Ja sam pratio pomalo šta se piše o Sutorini na KLIX forumu, ali nisam htio da se uključujem, jer mislim da im ne treba pridavat značaj koji su oni umislili, naročito zbog toga što se kroz priču vrti masu prdnjave, propagande, izvrtanja činjenica i proizvoljnih interpretacija a ono što im ne odgovara se skroz ignoriše.
Doduše, ima i razumnih ljudi kojima je ovo jasno pa pokušavaju da spuste loptu ali sa nekim ćutucima je zaludna priča.
Međutim, na temu se uključio izvjesni "Casino Royale" odavde, i kvalitetno je pospremio Bosance koji bi da se šire na naš račun.
Da sumiram stvari koje je iznio a koje ovdje nismo razrađivali:
1. Na AVNOJ-u nisu definisane granice republika, već su samo okvirno navedene teritorije koje bi trebale u njih da uđu
I u tim okvirnim odrebama narodna republika Crna Gora je opisana kao sastavljena od teritorije CG prije Balkanskih ratova + Beranski srez i Plav i Gusinje + Kotorski srez (u koji su 1936. uključene katastarske opštine Sutorina i Kruševica), a republika BIH u granicama sa Berlinskog kongresa. Iz ovoga bi se reklo da je Sutorina greškom dodijeljena i jednim i drugima, ali to nije slučaj jer granice nisu striktno određene već su definisane kasnije zajdnički od strane republika
2. Granice među republikama su utvrdile zajedničke republičke komisije, i tadašnje BIH vlasti su na osnovu sopstvenog "Zakona o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora" od 18. augusta 1945. godine donijele 29.augusta 1945. godine "Uredbu o određivanju područja narodnih odbora i ustanovljenju sjedišta mjesnih narodnih odobra" u kojoj su pobliže označene i granice Bosne i Hercegovine prema susjedim federalnim jedinicama. Opis dijela granice trebinjskog sreza prema srezu Kotor u Federalnoj Crnoj Gori, glasi:
(katastarska opština Sutorina se ni ne pominje, jer se ne graniči sa Trebinjskim srezom)
Sa druge strane, među prvim propisima koje je donijela Crnogorska Narodna Skupština 2. septembra 1945. godine, bila je Odluka o novoj administrativnoj podjeli srezova i utvrđivanje mjesnih narodnih odbora. Prema toj podjeli, sela koja su se do Drugog svjetskog rata nalazila u sastavu političke opštine Primorje, sreske ispostave Herceg Novi, bokokotorskog sreza, sada u srezu Herceg Novi, raspoređena su u tri mjesna narodna odbora: Kruševice, Mokrine i Sutorina.
To će biti potvrđeno od strane BIH još jednom 7. jula 1947. godine kada su organi te federalne jedinice usvojili i novi "Zakon teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine" po kojima Sutorina nije u BiH dok je u "Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli Narodne republike Crne Gore" od 15. aprila 1947. godine Sutorina dio Crne Gore.
Prof. dr Milan R. Milanović u svom tekstu "Granice i Sutorina" u dnevnom listu DAN od 22. 01. 2015. godine tvrdi da je lično trazgovarao sa Vladom Šegrtom o pitanju razgraničenja Crne Gore i BiH na području Sutorine:
http://www.dan.co.me/indexs.phtml?ni...20i%20Sutorina
Što se tiče Kruševa i Vučeva, u maju 1949, po zahtjevu, ova dva sela, u rejonu Šćepan Polja, propojena su BiH, odlukom Narodne skupštine FNRJ. Ova odluka je objavljena i u Službenom listu,
maja 1949. godine.
Prema stenogramu, izvjestilac Zakonodavnog odbora je istakao da
„Crna Gora dobrovoljno ustupa ova dva sela koja joj po Ustavu pripadaju... jer su to djelovi jedne zajedničke otadžbine FNRJ”.
Inače od 1945. do 1953. došlo je do nekoliko pomjeranja granice između Hrvatske i BIH pri čemu je Bosna dobila više teritorije no što su ustupili Hrvatskoj.
Ako će da insitiraju na granicama Bosne sa Berlinskog kongresa, onda bi i ovo trebali da peglaju.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Inače čitava ovo razglabanje je sroz nepotrebno, jer sve da je bosanska priča tačna(a nije), Badinterova komisija je stavila pečat na čitavu stvar odredbom da granice republika pred raspad SFRJ postaju granice država i tu je početak i kraj priče.
Što se tiče međunarodne arbitraže, kao što je već rečeno, ako je crnogorska strana ne prihvati (a mi nemamo razloga da to uradimo) sud nema nadležnost i do sudskog postupka ne može ni da dođe.
Međutim, možda bi to trebalo uradit.
Čisto da vidimo kako se sud smije kad pred njega izađe Kurtćehajićeva ekipa sa "argumentima":
Bookmarks