DANU na jučerašnjoj skupštini izabrala novo rukovodstvo

[Ćipur]

DANU NA JUČERAŠNJOJ SKUPŠTINI IZABRALA NOVO RUKOVODSTVO, NOVI PREDSJEDNIK BOŽIDAR NIKOLIĆ, JEVREM BRKOVIĆ POČASNI PREDSJEDNIK


Pred novim izazovima


Podgorica - Dukljanska akademija nauka i umjetnosti izabrala je na jučerašnjoj sjednici Skupštine i Senata novo rukovodstvo - akademijom će ubuduće predsjedavati prof. dr Božidar Nikolić, dok je književnik Jevrem Brković, koji je tu funkciju obavljao od osnivanja DANU, izabran za počasnog predsjednika.
Iznoseći predloge Predsjedništva DANU koji su se odnosili na promjenu rukovodstva te akademije, Brković se zapitao da li uopšte treba predstavljati ličnost koja stupa na dužnost predsjednika DANU.
- Rektor koji je u najtežim trenucima crnogorske novije istorije, išao na bojišta da svoje studente vrati od užasnog pakla i prljavog rata. Napisao je nekoliko značajnih naučnih knjiga, DANU je objavila tri njegove knjige. Čovjek koji je životno, društveno, odvajkada zainteresovan za crnogorsku misao, Crnu Goru kao državu - kazao je Brković.
Za potpredsjednike DANU izabrani su akademici Branko Radojičić, Radmila Vojvodić, Mladen Lompar i Sreten Perović, dok je za generalnog sekretara DANU izabran prof. dr Blagota Mitrić. Novo predsjedništvo DANU čine akademici Branko Pavićević, Jevrem Brković, Branko Radojičić, Vukić Pulević, Mladen Lompar, Radoje Pajović, Božidar Nikolić, Pavle Pejović, Mihailo Kuliš, Sreten Perović, Šerbo Rastoder, Božidar Šekularac i Radoslav Rotković. Poslove sekretara odjeljenja DANU obavljaće isti akademici. Predsjednik novog Senata DANU je Branislav-Đaga Mićunović, a članovi Senata su akademik Sreten Asanović, prof. dr Tatjana Bečanović, dr Čedomir Bogićević, mr Čedomir Drašković, prof. dr Igor Lakić, Marijan-Mašo Miljić, Veljko Radović, akademik Vojo Stanić, dr Avdul Kurpejović, prof. dr Milenko Arsinović.
Zahvaljući na ukazanom povjerenju, novi predsjednik DANU akademik Božidar Nikolić kazao je da je "posebna čast i zadovoljstvo predsjedavati DANU, koja okuplja eminentne naučne i kulturne radnike Crne Gore".
- Biti na čelu takve institutcije čiji su članovili bili akademici Obren Blagojević, Stevan Dedijer, Dragiša Ivanović, te čiji su članovi živeći akademici Jevrem Brković, Branko Radojičić, Vojo Stanić, Dado Đurić i ostali, daje mi posebno zadovoljstvo i čast. Svi mi zajedno imamo šta da ponudimo u dijelu nauke i kulture našoj jedinoj domovini. Kao novoizabrani predsjednik imam obavezu, čast i zadovoljstvo da se zahvalim dosadašnjem predsjedniku, akademiku Jevremu Brkoviću, za sve što je učinio i čini za ugled, rad i misiju naše akademije i da mu čestitam izbor počasnog predsjednika, što je najveća čast koju može da zasluži akademik ove prestižne institucije. Na čelu DANU nije bio bilo ko, već nacionalni velikan, najzaslužniji među zaslužnim piscima, stvaraocima i naučnicima, patriotama za vraćanje dostojanstva državi i narodu. Kao najpoznatiji živi crnogorski pisac u Evropi, postao je metafora svoje zemlje, simbol izgnaničke sudbine našeg doba, borac za prava malih država i brojno nejakih naroda i nacionalnih manjina. Na oltar crnogorske slobode i nezavisnosti, za opstanak domovine on je priložio cijelog sebe. To je visoka mjera žrtvovanja, ali veličina cilja nadmašuje personalnost - rekao je Nikolić.
U skladu sa dnevnim redom, sjednicu je uvodnim izlaganjem otvorio akademik Jevrem Brković. U svojoj besjedi akademik Branko Radojičić dao je osvrt na prostorni plan Crne Gore. Referišući o pitanju crnogorskog jezika u Ustavu Crne Gore, akademik Sreten Perović se obratio "državnim i partijskim čelnicima, upravljačima i samoupravljačima, javnim i tajnim faktorima".
- Nužno je pristupiti kodifikaciji crnogorskog jezika, poštujući i njegovo književno-jezičko nasljeđe i, naročito, brižljivo vrednujući njegov savremeni, bitno inovirani leksički i frazeološki fond. Prirodna je potreba da se u Ustavu Crne Gore imenuje a zatim pravopisno normira crnogorski jezik - rekao je Perović.
Zapaženo je izlaganje o položaju umjetnika u Crnoj Gori akademika Mladena Lompara, koji je naglasio da se "u Crnoj Gori pjesnici vole poslije smrti, a političari živi".
- Neusklađeni odnosi političke elite i stvaralaca uzrokuju bijedne donacije države za kreativni rad. To teško nasljeđe već se koristi za ponovno uspravljanje unionizma poraženog 21. maja prošle godine, i jedan je od preobraćenih oblika novog kolonizovanja Crne Gore. Opet se počinju finansirati svoji negatori i neprijatelji. A to je neviđeno u svijetu - rekao je Lompar.
O simbolima države Ivana Crnojevića govorio je akademik Radoslav Rotković, akademik Nebojša Vučinić izlagao o ljudskim pravima, vladavini prava i demokratiji u Crnoj Gori kao posljedici novog ustava, akademik Branko Radojičić govorio je o Prostornom planu Republike Crne Gore, dok je akademik Vojislav P. Nikčević referisao o radu Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, te formiranju Odbora za standardizaciju crnogorskog jezika i Pravopisne komisije koja će odrediti autora pravopisa crnogorskog jezika.
Nove programske zadatke DANU predstavio je akademik Radovan Radonjić, navodeći tri ključna projekta: izradu Opšte istorije Crne Gore, Kulturne istorije Crne Gore i projekta Crna Gora nakon sticanja nezavisnosti.
Tokom sjednice pročitani su i telegrami podrške akademika i članova koji nijesu bili u mogućnosti da prisustvuju zasjedanju, među kojima su i telegram književnika Mirka Kovača, članova DANU iz Zagreba Dimitrija Popovića, prof dr sc. Milutina Anđelića, prof dr sc. Ljubomira Kuljače i prof. emer. dr sc. Veselina Simovića, te dr Cvetka Pavlovića iz Bara.
Na sjednici je usvojena i Rezolucija DANU.


V.V.

[Ćipur]

IZ JUČERAŠNJE BESJEDE PREDSJEDNIKA DANU JEVREMA BRKOVIĆA

Na udaru sa svih strana

Kad smo utemeljeni, kad je DANU označila mogućnost nastajanja jedne drugačije duhovnosti i kreativnije stvaralačke klime u Crnoj Gori, niko od nas, pa ni ja, ni slutio nije da ćemo i kao Akademija i kao akademici naići na takva primitivna i beskrupulozna osporavanja, pothranjena groznim talozima neznanja, mržnje i već bajatog mitomanstva, onog iz ropotarnice jedne civilizacijski već izumiruće povijesti.
- DANU se danom utemeljenja stavila na stranu onih u Crnoj Gori, a to su bili Milo Đukanović i vladajuća koalicija, koji su započeli otklon i od Evrope konačno dešifrovanih imperijalnih planera Velike Srbije, koji su bili, što bi se reklo, već u nokdaunu, ali su se, naravno, privremeno zadovoljili posvajanjem i usisavanjem Crne Gore u svoju već ratom izbušenu velikosrpsku mješinu. Crnogorski politički vrh, to jest Vrh toga Vrha, gospodin Milo Đukanović, bio je još u praktično-povijesnim dilemama, koje nijesu ništa manje sudbinskije i umnije od hamletovskih dilema, ili dilema vladike Danila, kako što bezbolnije doći do referenduma i narodnog izjašnjavanja o vraćanju državnosti državi Crnoj Gori, o uskrsnuću narodnog i nacionalnog dostojanstva svih građana Crne Gore.
- Beogradski dogovor, Ustavna povelja i kvazi državni improvizorij Srbija i Crna Gora, samo su put istorijske neminovnosti do 21. maja 2006. godine, dana i noći svenarodnog uskrsnuća države Crne Gore. DANU je na tom putu bila uz Putovođu, svesrdno je pomagala i radila na bistrenju crnogorskih povijesnih i političkih tmina. I Putovođa, to jest gospodin Milo Đukanović, zbog povijesne objektivnosti to treba reći, bio je uz DANU, uz nas, znao je da cijeni, podržava i koristi sva naša pregnuća. DANU je, kao i većina građana Crne Gore, imala čist i častan istorijski odnos prema 21. maju i nastanku suverene i evropske Crne Gore. Vjerovali smo Putovođi mnogo više nego onima koji su se u vrhu državne zajednice Srbija i Crna Gora u Beogradu eksponirali srpski, a u Podgorici crnogorski, koji još nijesu znali kako im se maternji jezik zove, ali su stali uz Putovođu i zahuktali narodnu masovnost, što iz najličnijih interesa, što iz straha da ne promaše Cilj. Danas vidimo da nijesmo svi iz istih razloga, istih emocija, istih pobuda, iste istorijske odgovornosti došli do 21. maja!
- Svjedoci smo da je, nažalost, zvanična crnogorska koaliciona vlast, naročito depeesovska partijnost i državna administracija o DANU prihvatila mišljenje opozicije, dakle svojih protivnika, a ne toliko egzaktne naučne dokaze i uvjeravanja da je DANU institucija koja treba, uz ostale naučne, enciklopedijske i umjetničke projekte, da uspostavi kontinuitet Crne Gore s njenim pravim državnim i narodnim korijenima, a ne da pristaje na povijest i državu od svega nekih dvjesta godina, što se inače idealno uklapa u beogradsku strategiju kontinuiranog posrbljavanja Crne Gore!
- Da ne bi po njihovim, danas se može reći zaista smiješnim procjenama, uvažavajući DANU i povijesnu sintagmu dukljanstvo kao istorijsku kategoriju, odbili glasače, što su ih srpska crkva i prosrpska opozicija zaplašile govoreći notorne laži o DANU i prvoj crnogorskoj državi Duklji, zvanična Crna Gora se, i poslije 21. maja, šutnjom i nastavljanjem uskraćivanja svake pomoći, distancirala od Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, dok su onu drugu Akademiju, to jest CANU, izdašno budžetski tretirali i uvažavali je politički, moralno i državno, dolazeći im na noge i olako prelazeći preko njihove odbojnosti prema državi Crnoj Gori i kontinuiranom anticrnogorstvu!
- Ako je to Crnogorska mitropolija, kako odskora zna da ustvrdi narečeni Mitropolit, u čemu ga slijepo podržava i predsjednik crnogorske države, zašto nijesu zazvonila zvona na Cetinjskom manastiru, na Crnogorskoj mitropoliji, ako je ta Mitropolija crnogorska, i na tradicionalan način oglasila državno uskrsnuće Crne Gore?! Sudbina zvona Cetinjskog manastira je i sudbina Crne Gore: Ivanovo zvono je 1927. godine skinuto s Cetinjskog manastira i u Vojvodini pretopljeno u kvake za Dvorac Gedeona Dunđerskog. Od toga je dana Cetinjski manastir bez našeg zvona. Da je Cetinjski manastir crnogorski manastir i zvono na Manastiru crnogorsko zvono, 21. maja bi se svakako moralo oglasiti i jasnim glasom i odjekom pozdraviti Novu Crnu Goru!
- Mora se shvatiti, i to građanima Crne Gore mi moramo reći: Niti je manastir naš, niti je manastirsko zvono naše! I na Cetinjskom i na svim okupiranim crnogorskim manastirima zvona su onog 21. maja ostala gluva. Je li to sudbina Nove Crne Gore?! Neko ovu Crnu Goru smatra privremenom tvorevinom i čeka trenutak da zvona na našim manastirima jeknu i označe kraj države Crne Gore!
- Treba li uništiti Dukljansku akademiju da bi u Crnoj Gori bilo više prostora za CANU i Srpsku crkvu?! Ne smijemo pristati na takvu mogućnost, potomstvo nam to ne bi oprostilo.
Na kraju besjede, Brković je pozvao na povratak Programskim načelima, proklamovanim danom osnivanja DANU.

[Ćipur]

REZOLUCIJA DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

Za principe evropske civilizacije

Imajući u vidu nimalo ohrabrujuću stvarnost Crne Gore, koju posebno složenom i teškom čine otvoreni pokušaji da se u novoj konstituciji i procesu everopske integracije ponište gotovo svi suštinski sadržaji i dometi ostvareni slobodno i demokratski izraženom voljom njenih građana, da u svojoj nezavisnoj i međunarodno priznatoj zemlji žive mirno i od svog poštenog rada, uzajamnno se poštujući i poštovani od drugih, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, kao najviša crnogorska naučna i kulturna ustanova, koja je cjelokupnim svojim djelovanjem okrenuta Crnoj Gori i njenoj društvenoj i istorijskoj zbilji i perspektivi, smatra svojom dužnošću da se građanima Crne Gore i crnogorskoj i svjetskoj javnisti obrati Rezolucijom u kojoj izražava uvjerenja:
- da Crna Gora do svog unutrašnjeg mira, stabilnosti i evropske budućnosti neće i ne može stići trulim kompromisima sa onima koji tu državu neće;
- da Crna Gora bilo kakvim kompromisima o nazivu jezika, kakve predlažu njeni aktuelni arivisti željni lične vlasti po svaku cijenu, neće napraviti ni kulturološki ni demokratski iskorak, ali hoće potonuti još dublje u sivilo svoje intelektualne i ljudske nemoći, jer se jezik razvijen na njenom prostoru, uprkos tome što se genetički, tipološki i strukturno može posmatrati i kao podsistem, varijanta slovenskog jezičkog sistema, suštinski iskazuje kao markantno oformljen i prepoznatljiv narodni jezik;
- da Crna Gora neće biti modernija, građanskija, sekularnija i evropskija, niti će u njoj biti više međunacionalne harmonije i međureligijske tolerancije ako se napravi nedozvoljivo ogrešenje o elementarnu istorijsku pravdu i istinu i u preambuli novog ustava ne ukaže na veliki, u istorijskom smislu krucijalni, značaj koji je Crnogoska pravoslavna crkva imala u formiranju crnogorske n-acionalne svijesti i kulture, kaže se, između ostalog, u juče usvojenoj Rezoluciji DANU.

[contradiction]

može li išta u crnoj gori proći bez radmile vojvodić ??? :mad:

jakog mi akademika

[chatnick]

akademske gromade. sve jedna do druge. Pochev od strika Branka. Chast izuzecima.

[Ćipur]

akademske gromade. sve jedna do druge. Pochev od strika Branka. Chast izuzecima.

Eh ti znaš! :lolblue:

U svakom slucaju jaci su od Marije Beckovica i ostalih iz SANU, pa Matija je zbog srbovanja primljen u SANU.
Jedini kriterij da te prime u SANU je - količina srbovanja.

[Visi elektriskie]

a to Ćipur kao veliki akademik zna....

[Ćipur]

Naravno da znam, svako zna da je SANU bezvrijedna, u nju se ulazi pod uslovom da puno srbuješ.
To je glavni kriterij.

[simm]

SANU nije bezvrijedna, nego je problem sto su neki drugi atributi postali njena prepoznatljivost, a ne kvalitet naucne/umjetnicke misli odnosno izrazaja.

Jedna anegdota za Boza Nikolica:

Pocetkom devedesith izbori na Zabljaku. Milo Dj. se probija kroz masu biraca, a pored njega Bozo okrenut ledjima masi, rasirenih ruka ide pored Mila, kao da mu pravi prolaz... Poslije par dana, na hodniku jednog fakulteta srijece ga jedan drugi profesor i veli - Bozo, gledam juce na TV Milo na zabljaku, a pored njega jedan tjelohranitelj - isti ti ?!

Druga:

Na ETF u onome malome bifeu kod Mileve, sjede Bozo i jos dva prof. i nesto pricaju o pecanju itd. U jednom trenutku jedan prof od susjednog stola pita Boza: - Bozo, je li istina da si na onoj proslavi u Karucu pojeo 17 pastrmki. - Ma jesam, ali su bile sitne, 150-200 grama :mrgreen:

Bozo je jedan od najsposobnijih prof sa UCG ako se gleda biznis kao vjestina. Ali, knjige koje je napisao nijesu narocitog kvaliteta, predavanja su mu slaba, nauka koju promovise je tanka ... mislim da je bilo naucno jacih ljudi u DANU, ali veze i moc koju ima Bozo tesko da ce neko drugi sakupiti tako brzo.

[epruvetica]

Naravno da znam, svako zna da je SANU bezvrijedna, u nju se ulazi pod uslovom da puno srbuješ.
To je glavni kriterij.

Svako se cese tamo gde ga svrbi..

[nihil]

Da li je DANU znacajnija od CANU?

[simm]

Da li je DANU znacajnija od CANU?

U kom smislu znacajnija?

[Ćipur]

Da li je DANU znacajnija od CANU?

Bivsi P R E D S J E D N I K CANU je sada clan DANU, Dr Branko Pavicevic, to sve kazuje koja akademija ima veci naucni i umjetnicki kapacitet.

[nihil]

U kom smislu znacajnija?

Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?

[nihil]

Bivsi P R E D S J E D N I K CANU je sada clan DANU, Dr Branko Pavicevic, to sve kazuje koja akademija ima veci naucni i umjetnicki kapacitet.

To govori o Pavicevicu i njegovim motivima, a ne o vrijednosti jedne ili druge.

[Ćipur]

To govori o Pavicevicu i njegovim motivima, a ne o vrijednosti jedne ili druge.

Ma hajde, bas si genijalno to zakljucio!
Na osnovu nicega naravno, kao i obicno. :lolblue:

[Ćipur]

Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?

ha ha ha

CANU se redovno finansira iz budzeta dok je DANU, bio finansiran, ali kako citam vise ne.
nihi, kao i obicno ima cvrste stavove na osnovu saopstenja Dragana Soca.

[nihil]

ha ha ha

CANU se redovno finansira iz budzeta dok je DANU, bio finansiran, ali kako citam vise ne.
nihi, kao i obicno ima cvrste stavove na osnovu saopstenja Dragana Soca.

Smjehuljko, hoces li nam objasniti smisao postojanja DANU? Nisam cuo da neka drzava ima dvije akademije nauka, stavise da ona koja je na drzavnom budzetu ima podredjenju i marginalnu ulogu u drustvu. ... DANU je finansiran od koga?

[simm]

Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?

CANU je u periodu pocetka raspadanja SFRJ bila podrzavalac velikosrpske hegemnositicke ideologije i otvoreno se stavila, zajedno sa tadasnjim DPS-om (SKCG) u sluzbu beogradske politike. Nekolicina akademika su u tome prednjacili, i njihova imena svi znamo, ukljucujuci aktuelnog predsjednika i bar dva podpredsjednika.

Kada je crnogorska vlast odlucila da napusti velikosrpsku liniju i da prisvoji program LSCG u dijelu ostvarivanja nezavisnosti CG (da ne ulazimo u razloge zasto je to tako bilo) bila joj je potrebna podrska i CANU. Medjutim, ta podrska je izostala, jer je CANU ostala na velikosrpskoj liniji.

Zbog toga je i oformljena DANU.

[nihil]

CANU je u periodu pocetka raspadanja SFRJ bila podrzavalac velikosrpske hegemnositicke ideologije i otvoreno se stavila, zajedno sa tadasnjim DPS-om (SKCG) u sluzbu beogradske politike. Nekolicina akademika su u tome prednjacili, i njihova imena svi znamo, ukljucujuci aktuelnog predsjednika i bar dva podpredsjednika.

Kada je crnogorska vlast odlucila da napusti velikosrpsku liniju i da prisvoji program LSCG u dijelu ostvarivanja nezavisnosti CG (da ne ulazimo u razloge zasto je to tako bilo) bila joj je potrebna podrska i CANU. Medjutim, ta podrska je izostala, jer je CANU ostala na velikosrpskoj liniji.

Zbog toga je i oformljena DANU.

Ja se ne sjecam ni jednog istupa CANU u kojem se brani bilo koja (veliko)srpska hegemonisticka ideologija. Po tom pitanju CANU se javno nije izjasnjavala i nije zauzimala nikakvu jedinstvenu politicku orijentaciju. To je i razumljivo, jer akademije nauka i umjetnosti nisu politicke organizacije vec akademske i intelektuelne.
Razlog zasto je osnovan DANU jeste sto je vlast trebala podrsku naucnika za svoj politicki projekat, odnosno politika je za svoju politicku borbu zloupotrebljavala nauku. Nauka i umjetnost su nadnacionalne. Dobro znamo sta je bilo sa SANU kada je zauzela politicku orijentaciju. Pretovrila se u sredstvo odrzavanja jedne nakaradne nacionalisticke kriptokomunisticke Miloseviceve vladavine. Slicnu ulogu u CG je DPS vlast namijenila CANU sto nije bilo izvodljivo jer ima visenacionalni sastav. Zato je DPS osnovao DANU, kao sredstvo kojim je jacalo svoje politicke pozicije, a ne kao naucnu instituciju najviseg ranga. DANU je osnovana po DPS direktivi i u sluzbi je DPS vladavine. Glavni njeni clanovi antisrpski nastrojeni nacionalisti i karijeristi koji nisu uspjeli da naprave nikakvu naucnu karijeru pa se politicki pokusavaju uzdici.
U svakom slucaju, nastanak DANU je politicka zloupotreba nauke i naucnika. CANU je opstala samo zato sto se nije politicki angazovala ni na jednu stranu. Da je pokusala da igra na velikosrpsku politicku kartu bila bi medijski i na svaki drugi nacin masakrirana.
U svakom slucaju DANU bi trebala da se registruje kao politicka partija, a ne naucna NVO, jer se iskljucivo bave politikom a ne naukom.

[simm]

Ja se ne sjecam ni jednog istupa CANU u kojem se brani bilo koja (veliko)srpska hegemonisticka ideologija. Po tom pitanju CANU se javno nije izjasnjavala i nije zauzimala nikakvu jedinstvenu politicku orijentaciju. To je i razumljivo, jer akademije nauka i umjetnosti nisu politicke organizacije vec akademske i intelektuelne.
Razlog zasto je osnovan DANU jeste sto je vlast trebala podrsku naucnika za svoj politicki projekat, odnosno politika je za svoju politicku borbu zloupotrebljavala nauku. Nauka i umjetnost su nadnacionalne. Dobro znamo sta je bilo sa SANU kada je zauzela politicku orijentaciju. Pretovrila se u sredstvo odrzavanja jedne nakaradne nacionalisticke kriptokomunisticke Miloseviceve vladavine. Slicnu ulogu u CG je DPS vlast namijenila CANU sto nije bilo izvodljivo jer ima visenacionalni sastav. Zato je DPS osnovao DANU, kao sredstvo kojim je jacalo svoje politicke pozicije, a ne kao naucnu instituciju najviseg ranga. DANU je osnovana po DPS direktivi i u sluzbi je DPS vladavine. Glavni njeni clanovi antisrpski nastrojeni nacionalisti i karijeristi koji nisu uspjeli da naprave nikakvu naucnu karijeru pa se politicki pokusavaju uzdici.
U svakom slucaju, nastanak DANU je politicka zloupotreba nauke i naucnika. CANU je opstala samo zato sto se nije politicki angazovala ni na jednu stranu. Da je pokusala da igra na velikosrpsku politicku kartu bila bi medijski i na svaki drugi nacin masakrirana.
U svakom slucaju DANU bi trebala da se registruje kao politicka partija, a ne naucna NVO, jer se iskljucivo bave politikom a ne naukom.

Zaista - Babovic, Vukotic, Djurovic, Bulatovic, Vojvodic, Zecevic, Lakic, Strugar, ... nijesu nikad imali veliko-srpske istupe.

A oko DANU se slazemo, jednim dijelom. S obzirom da mi izgleda da je kriterijum za prijem u DANU, po naucnoj osnovi, znatno ispod nekog koji bih ja ocekivao.

Ko su glavni clanovi DANU i ko od njih nije napravio znacajnu naucnu/umjetnicku/kulturnu karijeru?

Preskoci sadasnjeg predsjednika, o njemu znam dovoljno.

[nihil]

Zaista - Babovic, Vukotic, Djurovic, Bulatovic, Vojvodic, Zecevic, Lakic, Strugar, ... nijesu nikad imali veliko-srpske istupe.

Mogu oni pojedinacno imati istupe kakve god hoce, ali ovdje govorimo o instituciji CANU, a ne pojedinacnim istupima nekih clanova i njihovom eventualnom politickom angazmanu. U CANU je bilo i dalje ima razlicitih politickih orijentacija. U DANU postoji samo jedna politicka orijentacija i ona je glavni uslov za clanstvo.

Ko su glavni clanovi DANU i ko od njih nije napravio znacajnu naucnu/umjetnicku/kulturnu karijeru?
Preskoci sadasnjeg predsjednika, o njemu znam dovoljno.

Ja tvrdim da niko nije, a ti navedi ko je to napravio nesto znacajno. Vecina njih nikada ne bi nikada usla ni u CANU, koja je takodje skup prosjecnih intelektualaca.

[Ćipur]

Mogu oni pojedinacno imati istupe kakve god hoce, ali ovdje govorimo o instituciji CANU,

Tacno nihi ovdje se govori o onoj zgradi CANU, a ne o ljudima!!!

:yipiiii: :yipiiii:

a ne pojedinacnim istupima nekih clanova i njihovom eventualnom politickom angazmanu.

Recimo eventualni politicki angazman Beckovica nema nikakve veze sa SANU, sa onom zgradom.

Eto njihi i ti si nesto nakuckao na ovu temu.
Bravo! :yipiiii:

[nihil]

Tacno nihi ovdje se govori o onoj zgradi CANU, a ne o ljudima!!!

Institucija je nesto sto je stvorio kolektiv, drustvo, a ne zgrada. CANU je drzavna institucija.

Recimo eventualni politicki angazman Beckovica nema nikakve veze sa SANU, sa onom zgradom.

Ako Beckovic istupa u ime SANU onda je to stav institucije koja se zove SANU. Ako on istupa u svoje ime onda to nema veze ni sa institucijom, a ni sa zgradom :lolblue:

[Ćipur]

Institucija je nesto sto je stvorio kolektiv, drustvo, a ne zgrada. CANU je drzavna institucija.

Naravno njihi,

ono sto govore i kako se ponasaju ljudi iz te institucije, to nije važno (osim ako nijesu iz DANU)!!!
Bravo njihi, imaš po 5/6 rezona za istu stvar uvijek! :lolblue:

Ako Beckovic istupa u ime SANU onda je to stav institucije koja se zove SANU. Ako on istupa u svoje ime onda to nema veze ni sa institucijom, a ni sa zgradom :lolblue:

A SANU mu je nekad osudio neki stav? :yipiiii:
SANU je inače pravio i memorandum o tome kako su Srbi ugroženi 1985. godine! :lolblue: