Ekstrasolarne planete

[septembar]

Vodena planeta oznacena sa GJ 1214b

http://en.wikipedia.org/wiki/GJ_1214_b

http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Ve...en-vodeni-svet

[funestis]

Kao prvo ove planete nisu slične Zemlji s obzirom da su većina u stvari gasni džinovi tipa Jupiter. ono što je uzeto kao faktor u komparaciji jeste položaj u sistemu odnosno u zoni oko date zvijezde koja daje mogućnost postojanja tekuće vode.

Međutim ako malo rastegnemo maštu, kao što je uradio autor ovog klipa, možemo zamisliti satelit, odnosno mijesec koji orbitira oko tih planetarnih džinova, koji je baš kao naša planeta.

Odnosno neka stvarna i moguća Pandora.

[funestis]

Samo da dodam, posljednja na listi KOI 494.01 još njie potvrđena, međutim postoje barem još nekoliko kandidata odnosno kako Dr. Michio Kaku kaže:





I naravno cijela lista na Wikipediji.

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of...ble_exoplanets

Na dnu te liste su Mars, merkur i Venera koje služe za komparaciju sa ostalima.

I naravno HEC katalog.

http://phl.upr.edu/projects/habitabl...s-catalog/data

[funestis]

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

Planeta Gliese 581 d, koja pripada istom zvjezdanom sistemu, je egzoplaneta tipa Super-Zemlje (mase 7 puta vece od Zemlje) i kruzi oko svoje maticne zvijezde u habitalnoj zoni, gdje voda moze biti u tecnom stanju.

Otkrica vansolarnih planeta cini pitanje vanzemaljskog zivota jos interesantnijim. Neke svemirske misije imaju prevashodno za cilj pronalazenje vansolarnih planeta (COROT i Kepler misija)...


Zanimljivo, zanimljivo...

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

http://www.nytimes.com/2012/08/21/sc...581g.html?_r=0

[funestis]

http://blogs.discovermagazine.com/ba...abitable-zone/

[funestis]

Otkrivena nova slobodnoplutajuća planeta (Rogue Planet) odnosno planeta koja ne pripada niti jednom zvijezdanom sistemu već slobodno pluta međuzvijezdanom sredinom.

http://www.slate.com/blogs/bad_astro...tars_near.html

I novost o Formalhautu B prvoj direktno fotografisanoj planeti prikazano u duhu Noći viještica.



Usput i da ujedinim ova dva topika s obzirom da govore o istoj stvari

[funestis]

Na žalost loša vijest za lovce na planete. Svemirski teleskop Kepler je doživio veliki kvar i više ne može tražiti ekstrasolarne planete. Međutim do sada je uz pomoć njega otkriveno dosta planeta i postoji preko 1000 kandidata za provijeru te oko godinu ipo podataka za još pregledati.

a total of 2,740 candidate exoplanets and 114 confirmed exoplanets in 69 stellar systems have been confirmed

Do kvara je došlo kada su 2 od 4 poziciona žiroskopa otkazala što je onemogućilo Keplera da drži preciznu poziciju potrebnu za svoja posmatranja. Međutim iako je Kepler sada nemoćan da traži izvan Sunčeve planetarne sisteme, još je u funkciji i njegov teleskop će se vijerovatno upotrebljavati u druge klasičnije svrhe, (promatranje maglica i galaksija) jer se ipak radi o relativno velikom teleskopu izvan atmosfere.

The spacecraft has a mass of 1,039 kilograms (2,290 lb), has a 0.95-meter (37.4 in) aperture, and a 1.4-meter (55 in)

Detalji o ovom kvaru kao i planirane nove misije mogu se naći na ovom linku:

http://blog.planethunters.org/2013/0...ath-of-kepler/

http://kepler.nasa.gov/

Međutim čak i ako ne uspiju pokrenuti Keplerove žiroskope postoji nova planirana misija koja obuhvata 4 teleskopa i lansiranje se planira 2017 (TESS) kao i čitav niz posmatranja sa površine Zemlje.

http://www.scientificamerican.com/ar...inding-mission

http://www.slate.com/blogs/bad_astro...d_mission.html





Usput ako neko želi da se pridruži drugim amaterskim naučnicima da pomognu tokom razvrstavanja i tumačenja Keplerovih podataka (i možda sami otkriju planetu) mogu se pridružiti ekipi na ovom websiteu:


http://www.planethunters.org/

[funestis]

[bluki]

funestis, svaka cast na linkovima.

Jedina mana kod ovih planeta jeste sto su predaleko za nasu postojeću tehnologiju da bismo ih istraživali kako valja. Za sada se koristi SETI radio teleskopi koji se fokusiraju na nove otrkivene exo planeta, nebili smo uhvatili neki radio signal sa njih, jer se smatra ako je neka civilizacija napredna valjda će koristiti bežičnu komunikaciju. Tu je problem udaljenost. Recimo da postoji neka napredna civilizacija na planetu koja je udaljena 500 svjetlosnih godina od nas, i da oni fokusiraju svoje teleskope da uhvate naše radio signale, nebi dobili ništa, jer mi smo za njih 500 godina u prošlost s obzirom da signal putuje brzinom svjetlosti.
Radi se na satelitu James Web Teleskop koji ce biti u mogucnosti da analiza hemijski sastav ovih exo planeta, tako da cemo moci da vidimo da li neka od njih ima kiseonika, ili neki drugi gas koji ce nam reci da li postoji života tamo.

[funestis]

Novi proračin, baziran na podacima dobivenim sa Keplera, svemirskog teleskopa, govori da u našoj galaksiji Mlječnom Putu postoje milijarda planeta nalik na Zemlju, u ovom slučaju se misli na planete veličine bliske Zemljinom, oko zvijezde nalik našem Suncu i na pravoj udaljenosti da voda može postojati u tečnom stanju na površini.

[funestis]

Obradom podataka dobivenih sa svemirskog teleskopa Kepler su otkrili da u našoj galaksiji svaka 5-ta planeta se nalazi u zoni pogodnoj za podržavanje života. (goldilock zona, udaljenost od matične zvijezde gdje voda može postojati u sva 3 agregatna stanja odnosno može slobodno postojati u tečnom stanju).

Samo prvo da obijasnim što je to Goldilock princip (princip zlatokose):

Goldilock ili princip zlatokose je naučni termin koji se primjenjuje za reakcije, događaje ili pozicije koje imaju neku važnu kvalitetu, a ovise o veoma uskom skupu uvijeta koji svi moraju da se zadovolje da bi se dati događaj mogao odviti/desiti.

Ovaj princip je ime dobio zahvaljujući junakinji bajke Zlatokosa i medvijedi ili Tri medvijeda (zavisno kako se gdje naziva bajka). Naime junjakinja (Zlatokosa) u šumi pronalazi kuću gdje žive 3 medvijeda (mama, tata i dijete medvijed), i onda počinje da ispituje sadržaj te kuće, pronalazeći da je servirano jelo ili prevruće (tatina) ili prehladno (mamina) ili taman kako treba, zatim kreveti: ili pretvrd (tatin), ili premek (mamin) ili taman kako treba (dijetetov krevet) itd.

http://en.wikipedia.org/wiki/Goldilocks_principle

Ali da se vratim na Keplerovo otkriće (misli se na svemirski teleskop, a ne na Johannes-a Kepler-a poznatog astronoma). Naime podaci dobiveni sa ovog satelita dokazuju da se 1/5 svih zemljolikih planeta u galaksiji nalaze u goldilock zoni i da samim tim posjeduju mogućnost da se tamo razvije život.

Drugo otkriće je da je univerzalna boja zemljolikog života (života slične hemije kao život na zemlji) puirpurna ili ljubičasta. Naime primitivne fotosintetičke bakterije su u stvari ljubičaste boje, osim toga kombinacija boja životinjskog i biljnog svijeta daju na velikoj udaljenosti ljubičasti odsjaj. Takođe ljubičasta boja je valna duljina koju mnogi proteini potrebni za život reflektuju u najvećoj mijeri (primjer melanin u koži).

Niti jedan drugi prirodni proces koji se odvija na temperaturi tekuće vode ne reflektuje ljubičasti (vidljivu ljubičastu boju) dio spektra u tolikoj mijeri kao proces života tako da su naučnici zaključili da planet koji u svom spektru sadrži jaku purpurnu komponentu (a nalazi se u goldilock zoni date zvijezde) ima veliku vijerovatnoću da sadrži neki oblik života sličnog našem.

Ljubičasta boja je tehnički elektromagnetsko zračenje relativno visoke energije pa ostali prirodni procesi koji stvaraju ili su sposobni reflektovati tu boju su procesi koji se odvijaju na visokim temperaturama ili su komponente koje reflektuju tu boju nastale na visokim temperaturama (primjer su recimo ljubičasti dragulji poput ametista čiji nastank zahtijeva ogromne pritiske i temperature duboko pod površinom žemlje).

Život je jedini proces koji stvara ljubičastu komponentu na sobnoj temperatuil.

Sada da dođem na kraju do James Webb svemirskog teleskopa. Ovaj teleskop je slične namijene kao i Kepler, funkcija mu je da otkriva i istražuje ekstrasolarne planete (planete oko drugih zvijezda). Za razliku od Keplera ovaj teleskop će imati moć da vidi svijetlost sa tih planeta i da ih razluči u spektar otkrivajući pri tome potencijalno jaku ljubičastu komponentu i samim tim i mogućnost da na datoj planeti postoji život.

http://www.jwst.nasa.gov/

http://en.wikipedia.org/wiki/James_Webb_Space_Telescope

Ovo će biti prvi urađaj takve vrste ikad napravljen, sposoban da direktno osmatra život na planetama oko drugih zvijezda sa velikom vijerovatnoćom pozitivne detekcije.

Lansiranje se planira za nekih 5 godina (2018 ) a sve podatke možete naći na gornjim linkovima.

[funestis]

Prije nekoliko dana stavljen je u pogon novi instrument na Čileanskoj Opservatoriji, radi se dodatku na 8-metarskom teleskopu Gemini South, tvz Gemini Planet Imager (GPI).

Ovaj uređaj ima moć da razluči planete oko bliskoh zvijezda, prve slike su već objavljene i evo sljede:



Slika planete oko zvijezde β Pictoris.



Prsten prašine oko zvijezde HR4796A



Fotografija Jupiterovog satelita Europa (napomena lijeva slika je slika dobivena sa sonde a desno je sa ovog novog aparata)


Detalji o ovom novom uređaju na idućim linkovima:


http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-008

http://www.slate.com/blogs/bad_astro...en_worlds.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Gemini_Planet_Imager


I naravno najvažnije: Homepage ovog uređaja da svi mogu direktno pratiti istraživanje onako kako se događa u realnom vremenu.


http://planetimager.org/

[funestis]

zanimljiva analiza podataka, istraživanja ekstrasolarnih sistema govori o tome da je naša planeta u stvari tek marginalno nastanjiva i da u svemiru postoji puno više planeta sa boljim uslovima za život.

http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/...ign=nprscience

[Black]

Izbacio je ovaj link juce Michio Kaku na FB. Odlican tekst

[funestis]

[funestis]

[funestis]

Otkrivena nova extrasolarna planeta do sada najsličnija Zemlji oko zvijezde Kepler-186, i trenutno nosi naziv Kepler-186f (odnosno radi se o 6. objektu otkrivenom u tom sistemu).


Umjetnička vizija novog planeta i usporedba sa našom planetom.

Planet e nalazi oko 500 sv godina daleko, i nalazi se na orbiti oko svoje zvijezde u nastanjivoj zoni.

Detalji o otkriću na idućem linku: http://www.slate.com/blogs/bad_astro...able_zone.html

[Manu]

Za 10% veca od Zemlje sto je za covjekov organizam podnosljiva gravitacija, samo ne znam s obzirom da je na 50 miliona km od Crvenog Patuljka, je li prevelika radijacija?

[funestis]

Za 10% veca od Zemlje sto je za covjekov organizam podnosljiva gravitacija, samo ne znam s obzirom da je na 50 miliona km od Crvenog Patuljka, je li prevelika radijacija?

Nije, crveni patuljci su jako slabe zvijezde i najveći dio radijacije zrače u infracrvenom djelu spektra. Do duše, crveni patuljci su i jako nestabilne zvijezde i podložni naglim i nepredvidljivim erupcijama koje mogu izazvati pojačano zračenje koje može trajati nekoliko sati ili dana, poput ekstremne solarne oluje (kakve postoje i na Suncu i koje ometaju našu magnetosferu, komunikacije i satelite).

Međuitm kako je ta planeta jako blizu svom suncu te oluje osim što su eksplozivno jače nego na Suncu, proporcionalno imaju i veći intenzitet zbog velike blizine zvijezdi.

Međutim kako je ta zvijezda ipak puno slabije jačine nego Sunce nema dodatnog zračenja (osim tokom tih eruptivnih epizoda).



S druge strane postoji jedan drugi mogući problem sa tom planetom. Kako se nalazi blizu zvijezde postoji mogućnost da je ta planeta plimski zaglavljena na orbiti, odnosno da uvijek ima istu stranu okrenutu zvijezdi (poput Mjeseca prema Zemlji), odnosno da dan na planeti traje koliko i njena godina.

Ovo ima za posljedicu da je jedna strana uvijek osunčana a druga uvijek u mraku što stvara visoke temperature na jednoj strani i veoma niske na drugoj. Ovo stvara ekstremne vremenske uslove poput uraganski jakog i stalnog vjetra na terminatoru između tamne i svijetle strane, te možda i konstantni vrtlog (uragan) na osvijetljenoj strani gdje je sunce u zenitu.

Ovo jako smanjuje površinu planete koja je pogodna život. Takođe zbog jakih plimskih sila (zbog blizine zvijezdi), planeta može biti jako tektonski nestabilna, vulkani, zemljotresi, tsunamiji (ako ima vode) bi bili svakodnevna pojava uz orkanski vjetar.

Sve u svemu ovo može biti jako opasno mijesto za spuštanje (ako ikada do toga dođe) sve i da je atmosfera krcata kiseonikom i na prosječnoj temperaturi od 25 stepeni.

Osim toga pošto je nešto veća od Zemlje i zbog potencijalne vulkanske aktivnosti, ova planeta vijerovatno ima i izuzetno gustu atmosferu, možda gustu i koliko recimo planet Venera (90 atmosfera pritiska na površini).

Iako ima sličnu veličinu našem planetu i nalazi se u optimalnoj zoni, ova planeta bi mogla biti veoma negostoljubivo mijesto za život kakav postoji na Zemlji, međutim to ne isključuje mogućnost života na istoj, koji se prilagodio takvim uslovima.

[funestis]

Evo sam pronašao nekoliko umjetničkih interpretacija kako bi izgledala ovakva planeta koja je gravitaciono zaglavljena sa svojom zvijezdom:





I dobar članak na wikipediji koji govori o tome:

http://en.wikipedia.org/wiki/Tidal_locking

[Manu]

Prakticno bi samo dio dje se dvije polovine, vrela i hladna, dodiruju bio pogodan za zivot.
Koliko moze bit stara planeta? S obzirom da rotira oko Crvenog Patuljka koji je da bi dosa do takve faze mora bit velika zvijezda koja je prozivjela svoj zivot, eksplodirala, pa tek onda postala ovo sto je sad, sa ponovo uspostsvljenim sistemom od 5 planeta koje se vrte oko nje, reka bih da je planeta mladja osjetno od nase. Sad sve zavisi kolika je bila zvijezda Crveni Patuljak prije (sto veca to joj je zivot kraci), koliko se formirala prije Sunca.. Ili je jednostavno Crveni P. gravitacijom zarobio...
Ako znam sto sam napisa ne maka se tj. jesam li opisa ono sto sam htio i ima na umu

[funestis]

Prakticno bi samo dio dje se dvije polovine, vrela i hladna, dodiruju bio pogodan za zivot.
Koliko moze bit stara planeta? S obzirom da rotira oko Crvenog Patuljka koji je da bi dosa do takve faze mora bit velika zvijezda koja je prozivjela svoj zivot, eksplodirala, pa tek onda postala ovo sto je sad, sa ponovo uspostsvljenim sistemom od 5 planeta koje se vrte oko nje, reka bih da je planeta mladja osjetno od nase. Sad sve zavisi kolika je bila zvijezda Crveni Patuljak prije (sto veca to joj je zivot kraci), koliko se formirala prije Sunca.. Ili je jednostavno Crveni P. gravitacijom zarobio...
Ako znam sto sam napisa ne maka se tj. jesam li opisa ono sto sam htio i ima na umu

Crveni patuljak je u stvari normalna zvijezda poput Sunca samo veoma male mase. Pošto je male mase veoma sporo troši svoje vodonično gorivo i bukvalno tinja. Stoga traju izuzetno dugo, i prema nekim proračunima mogu trajati desetinama milijardi godina pa i trilionima godina, puno duže nego recimo Sunce. Mnogi današnji crveni patuljci su stari skoro koliko i sam Svemir.

Kada potroše svoje gorivo one se ne ponašaju poput masivnijih zvijezda poput recimo Sunca koje postane crveni div pa onda bjeli patuljak ili kao neke još masivnije zvijezde koje eksplodiraju kao supernova. Ove zvijezde u stvari jednostavno se ugase, pomalo potamne postajući esencijalno ogromni braon patuljci i hlade se do temperature okoline svemira dok se gas na njima pomalo smrzava. Međutim niti jedan crveni patuljak u svemiru još nije došao do ove faze hlađenja to će se desiti tek negdje u nepoimljivoj budućnosti u vremenu koje je potrebno da se stvori i uništi nekoliko stotina zvijezda tipa kao naše Sunce hronološki, odnosno za nekoliko triliona godina. S druge strane neki masivniji crveni patuljci mogu postati tvz plavi patuljci i zatim bjeli, međutim to se neće skoro dogoditi i mi u stvari sa sigurnosti ne možemo znati kako se razvija ova vrsta zvijezda jer je potrebno toliko vremena. Danas u svemiru ne postoji crveni patuljak dovoljno star da bude u završnoj fazi svog života i neće postojati za još trilione godina. Evo zanimljiv link o tome: http://en.wikipedia.org/wiki/Blue_dw...d_dwarf_stage)

Crveni patuljci koji su recimo nastali na samom početku svemira će se ugasiti tek na skoro njegovom kraju i biti će posljednje zvijezde koje će se ugasiti.

Što se tiče samog Keplera 186, ova zvijezda nije toliko stara (što ne utiče na to koliko će trajati, kao i svi crveni patuljci trajati će nepojmljivi broj godina i nadživjeti naše Sunce nebrojeno puta), ovo znamo jer sadrži planetarni sistem.

Naime najstarije zvijezde nemaju planetarne sistema jer za stvaranje planetarnih sistema potrebno je imati neki čvrsti materijal sačinjen od težih elemenata poput ugljenika, silicijuma ili gvožđa jer za planete poput Zemlje ili čak Jupitera potrebno je da se prvo formira neka podloga koja bi gravitacijom prikupila okolni materijal i formirala planetu. Najraniji svemir je sadržavao samo vodonik, helijum i nešto malo (zanemarivo) litijuma. Svi ostali elementi su nastali u samim zvijezdama i to onim masivnim koje su sjajne i kratko žive i zatim eksplodiraju kao super nova. Takve zvijezde eksplozijom izbacuju "čvrsti" materijal u okolni svemir koji se kasnije gravitacijom sakuplja oko novih zvijezda u nastajanju kao prašina i kondezira u planete. Naša planeta je esencijalno sačinjena od pepela davno nestalih sjajnih zvijezda.

Ovo znači da najstariji crveni patuljci nemaju planetarne sisteme ili imaju tek nekog gasnog pratioca koji je možda tek braon patuljak.

Stoga Kepler186 je relativno mlada zvijezda nastala poslje prve i druge generacije zvijezda, mnoge milijarde godina poslje nastanka Svemira jer ima razvijen planetarni sistem. Naravno Kepler186 je možda stariji od Sunca (međutim mi to ne znamo, možda je Kepler186 i mlađi od Suca), ali ne puno pošto obije zvijezde za zajedničko imaju planetarni sistem koji dokazuje da su ove zvijezde nastale puno kasnije hronološki u razvoju samog Svemira i to ih čini relativno mladim zvijezdama u hronologiji starosti Svemira.

Međutim s druge strane mnogi crveni patuljci su nevjerovatno stare zvijezde, nastale samo nekiliko stotina miliona godina poslje Big Banga i sjajiti će do samog kraja svemira.

Evo nekiliko linkova o ovim zvijezdama:

http://en.wikipedia.org/wiki/Red_dwarf

http://www.princeton.edu/~achaney/tm...Red_dwarf.html

http://www.space.com/23772-red-dwarf-stars.html



Samo da napomenem, crveni patiljci nisu ostaci masivnih zvijezda (kao recimo bjeli patuljci) već se radi o normalnim zvijezdama koje su izuzetno male mase i koje troše svoje gorivo veoma sporo.

[funestis]

Evo nekoliko slika kako bi izgledao planetski sistem oko crvenog patuljka, gdje se planete nalazr u pogodnoj zoni: