istrajan budi.
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
O zivi u ribama, sto sam pominjao na nekoj drrugoj temi o 'zdravoj' hrani...
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
jako zanimljiva tema, i ima dosta prostora za istrazivanje
istrajan budi.
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
kakav klip
istrajan budi.
'Zivo blato'
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
ali komentar ispod klipa:
"Thank god...I was in quicksand when you uploaded this....now I'm safe."
hahaha
istrajan budi.
istrajan budi.
ne bavim se prirodnim naukama, ali me evo par dana 'muchi' ovaj video. moje razmishljanje je vjerovatno, tj. sigurno, potpuno simplifikovano, ali ne mogu da se otmem utisku da odje fali neshto fundamentalno.
Postavka je, koliko razumjeh, da na lopti za koju znamo da je konacna (koja ima konacnu masu, zapreminu, povrsinu), postoji beskonacan broj povrsinskih tacaka, i beskonacan broj linija koje spajaju te povrsinske tacke sa centrom. Metodologijom 'imenovanja' tih tacaka dolazi se do zakljucka (kroz logican set koraka) da se teorijski od te jedne lopte, bez dodavanja icega, mogu napraviti makar 2 identicne lopte. Kazem 'makar', jer ne vidim razlog da istim pristupom od nastale dvije ne bi mogli praviti od svake po josh dvije, pa jos dvije, itd....
Cijela stvar me neodoljivo podsjeca na Zenonov paradox Ahila i kornjace, samo u tri dimenzije. Nijesam vichan problematici, ali me ne bi cudilo da je filozofski background problema potpuno isti. Poenta Zenonovog paradoxa je da je suma beskonacnog niza ciji se clanovi progresivno smanjuju zapravo konacan broj. Analogno, suma beskonacnog broja povrsinskih tacaka na lotpi i linija koje spajaju te tacke sa centrom je takodje konacan broj (masa), isto kao sto Ahil neizbjezno stize i prestize kornjacu koja je imala startnu prednost. Dijeljenjem tog konacnog broja, u nama realnom, fizichkom svijetu, mogu se dobiti samo manji brojevi.
E sad, ako bi datu loptu zavrceli u LHC-u pa je razbili u paramparchad o neku drugu loptu pri enormnim energijama, onda mozda i uspijemo duplirati ovu pocetnu loptu (E=mc^2, hvala chika-Albertu). Ali to krsi pocetnu tezu 'bez dodavanja ichega', jer bi izvor multiplikacije bila i dodata energija...
Ne znam sto mi bi s ovim, ali morao sam nedje izdusit. @1ucid, daj neko malo lakse 'shtivo', odje dolazim da se relaksiram a ne da me drze ove gluposti budnim po noci...
logicki razmisljas i upravu si ovo za zenov paradox ali postoji protiv primjer toga sto si rekao da "suma beskonacnog niza ciji se clanovi progresivno smanjuju je konacan broj":
1/2 + 1/4 + 1/6 + 1/8 + 1/10 + 1/12... ovdje svaki sledeci razlomak je sve manji i manji broj ali suma neograniceno raste, istina je da sa sto vecim brojem sabiraka ona sve sporije raste, ali neograniceno raste, tj. ako umetnes beskonacno razlomaka ovim redosledom slobodno mozes reci da ce i suma biti beskonacna, tj. za ovakav niz se kaze da divergira tj. ne tezi nekoj vrijednosti, a za sumu ovog niza npr. se kaze da konvergira broju 2: 1/2 + 1/4 + 1/8 + 1/16 + 1/32 ... = 2, [ 1/2^n = 2, kad n tezi beskonacnosti ]
a sto se tice ovog banah-tarski paradoksa, meni je masu sumnjiv potez dje on rotira sferu desno i onda doda R (right) na sve tacke koje se zavrsavaju slovom L (left) i onda se one zbog suprotnosti poniste, i na taj nacin iz te nove "beskonacnosti" dobije novu sferu sa svim tackama, nije mi to dovoljno jako, mislim da se u tom procesu nesto izgubi i da ta sfera nije ista kao ona pocetna.
istrajan budi.
Prave lopte su od atoma, a ne od tačaka.
Pozadina problema nije ista kao u priči o Ahilu i kornjači. Suština je upravo u tome da "suma beskonačnog broja tačaka" na lopti ne postoji ako ih dobro izabereš. Ključne riječi u videu su na 14:16 "We can just pick a point we missed" i 14:28 "After doing this to an uncountably infinite number of times". Kako ih izabereš i to neprebrojivo beskonačno puta? "Nekako".
Suština ovog paradoksa je u tome da je lopta podijeljena na konačno djelova (a ne beskonačno i da su korišćene samo rotacija i translacija). Ako je dozvoljeno raskomadati loptu na beskonačno djelova, recimo svaka tačka je jedan dio, onda je mnogo lakše napravit dvije lopte ili što god hoćeš, na kraju krajeva. Recimo, ako se sjećaš iz srednje kako izgleda grafik tangensa, nije teško zaključiti da grafik (koji se proteže od -∞ do +∞) ima jednako tačaka koliko i domen (-π/2, π/2). Ako bi pomjerao jednu po jednu tačku sa domena, lako bi dobio grafik (pomjeriš tačku x po vertikali za tg(x)). To je najlakši primjer koji mi pada na pamet.
Dakle, već znaš da se može dobiti "veće od manjega" (i to ovdje samo traslacijom), samo što ovdje imaš beskonačno djelova na koje si raskomadao (koji se niđe ne preklapaju). Dužina tačke je nula, dužina domena je π, a dužina grafika je ∞. Ako bi domen podijelio na dva dijela koji se ne preklapaju, recimo (-π/2, 0) i [0, π/2), imao bi dva dijela dužine π/2. Dužina cijeloga domena je suma dužina ova dva dijela: π=π/2+π/2. Ali ne ide π = beskonačna suma nula ili ∞ = beskonačna suma nula tj. dužina ovoga intervala nije jednaka sumi dužina njegovih tačaka (iako su one djelovi koji se ne preklapaju). Dakle dužina cijelog je suma dužina disjunktnih djelova samo ako imamo konačno djelova, inače ne mora važiti. Jasno je da se dužina ne mijenja rotacijom i translacijom. Slično možeš napraviti za površinu i zapreminu. Zapravo još prostiji primjer, ako počneš od jedne lopte sa centrom u nuli i svaku tačku pomnožiš sa 2, što je samo translacija tačka po tačka, dobićeš veću loptu (površina x4, zapremina x8..) Ništa čudno.
Kada pogledaš slučaj Banah-Tarski, on je čudan u smislu da je lopta raskomadana na 5-6 djelova, da su oni samo rotirani i translirani, ali da svejedno ne važi da je površina cijelog jednaka sumi površina disjunktnih djelova. Pitanje je koji je razlog. Odgovor je da ovi djelovi koje je on ovako napravio nemaju površinu. A kada kažem "ovako napravio", mislim na ovo gore "nekako" koje uopšte nije eksplicitno navedeno niti može biti eksplicitno navedeno.
Last edited by RoNN|3; 07-08-15 at 12:47.
★
mislim da vecina tih paradoksa (kao sto je zenov i Dichotomy paradox) imaju veze sa fraktalima, jer po toj nekoj logici ahil nebi trebao ni da mrdne iz poctenog mjesta zato sto da bi presao duzinu od sebe do kornjace mora da predje polovinu te putanje, pa onda polovinu te polovine, pa polovinu te cetvrtine.... itd. znaci dolazimo do toga da on ne mrda iz mjesta , sto nema nikakvog smisla.
evo zanimljivog klipa koji me po malo podsjeca na neodredjeni svijet kvantne fizike jer sto vise ulazis u dubinu materije to stvari postaju manje odredjene, i zbog toga u tom polju fizike naucnici moraju da se oslanjaju na vjerovatnocu kako bi odgovorili na vecinu pitanja, kao npr. pozicija elektrona u atomu itd.:
istrajan budi.
U znak filma Back to the Future Lexus je napravio prvi funkcionalni lebdeći skateboard (hoverboard). na žalost nije funkcionalan kao i onaj iz istoimenog filma ali funkcioniše dovoljno da omogući osobi da nesmetano lebdi.
Zašto u znak Back to the Future filma?
Pa zato što je Marty McFly putovao u budućnost i vozio svoj hoverboard upravo u ovoj 2015 godini. Tako se može reći da je Lexus jedini ispoštovao krajnji rok konstrukcije hoverboard-a dat u filmu.
http://www.bbc.com/autos/story/20150...xus-hoverboard
interesantno za viđet (drugi video)
Do not Argue with Idiots! Useful Info and Health Tips
https://www.youtube.com/watch?v=IrYtkADFaqs
istrajan budi.
--------------------------
Do Not Disturb.
--------------------------
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks