a-Kid.
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Ja bih ipak stavio ruku u vatru na to da su Kinezi oprezni i nema sa njima "biće to nekako" ili "sredimo nesto ispod zita". Za razliku od nas oni nikad ne ponavljaju istu gresku, pa ako su se opekli jednom detaljno regulisu to da se me maltretiraju po evropskih sudova. Kad bi Kinezi mogli dovesti sve radnike i sve podizvodjace i donijeti sav materijal za gradnju oni bi i śutra poceli, a sto nasima ne vjeruju na rijec stvarno je paśa sramota
Dva puta su mi dolazili predlozi iz KIne da učestvujem u "izvlačenju" para iz fondova, poslednji put od zamjenika ministra koji je na Internetu. Dolaze sa tim predlogom, iako zna da reskira metak u glavu! I da ti kažem-Nije bio ni veliki reskir, već me samo moj strah da ne zveče novine od mene spriječio.
Daleko su Kinezi od poštenjačina i preciznih Evropljana....tevabija je to, GORA OD NAŠE 100%!
Ali vrijedna, skromna, porodična tevabija....I svi ti kvalititi su nesporni, ali njihova pritajena mržnja i prezir prema SVIM NE-KINEZIMA od njih stvara tevabiju, sa kojom se ne smije biti iskren.
Što se tiče puta-neka se sve dobro pripremi.... A VALA SU MOGLI I DO SADA PRIPREMIT, I JEDNI I DRUGI!
http://www.cdm.me/ekonomija/brajovic...ima-o-autoputu
Pozdrav,
Last edited by Old Bone; 29-10-13 at 11:43.
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Meni niko nije nudio jer znaju da bi odma uzeo i pitao ima li jos
Hm ...
,,On je na pitanje novinara da li “upravo sada ide na sastanak sa Kinezima” odgovorio da se današnji razgovori ne odnose samo na autoput već i na jedan sveobuhvatan pogled na razne resurse koji postoje u Crnoj Gori i mogućnosti za njihovo iskorišćavanje.,,
Zna li se taj aneks, kakve to resurse nudimo u zamjenu za auto-put?
AKO IKAD KRENE...
Fišer: Za izgradnju autoputa će vam trebati bar 10 godina
Fišer je saopštio da će samo 40 kilometara autoputa Bar-Boljari od Podgorice do Mateševa koštati 800 miliona eura
Realizacija dva najznačajnija saobraćajna infrastrukturna projekta u Crnoj Gori, Jadransko-jonski i autoput Bar-Boljari sigurno će trajati najmanje deceniju, jer svaki kilometar zbog mnogo prepreka košta više, ocijenio je njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer.
Fišer je saopštio da će samo 40 kilometara autoputa Bar-Boljari od Podgorice do Mateševa koštati 800 miliona eura, ili 20 miliona po kilometru.
„Za saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori bitna su ta dva projekta, ali njihova realizacija će sigurno trajati jedno deceniju najmanje. Problem države je što ima mnogo planina i prepreka i svaki kilometar autoputa košta mnogo više nego što bi se to kalkulisalo u nekoj ravnici“, rekao je Fišer na konferenciji Uvod u tržište transporta i logistike u Crnoj Gori.
Slab impuls za firme
On je kazao da je privredna razmjena između Njemačke i Crne Gore daleko ispod potencijala obje države.
„Prošle godine je organizovan poslovni forum. Nadali smo se da će to dati impuls daljem unaprijeđenju saradnje, ali do sada nažalost moram reći da impuls za njemačke firme u Crnoj Gori nije bio tako jak“, rekao Fišer.
On je podsjetio da je trgovinska razmjena između dvije zemlje oko 100 miliona, odnosno 70 miliona je vrijedan uvoz u Crnu Goru, dok se 30 miliona izveze u Njemačku.
Fišer je saopštio da je najveća njemačka investicija u Crnoj Gori preuzimanje Crnogorskog Telekoma, koji je kupio Dojče Telekom preko svoje kćerke firme Mađar Telekom.
„Avio veze sigurno treba proširiti. Avio veze između Crne Gore i Moskve su mnogo bolje nego između Njemačke i Crne Gore“, konstatovao je Fišer.
U Njemačkoj mogu samo da sanjaju o ovakvim poreskim stopama na dobit
Okvirni uslovi za investitore su se, kako je dodao, malo poboljšali, ali su što se tiče poreza uvijek bili dobri.
„Porez na dobit za firme je devet odsto. U Njemačkoj možemo samo da sanjamo o takvim poreskim stopama. Mana Crne Gore je problem sa korupcijom, ali to je jedna od tema koja će se obrađivati u okviru pregovora za pristupanje EU“, rekao je Fišer.
On je dodao da raste svijest da su takve praktike poslovanja veoma štetne posebno ako Crna Gora želi investitore iz EU, dok je sama spremnost praktikovanja toga manja nego prije.
„Metalurgija je u sve goroj poziciji, a Kombinat aluminijuma (KAP) je neposredno pred gašenjem“, kazao je Fišer.
Na konferenciji koju je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG) kao partner na projektu Istraživanje tržišta Srbije, Makedonije i Crne Gore za njemačka mala i srednja preduzeća iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja koji se realizuje u saradnji sa Kancelarijom Privredne komore Njemačke u Beogradu, ocijenjeno je da će se stvaranjem jedinstvenog transportnog tržišta omogućiti preduslovi za bržu i kvalitetniju robnu razmjenu, jačanje trgovine, usluga turizma, kao i moderniji i bezbjedniji saobraćaj.
Brajović: Autoput eliminiše put kroz kanjon Morače
Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović smatra da saobraćaj ima ključnu ulogu u ekonomskoj aktivnosti Crne Gore.
„On je prva od svih ekonomskih djelatnosti koja doprinosi stvaranju nacionalnog dohotka i koja je bitna u njegovoj realizaciji. Saobraćajni troškovi i cijene saobraćajnih usluga znatno utiču na poslovnu konkurentnost i na investcione odluke“, saopštio je Brajović.
Vlada je u proteklom periodu, prema njegovim riječima, uložila značajna sredstva za poboljšanje saobraćajne infrastrukture upravo prepoznajući njenu važnost.
Brajović je kao najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori naveo izgradnju autoputa Bar-Boljari.
„Taj strateški projekat pored internog ima i svoj eksterni integrativni karakter u smislu da će povezati crnogorsko primorje sa sjeverom države, angažovati sve razvojne potencijale tog dijela države, a da će se kroz Srbiju i dalje povezati sa centralnom Evropom“, naveo je Brajović.
On smatra da bi se izgradnjom autoputa eliminisao putni pravac kroz kanjon Morače - jedan od najopasnijih u Crnoj Gori.
Brajović je saopštio i da se daljim razvojem Luke Bar i crnogorskih željeznica stvara ambijent koji će doprinijeti da autoput postane dio modernog intermodalnog koridora.
„Autoput od Bara do Boljara će imati značajne pozitivne mikro i makroekonomske efekte koji će učiniti Crnu Goru još konkurentnijom biznis destinacijom“, kazao je Brajović.
On se osvrnuo i na Jadransko-jonski autoput, čija će trasa prolaziti kroz sedam država istoimene incijative, koje su zainteresovane za realizaciju tog projekta.
„Planirana dužina trase Jadransko-jonskog autoputa koji prolazi kroz Crnu Goru iznosi oko 95 kilometara“, precizirao je Brajović.
On je ocijenio da je vazdušni saobraćajaj postao od izuzetne važnosti za ekonomski oporavak države, s obzirom da predstavlja značajnu mogućnost povezivanja sa globalnim, poslovnim i turističkiim tržištem.
Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljić, saopštio je da se nedovoljna saobraćajna povezanost regiona nametnula kao jedna od najozbiljnijih poslovnih barijera koja limitira ekonomsku saradnju između privreda zemalja regiona i sprječava je da se podigne na nivo stvarnih potencijala i potreba preduzeća.
„Radi se o tržištu koje ostvaruje na unutrašnjem planu međusobnu robnu razmjenu oko 30 milijardi eura“, kazao je Saveljić.
On smatra i da najvažnija crnogorska operativna luka, Luka Bra, zaostaj za Dračom i Solunom koje su se nametnule kao alternativne tokom posljednjih 20 godina.
Saveljić je govoreći o vazdušnom saobraćaju, naveo da bi Crna Gora trebalo da ostvari saradnju sa niskobudžetnim aviokompanijama koje iz godine u godinu povećavaju procenat ušešća u prevozu turista do atraktivnih destinacija.
„Te kompanije nameću se kao jedno o najefikasnijih rješenja“, zaključio je Saveljić.
izvor: www.vijesti.me
Nijesu to resursi u zamjenu za autoput vec resursi u sklopu gradnje autoputa. Hipoteticki nasa drzava nemtene njima kao podizvodjaca Celebića, firmu X koja će raditi podlogu, firmu Z za asfalt.... a sve ona svojom imovinom ne mogu garantovati dio posla koji treba urade. Pitanje je ko je njima garant jer Kinezi nijesu. Sad dogovore pocetak radova i cijena (pricam napamet) jedne tone asfalta je dogovorena za 100 eura. Za mjesec dana podizvodjac kaze da je zbog poremećaja trzista, treceg jutra babe... cijena iljadu eura i pocinje ucjenjivanje glavnog izvodjaca, koji sve plaća i odgovara za projekt....
Sve su to Kinezi vec iskusili sa evropskim graditeljima i traje sudski spor jer se ugovorima nije predvidio garant, uslovi promjene cijena dobavljaca i kakav je udio investora, narucioca posla i ....
Neskromnost i ZOR CRNOGORSKI,
nas je uvalio u hovna do guse, ima se 200 000 KRSA IZ BERKOVICA, a niko im ne smije uzet jos 200 eura godisnje, da zakrpimo RUPE NA POSTOJECE PUTEVE,
a autoput je SARGAREPA za magarad na dugaaaaaackom stapu,
bolje bi bilo, da razmotrimo SOLARNE ZA KATUNE, VODENE REZERVOARE U PLANINSKE UVALE i tekuca voda pred svaku kladu i OBOR,
jedinu TEHNOLOGIJU koju CGa posjeduje je OBRADA MLIJEKA I MESA,
voce i povrce TRUNE,
niko ga ne umije UKISJELIT ILI OD NJEGA NAPRAVIT SOK, takvih magaradi neznavenih , kao sto smo mi, nema pod KAPOM NEBESKOM,
ali VLAZNI SNOVI O AUTOPUTEVIMA, TERMO I HIDRO CENTRALAMA,
mase DPS ispred NOSA POTENCIJALNIM GLASACIMA.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Kad si ovako pametan, objasni nam onda koja bi to KS odgovarala CGori a da bi ti bio zadovoljan za jedan ovakav infrastrukturni projekat kakav je auto-put?Ovako odokativno ekonomiju vode i ovi što se pitaju sa državnim parama. Ne može nikako kredit sa kamatom 2% bit beskamatni. Da malo izračunamo malo tih 2% koji nisu kamata jer su niži od inflacije. Na kredit od 809 miliona eura, kamata od 2% godišnje podrazumijeva da će Crna Gora za 20 godina vratiti 980 miliona 559 hiljada 384 eura. Tih 2% kojih kao da nema koštaju Crnu Goru 171 MILION 559 HILJADA 384 eura na 20 godina. Da je kredit stvarno beskamatni, Crna Gora bi za vrijeme njegovog vraćanja imala na raspolaganju 8 557 969 eura godšnje.
Da li znaš po kojoj su KS u vrijeme buma i pred krizu emitovane obveznice od strane CG?
To je "cijena" novca koji NEMAMO, koji dio ti je opet nejasan? Ko je završio ekonomiju ili je u finansijama , zna da je ovo više nego idealna KS za zemlju sa kreditnim rejtingom kakav ima CGora.Šta sve može da se uradi sa tih 2% koji su nebitni?
Evo ga još jedan. Čita li iko ono što je napisano? Đe sam ja to rekao da je ova kamatna stopa nepovoljna? Komentar se odnosio na frljekanje izjavom da je ovo praktično beskamatni kredit jer je 2% kamatne stope manje od stope inflacije. Samo sam povukao paralelu između te Bone-ove izjave i mog mišljenja da tako neozbiljno ekonomiju shvataju i oni koji je vode.
"Ko je završio ekonomiju ili je u finansijama , zna..." - svako ko je naučio da broji do 10 zna da 2 nije isto što i 0. Po toj logici, kredite koje je država uzela da bi servisirala garancije kap-a mogli bismo da tumačimo na sljedeće načine:
Ada, kredit od 42 miliona na tri godine sa kamatom od 6.5% + tromjesečni euribor praktično je isto što i kredit sa kamatom od 4.5% + euribor, jer ta 2% razlike pojede inflacija.
Ada, kredit od 100 miliona na nisamsigurankolikogodina sa kamatom od 5.94% + tromjesečni euribor praktično je isto što i kredit sa kamatom od 3.94% + euribor, jer ta 2% razlike pojede inflacija.
Ako zajmodavci razmišljaju na taj način, onda je obratno: 6.5% isto što i 8.5%, a 5.94% isto što i 7.94%.
Još jednom, ponekad nešto i pročitajte prije nego iskomentarišete.
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Znači suština tvog opširnog posta je bila ta da kredit od 2% nije beskamatni? Ok to je stvarno bilo teško dokučiti.Još jednom, ponekad nešto i pročitajte prije nego iskomentarišete.
Čovjek je vjerovatno kroz termin "beskamatni" mislio na povoljni kredit, i sam kaže da je pravnik, pa možda baš ne barata na najbolji način ekonomskim terminima, a ti si ga pojahao kao da je napisao ne znam šta.
Da, pravnik je, a pravnicima nije bitno da budu pecizni. Kako da ne.
I ne, suština posta nije bilo to da kredit sa 2% kamate nije beskamatni.
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks