Page 5 of 5 FirstFirst 12345
Results 101 to 115 of 115

Thread: František ŠISTEK: OKUPACIJA CRNE GORE 1918. GODINE

  1. #101
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,761
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ljuban View Post
    Pitanje se odnosilo na zabranu imenica,Crnogorac,Crnogorski narod,Crna Gora.Ako postoji zabrana onda postoji i sankcija za kršenje te zabrane inače se ne može govoriti o zabrani.Koliko se upotreba tih termina dopadala vladi ili monarhu sasvim je nevažno.
    Podsjeticu te da je tvoje pitanje bilo:

    Kakve su bile sankcije za propagiranje posebne crnogorske nacije ?

    odakle je i krenula nasa polemika. Objasnio sam da problem nijesu predstavljala "provincijalna imena" vec djelatnost Crnogorske stranke, njena propaganda drzavnosti i nacionalne ideje kroz upotrebu termina Crnogorac i Crna Gora.

    Da zakljucimo - odgovarajuca upotreba ovih termina, onako kako si ti rekao, jeste bila dozovljena ali nije bilo uputno nacionalno se odredjivati kao Crnogorac ili pominjati mogucnost obnavljanja drzave, jer su posledice/sankcije hapsenja i ubistva.



    Quote Originally Posted by Ljuban View Post
    Kad se govori o raspoloženju stanovništva u odnosu na opstanak države Crne Gore ili njeno prisajedinjenje Srbiji u to vreme,treba posmatrati čitavu teritoriju CG a ne pojedine krajeve.To naročito jer se i zahtjevi zelenaša nikad nisu odnosili na npr.samo njene pojedine krajeve.
    Nijesi me razumio. Rekao si:

    O nekakvom teroru protiv Crnogoraca teško da se može govoriti.

    teško je govoriti o "ubistvima Crnogoraca".

    Ubistva "terorista" i civila, silovanja, pljacke, paljenja kuca i hapsenja jesu teror i postojala su u Rovcima i Moraci, a bila su izvrsavana od strane srpskih vojnika i instalirane crnogorske uprave. Doduse, u Moraci je teror "vlasti" bio manjeg inteziteta, jer se ovdje uglavnom radilo o pruzanju utocista "pobunjenicima" ili kasnije samo komitama. Nijesam siguran, ali cini mi se da je prije dvije godine u Kolasinu preminuo i poslednji zivi svjedok drzavnog terora u Rovcima.

    Inace, "teroristicki" pokret, kako ga ti nazivas, ja smatram odbranom pogazenog ustavnog poretka Crne Gore, i rijec je o onom dijelu oficira regularne vojske koji se nije stavio na raspolaganje srpskim vlastima i rusenju drzave. Taj pokret, iako razbijen, malobrojan i bez sustinske organizacije, nastavio je da zivi kroz komite skoro do II sv. rata.


    Quote Originally Posted by Ljuban View Post
    Nikako se ne može praviti analogija sa Kosovom niti prisajedinjenje Crne Gore Srbiji a ne ujedinjenjenje posmatrati u odnosu jači-slabiji.Crna Gora je bila međunarodno priznata država i stvar je volje njenih stanovnika da li će tog suvereniteta da se odreknu ili ne.Kao i drugim pitanjima odlučuje stav većine.U konkretnom slučaju ispoštovana je demokratska procedura prikladna uslovima koji su vladali u tadašnjoj Crnoj Gori.Što je potvrđeno i od tadašnje "međunarodne zajednice" a i kasniji izbori tu volju potvrđuju.
    Simbolično prisustvo srpskih trupa u Crnoj Gori to ni na koji način ne dovodi u pitanje.
    Tvoje rasudjivanje ce biti objektivnije ako procitas i druge izvore o 1918.-oj u Crnoj Gori, prije svega o njenom ustavnom uredjenju, podgorickoj skuptini i teroru.



    .

  2. #102
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    О Србима преко Дрине сад не могу ништа да документујем,али постоје факти да су Срби саботирали Аустро-Угаре колико су могли.Него,ово не мораш да Прихваташ јер не дајем референце.
    Neđe sam čitao da su lavovski doprinos pobjedi srpske kontraofanzive doprinijeli bosanski muslimani koji su sabotirali austrougarsku pozadinu do te mjere da je austrougarska vojska ostajala bez municije , i da su mnogo pomagali srpsku vojsku obavještajnim podacima. Svakako da su pomagali i pravoslavci za katolike ne znam.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    О томе и говорим за Словенце и Хрвате.Нису имали културу и пропали би а навешћу само дјелање Штросмајера,који је важио као велики Југословен.
    Јосип Јурај Штросмајер,је наводно био југословен а потајно је био лице које је Ватикан спремао да разара Југославију.

    Хрвати су издали зборник докумената:``Monumanta Vaticana Croatica``у којем постоје преписке Штросмајера и бечког ``апостолског нунција``Ванутелија о томе како Штросмајер наводно улази у Југославију да ширио католицизам.То је била политика Ватикана.Ако БОГ да окачим овај зборник да видите.
    Pa da Slovenci i Hrvati su imali neku kulturu ali je to bila zapravo dio njemačke ili talijanske ili mađarske kulture i zaista bi brzo nestali da je Carevina potrajala. Ipak se radi o oko 1000 godina robovanja stranoj sili.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Јесу,Срби су имали.
    Шта мислиш,што би велики Гете учио српски да Срби нису имали изузетно развијено народно пјеваније и народну књижевност?
    Велики Леополд Ранке је изучавао Србе и Србију....

    Народне пјесме,приче,вјера и народни језик је оно што чини личну карту једног народа.Све су то имали Срби.
    Филип Вишњић,како га назива Новак Килибарда-српским Хомером,Тешан Подруговић,Старац Милија,поп Филип Немањић,Анђелко Вуковић,Стојан Хајдук,Ђура Милутиновић-Црногорац,Вука Караџића,Ђуру Даничића,Његоша,....Све су то људи који су ишли са гуслама и пером и папиром,као у античка врмена,да сакупљају народне умотворин,пјесме,приче..а које су биле идентитет српског народа.
    Aj dobro mada od srpskog narodnog stvaralaštva znam samo za Erlangedski rukopis u kojem je bilo pola srpskih pola muslimanskih pjesama. Što se tiče drugih pjesama radi se o pjesmama koje su pjevali Crnogorci i Hercegovci naseljeni u Srbiji. Da nije bilo njih ne bi bilo ni tih pjesama. Druga je stvar što se smatra da Crnogorci ne postoje pa je samim tim svo crnogorsko naslijeđe automatski i srpsko. Pa vidiš i spisak gore koji si dao polovina su Crnogorci istina mnogi i jesu bili Srbi ili su se takvim osjećali. Za Njegoša si se prevario. Sve što je on imao sa srpstvom su njegove riječi "ma znam ja tu veselu Srbadiju..."

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Могу да се спрдају српским народним пјесмама јер тамо има митских елемната.Али то је карактеристично за сваки народ:Њемци су имали једног горстаса Вагнера који је искомпоновао ``Прстен нибелунга``,``Лоенгрин``,„Парсифал“ - заснован је на средњовековној легенди о витезу округлог стола Парсифалу..да не говорим о Грцима:Илијада и Одисеја,па њихова божанства....Сваки народто има и добро је да има јер се идентите народа градио на томе.

    Е,за разлику од Хрвата и Словенаца Срби су имали своје пјесме,своје умотворине,приче,гусле,вјеру,језик...
    Ne treba se sprdati ni sa čijom mitologiom naročito ne oni koji je i nemaju, mada je problem kad se mitovi prihvataju kao istine koje ne treba dokazivati. Srbi jesu imali sve to čto veliš mada i tu treba biti iskren pa reći odakle po nešto dođe kod njih. Na primjer bez Turaka ne bi bilo ni gusala a i Crnogorci su žestoko doprinijeli. Vjere bez podlih Romeja ne bi bilo nego bi i danas bili mnogobožci. A Boga mi bi i jezik bez Crnogodaca zvučao drugačije.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Да не дужим,само бих реко још о језику:ја сам велики противник данашњег српског и ако би ме неко питао радо бих га укинуо и увео црквенословенски.А добро си примијетио за данашњи српски:то је језик свињара и говедара јер је Вук узео да ствара језик без елите.А како ћеш стварати језик без елите кад језик сачињава и његова апстракција?Црквенословенски је био много апстрактнији у односу на данашњи српски и данашњи српски је изузетно осакаћен.А да напоменем једну занимљивост:Вук и Ђура Даничић кад су преводили Свето Писмо нису се ослободили меког знака из црквенословенског језика него су га уметали.Зашто је то било тако,не знам
    Današnji srpski jezik je osakaćeni crnogorski jezik. Srbi su prije Vuka imali cijelu litreaturu na slovenosrpskom jeziku koji je bio nešto kao kombinacija srpskog i staroslovenskog. Vuk je govorio crnogorskim jezikom u kojem postoji doslijedno umekšavanje suglasnika pa je morao zadržati znak za umekšavanje jer bez njega nije umio pisati. Odatle su u crnogorski pravopis najzad uvedeni ś i ź.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Питање је колико су себе сматрали Србима Босанци,Македонци и Црногорци.
    Но о томе кад се ослободим мобавезе модерисања и столице на коју сједим
    Crnogorci su se smatrali Crnogorcima a insistiranje Njegoša i kasnije Nkole na srpstvu je je išlo prilično teško, naročito jer su Crnogorci smatrali Srbe za ne baš velike junake. To su u svojim izvještajima navodili mnogobrojni špijuni koji su preplavili Crnu Goru. Budući da su Crnogorci svoju zemlju smatrali nezavisnom od Turske, što su im i priznavale mnoge tadašnje svjetske sile imali su dovoljno vremena da izgrade i svoju nacionalnu svijest. Drugo je pitanje kod Bosanaca, Makedonaca i Srba koji ne samo da nijesu imali svoju zemlju nego se izgubio i trag naziva zemlje. Njima je bilo potrebno izgraditi nacionalnu svijest. Imali su oni svijest da su vjerski drugačiji ili po porijeklu drugačiji od Turaka koji su ipak mongolski narod, ali dalje od toga nijesu išli.Bili su pokorna raja sultanova i to je sve. Ništa bolje nijesu prošli ni braća na zapadu koji su imali svijest da su dio Svetog Rimskog Carstva a ono nešto plemstva ili bogatijih ljudi se neizmjerno stiđelo reći da je Hrvat ili Slovenac.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Федерација није могла тада да опстане јер замисао таква није постојала.Срби,Словенци и Хрвати,еден су народ-како су Словенци говорили.
    Сама федерација би била лабава и велико је питање гдје би се могле васпоставити границе и на колико би федералних јединица била Југославија подијељена.
    Dobro tačno je to nego pomenuh kao fiskulturu mozga.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Искрено,једини ко је тада имао кредита код савезника била је Србија.
    Сад,какав је политички кадар имала Црна Гора тада?Никакав.
    А опет се поставља питање који је народ живио у Црно Гори.
    Можемо ми да тврдимо да је Краљ Никола асимиловао народ,као и Његош или не знам ни ја ко.Али зашто?Даје се одговор да би краљ Никола био краљ Југословена.Али то није никакав доказ.
    То би било исто да је рецимо владар Данске током рата за уједињење Њемачке почео да се декларише као Њемац да би постао владар уједињеног Рајха.То је за мене немогуће,а и немогуће је уопште.
    To je tačno. Što se Nidža tiče to treba poledati malo šire. Rusi su širili svoj uticaj na Balkanu. U početku im je "adut iz rukava" bio Nidžoli sa svojim ugledom i popularnošću među južnim Slovenima. Njihova zamisao je bila da Crna Gora bude śeme buduće južnoslovenske države. Kasnije su i sami uviđeli svoju zabludu pa su Crnu Goru i Crnogorce odbacili kao strategijski faktor na Balkanu i priklonili se najbrojnijem narodu Srbima. Sva spoljna politika Rusije na Balkanu od tad ide u smjeru Srba. Nidžoli je bio uvrijeđen pa je i dalje zamišljao sebe kao kralja svog Balkana ili makar Srba čime je htio zadržati Crnu Goru u igri velikih sila a Boga mi i u vezi zapošljenja u buduće jer je bio svjestan da Crnoj Gori niko nije naklonjen pa čak ni oni koji su im bili "vjekovni" saveznici za čije račune su Crnogorci ginuli kao stoka a ni "braća" koja su u Crnoj Gori viđeli samo teritorijalno proširenje.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Мој је став да је Краљ Никола био по националности Србин јер је заиста тако осјећао и јер је вјеровао/знао да се и народ тако осјећа.
    Nikola je bio Srbin koliko mu je bio interes da zaśedne na srpski prijesto, a za osjećaje naroda ga je bolio k****. Kažen ti da je imao velike muke ubjeđivati Crnogorce da su Srbi koje su Crnogorci prijezirali zbog njihovog načina života i malodušnosi u odbrani svoje zemlje.

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Нећу,без ако се не деси нешто ванредно
    :joint::dring::twist:

    Quote Originally Posted by ihtus777 View Post
    Немам ни ја ништа против тога да се постављају документа,али није сваки спис докуменат.Мораш прво доказати да је то докуменат.
    Ја сам зато навео атинску синтагму кад сам дискутовао са Ћипуром око Цркве јер је потегао спис који се котира као непоуздан а то је урадио јер је видио да тамо пише ``Атокефална Митрополија Црногоркска``.

    Докуменат мораш тумачити јер докуменат без тумачења је ништа.А то се ради у поређењу са другим документима и у свијетлу историјских прилика.

    Ево конкретно:Ћипур је дао пресуду суда Аустро-Угарске и саслушања и несвјесно је доказао да су Чубриловић и Принцип Срби.
    Могу то врло лако да објасним ако те буде занимало...то сваки студент прве године права зна.
    Važi to jeste u redu u vezi tumačenja dokumenata. Dobro oni jesu bili Srbi ali su se osjećali Jugoslovenima kao u ostalom i najveći dio južnih Slovena, makar onaj pismeni dio.

  3. #103
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    6,410
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by formica View Post
    neđe sam čitao da su lavovski doprinos pobjedi srpske kontraofanzive doprinijeli bosanski muslimani koji su sabotirali austrougarsku pozadinu do te mjere da je austrougarska vojska ostajala bez municije , i da su mnogo pomagali srpsku vojsku obavještajnim podacima. Svakako da su pomagali i pravoslavci za katolike ne znam.
    Контаофанзива је углавном кренула из Солуна,а већ касније Аустро-Угари нису имали шта да траже кад се пробио фронт.


    Quote Originally Posted by formica View Post
    aj dobro mada od srpskog narodnog stvaralaštva znam samo za erlangedski rukopis u kojem je bilo pola srpskih pola muslimanskih pjesama. Što se tiče drugih pjesama radi se o pjesmama koje su pjevali crnogorci i hercegovci naseljeni u srbiji. Da nije bilo njih ne bi bilo ni tih pjesama. Druga je stvar što se smatra da crnogorci ne postoje pa je samim tim svo crnogorsko naslijeđe automatski i srpsko. Pa vidiš i spisak gore koji si dao polovina su crnogorci istina mnogi i jesu bili srbi ili su se takvim osjećali. Za njegoša si se prevario. Sve što je on imao sa srpstvom su njegove riječi "ma znam ja tu veselu srbadiju..."

    Погледај житија средњевјековна.То су дргоцјени извори књижевности.Манастири,цркве,храмови,Црквене књиге...све то дубоко улази у културу српског народа.

    Не бих рекао да сам се за Његоша преварио јер је довољно читати Горски Вијенац.

    Сад,битно је како се ко осјећао јер ми не знамо шта је он уствари био етнички.

    Quote Originally Posted by formica View Post
    ne treba se sprdati ni sa čijom mitologiom naročito ne oni koji je i nemaju, mada je problem kad se mitovi prihvataju kao istine koje ne treba dokazivati. Srbi jesu imali sve to čto veliš mada i tu treba biti iskren pa reći odakle po nešto dođe kod njih. Na primjer bez turaka ne bi bilo ni gusala a i crnogorci su žestoko doprinijeli. Vjere bez podlih romeja ne bi bilo nego bi i danas bili mnogobožci. A boga mi bi i jezik bez crnogodaca zvučao drugačije.
    Ух,подли Ромеји су нам донијели Господа Христоса и то на врло фин начин.Ми их освајали и примали вјеру.Поготово заслугом Светог Кирила и Методија и Светог Фотија,кума словенског

    Наравно да треба разлучити у сваком народу шта је мит а шта није,али зло је кад се са стране покуша претворити у митологију оно што није мит.

    Quote Originally Posted by formica View Post
    današnji srpski jezik je osakaćeni crnogorski jezik.
    Не,никако.Црквенословенски није био говорни у Црној Гори а ни славеносербски.

    Quote Originally Posted by formica View Post
    srbi su prije vuka imali cijelu litreaturu na slovenosrpskom jeziku koji je bio nešto kao kombinacija srpskog i staroslovenskog. Vuk je govorio crnogorskim jezikom u kojem postoji doslijedno umekšavanje suglasnika pa je morao zadržati znak za umekšavanje jer bez njega nije umio pisati. Odatle su u crnogorski pravopis najzad uvedeni ś i ź.
    Ма постојала је литература код Срба и на рускословенском,Црквенословенском...

    Ниси у праву за меки знак јер колико ја знам у Црној Гори никад се није користила реченична конструкција да после р дође меки знак.То је остатак чистог словенског.


    Quote Originally Posted by formica View Post
    crnogorci su se smatrali crnogorcima a insistiranje njegoša i kasnije nkole na srpstvu je je išlo prilično teško, naročito jer su crnogorci smatrali srbe za ne baš velike junake.
    Не бих рекао:``Сучим ћете пред Милоша и остале Српске витезове``-вели Његош

    Quote Originally Posted by formica View Post
    to su u svojim izvještajima navodili mnogobrojni špijuni koji su preplavili crnu goru. Budući da su crnogorci svoju zemlju smatrali nezavisnom od turske, što su im i priznavale mnoge tadašnje svjetske sile imali su dovoljno vremena da izgrade i svoju nacionalnu svijest.
    Црна Гора и није била баш ``независна``јер је плаћала порез филиурију.

    Quote Originally Posted by formica View Post
    drugo je pitanje kod bosanaca, makedonaca i srba koji ne samo da nijesu imali svoju zemlju nego se izgubio i trag naziva zemlje.
    Како се изгубио траг назива земље?

    Quote Originally Posted by formica View Post
    njima je bilo potrebno izgraditi nacionalnu svijest. Imali su oni svijest da su vjerski drugačiji ili po porijeklu drugačiji od turaka koji su ipak mongolski narod, ali dalje od toga nijesu išli.bili su pokorna raja sultanova i to je sve. Ništa bolje nijesu prošli ni braća na zapadu koji su imali svijest da su dio svetog rimskog carstva a ono nešto plemstva ili bogatijih ljudi se neizmjerno stiđelo reći da je hrvat ili slovenac.
    Па Србима у Србији није јер су Срби у Србији били промотор за уједињење Јужних Словена

    Quote Originally Posted by formica View Post
    to je tačno. Što se nidža tiče to treba poledati malo šire. Rusi su širili svoj uticaj na balkanu. U početku im je "adut iz rukava" bio nidžoli sa svojim ugledom i popularnošću među južnim slovenima. Njihova zamisao je bila da crna gora bude śeme buduće južnoslovenske države. Kasnije su i sami uviđeli svoju zabludu pa su crnu goru i crnogorce odbacili kao strategijski faktor na balkanu i priklonili se najbrojnijem narodu srbima. Sva spoljna politika rusije na balkanu od tad ide u smjeru srba. Nidžoli je bio uvrijeđen pa je i dalje zamišljao sebe kao kralja svog balkana ili makar srba čime je htio zadržati crnu goru u igri velikih sila a boga mi i u vezi zapošljenja u buduće jer je bio svjestan da crnoj gori niko nije naklonjen pa čak ni oni koji su im bili "vjekovni" saveznici za čije račune su crnogorci ginuli kao stoka a ni "braća" koja su u crnoj gori viđeli samo teritorijalno proširenje.
    Па јесте,видио да не може ништа...неспорно је све то.

    Quote Originally Posted by formica View Post
    nikola je bio srbin koliko mu je bio interes da zaśedne na srpski prijesto, a za osjećaje naroda ga je bolio k****. Kažen ti da je imao velike muke ubjeđivati crnogorce da su srbi koje su crnogorci prijezirali zbog njihovog načina života i malodušnosi u odbrani svoje zemlje.
    Не бих се сложио са овим,али наставићемо кад будем имао времена и снаге

    Quote Originally Posted by formica View Post
    važi to jeste u redu u vezi tumačenja dokumenata. Dobro oni jesu bili srbi ali su se osjećali jugoslovenima kao u ostalom i najveći dio južnih slovena, makar onaj pismeni dio.
    Јесте,јер су и томе тежили.

  4. #104
    Join Date
    Nov 2008
    Posts
    281
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    7
    Thanked in
    7 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by FORMICA View Post
    Petrovići su imali velike muke da ubjede Crnogorce da za sebe kažu da su Srbi.
    U čemu su se te muke ogledale,ima li nekih primjera otpora tom "posrbljavanju",daj neko svjedočanstvo (izvor) o tom otporu.

  5. #105
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Pomenuh ti neke izvještaje špijuna kojih je po Crnoj Gori bila masa. Na žalost ne zapisujem đe što pročitam a i kad se nešto davno pročita zaboravi se pola stvari. Naravno da je i logično da je teško ubjediti Crnogorce koji su vjekovima krvarili u užasnim borbama da se izravnaju sa Srbima koji su vjekovima bili pokorna raja.

  6. #106
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 19. 08. 2009.

    VEČE DR FRANTIŠEKA ŠISTEKA POSLjEDNjA KNjIŽEVNA MANIFESTACIJA OVOGODIŠNjEG "BARSKOG LjETOPISA"

    Čeh "iz našeg kraja"


    Završni književni program ovogodišnjeg "Barskog ljetopisa" posvećen je jedinom naučnom stvaraocu koji ima autorsko veče na Festivalu, velikom prijatelju Crne Gore iz Praga, montenegrinisti i istoričaru dr Františeku Sisteku. Program će biti održan večeras na platou ispred Dvorca kralja Nikole u 21 sat.
    Riječ je o najmlađem članu Akademije nauka Češke Republike, u kojoj radi kao balkanista Istorijskog instituta i šef je Odsjeka za istoriju južnoslovenskih naroda. Slovi kao ekspert za modernu istoriju Crne Gore i drugih zemalja bivše Jugoslavije, a već deset godina intenzivno se bavi izučavanjem crnogorske istorije, etnologije, kulture i politike. Pored većeg broja eseja i novinskih članaka o Crnoj Gori, autor je prvog monografskog pregleda crnogorske istorije na češkom jeziku "Crna Gora" (Prag, 2007), namijenjenog širokom krugu čitalaca. U centru pažnje njegove doktorske disertacije, objavljene i kod nas, obradio je period od polovine 19. vijeka do 1918, kada se u češkoj književnosti, žurnalistici i slikarstvu Crnogorci prikazuju kao ljudi koje krasi čojstvo, junaštvo i tolerancija.
    Radeći od 2000. do 2003. godine u Parizu kao politički analitičar zadužen za Srbiju i Crnu Goru, Šistek je publikovao veći broj političko-analitičkih tekstova za češku javnost. Prepoznatljiv je kao jedan od suosnivača, a od 1999. i predsjednik Društva prijatelja Crne Gore u Češkoj.
    Sa autorom će razgovor voditi poznati istraživač, istoričar mr Dragutin Papović, asistent na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Nikšiću, koji se bavi istorijom Crne Gore najnovijeg doba. Jedan je od autora "Istorijskog leksikona Crne Gore", a zapažena mu je studija "Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja 20. vijeka". Urednica književnog programa "Barskog ljetopisa" je prof. književnosti Mila Čordašević.

    D.S.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2009-08-19

  7. #107
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 07. mart 2010.

    U BEOGRADSKOM ANTIKVARIJATU NA OTKUP ČEKA 800 STRANA DIPLOMATSKE PREPISKE I DOKUMENTACIJE CRNOGORSKE IZBJEGLIČKE VLADE OD 1912. DO 1922. GODINE

    Istorija za 20.000 eura



    Podgorica/Beograd - U godini jubileja, kada se slavi 100 godina od poglašenja kraljevine Crne Gore, Državni arhiv još ne raspolaže sa kompletiranom građom koja se tiče crnogorske izbjegličke Vlade.

    Državni arhiv Crne Gore, prema riječima direktora te institucije Stevana Radunovića, raspolaže 421 arhivskim fondom i zbirkom republičkih organa i organizacija u ukupnoj količini od 3760 metara građe.
    - Od toga, 95 kutija vrijedne građe, kojoj će uskoro biti dodata i dokumentacija koju će ustupiti Ministarstvo inostranih poslova Francuske, tiče se isključivo crnogorske izbjegličke Vlade - kazao je Radunović.

    Dio građe, što Radunović ne spori, ne nalazi se u Državnom arhivu već su tu dokumentaciju spasili privatni kolekcionari otkupljujući je i čuvajući u sklopu vlastitih zbirki. Jedan od njih, Beograđanin Predrag Milovanović, vlasnik je kataloga od više od 800 strana pretežno diplomatske prepiske i dokumentacije crnogorske izbjegličke vlade u periodu od 1912. do 1922. godine.
    - Svi dokumenti potiču iz jednog izvora i očigledno su pripadali Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore, a pretpostavlja se ministru spoljnih poslova Peru Šoću ili nekoj od osoba na najvišem položaju u Vladi - kazao je “Vijestima” Milovanović, beogradski antikvar.

    Zbirka, po njegovim riječima daje slikovit i autentičan pregled aktivnosti crnogorske izbjegličke Vlade u posljednje dvije godine njenog postojanja.
    - Veći dio dokumentacije se odnosi na komunikaciju brojnih konzulata i predstavništava Crne Gore u svijetu sa Ministarstvom spoljnih poslova u Rimu - kazao je Milovanović.
    U katalogu arhivske zbirke od preko osam stotina stranica nalazi se, tvrdi kolekcionar Milovanović, pretežno diplomatska prepiska i dokumentacija crnogorske izbjegličke vlade u periodu 1921-1922. godine.
    - Pojedinačna sadržajna vrijednost dokumenata je neujednačena - od rutinskih dokumenata do onih koji su od prvorazrednog značaja za izučavanje ove materije. Najveća vrijednost arhiva je očuvanost njegove cjelovitosti koja umnogome osvjetljava pitanje samostalne crnogorske diplomatije i crnogorske istorije u 20. vijeku - navodi se u katalogu.

    Njegov autor naveo je i da se dokumentacija može u cjelini smatrati prvorazrednim otkrićem u svojoj oblasti već samom činjenicom da najrelevantnija istorijska literatura ne donosi nikakve podatke o diplomatskom djelovanju crnogorskih predstavništava u periodu 1921-1922.
    - Gradovi u kojima su se nalazila predstavništva su: Amsterdam, Bolonja, Brindizi, Buenos Ajres, Firenca, Johanesburg, Leće, Malta, Montreal, Napulj, Rim, San Remo i Stokholm - piše u katalogu.
    Kao dio dokumentacije, navodi se u katalogu, priložene su i fascikle koje sadrže prepisku sa engleskim, francuskim, njemačkim i italijanskim diplomatama i lobistima za crnogorsko pitanje.
    - Manje brojna, ali po sadržini veoma značajna dokumenta za istoriju Crne Gore su iz vremena rada Jugoslovenskog odbora, 1918. godine - piše između ostalog u katalogu.

    Navodi se da se dio građe tiče prepisa, prevoda i regeste Protokola Kraljevske crnogorske vlade (Prepiska crnogorske Vlade i austrougarskih vlasti od 1915. do 1916. godine).
    Milovanović je ispričao “Vijestima” da je do arhivske građe došao tako što je sa jednim kolegom u Rimu razmijenio vrijednu dokumentaciju, dajući dio svoje zbirke za dokumenta koja su pripadala crnogorskoj Vladi u egzilu.
    - Ne može biti riječ o falsifikatima. Falsifikovanje bi koštalo više nego original, i nikom se ne isplati da se bavi tim poslom - kazao je Milovanović.
    Ovaj kolekcionar, koji je arhivsku građu prije dvije godine bezuspješno pokušao da proda Državnom arhivu Crne Gore, kazao je da dokumenta danas prodaje za 20.000 eura.

    Direktor arhiva, Radunović, kazao je “Vijestima” da se arhivska građa koja se nalazi u Beogradu najvjerovatnije poklapa sa onom koju treba da ustupi francusko Ministarstvo inostranih poslova.
    - Dokumentacija koju treba da dobijemo iz Francuske odnosi se na isti istorijski period kao i ta koja se nalazi u Beogradu. Arhiv je zainteresovan za ta dokumenta, ali neko treba da nam pošalje oficijelnu ponudu koja podrazumijeva više informacija o količini građe i uslovima pod kojima se ona nudi - kazao je Radunović.
    On je objasnio da je neophodno da se obezbijedi i uvid u građu da bi se utvrdilo da li je riječ o kopijama čiji se originali eventualno već nalaze u Arhivu.
    - Interes u svakom slučaju postoji - rekao je Radunović.

    Po njegovim tvrdnjama, Državnom arhivu niko nije dostavio zvaničnu ponudu za građu koja se nalazi kod Milovanovića, već je sve išlo preko Ministarstva kulture.
    - Ne znam kolika je količina građe koja se nalazi u Beogradu. U dopisu, koji sam dobio od Ministarstva, nije bilo preciznih podatka, pa čak ni o količini građe. Na Ministarstvu je da obezbijedi preciznije informacije, nakon čega ćemo, naravno, zavisno od cijene, da vidimo šta možemo da uradimo - kazao je Radunović.

    On je objasnio da se rijetko dešava da arhiv otkupljuje građu, ali, kada do otkupa dođe, prvo se formira komisija u kojoj se nalaze eksperti zaduženi za procjenjivanje vrijednosti dokumenata, da bi se nakon toga odlučivalo o cijeni.
    - Arhiv u svojim nadležnostima ima važnu stavku pribavljanje građe po raznim osnovama, ali, u principu, najviše se građe obezbjeđuje preuzimanjem kroz poštovanje zakonske regulative. Arhiv ima ovlašćenja i da stupi u pregovore - kazao je Radunović.
    Ipak, tvrdi on, namjenska sredstva za otkup vrijedne građe, nijesu određena.

    Neobjavljena istorija oca kraljice Milene

    Kao posebna cjelina Milovanovićeve zbirke i pojedinačno najobimniji dokument je rukopis knjige Istorija vojvode Petra Vukotića (1826 – 1903) autora Jovana Nikolića Ozrinića, Vukotićevog saborca u ratovima 1875-1878.
    Petar Vukotić bio je otac kraljice Milene, crnogorski vojvoda, vojskovođa, uzdanica knjaza Danila i vojvode Mirka u bici na Grahovcu i knjaza Nikole na Vučjem dolu, kao i u mnogim drugim bitkama vođenim za oslobođenje. Za vrijeme Hercegovačkog ustanka bio je jedan od glavnih knjaževih izaslanika i u saradnji sa ustanicima organizovao akcije protiv neprijatelja. Komandovao je većinom crnogorske vojske, upućene početkom Veljeg rata u Hercegovinu. Često je obavljao i razne diplomatske misije.
    Prema tvrdnjama Milovanovića, koje se baziraju na Crnogorskoj bibliografiji, ovaj istorijski rad nije publikovan.

    Ministarstvu kulture niko se nije obraćao

    Iz Ministarstva kulture, sporta i medija saopštili su da u toj instituciji ne postoji nikakav trag da je ponuda za otkup arhivske građe ikada stigla na njihovu adresu.
    - Za tu ponudu prvi put čujemo od vas, pa samim tim nije ništa ni moglo biti učinjeno - kazala je savjetnica za odnose sa javnošću ministra kulture Danica Nikolić.
    Ona je kazala da se o arhivskoj građi stara Državni arhiv, te da ministarstvo u redovnoj komunikaciji i saradnji sa tom institucijom, vodi računa da sve ono što je značajno, bude pribavljeno.
    - Ministarstvo kulture zaista sa puno pažnje vodi računa da se sve ono što je značajno za državu Crnu Goru, njenu kulturu, istoriju, identitet, nađe u Crnoj Gori. Mnogo toga se kupuje, ali rijetko to čini samo Ministarstvo. Uglavnom to čine institucije u nadležnosti Ministarstva, koje na taj način obogaćuju svoje fondove - rekla je Nikolić.
    Procedura, objasnila je ona, postoji i podrazumijeva da ponuda stigne u Ministarstvo, odakle se prosljeđuje nadležnoj instituciji.
    - Obično se odmah razmatraju detalji – od značaja ponuđenog predmeta ili građe, autentičnosti, do relevantnosti ponuđača i cijene. Na tom poslu rade stručni ljudi iz određenih oblasti. Eventualno, ukoliko se smatra da je potrebno angažovati i nekog eksperta van institucije, to se i čini, ali samo u izuzetnim slučajevima - rekla je Nikolić.


    T.PAVIĆEVIĆ - V.RAJKOVIĆ

  8. #108
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Respect, Br. 1, 29. 03. 2002 god. četiri godine prije referenduma

    Crna Gora i balkanska geografija

    Država koje nema

    piše: František Šistek



    Crna Gora je prijetnja za stabilnost regiona. Crna Gora bi izazvala domino efekat. Crna Gora znači ekonomsku propast. Crna Gora je zeleno svjetlo separatistima istoka i zapada. Crna Gora je zelena transverzala. Crna Gora je kanal za šverc droge, ljudi i oružja. Crna Gora je nelogična. Crna Gora je anahronizam. Crna Gora je mikronacionalizam. Crna Gora je prevazi|ena. Crna Gora je smiješna. Crna Gora je mala.
    Devetnaesti i dvadeseti vijek prošli su u znaku opšteg vjerovanja u ideje moderniteta i napretka. U balkanskim prilikama, te ideje su se, pretvorile u, gotovo religijsko, vjerovanje konceptima nacije i nacionalne drzave. Strogom i dosljednom primjenom tih koncepata balkanska društva su obogatila globalni politički rječnik i istorijsku realnost originalnim fenomenima "balkanizacije" i "etničkog čišćenja". Balkanizaciju (komadanje teritorija na veci broj manjih i uzajamno neprijateljskih državica) i etničko čisćenje (plansko ubijanje i istjerivanje pripadnika drugih nacija sa ciljem stvaranja homogenih, nacionalno čistih teritorija) možemo smatrati za najveća i praktično jedina trajna politička i materijalna dostignuća društava sa teritorija bivše Jugoslavije u vremenu moderniteta.
    Došla su nova, postmoderna vremena, vremena pluraliteta, multikulturnosti, interneta, virtualne realnosti i tako dalje. Nesrećni Balkan, koji još nije uspio da postane potpuno moderan, a već mora da bude postmoderan. S tim se, evidentno, najteže suočava sfera kulture. To je paradoksalno, jer u razvijenijim društvima literatura ili filozofija većinom anticipiraju političku realnost, koja za njima uvijek kasni nekoliko koraka. U jugoistočnoj Evropi je drugačije. "Napredni" "kulturni radnici", "nezavisni intelektualci" i "akademici" ovdje, početkom 21. vijeka, još plaču nad izgubljenim srednjevjekovnim bitkama ili glorifikuju feudalne tvorevine stare hiljadu godina. Politička realnost je na Balkanu kao uvijek najbrža, najefikasnija i najkreativnija. Na početku novog milenijuma i novog virtuelnog doba, balkanski je politički život uspio da obogati stvarnost još jednim originalnim konceptom: pluralizmom imaginarnih država.

    - Država oko kuće

    Imaginarna država nije država koja postoji samo u nečijoj glavi, na papiru, mapi ili u dokumentima vlade u egzilu, odnosno vlade u sjenci koja ostaje bez stvarnog uticaja. Imaginarna država realno postoji. Ima svoju vladu, organe i teritoriju. Postoje, medjutim, dva elementa u kojima se bitno razlikuje od normalne države. Prva razlika jeste varijabilni intenzitet njenog postojanja. Imaginarna država postoji samo ponekad, ponekad postoji nesto manje i ponekad je uopšte nema. Drugo, postoji pluralizam imaginarnih država. Na istoj teritoriji, naime, može postojati još jedna ili više sličnih država.
    Imaginarne države i njihov pluralizam možemo teritorijalno lokalizovati na zapadni Balkan. Ova pojava je najčvršća na teritoriji "Bosne i Hercegovine", "Albanije", "Makedonije", i "SR Jugoslavije", odnosno "Srbije", "Kosova" i "Crne Gore" (imena međunarodno priznatih država i protektorata, odnosno istorijskih teritorija, stavljamo u navodnike da bi, za sada, izbjegli debatu o tome koje od njih su imaginarne drzave). Najbolji primjer za objašnjenje tih fenomena svakako predstavlja "SR Jugoslavija", mediteransko-centralnobalkansko-panonska žabljačko-geografska oblast na kojoj postoji najveći broj pluralističkih imaginarnih država i paradržava. Imaginarna država, koja integralno obuhvata ovaj prostor, predstavlja se kao Savezna republika Jugoslavija. Ova tvorevina se sastoji od dvije jedinice.

  9. #109
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default .........

    Teško je reći da li manje postoji na teritoriji "Srbije" ili "Crne Gore". Konstitutivni djelovi federacije sami faktički ne postoje. Na jednom djelu "Srbije" - "Kosovu" - "SRJ" postoji vrlo slabo, najčešće u formi sporadičnih punktova u obliku kuća, enklava, i manastira. Na istom prostoru postoji imaginarno, homogeno, i prije svega albansko "Kosovo", sa svojom vladom i ideologijom, i, naravno, sa istom teritorijom, stanovništvom i legitimitetom kao srpsko "Kosovo". Na sjeveru "Srbije" postoji "Vojvodina", ali vrlo rijetko. "SRJ" postoji u nekim vremenima i na nekim prostorima i u "Crnoj Gori". Svako ima pravo da u njoj učestvuje ili ne. U tome postoji nevi|ena sloboda. Svaki Crnogorac može da se probudi u "SRJ", popodne da šeta "Crnom Gorom" i uveče, većinom pod utiskom lošeg vremena ili drugih spoljnih pritisaka, da se opet vrati u "SRJ". Svo to vrijeme ne mora ni da napusti svoju ulicu. U "Srbiji", medjutim, "SRJ" postoji uglavnom tokom ljetnje sezone, što svakom njenom stanovniku omogućava da ide na more bez pasoša. Preko zime "Jugoslavija" može da ostane u ormaru, kao i gaće za kupanje, odnosno foto-albumi sa slikama sa plaze, koje se iznose samo kad dodju rijetki strani gosti.
    Ekonomija je ostala daleko za duboko transformisanom državno-političkom scenom. Privatizacija gotovo nije počela, "ekonomskim životom" još uvijek dominiraju socialističke monopolne firme, izbor i kupovna moć potrošača jesu minimalni... Situacija u sferi državne ponude neuporedljivo je bolja. Ovdje monopola nema, vlada pluralitet, široka ponuda različitih država, predsjednika, nj.kr. visočanstava, prinčeva, himni, zastava, akademija i alternativnih verzija drzavne ideologije, nacionalne istorije... i sve to vrlo jeftino.

    - Neko mora vladati

    Ovih dana, uz saradnju sa zapadnim investitorom, koji se već duže vremena interesovao za ovaj prostor, pojavio se još jedan nov i potpuno originalan proizvod, još jedna imaginarna država: "Srbija i Crna Gora". Njena pojava, naravno, ne znači kraj pluraliteta imaginarnih država na istoj teritoriji. Naprotiv. Iako su mediji glasno proklamovali "kraj Jugoslavije" i "prvi dan nove države", "SRJ", naravno, nije prestala da postoji. Ona će, logično, i dalje postojati, sa svojim ministrima, pasošima, navijačima, vojskom i predsjednikom. Niko ne pobje|uje i niko ne gubi. Pored nje, u najboljoj demokratskoj tradiciji ovih prostora, postojaće i nova država "Srbija i Crna Gora", sa svojom administracijom, parlamentom, predsjednikom... Ovdje ima dovoljno mjesta za sve države.
    Jedna imaginarna država, uprkos retoričkim bitkama, ne smeta drugoj. Ima mjesta za još više takvih država, bez ikakve opasnosti za one koje su već tu. Postoje samo dva uslova, dva pravila, koja je nemoguće prekrsiti. Prvo: država mora da ostane imaginarna. Neko mora vladati, a to, naravno, nijesu države.
    Države su, podsjetićemo, imaginarne. Jedina stvarna i efikasna vlast na ovom području je uvijek bila lična, nikad državna. Oni koji, već godinama, imaju ličnu vlast ili su je tek nedavno stekli, ne smiju biti ugroženi jačanjem drzave. To bi bilo protivno istorijskom trendu izumiranja države, što su oni koji sada drže vlast proučili i shvatili još u mladosti. Drugo: ima mjesta za svaku državu, ali ne smije se zvati Crna Gora.
    Crna Gora ne smije da postoji, niti u imaginarnom smislu. Crna Gora je prijetnja za stabilnost regiona. Crna Gora bi izazvala domino efekat. Crna Gora znači ekonomsku propast. Crna Gora je zeleno svjetlo separatistima istoka i zapada. Crna Gora je zelena transverzala. Crna Gora je kanal za šverc droge, ljudi i oružja. Crna Gora je nelogična. Crna Gora je anahronizam. Crna Gora je mikronacionalizam. Crna Gora je prevaziđena. Crna Gora je smješna. Crna Gora je mala. Crna Gora je opasnija od SIDE. Stvarno je opasna i uvijek je bila. O tome svjedoče arhive davno srušenih imperija. Moćnih i stvarnih, nikako virtuelnih. I njima je smetala Crna Gora, onakva kakva je bila, mala i siromašna.
    Na početku 21. vijeka, čak i na Balkanu, već postoji pluralizam. Ideja crnogorske nezavisnosti ima i svoje alternative. Imaginarne drzave i surovo realnu ličnu vlast. Kao do sada.




    František Šistek

    http://www.lscg.org/content/respekt-1-13.html

  10. #110
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,761
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ____



    Blagota Pajević bio je komandijer oblasne žandarmerije 1914/15 u Podgorici, a njegov pomoćnik Marko Popović.

    Kad je nastupilo rasulo u Crnoj Gori, pred primicanjem neprijatelja preko napuštenog Lovćena i Katunske nahije, narod je počeo da pljačka državne magacine. Kako je Pajević to sprečavao, neko ga iz gomile teško rani, te ga njegovi ljudi prenesoše u bolnicu na liječenje, a njegovu dužnost preuze Popović.

    U te dane je kralj Nikola, sa svojom pratnjom, naišao sa Cetinja preko Podgorice, da bi preko Plavnice i jezera stigao u Skadar što prije, a odatle dalje za Italiju. Kao što rekosmo, u zemlji su tada vladali veliki neredi, pa se kralj nadao da će ga Blagota, u ime vlasti sa organima iz Podgorice, otpratiti bar do Plavnice, na obalu jezera, da bi mogao otole nastaviti svoj put vamporom koji ga je tu čekao sa pouzdanim ljudima. Medjutim, Pajević je već bio u bolnici na liječenju, te je ovu dužnost morao izvršiti njegov zamjenik Marko Popović, što kralju nije bilo ni malo milo, iz razloga što je Popović Brdjanin, čovjek iz plemena koje nije bilo raspoloženo prema Katunjanima. Uz to, kralj je znao da je Marko učio u Srbiji i da se poslije školovanja vratio u Crnu Goru, dje se i zaposlio, pa je i u tome bilo dosta razloga da posumnja u ispravnost Popovića. No, u ovakvim kritičnim časovima nije se imalo kud, te kralj pristade na pratnju Markovu, koji je, stojeći na papuči automobila, pratio kralja sa nekoliko žandarma, na konjima preko Ćemovskog polja.

    Kako je bilo dosta hladno, a Marko je poznavao sve handzijke pored dzade, koje su krijumčarile konjak i jača pića, to najednom zaustavi automobil, sidje s papuče i svrati kod Janje andzijke, te od nje kupi bocu konjaka. Marko uze posluzavnik i nekoliko čašica koje zbog žurbe nali još u hanu, a zatim ih donese u auto i ponudi prvo kralja da uzme konjak. Kralj posumnja da u tome ima otrova, te se stade izgovarati da sad ne može piti, ali Marko prozre kraljev strah i reče:

    "Gospodaru, da sam imao namjeru da ti uzmem život, lakše bi mi bilo da utrošim za taj posao koji metak iz levora još kod Ljubovića, nego da se dovle lomim sa svojijem ljudima i da te trujem na nečasan način."

    pa zatim uze čašu po čašu i svaku ispi pred kraljem naiskap, a zatim mu pruži bocu i čašu te i on ispi nekoliko sa pratnjom, koje su mu bile pošljednje na rodnoj grudi, u vidu potonje časti pri ispraćaju iz njegove kraljevine u koju se više nikad nije vrnuo.



    Radun Tripković


    _____

  11. #111
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Na današnji dan

    12. marta 1918.

    Predsjednik Amerike Vudro Vilson uputio je telegram kralju Nikoli u kom piše:

    "Siguran sam da ni vi, ni hrabri ljudi Crne Gore nećete dozvoliti da padnete u očajanje zbog trenutne nepovoljne situacije, već da ćete, naprotiv, imati apsolutno povjerenje i čvrstu odlučnost vlade i naroda SAD da će u konačnoj sigurnoj i definitivnoj pobjedi prava i integritet Crne Gore biti priznati i sačuvani".

  12. #112
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,761
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    __



    Clanak iz NYT, 08.11.1918., zablude jos uvijek zive

    Attachment 38748

    Clanak iz NYT 16.04.1922., posledice

    Attachment 38749


    _____

  13. #113
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Prilog iz Hrvatske.... knjiga Františeka Šisteka



    Poštovani,
    Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Češka Beseda i Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba organiziraju predstavljanje knjige dr. sc. Františeka Šisteka 14. 4. 2010. u Češkom narodnom domu, Šubićeva 20 u 19.30.

    Učestvuju prof. dr. sc. Drago Roksandić; Novica Samardžić i dr. sc. František Šistek

    Pozdrav.
    Danilo Ivezić
    dipl. politolog
    Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

    ---------
    FRANTIŠEK ŠISTEK NAŠA BRAĆA NA JUGU
    Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima „Dr František Šístek (*1977) je ekspert za modernu istoriju Crne Gore i drugih zemalja bivše Jugoslavije zaposlen u Institutu za istoriju Akademije nauka Češke Republike. Autor je prvog monografskog pregleda crnogorske istorije na češkom jeziku ("Černá Hora", Praha: Libri, 2007).
    Knjiga "Naća braća na jugu: češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima" predstavlja preradjenu i crnogorskom izdanju prilagodjenu verziju autorove doktorske disertacije, odbranjene na praškom Karlovom univerzitetu 2007. godine.
    Knjiga prati istorijski razvoj i transformaciju percepcije i recepcije Crne Gore i Crnogoraca u Češkoj - od prvih romantičnih pomena "malog plemena slovenskih junaka" koje u vrletima iznad Jadrana vijekovima odoljeva i prkosi osmanskoj hegemoniji, pa sve do obnavljanja crnogorske nezavisnosti 2006. godine, te refleksija o savremenoj Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Tematske odrednice knjige su pritom smještene u širi južnoslovenski, balkanski i evropski istorijski i kulturni kontekst...“....opsirnije

    http://www.montenegro.org.au/

  14. #114
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Društvo - Petak, 04. jun 2010. godine

    Predavanje o crnogorskoj državnosti između dva svjetska rata

    Dvadeset godina gubljenja identiteta

    Podgorica – Mala Crna Gora prevalila je težak put za 20 godina, a na njemu je izgubila sebe i svoje ime - kazao je prof. dr Radovan Radonjić na predavanju koje su organizovale Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ i DANU.
    Period između Prvog i Drugog svjetskog rata Radonjić je ocijenio kao vrijeme gubljenja crnogorskog identiteta i podijelio ga u tri faze. Prva faza je zavođenje šesto-januarske diktature, druga period politike narodnog fronta i treća početak Drugog svjetskog rata.
    - Stranke crnogorske orijentacije bile su izložene žestokom pritisku sa desne i lijeve strane, a priča o crnogorstvu je imala težak kraj jer je nijesu podržali ni oni od kojih se očekivalo - kazao je Radonjić.

    Đ. Ć.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...6-04&id=186262

  15. #115
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    2,279
    Thanks Thanks Given 
    230
    Thanks Thanks Received 
    72
    Thanked in
    57 Posts

    Default

    Nisam siguran da ova tema je najbolje mjesto za postaviti moje pitanje, ali svakoko zamolio bih stovane forumase potvrditi ili ispraviti povijesni redoslijed:

    1914. – ulazak Kraljevine Crne Gore u I. svjetski rat

    1916. – pad Cetinja, kapitulacija, austro-ugarska okupacija.

    1916. – Kralj Nikola I s Vladom I Dvorom odlazi u egzil . Prema medjunarodnom pravu Crna Gora ostaje u statusu “zaracene drzave”, a Kralj Nikola I ostaje njezin legitimni Kralj

    Listopad 1918. - raspad Austro-Agarske, crnogorski komiti razoruzaju austrijanske jednice, austrijanska vojska vuce se iz Crne Gore

    Listopad-studeni 1918. - ulazak Srpske vojske na podrucje Crne gore s kojeg su se vec povukla austrijanska vojska, proglasenje Crne Gore okupiranom zemljom, razoruzanje komita

    Studeni 1918. - Srpaska okupacijska vlada formira tzv “Sredisnji izvrsni komitet za prisajedinjenje Crne Gore”, koji saziva tzv “Veliku Narodnu Skupštine Srpskog Naroda u Crnoj Gori". “Skupstina” donosi “rezoluciju” o ukidanju crnogorske suverene drzave, detronizaciji crnogorske dinastije Petrovic Njegos i prisajedinjenj Crne Gore Srbiji.

    16. prosinca 1918. – 3 episkopa i tajnik (od ukupno 8 clanova) Svetog sinoda donose “rjesenje” o samoukidanju autokefalne crnogorske crkve i ujedinjenju s pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbije, unatoc tome da u Ustavu Svetog sinoda Crnogorske pravoslavne crkve nema nigdje pomena o mogucnosti “samoukidanja” Crnogorske pravoslavne crkve

    Ozujak 1920. – Vlada Kraljevine SHS isplacuje Carigradskoj patrijarsiji milijun I pet stotina tisuca zlatnih franaka, pa Sveti sinod te patrijarsije svom Odlukom br. 2056 daje blagoslov na prisajedinjenje autokefalne Crnogorske crkve Crkvi Kraljevine SHS.

    17. lipnja 1920. – srpski regent Aleksandar Karadjeordjevic potpisuje Ukaz, kojim stvara “Avtokefalnu Ujedinjenu srpsku pravoslavnu crkvu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca”

    Sijecanj 1921. – na popisu stanovnista Kraljevine SHS otkrije se da na podrucju Crne Gore, a i citave Kraljevine, VISE NEMA NIJEDNOG CRNOGORCA.

    1922. – uvodjenje u Kraljevini SHS srpske podjele na oblasti , sto rezultira brisanjem imena Crne Gore cak i sa zemljopisnih karata.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Kalendar VaŽnijih DogaĐaja
    By Zvek_Zivi in forum Istorija
    Replies: 7
    Last Post: 16-04-06, 10:37
  2. USLOVLJENA NEZAVISNOST!
    By seerotheenya! in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1
    Last Post: 24-02-05, 13:26
  3. Ustavna Povelja
    By SteVuk in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 26-12-04, 03:24
  4. Zasto im Liberali nijesu vjerovali?
    By Dzono in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 20
    Last Post: 02-03-04, 09:38
  5. Ko su bili Nemanjici - sazeto.
    By BeranacOnajStari in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 111
    Last Post: 26-02-04, 11:36

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •