Pravosuđe Crne Gore

[Connected]

Pozdrav, posto vidim da nema slicne teme da je otvorim, ovdje bi mogao stavljati sve o nasem pravosudju, svakodnevne novosti i slicno, pa da krenem:

Crna Gora usvojila set zakona iz pravosuđa

Skupština Crne Gore usvojila je set zakona iz oblasti pravosuđa, koji su usklađeni s Ustavom.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u utorak set zakona iz oblasti pravosuđa i tužilaštva, koji su usklađeni s crnogorskim Ustavom.

Na sjednici u Podgorici su usvojeni zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu, o sudovima, o Ustavnom sudu Crne Gore i o Državnom tužilaštvu, u koje su ugrađeni pojedini amandmani opozicionih partija.
Nova rješenja predviđaju da se vrhovni državni tužilac, sudski i tužilački savjet biraju u Skupštini dvotrećinskom većinom i da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet na pet godina, prenosi Srna.

Mandat sudija

Kao deblokirajući mehanizam usvojena je većina od tri petine poslanika.

Sudije Ustavnog suda dvotrećinskom većinom bira i razrješava Skupština, i to dva na prijedlog predsjednika države, a pet predlaže nadležno skupštinsko tijelo.

Mandat sudija je, umjesto dosadašnjih devet, sada 12 godina. Predsjednika Ustavnog suda, umjesto Skupštine, biraju sudije tog suda.

Javni poziv za izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i vrhovnog državnog tužioca bit će raspisan u roku od 30 dana od usklađivanja propisa.

Prijedlog za izbor vrhovnog državnog tužioca bit će upućen Skupštini u roku od 10 dana od isticanja roka javnog poziva.


Odbijeni amandmani

Skupština nije prihvatila po jedan amandman Socijalističke narodne partije i Pozitivne na izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu.
Nije prihvaćen ni amandman SNP-a na izmjene i dopune Zakona o sudovima, kojim se tražilo da se prijedlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda na Opštoj sjednici utvrđuje dvotrećinskom većinom, prenose podgorički mediji.
Odbijeni su amandmani SNP-a na izmjene i dopune zakona o Ustavnom sudu, kojima je ta partija tražila da Sud mora održati javnu raspravu u određenim slučajevima, zatim da Sud kada odlučuje o ustavnoj žalbi ima obavezu odlučiti i o zahtjevu građana o materijalnoj i nematerijalnoj šteti.

SNP je predložio da Ustavni sud mora donijeti odluku najduže godinu od pokretanja postupka, ali je Vlada prihvatila da to bude rok od 18 mjeseci.
Javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda, prema odredbama Ustava, treba biti raspisan najkasnije do 15. oktobra.

Izvor: Agencije

[Connected]

Crna Gora napravila snažan iskorak u reformi pravosuđa i jačanju vladavine prava

Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina napravila snažan iskorak u reformi pravosuđa i jačanju vladavine prava, naročito sa stanovišta zakonodavne i institucionalne reforme, konstatovali su na sastanku sa ministrom pravde Zoranom Pažinom predstavnici Stejt Dipartmenta - Hojt Ji, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove i Džejms Volš, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD pri Birou za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona.

"Sjedinjene Američke Države se nadaju da će Crna Gora nastaviti sa ovakvim naporima, koji uključuju i pozitivne rezultate kada su u pitanju istrage, krivično gonjenje i presude u oblasti organizovanog kriminala i korupcije", istakli su visoki predstavnici Stejt Dipartmenta.

Pažin je zahvalio na kontinuiranoj podršci SAD u oblasti pravosudne reforme i obuke crnogorskog pravosudnog kadra, istakavši da njegova posjeta SAD dolazi u pravo vrijeme, nakon što je zaokružen zakonodavni krivično – pravni okvir i uspostavljene nadležne institucije, te da će ova posjeta dodatno doprinijeti razmjeni iskustva i primjera najboljih praksi u toj oblasti.

"On je upoznao sagovornike sa dinamikom uspostavljanja Specijalnog državnog tužilaštva i izborom glavnog specijalnog tužioca i osam od predviđenih deset specijalnih tužilaca, istakavši da je njihov jednoglasni izbor odraz snažne volje i opredjeljenja društva da se postojeća reforma valorizuje kroz kredibilne rezultate", saopšteno je iz Vlade.

Posebna tema sastanka bilo je zakonodavstvo u oblasti oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom, na kojem se trenutno radi u Ministarstvu pravde u tijesnoj komunikaciji sa Evropskom komisijom.

"Na sastanku je obostrano istaknuto zadovoljstvo dosadašnjom programskom saradnjom u oblasti pravosuđa i sprovođenja zakona i otvoren prostor za dalju podršku Sjedinjenih Američkih Država Crnoj Gori u toj oblasti", kazali su u Vladi.

[Oliver Nedeljkovic]

Ajd da pozdravim snazan iskorak.
Jadno je ovo pravosudje,mislim da pojedini sto su sudije,tuzioci,predsjednici suda,ne bi mogli biti ni kljucari u zatvoru u Burkini Faso.
CG je jedinstvena zemlja mozda,samo kod nas moze godinama predsjednik suda biti osoba koja nema uopste sudjenja,znaci iskustvo 0.
Samo kod nas imamo sad cak predsjednika suda,vrlo sumnjive proslosti,koja se na cudan nacin ne nadje iza resetaka,a nanijeta steta se mjeri,po presudi minornoj osobi,stotinama hiljada eura.
A tadasneg,mu mentora slabo ko pomenu.
I jos koliko ima javnosti nepoznatih desavanja,dako nekad izadje na vidjelo.
Koliko ima korumpiranih iz pravosudja,a presuda?

Nego hvala Brajanu,al tesko nama sa ovim ovakvima.

[Connected]

Ajd da pozdravim snazan iskorak.
Jadno je ovo pravosudje,mislim da pojedini sto su sudije,tuzioci,predsjednici suda,ne bi mogli biti ni kljucari u zatvoru u Burkini Faso.
CG je jedinstvena zemlja mozda,samo kod nas moze godinama predsjednik suda biti osoba koja nema uopste sudjenja,znaci iskustvo 0.
Samo kod nas imamo sad cak predsjednika suda,vrlo sumnjive proslosti,koja se na cudan nacin ne nadje iza resetaka,a nanijeta steta se mjeri,po presudi minornoj osobi,stotinama hiljada eura.
A tadasneg,mu mentora slabo ko pomenu.
I jos koliko ima javnosti nepoznatih desavanja,dako nekad izadje na vidjelo.
Koliko ima korumpiranih iz pravosudja,a presuda?

Nego hvala Brajanu,al tesko nama sa ovim ovakvima.

I ti i takvi ce biti izneseni na ovom odjeljku foruma!!!

[Oliver Nedeljkovic]

Ne razumijem,treba da obrisem post,promasio sam temu?

[Connected]

Ne razumijem,treba da obrisem post,promasio sam temu?

Nisi pogrijesio, ti si u pravu 100% nase pravosudje je slabo i lose, nada nam je da ce biti bolje vremenom...

[Connected]

Zbog poznanstava i rođačkih veza iz postupaka izuzeto 175 sudija

august 2015.g.

Poznanstvo ili prijateljstvo sudija sa strankama u postupku najčešći je razlog 281 zahtjeva za izuzeće sudije, u parničnim, krivičnim i izvršnim predmetima, koliko ih je u Osnovnom sudu u Podgorici podnijeto u protekloj godini.

Od tog broja usvojeno je 175 zahtjeva, odbijeno 105, a odbačenje jedan, piše Pobjeda.


Portparolka Osnovnog suda Marina Kalezić kazala je da su članovi Sudskog vijeća ti koji najčešće traže izuzeće u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku i Zakonu o parničnom postupku.

Kako objašnjava bivši sudija Višeg suda i sada advokat Lazar Aković, zakonodavac polazi od toga daje sudija čovjek i poznajući ljudsku prirodu izdvaja one situacije u kojima smatra da postoji mogućnost da sudija neće biti potpuno nepristrasan ili da će nepristrasnost biti poljuljana.


Čak i kad sudija ostane nepristrasan tokom suđenja u kojem je stranka njegov prijatelj ili srodnik, bolje je da podnese zahtjev za izuzeće i predmet ustupi kolegi.
U suprotnom, to bi moglo da vodi privatnim sukobima i rušenju inače dobrih veza između sudije i tih osoba.
„Nekada sudije svojim postupanjem u predmetu dovode u pitanje svoju nepristrasnost. Kada to stranke primijete, mogu tražiti izuzeće tog sudije. Stranke su dužne da zahtjev obrazlože“, rekao je Aković.
Advokat Vuksanović smatra da je prilično neprecizna formulacija tačke šest, člana 31 Zakonika o krivičnom postupku, koja kaže da „sudija ne može vršiti sudijsku dužnost kada postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost“.

Ova stavka, kaže Vuksanović, daje prostora svim strankama u postupku za procesnu manipulaciju. I ne samo strankama, već i sudu, odnosno sudijama.
Nekada i same sudije, kada se suoče sa predmetom koji je težak za presuđenje, potežu za bilo kojim razlogom koji bi im omogućio da budu izuzeti.
Advokat Vuksanović navodi konkretan primjer iz svoje prakse.


„Nekoliko godina ranije, nakon podnijete tužbe i zaduženja predmeta sudija je tražio izuzeće navodeći kao razlog „bliske rođačke odnose sa strankom“ koja je podnijela tužbu, a čiji sam bio zastupnik. Zahtjev je usvojen, a da moj klijent nije ni poznavao sudiju koji je tražio izuzeće“, rekao je Vuksanović.

On je naveo da taj predmet još nije dobio sudski epilog.


CDM.me

[Connected]

Izvještaj Savjeta: U prošloj godini nije razriješen nijedan sudija


Sudski savjet prošle godine nije donio nijednu odluku o razrješenju sudija, ni o privremenom udaljenju sa te funkcije.


Predsjednici osnovnih sudova u Ulcinju i Herceg Novom podnijeli su dva prijedloga za razrješenje, ali su sudije u toku postupka podnijeli zahtjeve za prestanak sudijske funkcije, prenosi MINA.
U izvještaju Sudskog savjeta o prošlogodišnjem radu sudova, navodi se da su pokrenuta tri disciplinskih postupka zbog neurednog vršenja sudijske funkcije.
Disciplinska komisija usvojila je prijedlog predsjednika Osnovnog suda u Herceg Novom i zbog neobrađivanja odluka u zakonskom roku sudiji izrekla umanjenje zarade od 20 odsto u trajanju od dva mjeseca. Usvojen je i prijedlog predsjednika Osnovnog suda u Nikšiću i sudiji zbog neprimjerenog odnosa prema učesnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu, izrečena opomena, a ta odluka još nije pravosnažna.
“U toku je disciplinski postupak na osnovu prijedloga predsjednika Privrednog suda u Podgorici zbog neuzimanja predmeta u rad redom koji su primljeni, nezakazivanja ročišta i odugovlačenje postupka”, navode iz Sudskog savjeta.
Savjet je prošle godine donio 13 odluka o privremenom upućivanju sudija u druge sudove zbog privremeno povećanog obima posla i velikog broja neriješenih predmeta. Dvije odluke odnose se na privremeno upućivanje sudije u Osnovni sud na Cetinju, radi obavljanja funkcije predsjednika suda, jer je on privremeno udaljen od vršenja dužnosti.

Izvor CDM

[Connected]

U Crnoj Gori bez stana 63 sudije

Od 250 sudija u Crnoj Gori njih 63 nema riješeno stambeno pitanje, a u ovoj godini najvjerovatnije će ih samo troje dobiti krov nad glavom, potvrđeno je Dnevnim novinama u Sudskom savjetu.

Stoga ni ova tri predviđena stana za sudije, koje je dodijelila Vladina Komisija za rješavanje stambenih pitanja, neće značajnije pomoći u rješavanju ovog "gorućeg" problema djelilaca pravde.
Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović za Dnevne novine ističe da je broj sudija koje nemaju adekvatno riješeno stambeno pitanje mnogo veći od 63.
"Složiću se da tri stana u odnosu na ovoliki broj stambeno nezbrinutih sudija nije baš najbolja ponuda, mada je polazni osnov za poboljšanje stanja. Ova situacija dodatno dobija na ozbiljnosti i time što se mahom radi o sudijama koje imaju višedecenijski radni staž na mjestu vršilaca sudijskih funkcija. Ovakvo stanje predstavlja ne samo neadekvatan tretman nosilaca sudijske funkcije od strane nadležnih institucija, već i ozbiljan udar na čast i ugled sudija", naglasila je ona.
Na ovaj problem ukazao je i predsjednik Sudskog svajeta Mladen Vukčević, koji je rekao Dnevnim novinama da materijalni položaj zaposlenih u sudu treba jačati ne samo obećanjima, već i konkretnim djelovanjem.
Za predstavnika Građanske alijanse Zorana Vujičića ovo je jedan od načina kako izvršna vlast može kroz kontrolu sudskog budžeta da utiče na sudsku vlast.
„Iako svake godine Sudski savjet predlaže visinu budžeta Ministarstvo finansija ga u velikoj mjeri ograničava, pa u budžetu maltene ostaje samo za plate, a o izdvajanju za stambene jedinice koje bi bile za sudije je izlišno i pričati. Iako na rad sudije ništa ne smije da utiče pa ni neriješeno stambeno pitanje, mora da zabrine činjenica da su neke odlične sudije otišle u advokate i na taj način pokušale riješiti stambeno pitanje jer su svjesne činjenice da na ovaj način možda neće uopšte riješiti ovaj važan životni problem", kaže Vujičić.

Izvor: CDM.me

[Connected]

HRA: Programi obuke da budu obavezni za sve sudije i tužioce


Akcija za ljudska prava HRA dostavila je Ministarstvu pravde obrazložene prijedloge amandmana na Nacrt zakona o Centru za obuku u pravosuđu.


“Iznenađeni da Nacrt zakona uopšte nije predvidio obavezne programe usavršavanja za sudije i tužioce, prijedložili smo da se predvidi da Upravni odbor Centra određuje koji su programi obuke obavezni za sve sudije i tužioce, odnosno sudije ili tužioce određenog profila, da se izričito omogući sudijama i tužiocima da se usavršavaju najmanje četiri radna dana godišnje i da se obezbijedi precizna evidencija pohađanja obuke za svakog sudiju i tužioca ponaosob, da bi se znalo da li su osobe koje su imale obavezu da učestvuju u obuci u njoj i učestvovale, odnosno da bi se obezbijedili podaci za svakog sudiju i tužioca o programima obuke u kojima su učestvovali”, saopšteno je iz HRA.

Osim toga, HRA je dostavila i prijedloge da se Centru za obuku u pravosuđu omogući da obučava i upravnike pisarnica i drugo osoblje zaposleno u sudovima i državnom tužilaštvu (amandmani 1 i 2), da Sudski savjet i Tužilački savjet, umjesto da biraju sudiju i tužioca van svog sastava, da ih predstavlja u Upravnom odboru Centra za obuku, biraju svoje članove u taj Upravni odbor.
“U suprotnom, da se omogući konferencijama sudija i tužilaca da biraju svoje predstavnike, sudiju, odnosno tužioca u Upravnom odboru Centra (amandmani 2 i 3)”, kažu u HRA.

Oni su dostavili i prijedloge da Upravni odbor Centra propiše kriterijume na osnovu kojih će utvrđivati sposobnost i volju kandidata za mentore za inicijalnu obuku sudija i tužilaca (amandmani 5 i 6), da se omogući članovima Upravnog odbora Centra da izaberu predsjednika UO, umjesto da se mjesto predsjednika ograničava na predstavnika Vrhovnog suda, da se omogući članstvo advokata i naučnih radnika u programskim odborima (amandmani 8 i 9), da se nadležnosti Programskog odbora za inicijalnu obuku i Programskog odbora za kontinuiranu obuku preciznije propišu radi jasnijeg tumačenja (amandman 10), da se uslov za prestanak mandata člana Programskog savjeta - osuda na bezuslovnu kaznu zatvora - zamijeni (bilo kakvom) osudom za krivično djelo koje bi člana učinilo nedostojnim tog članstva, i tako omogući procjena u svakom pojedinačnom slučaju (amandman 11), da uslov za izbor direktora Sekretarijata bude aktivno znanje engleskog jezika, umjesto engleskog ili francuskog jezika (amandman 12).

“Prijedloženo je i da se omogući da predavači sudijama i tužiocima mogu biti i osobe koje se ne bave naukom, ali imaju dragocjena praktična znanja i iskustva koja im mogu pomoći da razumiju pojave kao što su domaće nasilje, potrebe osoba s invaliditetom, rad medija i slično (amandman 14), da se sadržina i cilj inicijalne obuke preciziraju u duhu domaćeg jezika i pravilnijeg i potpunijeg tumačenja, a posebno da se propiše da je cilj obavljanje funkcije u skladu sa zahtjevima demokratskog društva (amandman 15) i da se omogući da se kandidat žali prilikom formiranja ocjene koja se dostavlja na konačno odlučivanje (amandman 16)”, saopšteno je iz HRA.
Iz te NVO kažu da obavezna kontinurana obuka sudija i tužilaca postoji ne samo u, na primjer, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Bugarskoj, Bosni, Velikoj Britaniji, Španiji, Mađarskoj, Poljskoj, Litvaniji, Holandiji (samo tužilaca), već i u zemljama regiona kao što su Hrvatska i BiH.

“Ne vidimo nijedan opravdan razlog da se obavezna obuka ne uvede i u Crnoj Gori. U fazi pripreme za članstvo u Evropskoj uniji EU, izvjesno je da bi sve sudije obavezno morale da nauče da primjenjuju pravo EU. S druge strane, praksa pokazuje da je sudijama i tužiocima neophodno kontinuirano učenje i upoznavanje s praksom Evropskog suda za ljudska prava, međunarodnim humanitarnim pravom, savremenim metodama istrage krivičnih djela korupcije, organizovanog kriminala, kriminala putem interneta itd”, ističu u HRA.

U saopštenju piše da bi vođenje precizne evidencije o obukama koje je pohađao svaki sudija ili tužilac pojedinačno, a ne samo evidencije ”o strukturi i broju učesnika”, kako je prijedloženo, omogućilo prikupljanje podataka važnih za napredovanje u karijeri ili utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

“Podsjećamo da država mora da obezbijedi da sve sudije budu odgovarajuće obučene za obavljanje sudijske funkcije, što podrazumijeva kontinuirano usavršavanje”, rekli su u HRA.

CDM.me

[karamazov]

Da dam doprinos...
http://www.vijesti.me/vijesti/medeni...tuzioca-848084

Uzasan tekst, koji nema apsolutno nikakve veze sa realnoscu...govorim o izboru i napredovanju sudija, ne o igrama na dvoru i ulozi Medenice... neznanje ili malicioznost novinara, mislim da je prije ovo drugo...
Nemojte vjerovati svemu sto procitate u novinama...

[Connected]

hvala @karamazov

to je ovo:

Medenica pokušala da minira izbor dva specijalna tužioca


Sutkinje Mitrovićeva i Boškovićeva postale dio tima Specijalnog državnog tužilaštva iako su prethodno za svoj dugogodišnji sudijski rad dobile negativno mišljenje opšte sjednice Vrhovnog suda


Izbor bivših sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Lidije Mitrović i Nataše Bošković u specijalne tužioce prije mjesec dana, nakon što godinama nijesu uspjevale da pređu u Viši sud, dokaz je nejednakih aršina u pravosuđu.
Ali i gubitka apsolutne kontrole predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Savjeta za vladavinu prava ...

[Connected]

Požar u bjelopoljskom sudu, arhiva sačuvana


U kotlarnici zgrade Višeg i Osnovnog suda u centru Bijelog Polja danas oko 15 časova je izbio požar, koji je brzom intervencijom vatrogasaca ugašen.
Požar su prvi primjetili stanari obližnjih kuća, koji su pozvali vatrogasce.


"U kući sam nešto radio dok su djeca spremala školsko gradivo. U jednom trenutku osjetio sam jako "štipanje“ u nozdrvama. U tom je došao brat Ivo i pitao šta to radim te sam prouzrokovao toliki dim. Odmah sam izašao vani i vidjeo gusti dim kako kulja iz podrumskih prostorija suda. Obavijestili smo vatrogasce koji su ekspresno stigli na lice mjesta“, kazao je za Dnevne novine mještanin Rade Karišik.


Prema kazivanju predsjednika Višeg suda Tofila Žujovića koji je došao na mjesto događaja u blizini kotlarnice smještena je arhiva kao i u prostorijama na spratu.


"Kotlarnica kojom se obezbjeđuje zagrijavanje prostorija oba suda i susjedne zgrade u kojoj su smješteni organi lokalne uprave stara je preko 30 godina. Postupak je u fazi izviđaja i kompetentni vještaci će se izjasniti o uzroku požara. Vatra nije zahvatila arhivu i prema prvim pokazateljima ne radi se o velikoj materijalnoj šteti“, kazao je Žujović.

[funestis]

Ovo baš i nije naučna tema pa ću je prebačiti na Društvenu Hroniku gdje se obrađuju ozbiljne teme vezane za društvo.

[Connected]

Ovo baš i nije naučna tema pa ću je prebačiti na Društvenu Hroniku gdje se obrađuju ozbiljne teme vezane za društvo.

U redu, hvala ti.

[Connected]

Izveštaj Evropske komije za Crnu Goru: Ima napretka, ali pravosuđe problematično

Evropska komisija je u godišnjem izveštaju o napretku Crne Gore ka članstvu u EU ocenila da vlasti u Podgorici "nastavljaju da dovoljno ispunjavaju politička merila".

U izveštaju Evropske komisije o Crnoj Gori se dodaje da vlasti napreduju u uspostavljanju delotvorne tržišne privrede, a sposobnije su i u primeni obaveza za članstvo u EU.

U sažetku izveštaja, "ključnim nalazima", dodaje se i da je crnogorska državna uprava bolje osposobljena.

Ukazuje se takođe na to da je Crna Gora u pregovorima o članstvu s EU otvorila ključna poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i temeljnim slobodama, uz zamerku da "ima dosta kašnjenja u primeni mera, posebno u zakonodavnim reformama" i da neki već usvojeni zakoni za druga područja nisu sprovedeni.

Evropska komisija podvlači da je EU postavila 84 interna uslova Crnoj Gori za poglavlja o vladavini prava i naglašava da će "napredak u primeni akcionih planova za primenu tih uslova odlučiti o sveukupnom toku pregovora".

Upućeni zvaničnici u EU su objasnili da će ambasadori predstavnici zemalja članica u Komitetu stalnih predstavnika EU početi da razmatraju nedovoljnu primenu uslova za poglavlja 23 i 24, jer se procenjuje da to koči pregovore Podgorice o članstvu s EU.

U izveštaju EK se takođe stavlja do znanja da "ozbiljnu zabrinutost izazivaju i nanose štetu u bici protiv korupcije nedostaci vezani za nezavisnost i uvid u odgovornost pravosuđa".

U toku je primena akcionog plana vlade u Podgorici za reformu pravosuđa,
dodaje se u izveštaju, i kaže da su neke sudije i tužioci već izabrani, kao i konačno vrhovni državni tužilac.

"Ali, tek treba da se dobiju verodostojni rezultati u istrazi, sudskim postupcima i presudama u slučajevima korupcije, uključujući one u visokoj ravni", napominje se u dokumentu EK.

Mora se, kako se podvlači, "obezbediti istrajno korišćenje mehanizama zaplene i konfiskacije imovine".

Evropska komisija kaže i da se moraju, uključujući sudske postupke, rasvetliti i žalbe na nepravilnosti na lokalnim izborima u Crnoj Gori, a kaže se i da još nije dovršen sudski postupak, niti je "utvrđena politička odgovornost oko tvrdnji da su državni fondovi korišćeni za potrebe političkih partija".

"Komisija vlade u Podgorici za nadzor delovanja nadležnih tela u istrazi starih i nedavnih slučajeva pretnji i nasilja nad novinarima je utvrdila preporuke koje vlasti moraju u potpunosti da slede", stavlja do znanja Komisija u Briselu.

"Neki slučajevi nasilja nad novinarima i napadi na imovinu medija su bili dovoljno istraženi i kažnjeni sudski, ali druge istrage čekaju i vinovnici i oni koji su iza njih još nisu utvrđeni".

U dokumentu se naglašava da "stari slučajevi moraju hitno biti obrađeni kako bi se sprečilo da zastare, a vlada mora nastaviti da se javno zalaže i podržava slobodu medija, uz izbegavanje bilo kakvih saopštenja koja bi se mogla shvatiti kao zastrašivanje".

EK dodaje da su crnogorske vlasti preduzele dodatne korake da ojačaju zaštitu lica različitih seksualnih sklonosti i ističe da su vlasti podržale održavanje Parade ponosa u Podgorici.

Primećuje se međutim da je "odbojnost prema takvim licima raširena u društvu, nastavljaju se napadi na njih, a malo je onih koji su sudski kažnjeni za to".
EK navodi da je crnogorska privreda izašla iz recesije i imala rast od 3,3 odsto u 2013, ali je oporavak krhak zbog pomanjkanja domaće tražnje, "uske proizvodne osnove i velike zavisnosti od spoljnog okruženja".

Tekući platni deficit Crne Gore je prošle godine smanjen na 14,6 odsto BDP, ali je do toga došlo zbog jačeg smanjenja uvoza, nego zahvaljujući pospešenju izvoza.

Komisija u Briselu takođe predočava da se "hitno mora obezbediti usaglašavanje sa pravilima Sporazuma o stabilizaciji I pridruživanju o državnim subvencijama, kad je u pitanju Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP)".

Izvor: Agencije

[Connected]

Pravosuđe prepreka za integraciju u NATO



Ključna prepreka za priključenje Crne Gore u NATO savez je crnogorsko pravosuđe, konstatovao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Da je pravosuđe najveći problem i za uspostavljanje vladavine prava u Crnoj Gori slažu se i opozicione stranke.
Iako se u gotovo svim izvještajima Evropske Unije i drugim međunarodnih subjekata, uspostavljanje pune vladavina prava u Crnoj Gori pominje kao problem u daljim integracijama, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je u jučerašnjem intervjuu televiziji „Vijesti“ eksplicitno saopštio da prepreku za ulazak Crne Gore u NATO, ova alijansa vidi u sudstvu. Krivokapić je rekao da mu je tokom nedavne posjete Sjedinjenim Državama rečeno da je vladavina prava prva tačka u zahtjevima za članstvo. Eklatantan primjer koji govori o neefikasnosti sudstva je suđenje za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića:



„Deset godina se nigdje u svijetu ne sudi za ubistvo policajca. Ne može država gdje kriminal može da prijeti do tog nivoa da sudske presude ne mogu da se donesu deset godina, biti pouzdan partner. I to je ono što NATO insistira i na čemu Evropska Unija insistira.“



Neefikasnost kompletnog pravosuđa došlo je u centar pažnje javnosti ovih dana,kada je u parlamentu otvorena rasprava o Zakonu o Tužilaštvu, gdje postoje indicije da centri moći žele da imaju uticaj na izbor Specijalnog tužioca za organizovani kriminal i korupciju. Pomenut je veliki broj neriješenih slučajeva najtežih krivičnih djela koji na čiji se epilog još uvjek čeka. Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta je među takvim slučajevima ubrojao i slučaj ubistva ispred Kliničkog centra u Podgorici, izvršeno pred dvadeset svjedoka koji su na suđenju rekli da nisu ništa vidjeli:


„U Crnoj Gori do današnjeg dana ostalo je preko trideset neriješenih ubistava. Zar se još ne zna ko je bio u vozilu kad je ubijen Duško Jovanović? Zar se još ne zna čija je ruka ispalila hice ispred Kliničkog centra, zar se još ne zna ko je ubio policijske funkcionere Žugića i Raspopovića? Zar se još ne zna ko je strijeljao Vasa Pavićevića i Vujičića na Paštrovačkoj gori? Možete li da saopštite u svijetlu novih informacija koji su motivi za ubistvo Dragana Dudića Frica, kakve veze ima Darko Šarić sa Crnom Gorom...“



Iz ovoga su uslijedile još teže optužbe da su djelovi Vlade povezani sa organizovanim kriminalom:

„Ako je neko upravljao, vrlo sam precizan, indirektno ili direktno tajnim službama, a ukoliko nema informacija ili neće da ih kaže samo imamo dva rješenja – ili je dio organizovane kriminalne strukture ili je nesposoban.“

Na ove optužbe iz Vlade nisu stizali kontraargumenti ili objašnjenja zbog čega svi ovi, ali i ostali slučajevi stoje neriješeni. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković je objašnjavao da postoji dobra zakonska podloga za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, ali da rezultati nisu dovoljni:


„Ovi zakoni imaju za cilj da osnaže da onaže državno tužilaštvo sa dodatnim mehanizmima i alatima, da odgovori jednom od najvećih crnogorskih izazova, a to je organizovani kriminal i korupcija. Naše institucije su u periodu do sada dale i daju ozbiljan rezultat na tom planu ali smo svi zajedno cijenili da to nije dovoljno. Da Crnoj Gori treba nivo organizovanog kriminala i korupcije koji neće ugrožavati njene vitalne interesei interese građana.“
Kada je riječ o visokoj korupciji, na prvom mjestu je afera „Telekom“, odnosno privatizacija državne kompanije za koju postoji sumnja da je sprovedena uz korupcionaški model. Ko je dao, a ko primio mito od sedam miliona eura, za koliko američke finansijske vlasti tvrde da je vrijedio koruptivni dio. Učešće u privatizaciji imala je i sestra crnogorskog premijera advokatica Ana Đukanović, a američke vlasti par godina unazad pozivaju crnogorsko tužilaštvo da se upozna sa konkretnim rezultatima istrage. Nakon izbora Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, još uvjek se očekuje njegov prvi potez u obračunu sa organizovanim kriminalom i visokom korupcijom. Dritan Abazović, nezavisni poslanik, očekuje da tužilac Stanković preuzme dokumentaciju o korupciji iz Vašingtona povodom afere „Telekom“:


„Da li ćete ići u Vašington ili nećete. Ako je odgovor potvrdan molim vas da mi kažete kad bi to moglo da bude, ako je odričan nemam nikakvu dilemu da ste u sprezi sa ljudima koji su korumpirani u aferi Telekom. I tu nema nikakve filozofije, to razumije dijete od dvije godine. I nama treba taj crnogorski Falkone:“

29.08.2015
Radio SLOBODNA Europa

[salex]

Смијешно ми је окривљивати правосуђе због ,,дефицитиарности'' у областиви владавине права. Не само у Црној Гори, него скоро на цијелој територији бивше Југославије правосудни систем не може аутономно дјеловати као независна грана државне власти зато што је под перманентном контролом и притиском политичких елита. Постоје на хиљаде начина и метода, неформалног карактера, како да се утичете на судију у неком поступку. Да би судија био способан да праведно суди он буквално мора бити недодирљив, у материјалном, сигурносном и сваком другом смислу. А колико видим из ових текстова поједине судије још увијек немају рјешено стамбено питање. Не видим простора који нам омогућава да се даље ,,ишчуђавамо''.

[Connected]

Смијешно ми је окривљивати правосуђе због ,,дефицитиарности'' у областиви владавине права. Не само у Црној Гори, него скоро на цијелој територији бивше Југославије правосудни систем не може аутономно дјеловати као независна грана државне власти зато што је под перманентном контролом и притиском политичких елита. Постоје на хиљаде начина и метода, неформалног карактера, како да се утичете на судију у неком поступку. Да би судија био способан да праведно суди он буквално мора бити недодирљив, у материјалном, сигурносном и сваком другом смислу. А колико видим из ових текстова поједине судије још увијек немају рјешено стамбено питање. Не видим простора који нам омогућава да се даље ,,ишчуђавамо''.

Plate sudija u Crnoj gori su od 1000 do 3.000,00 EUR netto mjesecno. (zavisno od suda, pozicije, duzine rada u sudu)

Ukoliko im je to malo, uvijek mogu napustiti svoj posao i dopustiti nekome drugom da radi, kome je to ok plata.

[Bonja the Zmaj]

precerujete malo s tom negativnom pricom oko sudova. Cojek da vas slusa - sve je crno, sve korumpirano, nista ne funkcionise.

[BIGa]

precerujete malo s tom negativnom pricom oko sudova. Cojek da vas slusa - sve je crno, sve korumpirano, nista ne funkcionise.

Navedi primjer sto funkcionise?

[Bonja the Zmaj]

Pa evo, na primjer, sudstvo danas ima efikasnu PR sluzbu, tako da imamo redovan i opsiran pregled aktivnosti koje sudstvo preuzima u cilju ostvarivanja reformskih ciljeva. Malo li je?

[Connected]

Pa evo, na primjer, sudstvo danas ima efikasnu PR sluzbu, tako da imamo redovan i opsiran pregled aktivnosti koje sudstvo preuzima u cilju ostvarivanja reformskih ciljeva. Malo li je?

Sta to znaci nekom covjeku koji se suduje vec 5 godina na sudu a ne nazire se kraj predmeta ?

PR sluzba suda ?

[Bonja the Zmaj]

boze, kako ste na kraj srca. Kako sto mu znaci - pa valjda da dobije vise informacija o svom i slicnim slucajevima i onda da uputi zalbu nadleznim instancama ako je prekrseno pravo na sudjenje u razumnom roku.

Vi ocigledno zivite u snovima ako mislite da je sudstvo van CG idealno. Podjite do pola EU zemalja i prenesite im vase zalbe oko sudova - pukli bi od smijeha. Nase sudstvo je bas ok. Uostalom, istrazivanje Sudskog EU Barometra ukazuje da se rangira bolje nego sudstvo 40 EU clanica

[Connected]

boze, kako ste na kraj srca. Kako sto mu znaci - pa valjda da dobije vise informacija o svom i slicnim slucajevima i onda da uputi zalbu nadleznim instancama ako je prekrseno pravo na sudjenje u razumnom roku.

Vi ocigledno zivite u snovima ako mislite da je sudstvo van CG idealno. Podjite do pola EU zemalja i prenesite im vase zalbe oko sudova - pukli bi od smijeha. Nase sudstvo je bas ok. Uostalom, istrazivanje Sudskog EU Barometra ukazuje da se rangira bolje nego sudstvo 40 EU clanica

prvo EU nema 40 clanica :-)

A drugo daj neki dokaz da je nase sudstvo uopste dobro, daj izvjestaj komisije EU.

Kako vidim na parametrima, na samom je dnu Europskog kontinenta po brzini rada, evo i dokaz: