Brojke...

[Xerxes]

Prikaz bilo čega, svega... kroz brojke.

Kada kroz brojeve znamo đe smo - sigurno je da se izgubiti nećemo.

U duhu novogodišnjih praznika...

Na svijetu postoji otprilike 2 milijarde đece (osoba ispod 18 godina). Ipak, pošto Đed Mraz ne posjećuje Muslimane, Hinduse, Jevreje i Budiste, količina posla za Novu godinu se umanjuje za cijelih 15%, odnosno sveukupno 378 miliona đece (prema Saveznom zavodu za statistiku). Prema prosjeku od 3.5 đečine po kući, Đed Mraz mora posjetiti 108 miliona domova, ako pretpostavimo da u svakoj datoj kući postoji barem jedno dobro dijete - koje ispunjava kriterijume za poklon u čarapu.

Đed Mraz ima oko 31 sat Nove godine za rad, zahvaljujući različitim vremenskim zonama i Zemljinoj rotaciji, i ako pretpostavimo da putuje sa istoka na zapad (što je logično). Tako dobijamo da Đed Mraz posjeti 967,7 kuća u sekundi. Prema tome, za svaki dobar hrišćanski dom sa dobrim đetetom, Đed Mraz ima oko hiljaditinu (1/ 1000) sekunde da zaustavi sanke, iskoči, uzme poklone, uskoči u dimnjak, napuni čarape, nađe jelku, ostavi ostatak poklona pod jelku, popne se natrag kroz dimnjak, uskoči u sanke i dođe do sljedeće kuće.

Pretpostavljajući da je svih 108 miliona stajališta jednako raspoređeno po Zemlji (samo u svrhe ovoga proračuna), govorimo o 1,24 kilometra razmaka od jedne do druge kuće; iz čega proizlazi ukupan put od 120,8 miliona kilometara, ne uključujući Đeda Mrazove odlaske u WC ili pauze za jelo/pićence. Iz navedenog proizlazi da je brzina Đeda Mrazovih sanki oko 1080 kilometara u sekundi (3200 puta veća od brzine zvuka!). Poređenja radi, najbrže ikad stvoreno vozilo - svemirska sonda Odisej, ide “svega” 45 kilometara u sekundi (162000 km/h), a normalan jelen najvise 24 km na sat odnosno 0,0066 kilometara u sekundi.
Teret na sankama nam je takođe vrlo interesantan podatak, pretpostavimo da svako dijete ne dobije ništa više do jednu jedinu kutiju Lego kockica srednje veličine (oko 860 grama). Tada je ukupna masa tereta na Đede Mrazovim sankama nešto veća od 500 hiljada tona. Na tlu, normalan jelen ne može vući više od oko 138 kg. Ako uzmemo da Đed Mrazov leteći jelen može vući i 10 puta više, Đedu Mrazu bi trebalo oko 360 hiljada letećih jelena da povuku sanke. Masa tolikog broja jelena povećava sveukupnu masu sanki za oko 54 hiljade tona, odnosno za oko 7 puta veću masu od Kraljice Elizabete (broda, ne vladarke).
Oko 600 hiljada tona putujući brzinom od 1080 km/h stvara nezamisliv otpor vazduha – takav otpor kakav bi zagrijao jelene toliko jako koliko se zagrije svemirski brod koji ponovo ulazi u Zemljinu atmosferu. Prednji par jelena apsorbirao bi oko 14,3 kvintilijarde džula energije u sekundi. Ukratko, taj par bi se, cim krene, pretvorio u nimalo lijep prizor živih baklji, izlažući jelene iza njih, i dovodeći do lančane reakcije u kojoj bi se svih 360-ak hiljada jelena kremiralo za oko 4,26 hiljaditina sekunde, odnosno tačno na vrijeme da Đed Mraz dođe do pete kuće na svome putu.

Đed Mraz bi, kao rezultat akceleracije (ubrzanja) sa 0 km/h na 1080 km/h u hiljaditini sekunde, bio izložen akceleracijskoj sili 17,5 hiljada puta većoj od one malog g, tj. 175000 m/s². Đed Mraz odokativne mase 115 kg (što je vrlo malo za zajapurena i kurpulentna Đeda Mraza) bio bi prikovan za kraj svojih saonica sa 1984906,9 kilograma sile, što bi ga trenutno učinilo tečnim... jer što Brus Li kaže, "BUDI VODA PRIJATELJU MOJ".

Dakle, Đede Mreaz je neviđeni bradati baja koji se sa neuhvatljivom količinom ljubavi i magije (za brojke) istovremeno teleportuje na enormno veliki broj mjesta na ovoj nam planeti zemlji... i možda na po koju svemirsku stanicu đe još uvijek ima dosljedne đece u duši...

[Xerxes]

Svežanj izgubljenih originalnih crteža slavnog naučnika i genija Nikole Tesle, koji je nedavno otkriven u jednoj antikvarnici u Feniksu u američkoj državi Arizona, otkriva kartu množenja za koju najveći umovi našeg vremena kažu da je savršena u svojoj jednostavnosti.

Riječ je o Teslinoj matematičkoj spirali. Teslinu kartu množenja otkrio je sasvim slučajno lokalni umjetnik Abe Zuka, a naučnici koji tvrde da pruža rješenja na mnoga neodgovorena pitanja u matematici vjeruju da je nastala u Teslinoj laboratoriji u Vordenklifu.
Crteži naučnika sa savršenom tablicom množenja bili su sakriveni u malom drvenom sanduku među svežnjem nacrta za raznorazne izume. Zuka koji je pronašao Teslinu matematičku spiralu nije imao mira. Osjetvši da u rukama drži nešto nevjerovatno vrijedno, odmah ju je fotokopirao u nekoliko primjeraka i odnio, kako je rekao, različitim "zaluđenicima" - matematičarima, filozofima, kompjuterskim frikovima...

Jedan od matematičara koje je konsultovao predavač Džoi Greter odmah se bacio na posao otkrivši da je posrijedi veliko matematičko otkriće jer je Tesla u jedan sistem ubacio tablicu množenja, djeljenja, primarne brojeve, visoko složene brojeve...
"Otkriće je fenomenalno. Kada bismo uspjeli da đaci širom svijeta koriste ovu tehniku i malo se njome igraju, mogli bismo da prevaziđemo našu kulturnu averziju prema matematici.

Teslina šema prikazuje ustvari spiralu sa 12 mjesta. Taj magični broj Tesli očigledno nije slučajan - 12 mjeseci u godini, 12 inča u stopi, 24 sata u danu, a 12 je djeljiv sa 2, 3, 4, i 6.
Na svakih 12 brojeva postoji šansa da su 4 broja prosta. Poznata Teslina misao: "Kad biste znali za veličanstvenost brojeva 3, 6 i 9, onda biste u rukama držali ključeve univerzuma".
Naučnicima je za oko zapala još jedna sitnica na Teslinoj spirali - tablica datira od 12. 12. 1912.
Slučajnost ili još jedna zagonetka genija...

[gString]

Meni ovo djeluje kao izmišljotina. Da nisi našao nešto više na ovu temu?
Sam crtež skoro ništa ne objašnjava i malo ima smisla - ni jedan inženjer ne bi ovoliku škrabotinu napravio a ne Tesla.
Ove geometrijske figure koje obrazuju djelioci 2, 3, 4 sa crteža nisu precizno definisane jer nikad ne možeš dobiti jednakostranični trougao ili kvadrat jer se brojevi ne ispisuju po kružnici nego po spirali.
"Na svakih 12 brojeva postoji šansa da su 4 broja prosta" Kolika šansa? Koja je šansa da su između 5 000 000 i 5 000 012 četiri broja prosta? Veoma mala...
Možda griješim ali definitivno mi ne djeluje kao neki crtež koji želi išta da pokaže nego samo kao pomoć pri nekom gatanju.

[Xerxes]

Insinuiraš da se ne može vjerovati američkim mejnstrim medijima!? Da li si ti svjestan dalekosežnih reperkusija koje može izazvati nepovjerenje u CBS i druge medijske stubove SAD?

Istina, Tesla se nije morao baviti montesori programom, ali nije isključeno da nešta slično nema iz njegovoga pera...