Forum Addict
Na jučerašnji dan
1. maja 1919.
Po nalogu Pariske mirovne konferencije, u Kotor je stigla još jedna strana misija koja je imala zadatak da ispita stanje u Crnoj Gori nakon Podgoričke skupštine i Božićne bune. U američko-britanskoj misiji bili su potpukovnik Šerman Majls i britanski predstavnik grof Yon De Salis. I ova misija je dala izvještaj sa veoma kritičkim ocjenama o stanju u Crnoj Gori. Budući da su svi dotadašnji izvještaji međunarodnih misija realno prikazivali užasno stanje u Crnoj Gori, Mirovna konferencija u Parizu i te kako je bila obaviještena, ali niko, pa ni američki predsjednik Vilson nije pokazao dovoljno spremnosti da se konfrontira sa saveznicima radi opstanka male države saveznice, što je zapečatilo sudbinu Crne Gore kao države.
New Member
Srbi su nas okupirali i danas lazu i kriju istoriju i istinu, boze boze kako tipicno od njih...
Evo o "demokratskoj" podgorickoj skupstini :
Sto je Potpre$ednik skupstine Savo Fatic kazao pred saradnicima u 1918 -
“Mi više nijesmo Crnogorci no Srbi”.
Pravi izdajnik no sto...
Pogledaj video i vidji istinu -
"Kad slučajno zaželiš radit, śedi, pričekaj, viđećeš, proćiće te."
Forum Addict
Na današnji dan
20. maja 1919.
Nakon boravka u Crnoj Gori, Mirovnoj konferenciji u Parizu američki izaslanik potpukovnik Šerman Majls podnio je opširan izvještaj o stanju u Crnoj Gori nakon Podgoričke skupštine i Božićne bune.
U Izvještaju je istakao "dva moguća načina za rješenje crnogorskog pitanja:
1. predaja Crne Gore Srbiji, što bi bio politički kriminal i
2.učvršćivanje Crne Gore kao nezavisne države".
Majls je predložio i ulazak Crne Gore u Jugoslaviju, ali da joj se pri tom garantuju autonomija i politička prava, jednaka pravima Srba, Hrvata i Slovenaca.
New Member
Aj pojasni malo,ne znam za ovaj podatak,zar nisu davali odstupnicu,to vazi vec 100 god kao tako...Originally Posted by stanjo
Active Member
Pa srpska vojska se već povukla kad je odpočela bitka na Mojkovcu, tobože da bi se zaštitila srpska vojska u odstupanju. Zapravo se radi o namjernom uništenju crnogorske vojske bez ikakve potrebe.
Forum Addict
Komandant crnogorske vojske Srbijanac Pešić poslao je kompletnu crnogorsku vojsku na sjever da za svaki slučaj napravi odstupnicu Srbima, mada izgleda da nije bilo potrebno. Tako je Srbijanac Pešić napravio slom crnogorske vojske na jugu koji je bio nebranjen i front na jugu se raspao, a Austrijanci se ušetali na Cerinje. Komandant crnogorske vojske Srbijanac Petar Pešić zadovoljno trljajući bradu umakao na Krf. Sve je napravio prema instrukcijama Nikole Pašića. Tako se Pašić obračunao sa Crnom Gorom!
Poslije I svjetskog rata Pešić je pojasnio stvari!!!
http://www.blogovanje.com/MontenegroHistory/komentari.php?id=84
.
Forum Addict
LIST CRNOGORSKI GLASNIK: NOVA ZVJERSTVA U C. GORI
U Piperima, a tako i u drugim mjestima, zabranjeno je da vode stoku na ispasu. Stanovnistvo, zene i djeca, tuceni su i muceni. Njihovu imovinu oduzimaju srbijanski vojnici. Srbijanske vlasti sazivaju Crnogorce u kancelarije, pa ih životinjski tuku, da bi ih primorali da se pokore i da se potpisu da su za Srbiju...
Biogradski list “Balkan”, i ako sluga biogradske vlade, nije mogao a da ne iznese kako Omer paša, zvanični Biograd, pali i ruši po C. Gori evo već četiri godine.
U broju od 16. novembra 1921. javlja kako je srbijanski predstavnik u Podgorici, Radovan, odrod kuce Boškovića, naredio trojici žandarma te su svezali hrabroga Bracana Bracanovića pa ga zatim svukli, a Bošković ga bio, oborena na zemlja, i udarao ga nogama. Rane Bracanovićeve i stanje bile su tako teške, da ga je Bošković morao skrivati u svojoj kancelariji dok se oporavi i nije davao ni roditeljima da ga vide.
Isti list od 19. novembra napada vladu što je dozvolila da Srbija ulaskom u Crnu Goru 1918. ruši spomenike istoriske i da se čak oskrvljavaju na gadan i nedostojan način svete ikone Sv. Vasilija i Sv. Petra.
U Piperima, a tako i u drugim mjestima, zabranjeno je da vode stoku na ispašu. Stanovništvo, žene i đeca, tučeni su i mučeni. Njihovu imovinu oduzimaju srbijanski vojnici. Srbijanske vlasti sazivaju Crnogorce u kancelarije, pa ih životinjski tuku, da bi ih primorali da se pokore i da se potpisu da su za Srbiju.
Bogić Ljumović iz Crnaca bio je uhapšen, đe je bio tučen i držan bez hrane, da bi ga primorali da potpiše izjavu da svoje imanje poklanja Srbiji.
Đorđe Grujović, školovani omladinac, koji je u ratu izgubio ruku, lišen je svog imanja, a tako i Miloš Savović, kome je zabranjeno da izlazi iz sela, da bi ih gladom primorali da se pokore.
Evo kako piše biogradski list, a tako pišu i ostali srbijanski i hrvatski listovi. Što bi rekao crnogorski narod, to će se čuti kad dođe dan njegove slobode. A taj dan nije daleko.
Prema najnovijim vijestima saznajemo, da su ponovo počela hapšenja po C. Gori. Kad protivniku ne mogu drugo, oglase ga za komunistu, stave ga van zakona i tako mu oduzmu imanje i mogu ga ubiti. Medju optuženim i uhapšenim na Cetinju i okolici nalaze se i: Komandir Vaso Đ. Martinović, 8 narodni poslanika; komandiri Vukale Rajković, Krsto i Jovan Vujović; kapetani Nikola Petrović i Vaso Marković; porucnik Musa Vuković; potporučnici Špiro Stapovijević, Miloš Perutović i Batrić; i vojnici Jovan Zvicer i Milos Krivokapić.
CRNOGORSKI GLASNIK, četvrtak, 15. februar 1923, Detroit
Active Member
A sto ja da recem, kad sam iz plemena koje je po tradiciji bilo bjelasko ( Ceklin ), i kad mi je đed zivio 97 godina - te je 1915. kao devetnaestogodisnjak bio na Lovcenski front ( dva put ranjen ), nije ucestvovao u Bozicni Ustanak ( ka' bjelash ), ma je nesto vise od petnaest godina poslije dovoljno vidio tog 'ujedinjenog bratskog blagostanja' da obrne nishan na drugu stranu i da na Belveder pripuca i na srbijansku zandarmeriju, najblizi rodjak mu pogine a on sam opet bude ranjen...
A najbolje od svega sto je pozivio dovoljno da mi sve to i isprica, nebrojeno puta. I vazda je plaka' ka' mali kad mi je opisivao kako je u povlacenju sa Cetinja 1915.-1916. pratio Gospodara, dva perjanika su mu konja vodili, a on prestarao i nejak, cijeli put je trza' konja i vika' da stize Kolasinski bataljon i da se vracaju nesrece da brane Cetinje, a ne da ga vode ko zna dje...
Hari Krisni totalni respect - co'ek vam je lijepo naveo zapovijest vojvode Z. Mishica, kojom ovaj jasno ukazuje sto da se radi, i o cemu se zapravo radilo te 1918.-1919....dovoljno da zakljuci ovaj topic bez ijedne rijeci vise! Za ove sto ne vjeruju navodima, nek lijepo iscitaju 'Memoare' koje je ostarjeli srpski ratnik pisao u bolnici i nije stigao da zavrsi, tamo mogu naci isto pa valjda povjeruju ( a mogu da nadju i memento za bracu sto stalno kukaju kako im preotesmo sve fotelje i ko zna sto ne kroz drzavu - na pocetku memoara stari Zivojin bas lijepo opisuje odakle je i od kojih...pa, ako braca ( ka' sto cesto prijete ) bas i krenu da nam vrću nase gradjane, neka nam onda povrnu i njega, a imali bi, bogami, i jos ponekoga, no se bojim da ne bi bez po' drzave i istorije ostali, a bilo bi tu i kraljevskih glava... )
I snimih nedje da se ljuđi po ovoj temi i na granice, stare i nove, pozivaju... Procitah opet nekakvu djavolju knjigu, 'Srpska Triologija' se zove, pisao nekakovi mladi srpski artiljerijski oficir dnevnik tokom rata, pa iz njega chudo nastalo. A mnogo lijepo pisano, bas mi se dopalo. No, kad naidjete na onaj dio sa bjezanijom iz 1915. pogledajte sto coe'k veli dje su u povlacenju sreli Crnogorsku policiju ( granicare ) i usli u Crnogosku teritoriju... mora da se mrco nesto pobrka', pominje nekakvu Pec i Djakovicu ( posto smo im Prizren morali vrnut poslije prvog balkanskog, nije valjalo da im bas sve dignemo ). Cisto da se vidi sto nam je to na tu stranu AVNOJ poklonio sto prije toga nismo imali.
Last edited by Buva+gacce; 06-09-08 at 12:10.
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Forum Addict
Konacno se i crnogorska javnost preko emisije Pecat upoznala sa dr Sistekom, a za one koje interesuje istorija i najava da će njegova knjiga biti ptrevedena i na crnogorski jezik.
Forum Addict
Emijsija je veceras bila? Ima li je opet?
Forum Addict
Da, veceras a ne znam da li se ta emisija reprizira
Forum Addict
Na današnji dan prije 90 godina
07. novembra 1918.
Samozvani Centralni izvršni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore, na sjednici u Beranama, donio je odluku kojom je ustanovljena Velika narodna skupština, poznatija kao Podgorička skupština i donio Pravila biranja njenih poslanika. Pravila su rađena po instrukcijama Nikole Pašića, i nijesu temeljena na Ustavu CG, niti na Ustavu Srbije. Izbori su bili javni, kolektivnim glasanjem skupštinu je trebalo održati ne na Cetinju kako je Ustavom Crne Gore bilo predviđeno, nego u Podgorici, gdje je bilo najviše njihovih pristalica. Osim toga, Skuština je bila Velika narodna, a ne Narodna skupština CG. Ovim su važećoj Crnogorskoj narodnoj skupštini i njenim legalnim poslanicima ukinuta prava i legitimitet, i suspendovan Zakon o izboru narodnih poslanika.
Active Member
Bruno a ti znaš da je prećerao?
Senior Member
Hardware Enthusiast
kako na ove teme vazda vidim likove za koje prvi put chujem... mislim na NICKove sa foruma...
-->*-TRIATLON PG!-*<--
Forum Addict
Kultura - Četvrtak, 28. maj 2009. godine
Knjiga "Naša braća na jugu", Františeka Šisteka večeras u Hotelu "Podgorica"
Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima
Knjiga "Naša braća na jugu" (Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima), autora dr Františeka Šisteka biće predstavljena večeras u 20 sati u sali za promocije Hotela "Podgorica" u Podgorici. O ovoj unikatnoj, nadahnutoj i erudiniranoj studiji, pored autora, govoriće Miroslav Kosek, konzul Češke Republike u Crnoj Gori i Marko Špadijer, generalni sekretar Matice Crnogorske. Muzički segment programa upotpuniće flautistkinja, Dijana Lompar.
Knjiga prati istorijski razvoj i tranformaciju percepcije i recepcije Crne Gore i Crnogoraca u Češkoj- od prvih romantičnih promjena "malog plemena slovenskih junaka", koje u vrletima iznad Jadrana vjekovima odoljeva i prkosi osmanskoj hegemoniji, pa sve do obnavljanja crnogorske nezavisnosti 2006. godine, te refleksija o savremenoj Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Tematske odrednice knjige su pritom smještene u širi južnoslovenski, balkanski i evropski istorijski i kulturni kontekst. U fokusu ove studije je razdoblje od polovine 19. vijeka do 1918. godine kad se u češkoj književnosti, žurnalistici i slikarstvu Crnogorci i Crna Gora često referiraju kao "naša braća na jugu", koju krase kako čojstvo, junaštvo i tolerantnost, tako i visok stepen očuvanosti izvorne kulture i drevnog patrijarhalnog načina života...
Dr František Šistek je ekspert za modernu istoriju Crne Gore i drugih zemalja bivše Jugoslavije. Radi u Istorijskom institutu Akademije nauka Češke Republike. Autor je prvog monografskog pregleda crnogorske istorije na češkom jeziku. Knjiga "Naša braća na jugu" (Češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima) predstavlja prerađenu i crnogorskom izdanju prilagođenu verziju autorove doktorske disertacije, odbranjene na praškom Karlovom univerzitetu 2007. godine.
R.M.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-28&id=164750
Banned
Ima i svjedoka koji svjedoče drugačije.
Last edited by Ljuban; 28-05-09 at 20:19.
Forum Addict
Kultura - Petak, 29. maj 2009. godine
SINOĆ U PODGORIČKOM HOTELU PODGORICA PREDSTAVLjENA KNjIGA ČEŠKOG ISTORIČARA DR Francišeka Šisteka
"Naša braća na Jugu"
Podgorica, 28. maja.- Knjiga "Naša braća na jugu" - češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima, autora dr Francišeka Šestaka predstavljena je večeras u hotelu "Podgorica" . O ovoj studiji koju je na crnogorski jezik preveo Adin Ljuca, govorili su Miroslav Kosek konzul češke Republike, Marko Špadijer generalni sekretar Matice crnogorske u čijem je izdanju i objavljena i knjiga kao i autor.
Obraćajući se prisutnima Kosek je između ostalog istakao da ova knjiga rezimira dva vijeka čeških veza sa Crnom Gorom.
Ovaj kulturni i naučni događaj zainteresovao je diplomatiju i nadam se da će postati povod da se osnuje društvo crnogorsko- češkog prijateljstva, istakao je Marko Špadijer. Slika Crne Gore i Crnogoraca u češkom društvu od 1830. do danas mijenjala se i prolazila kroz razne faze. Knjiga Francišeka Fišteka napisana je bez unaprijed zadate teze i predrasuda, zrelo, pošteno sa pouzdanom faktografijom i lucidnim opservacijama, ocijenio je Špadijer. On je dodao, da je svakom društvu pa i crnogorskom, potrebno saznanje kako ga vide drugi .
Zahvaljujući se izdavaču i prisutnima na promociji, autor knjige je naveo neke od razloga koji su ga motivisali za pisanje knjige . Isto tako, posljednjih dvadesetak godina čitajući literaturu sa Balkana stvarala se negativna slika o stavu Zapada, koji je po Šistekovom mišljenju imao više pozitivnih nego negativnih strana. Autoru knjige je ovom prilikom naša poznata umjetnica Anka Burić uručila monatipiju iz ciklusa "Vino i vrijeme" u znak prijateljstva. U muzičkom dijelu programa nastupila je mlada flautiskinja Dijana Lompar.
O.U.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-29&id=164875
Forum Addict
Nijedan izvanjac ne poznaje Crnu Goru i Crnogorce kao František
Česima je Crna Gora bila zemlja iz bajke
RAZGOVOR:
DR FRANTIŠEK ŠISTEK, MONTENEGRINIST, AUTOR KNJIGE "NAŠA BRAĆA NA JUGU: ČEŠKE PREDSTAVE CRNE GORE I CRNOGORACA"
Rođen je 1977. godine u češkom gradu Most, a Crnu Goru je ugledao prvi put kao dijete - kaže kako je sa roditeljima posjetio neki od primorskih gradova, ali da je sjećanje na taj godišnji odmor izblijedjelo...
U međuvremenu je proputovao cijeli svijet. Izdvaja iskustva sa studija u SAD, i obilazak Azije. Boravak u jednom američkom gradiću, kaže, natjerao ga je da se počne baviti balkanskim pitanjima, jer je bio u prilici da odgovara na znatiželjna pitanja svojih domaćina o nedaćama u tom dijelu Evrope. Kada se vratio u Prag, usmjerio se ka tumačenju akteulnih događaja na jugoslovenskom tlu, a prvi radni zadaci podrazumijevali su obilazak zemalja bivših članica SFRJ. Taj metod opet ga je doveo u Crnu Goru, na Cetinje, koje će trajno obilježiti njegovu karijeru...
Godine 2000. pokušao je da na matičnom fakultetu odbrani magistarsku tezu “Crnogorska vlada u egzilu i njeni pokušaji restauracije crnogorske državnosti: 1916-1922”, ali je u tome spriječen, pa je istu tezu branio u Budimpešti. U Pragu je, međutim, odbranio doktorski rad sa temom “Naša braća na jugu: češke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima od 1830. do 2006. godine”. Rukopis tog rada nedavno je objavila Matica crnogorska.
Osim tri naučna rada (uz dva pomenuta objavio i “Kratku istoriju Crne Gore”, prvu takvu na češkom jeziku), dr František Šistek objavio je desetine novinskih članaka o Crnoj Gori i političko-analitičkih tekstova namijenjenih raznim konzumentima u Češkoj. Trenutno je zaposlen u Institutu za istoriju Češke akademije nauka, ali kaže da tamo nijesu pretjerano naklonjeni izučavanju crnogorske istorije. “Vijestima” je kazao da ga je, krenuvši u Crnu Goru na promociju tek objavljene knjige, dirketorica Instituta podržala, ali mu i saopštila kako se nada da je to posljednja studija posvećena toj zemlji i tom regionu...
“Sve što im je nepoznato”, kaže Šistek, “to je i suvišno, i u Češkoj trenutno nema nikakvoga interesovanja za Crnu Goru”. Šistek kaže kako posluje na “partizanski način”, jer da svi koji objave knjigu u Češkoj akademiji imaju pravo da im se poveća plata, ali da se to njemu ne dešava budući da piše knjige o nezanimljivoj Crnoj Gori.
“Ođe sam poznat i priznat naučnik, i Crnogorci su mi zahvalni za to što sam činio i činim, ali to traje samo dok sam tu. U Češkoj sam niko i ništa, relativno poznat naučnik koji energiju troši na neinteresantne balkanske teme...”
Otkud onda takav naslov knjige, otkud ljubav “prema braći na jugu”?
- To je uobičajena sintagma koja se u Češkoj nekada koristila za Crnogorce, i uopšte sve Južne Slovene. Knjiga se, međutim, odnosi na onaj period i tekstove koji su nastali prije 1918. godine. Najviše tekstova o Crnoj Gori na češkom jeziku nastalo je upravo od druge polovine 19. vijeka do početka Prvog svjetskog rata. U to vrijeme dominirala je slika Crnogoraca kao junaka, nastajala je dakle vrlo romantična slika sa glorifikacijom Crnogoraca kao prototip Južnih Slovena. I nije to bilo nikakvo izdvajanje Crnogoraca, ali su oni bili autentični, predstavnici Južnih Slovena, najmanje iskvareni stranim uticajima. To je zapravo bila posljedica mita o neprekidnoj nezavisnosti. Naravno, u češkom društvu su bili popularni i drugi predstavnici južnoslovenskih naroda, ali oni su posmatrani kao oni koji su potpali pod razne uticaje. Čak na prvom mjestu nijesu bili ni Rusi, koji jesu bili obožavani, ali na koje se gledalo kao na nedemokratsku zemlju sa okupatorskim ambicijama prema Poljacima. Zato do glorifikacije Rusa nikada nije došlo.
Slovenofilstvo se, dakle, u Češkoj nije izjednačavalo sa rusofilstvom?
- Bilo je i toga, ali, kažem, Rusi nijesu bili glorifikovani. Iako su Česi oduvijek voljeli rusku kulturu. No, bilo je tu simpatija i prema Francuzima, i drugima. Ipak, politički gledano, najmiliji su im bili Crnogorci, iako su oni u svojoj zemlji imali jedan arhaični tip vladavine. Za Čehe je Crna Gora bila zemlja iz bajke.
I dobro, o kakvim je češkim izvještajima o Crnoj Gori riječ, možete li nam nešto bliže reći o njihovoj sadržini?
- Ono što je zanimljivo i do čega sam došao zahvaljujući pažljivom iščitavanju tekstova čeških putopisaca je da sam jednako saznao i o Crnoj Gori i o Češkoj tog vremena. Ti putopisi su dakle po mnogo čemu svjedočanstva o češkom društvu. Jedno od mojih saznanja je da su Česi u Crnoj Gori tražili ono što su htjeli, što im je bilo potrebno. Recimo, Crna Gora se u to vrijeme nije mogla porediti sa Češkom, ni na kulturnom ni na industrijskom nivou. U Crnoj Gori nije bilo puteva, pismenost je bila nikakva, ali s druge strane Česi nijesu bili zadovoljni svojim položajem u okviru Austro-Ugarske vladavine. U političkom smislu nijesu bili u mogućnosti da se izbore za bilo kakvu vrstu autonomije. I upravo je sloboda bilo to što su oni obožavali kod Crnogoraca, uprkos tome što je bilo riječi o maloj i siromašnoj zemlji. Zato su Crnogorci i prestali da budu zanimljivi onda kada je svorena Češkoslovačka, odnosno onda kada je Crna Gora ušla u sastav Jugoslavije. Sa osvajanjem cilja prestala je potreba da se kroz primjer Crne Gore jača karakter češkog naroda. I to je jedan od glavnih zaključaka moga rada. Dakle, treba najprije pogledati iz kojih zemalja putopisci dolaze u Crnu Goru i sa kakvim namjerama. Objektivnog viđenja ne postoji...
Treba razlikovati i one putopise koji su nastali do kraja 19. vijeka od onih koji su nastali kasnije. Prije kraja tog vijeka u Crnu Goru uglavnom dolaze slovenski zanesenjaci, pisci i slikari, koji imaju cilj da stvore romantičnu sliku o Crnogorcima kao velikim junacima. A onda kad počnu da dolaze naučnici ili začetnici turizma, oni bilježe one momente iz života Crne Gore na osnovu kojih mi dobijamo šarolikiju sliku. Oni računaju s tim da neće biti jedini tumači Crne Gore, da su samo prethodnica drugih Čeha koji će tu boraviti. Zato oni Crnu Goru opisuju na praktičniji način. U ranijim tekstovima zataškivali su se podaci o ogromnoj prisustnosti sifilisa i drugih zaraznih bolesti, koje su bile posljedica nehigijene. Zanimljivo je da i ti autori obožavaju Crnu Goru, ali i žele da budu objektivni.
Na osnovu opisa iz putopisa, vidimo Cetinje kao oazu kulture i napretka, ali i nerazvijenost drugih krajeva. Recimo, kada bi krenuli prema Vasojevićima, putopisci bi redovno bilježili da tamo narod odbija da radi, da samo traži povod za ratovanje i da tamo crnogorska vlast vrlo teško uspijeva da uspostavi red i vlast.
Da li je uopšte moguće upoređivati crnogorsku i češku kulturu tog perioda?
- Kada bismo uzeli onaj najstariji period, period opismenjavanja, onda bismo lako zaključili da je ta, izuzetna mediteranska kultura bila na znatno višem nivou. Ali, naravno, kada govorimo od 19. vijeku i periodu do danas, to je vrlo teško. Crna Gora je u 19. vijeku imala samo izolovane intelektualce koji su se grupisali oko Cetinjskog manastira. Pa, onda, kralj Nikola, tip vladaoca koji misli da sve zna, jedan od vrlo zanimljivih vladara, koji je bio uspješniji kao političar nego kao pisac. No, ono što mi je u Crnoj Gori privuklo pažnju iz novijeg vremena jeste likovna umjetnost. Za nju Crnogorci imaju veliki dar, koji je svjetskog nivoa...
Moskovski kadrovi i “Zlatni glas”
Godine 2002. pisali ste za list "Respect" i tekst započeli konstatacijom kako je Crna Gora "faktor nestabilnosti regiona". Možete li nam odgonetnuti o čemu je zapravo bila riječ?
- To je bila jedna parodija, jer je Crna Gora tako predstavljana svijetu u vrijeme kada se pristupalo potpisivanju Beogradskog sporazuma. Zato sam se malo našalio na račun takvih konstatacija. Meni je bilo jasno da će Crna Gora krenuti putem nezavisnosti i da je loše odugovlačiti taj proces, jer se moralo krenuti u rješavanje drugih problema, prije svih ekonomskog.
Ne čini li Vam se da su jednu od presudnih uloga u procesu “odugovlačenja” imali upravo češkoslovački kadrovi?
- Ti su se kadrovi obrazovali u Moskvi. Eto, Lajčak je moskovski đak...
Šta danas mislite o njihovom doprinosu i "odugovlačenju"?
- Pa, na kraju krajeva ispalo je dobro. Taj period su oni iskoristili da se smire strasti. Ti kadrovi su imali mogućnost da, zanemarujući volju Crnogoraca, nekim zahtjevima još rastegnu period do sticanja nezavisnosti, ali to se nije dogodilo. Na kraju, gospodin Lipka je iskoristio "zlatni glas" i za sva vremena odagnao sumnje u ispravnost referendumskog procesa. Iako se to tada nije mnogima činilo, smatram da su ovi kadrovi ipak dali veliki doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore. Uporedite, recimo, sve to sa slučajem Češke i Slovačke. Kod nas nije bilo nikakvog referenduma, zato je ovaj vaš razlaz bio demokratskiji. I jedna i druga strana su se pripremale, imale svoje pozicije i argumente, a svoju poziciju zauzela je i Evropa. Građani su potom dobili pravo da se izjasne, što kod nas nije bio slučaj. Kod nas su se dogovorile političke elite, a niko nije pitao narod. Inače se Čehoslovačka nikad ne bi raspala, jer ni u jednoj ni u drugoj zemlji nije bilo većine za raspad države.
Forum Addict
........nastavak intervjua iz "Vijesti", od 13. juna 20009.
Usud bavljenja crnom rupom
Čime se trenutno bavite?
- U okviru jednog bugarskog projekta izučavam period između dva rata i preispitujem pitanje identiteta Crnogoraca.
Otkud toliko Vaše interesovanje za Crnu Goru?
- Povodom Crne Gore potpuno sam objektivan. Najprije sam se u okviru programa studija međunarodnih odnosa bavio bivšom Jugoslavijom, a kada je zbog rata u Bosni to pitanje postalo jako aktuelno, onda je i u Češkoj poraslo interesovanje za poznavaocima balkanskih prilika. U to vrijeme bavio sam se analitikom, uglavnom novinskom. A Crna Gora je bila jedna od posljednjih jugoslovenskih republika koje sam posjetio. Sve sam bio obišao a preostala mi je Crna Gora, kao crna rupa te 1996. godine, o kojoj se nije mnogo znalo. Naprosto, Crna Gora je bila u sjenci ratnih događaja u zemljama iz njenog okruženja. Međutim, mene je to počelo kopkati i kada sam još u jednoj slovačkoj biblioteci pronašao par knjiga o crnogorskoj istoriji, vidio sam da je ta zemlja više nego vrijedna pažnje. Prvi put sam tim povodom u Crnu Goru došao 1998. godine. Shvatio sam da je riječ o vrlo zanimljivoj zemlji, koja će brzo doći u žižu interesovanja. Onda je došla 1999. i otvoreni razlaz administracija dviju zemalja, što je postalo zanimljivo i češkoj publici. Boraveći tu, ušao sam u 1918. godinu i motive raskola, pa je ta tema postala i moja naučna preokupacija. I naravno, imao sam problema da objasnim to moje interesovanje profesorima u Pragu, koji su bili prosrpski orijentisani. Zato sam napustio studije i prebacio sa na Srednjoevropski univerzitet u Budimpešti, gdje sam na istoj temi i diplomirao. Kasnije sam se Crnom Gorom bavio malo kao novinar, malo kao politički analitičar, ali i u okviru doktorskih studija, fokusirajući se na češko-crnogorske odnose.
Primjećujete li neke nuspojave nezavisnosti u Crnoj Gori?
- Od dolasku u Crnu Goru postao sam zagovornik i borac za nezavisnost. Primjećujem, međutim, da su mnogi Crnogorci opterećeni svojom "istorijskom pojavom" i činjenicom da su uspjeli da povrate suverenitet. Već 21. maja te 2006. godine ja sam zatvarao oči pred nekim romantičarskim zanosima. Crnu Goru treba posmatrati realno. Drago mi je da se sada svugdje vijori crnogorska zastava, ali s druge strane pod tim zastavama je sve manje crnogorskog, u kulturološkom, identitetskom smislu. Crna Gora postaje sve globalizovanija i sve manje ima od one svoje autentičnosti. Onda, pogledajte samo blogove čeških turista koji pišu o Crnoj Gori. Ti su opisi zastrašujući i brišu onu idealizirajuću priču o Crnoj Gori kao ekološkoj državi.
Forum Addict
Za koga je prestao da važi ustav? Ko Ustav nije više poštovao?
Forum Addict
Sta si rekao? Zamoli nekoga da ti objasni sta znace rijeci jer ocito ne razumijes sta tamo pise.
Kapitulacija (od latinski capitulare, dogovoriti uvjete) je sporazum, odnosno čin kojim tokom rata ili sličnog oružanog sukoba država ili veća vojna formacija pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorije, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji.
Razmisli malo svojom glavom i uvedi malo logike (ako je moguce, naravno) ili mozda mislis da je USA kad je kapitulirala u Vijetnamu za nju poceo da vazi zakon Vijetnama.
Da li je Srbija kapitulirala u svjetskim ratovima ili je Dzomic to preskocio, zaboravio ili utvrdio da ta kapitulacija ne vazi?
Forum Resident
Је ли Црна Гора капитулирала?Јесте.На територији Црне Горе Устав и сви закони више нису важили.
Forum Addict
Za koga nijesu važili?
Active Member
Neće biti Ljubane. Crnogorci su za sebe govorili da su Crnogorci a Srbe su prijezirali. Petrovići su imali velike muke da ubjede Crnogorce da za sebe kažu da su Srbi. S druge strane srpska država je učinila sve da ubjedi Crnogorce da su Srbi što su naročito činili sa omladinom koja je išla na škole u Beograd a to se radi i dan danas. U XVIII vijeku čuveni filozof Volter navodi Crnogorce kao idealnu naciju sprdajući se sa tadašnjim velikim evropskim nacijama. U osamnaestom vijeku na Balkanu pored Crnogoraca, Turaka, Mađara i Njemaca drugih nacija nije ni bilo zar ne?
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Reply With Quote
Bookmarks