Koliko tek ima ljudi koji ne znaju da im na posjedovnom piše da je vlasnik njihove imovine država ili opština a da su oni samo korisnici.
Do odredjenog vremena je sve bilo narodno, pri tom ne mislim narodno u komunističkom smislu. A onda su ovi "državni" sve katune, komune isl prebacili na državu. Dali narodu da i dalje koristi dok oni ne krenu da prodaju. Tako su državne postale ogromne parcele.
Koliko tek ima ljudi koji ne znaju da im na posjedovnom piše da je vlasnik njihove imovine država ili opština a da su oni samo korisnici.
Pa tu je najbolji primjer ovih koji imaju parcele pored magistralnog puta,nemaju pojma koliki je putni pojas pa su dozidali dosti kuće i dvorišta. A kad je to nacionalizovano sve je isplaćeno i obilježeno.
Odje je druga situacija, za vrijeme socijalizma se nije nista smjelo graditi do 25 metara od magistralnog puta, to je kasnije promijenjeno. Ovo o cemu govorimo je oduvijek bilo drzavno, ali sta je ta drzava, tih nekoliko desetina ili stotina artiljeriskih oruzja i vladajuca koalicija ili ti ljudi i ta zemlja kojoj ce da zagade vodu ?
I molio bih Bara da objasni po cemu je to ova lokacija ispunila sve uslove za takav poligon od recimo nekog bezvodnog i nenaseljenog kamenjara prema Hercegovini, koji je isto 100 % u drzavnom vlasnistvu ?
Zabrinuti balkanski lideri: Zajedno ćemo odbraniti demokratiju u vašoj zemlji, kao što smo je zajedno branili u našima
Piše: Andrej Nikolaidis
Predsjedništvu Bosne i Hercegovine
Vladi Republike Srbije
Vladi Crne Gore
Poštovane/i,
povodom odluke Doma lordova da usvoji amandman nacrta zakona o Brexitu kojim se parlamentu daje ovlašćenje da spriječi vladu da napusti članstvo u Evropskoj uniji, ukoliko se prethodno ne postigne dogovor sa Briselom, cijenim da je potrebno da, kao političko vođstvo država posvećenih demokratiji, država aspiranata na članstvo u Evropskoj uniji, u ovom teškom trenutku za tamošnje društvo i državu, uputite pismo Vladi Ujedinjenog Kraljevstva.
Briga za zdravlje demokratije nije samo obaveza velikih sila – ona je zajednička odgovornost svih država posvećenih širenju slobodnog tržišta, jačanju demokratije i zaštiti individualnih sloboda, bez obzira na njihovu ekonomsku moć i druga egzaktna, no ne posve pouzdana mjerila veličine. U borbi za slobodni svijet vladavine prava i demokratskih institucija doprinos svih nas je bitan.
Kao buduće članice Evropske unije, a Crna Gora i kao članica Sjevernoatlanstkog saveza, naše su države u obavezi da stanu u zaštitu demokratije – ne samo u zemljama kakve su Avganistan i Libija, nego prije svega tamo gdje je ona danas najdramatičnije ugrožena: u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Predlažem mogući sadržaj tog pisma. Budite slobodni intervenisati na tekstu po sopstvenom nahođenju.
...
Poštovana Premijerko May,
dozvolite da izrazimo zabrinutost zbog činjenice da je Dom lordova, usvojivši skandalozni amandman zakona o Brexitu – uprkos vašem jasno izraženom protivljenju – uzeo sebi za pravo da prepravlja volju građana izraženu na demokratskom referendumu.
Takav brutalan atak na osnove demokratije nedostojan je slavne i bogate demokratske tradicije vaše zemlje i naroda. I naš region susretao se sa sličnim iskušenjima. Podsjećamo: nakon što je Slobodan Milošević pokušao lažirati rezultat izbora na kojim su građani rekli „ne“ njegovoj politici i vladavini, građani su se spontano, uz neznatnu, ali simbolički bitnu podršku naših zapadnih saveznika i njihovih adekvatnih službi, okupili na ulicama Beograda i odbranili rezultate glasanja. Do juče je bilo nezamislivo da se takav scenario može desiti i u vašoj zemlji. Do juče je, takođe, bilo nezamislivo da Dom lordova može izvršiti vrstu državnog udara i suverenitet koji pripada građanima prenijeti na sebe.
Poštovana,
nalazimo za shodno da članove Doma lordova podsjetimo da je njihova zadaća da služe građanima, ne obratno. Ponašanje Doma lordova, nažalost, podsjeća na čuveni zapis Bertolta Brechta: narod je, čini se, izgubio povjerenje Doma lordova koji, stoga, nema izbora nego da sebi izabere novi narod.
Cijenjena Premijerko May,
kako je upozorio moguće najveći živi mislilac, Giorgio Agamben, sama Evropska unija je ilegitimna. Njegovim riječima:
„Kad danas govorimo o Evropi, imamo posla s ogromnim potiskivanjem bolne, ali ipak očite istine: takozvani Evropski ustav je nelegitiman. Narodi nikad nisu odlučivali o tekstu koji bi se trebao provući pod tim imenom“.
Demokratski nelegitimna odluka Doma lordova dodatni je pokušaj političke elite - koja je uzurpirala moć - da građane spriječe da se slobodno izraze o najvažnijim političkim pitanjima. Dodajmo tome i činjenicu da je ilegitiman i aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (ne samo da je dobio manje glasova od protivkandidatkinje, nego je van razumne sumnje dokazano i rusko miješanje u sam izborni proces), i postaje posve jasno da kriza demokratije na Zapadu poprima dramatične razmjere.
Očito je da je, ne samo u vašoj zemlji, nužno snaženje institucija koje moraju imati snage da spriječe demokratske travestije kakva je odluka Doma lordova. U tom smislu, izražavamo spremnost da, shodno našim mogućnostima, formiramo fond podrške civilnom sektoru u vašoj zemlji. Iz vlastitog iskustva znamo da je proaktivna uloga civilnog sektora u procesu izgradnje i snaženja demokratskih institucija od presudnog značaja.
Istovremeno, izražavamo zabrinutost zbog pristrasnog i neprofesionalnog načina na koji su britanski mediji izvještavali o Brexitu. Javni pozivi objavljeni u pojedinim britanskim medijima da se volja građana ignoriše i prepravi otvoreni je poziv na suspenziju demokratije, nedostojan značajne uloge koju slobodni mediji imaju u svakom istinski demokratskom društvu. Izražavamo spremnost da kroz finansiranje konkretnih medijskih projekata i ekspertsku pomoć naših stručnjaka pomognemo proces podizanja profesionalnog nivoa vaših medija.
Na koncu, u ovom teškom trenutku, kada su ugrožena osnovna politička prava građana Ujedinjenog Kraljevstva, izražavamo punu solidarnost i podršku svim istinski demokratskim snagama u vašoj zemlji. Zajedno se prisjetimo riječi velikog engleskog pjesnika Johna Donna:
„Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje... smrt svakog čovjeka smanjuje mene jer sam obuhvaćen u čovječanstvu; i zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; tebi zvoni”.
Građani balkanskog poluotoka su uz slobodne građane vašeg otoka. Zajedno možemo odbraniti demokratiju i u vašoj zemlji, kao što smo je zajedno branili i u našima.
No passarán!
U Sarajevu, 1. maja 2018.
Bakir Izetbegović,
Mladen Ivanić,
Dragan Čović,
Ana Brnabić,
Duško Marković
Vratiti oteto
Polovinom marta ove godine poslao sam tekst beogradskom Danasu, kao dnevniku sa kojim sam nekada na obostrano zadovoljstvo sarađivao, sa namjerom da upoznam javnost u Srbiji sa suštinom Amaneta i da razjasnim uvriježeno pisanje kako neko nešto nekome otima u Crnoj Gori. :
Piše: Slobodan JOVANOVIĆ
Javnost u Srbiji se o svakoj inicijativi u Crnoj Gori koja ima cilj uređenje odnosa u sferi nasljeđa, bilo da se radi o istorijskom ili sakralnom, informiše kao o otimanju srpskog nasljeđa, podižući uvijek tenzije, ne obazirući se na činjenice, bilo formalno-pravne, bilo istorijski utemeljene. Kao neko ko vjeruje da odsustvo dijaloga i poštovanja činjenica vodi ka iracionalnim i konfliktnim posljedicana, u najboljoj namjeri sam iznio više nego uvjerljive dokaze da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nema nikakve dokaze vlasništva za većinu objekata sakralnog nasljeđa. Makar onih koji nijesu proizvod voluntarizma sudova u potonjih deceniju-dvije.
IstorIja
Nema potrebe dokazivati da je u knjaževini/kraljevini Crnoj Gori vlasništvo nad crkvenom imovinom bilo u rukama crnogorskih vladara, odnosno države. Recimo, Skupštinom glavara, održanom 1868. godine na Cetinju, objekti i imovina se predaju „upravi preosvećenog G. Ilariona (Roganović) sadašnjeg Mitropolita crnogorskog“, s tim „da glava crkve pod bilo kakvim izgovorom, bez znanja vlasti, ne može ništa prodati, promijeniti ili darovati od onoga što crkvi prinadleži“ („Orlić“, 1869. str. 62. i 63). Pravo upravljanja, ne i vlasništva, potvrđuje član 719. Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru od 1888. godine, u kome se kaže: „Nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se prodavati ili inače ustupati bez naročitog dopuštenja državne vlasti“. Status upravljanja državnom imovinom potvrđuju i crkveni akti - Ustav Svetog sinoda u Knjaževini Crnoj Gori, od 12. januara 1904. i Ustav pravoslavnih konsistorija u Knjaževini Crnoj Gori, od 14. januara 1904. godine. Uostalom, i Milan Piroćanac, kojeg je Ilija Garašanin, tadašnji predśednik srpske vlade, uputio na Cetinje da izvidi ima li bilo kakve podrške kod Crnogoraca za tzv. veliku Srbiju (upravo se taj izraz koristi za „našu stvar“), piše o neprikosnovenoj volji „gospodarevoj“ kada je u pitanju crkvena imovina i crkva. Slično govori i zahtjev Mitrofana Bana, potonjeg crnogorskog mitropolita do obnove Crnogorske pravoslavne crkve krajem XX stoljeća, da bude sahranjen u porti Cetinjskog manastira, koji mu kralj Nikola I nije odobrio. Odobrili su mu oni koji su ukinuli CPC.
Takozvanim ujedinjenjem pravoslavnih crkava 1920, slučajno ili ne, imovina CPC nije uknjižena na novoformiranu SPC (ne postoji nijedan dokument, čak ni u obimnoj arhivi Ministarstva vera KSHS), već je i dalje imala, formalnopravno, nepromijenjen status korisnika objekata i imanja. Nakon 1945. godine, crkvena imovina je vraćena državi Crnoj Gori. SPC, odnosno njene eparhije u Crnoj Gori, dobijaju status „zaštićenog korisnika“, što je bio čest status u to vrijeme i kod korisnika druge vrste objekata, posebno onih koje je država rekvirirala, što ovđe nije slučaj.
Francuska
Nije nepoznato da ogroman novac prihoduju eparhije SPC u Crnoj Gori, i to zarađujući na objektima koji su oduvijek bili u vlasništvu države. Na te prihode ne plaćaju nikakve dažbine državi, niti je moguće utvrditi koliko i po kom osnovu se sliva novca u kasu SPC, kao i kuda taj novac odlazi. Da ne pominjemo investicionu i djelatnosti koje nemaju nikakve veze sa vjerskim karakterom crkve.
Država mora ozbiljno da se zamisli nad inicijativom Amaneta, ne samo zbog toga što je to građanska inicijativa, već i zbog više nego opravdanog razloga da se pravično i u skladu sa pravnim normama razriješi situacija u kojoj država nema kontrolu nad prvoklasnim istorijskim nasljeđem i resursima koji zauzimaju veliki dio teritorije Crne Gore.
Nema logike u tome da tako veliki dio teritorije kontroliše organizacija koja pripada drugoj državi i koja, čak, nije ni registrovana u Crnoj Gori. Ako je jedna Francuska, kojoj se sve može spočitati samo ne da nije demokratska zemlja, dekretom preuzela sve sakralne objekte kao svoje vlasniš- tvo, sve vjerske službenike registrovala kao zapošljene u administraciji, a sve prihode od vjerskog turizma i trgovine relikvijama kao dio budžeta koji se koristi za održavanje i izgradnju vjerskih objekata, onda ne postoji nijedan razlog da Crna Gora ne učini nešto slično. Tim prije što formalnopravno jeste nominovana kao vlasnik sakralnog nasljeđa.
Takođe, na takav način bi se održavalo i rekonstruisalo postojeće nasljeđe u skladu sa civilizacijskim i normama kojima se štiti istorijsko nasljeđe, a i spriječila dalja gradnja rogobatnih i kičastih zdanja koji ruže i ambijent i predstavljaju ruganje tradicionalnoj gradnji.
Ne znam treba li reći da tekst nije objavljen u Danasu. Nije teško pomisliti kakav bi bio odnos drugih medija u Srbiji prema ovom pitanju. Budemo li se obazirali i očekivali razumijevanje sa te strane, uzalud ćemo čekati. Neke stvari se moraju uraditi bez obzira na očekivane i nedobronamjerne reakcije.
Dok ljudi umiru čekajući liječenje, a SMS-om prikupljamo novac za oboljelu djecu, ministar nam priča da su nam ljekovi najjeftiniji u regionu.
Neistine ministra zdravlja o najnižim cijenama ljekova u regionu razotkrivene su nakon što nam se Inbox usijao od vaših prijava o razlici u cijenama.
Dajte im do znanja da ste tu i da obmane ne prolaze.
Nastavite da nam pišete, ispričajte nam vaša iskustva.
Štitićemo vas i stati iza svake vaše smislene inicijative. Ili ispred, kako vam revanšizam ne bi naudio.
Jer od tebe, od nas zavisi.
https://m.facebook.com/story.php?sto...75962896195109
Kraj naše tranzicione bajke je i ova lista:
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
One Ring to Rule them all...
Ja znam da je Mostrafin 15 eura kod nas a 7 eura u Trebinje. A u Srbiju je još jeftiniji.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
If there's two things that I hate-
It's havin' to cook, and tryin' to date...
Eutiroks u BG sam jednom za nekog uzima za 1.2e a ođe je tad bio 4-5. Mada, to je prije 2 godine bilo pa možda se nešto promijenilo.
https://www.cdm.me/hronika/tetka-mil...o-70-000-eura/
Glasajte da nam ovakvi vode drzavu, glasajte dps, ovce.
Beranac
Mislim da je pare zaradio kao fotomodel
znači čoek mi je popravio inače vrlo usran dan
She is only here to annoy herself!
kad već pominjete ljekove, mogu li se avionom donijeti iz bg?
nothing comes from violence and nothing ever could
ako je manja količina neće te pitat
She is only here to annoy herself!
recimo 6 kutija?
nothing comes from violence and nothing ever could
Sve je to do jedne ure, dok ih ne zovnu iz partije da obustave zajebanciju. U onim selima ti dps uzima po 70% ljudi su mahom zaposleni u Nk preko partije. Samo na Grbovicev poziv od onoga protesta bi ti odustalo makar 50 ljudi sto je bilo onaj dan. Lako je prozivat nesretnog gradonacelnika Savnika koji se tu nista ne pita, i od kojeg niko ne od njih ne zavisi, ali neka krenu da prozivaju glavne krivce. Vidio si kako su se prepolovili aplauzi onome Strunjasu kad im je rekao da ne glasaju za one koji im rijeku inistavaju.
Ovaj spisak je po mom iskustvu laž (barem što se Srbije tiče)
Svako malo donosim rođacima u Srbiju ljekove iz Crne Gore
npr. Tritace Comp 5+25% ovamo košta skoro 8 € (na toj listi piše da košta 1.5) i donosim ga tetki iz Crne Gore jer je upola jeftiniji
Bratu donosim Eftil 500 iz Crne Gore, a donosim mu i nešto na L (te ljekove ne bih smio da mogu da kupim ali sam ufatio vezu preko Bizbija)
Da ne pominjem što donosim ljekove kojih u Srbiji često nema. Jednom sam prenio 20 kutija Ksaneksa, drugi put neku mast za bebe (na slovo P), treći put Trazerm (u Srbiji mu ime počinje sa N)
Pakovanje Pampersa od 44 komada u Podgorici košta 10 € ( 9.99), u Beogradu preko 14
četkica za zube koju ja koristim je u Beogradu 4 €, kod nas ispod 2
.
.
.
Tako da ti koji su napravili taj facebook profil lažu kao psi, i to su one laži najgore vrste koje nekoga treba da ocrne (kao što je Maja u svoje pero pisala da bočica Suze košta 2€). Oni koji se primaju su još gori jer se raduju svakoj nesreći u Crnoj Gori
Evo Srbi se žale da su njihovi ljekovi kod nas 3x jeftiniji:
SRBI KOJI ŽIVE U GRANIČNIM PODRUČJIMA PRELAZE GRANICU DA KUPE DOMAĆI LEKSrpski lekovi sedam puta jeftiniji u Crnoj Gori?!
Autor: A. Medaković | 09.09.2013 - 07:54:00h | Komentara: 6
Tweet
Antibiotici, lekovi za pritisak i srce, tablete za lečenje čira, antidepresivi, ali i mnogi drugi lekovi domaćih farmaceutskih kuća jeftiniji su u Crnoj Gori do šest-sedam puta nego u Srbiji, saznaje „Alo!“ Naime, građani koji su letovali u Crnoj Gori ostali su u šoku jer su lekove na moru u privatnim apotekama plaćali mnogo jeftinije nego u državnim apotekama u Srbiji.
Paprene cene samo u Srbiji | Foto: Oksana Toskić
Tako je Ivana Stejić iz Beograda kupila u Crnoj Gori kutiju „enalaprila“, leka za hipertenziju, za pola evra.
- Taj lek u Srbiji košta skoro 300 dinara. Ostala sam bez teksta kada sam videla koja je cena. Nisam se dvoumila, kupila sam zalihu za narednih nekoliko meseci - navodi naša sagovornica.
Ona dodaje da je u razgovoru sa apotekarkom saznala da su i drugi lekovi, poput antibiotika za decu i lekova za srce, čir ili antidepresiva, takođe mnogo jeftiniji, te da mnogi građani koji žive u graničnim područjima dolaze u Crnu Goru da kupe lekove koji se proizvode u Srbiji.
Za ovakvo stanje sa cenama lekova u Srbiji odgovorna je, kako ističe Vukica Stevanović iz Farmaceutskog jezgra, država.
- Država je ta koja propisuje maksimalnu veleprodajnu cenu lekova. Upravo kroz tu cenu leka dešava se i najveća korupcija u zdravstvu. To tvrdim od prvog dana. Problem je u tome što farmaceutske kompanije na tu cenu odobravaju velike stimulacije, koje idu i 30, 40 čak i 50 odsto, tako da se tu stvara veliki prostor za manipulaciju. Onaj ko obezbedi bolju stimulaciju cene, dobija tendere - navodi Stevanovićeva.
O tome koliko Srbija kaska za Crnom Gorom, bar kada je reč o snabdevanju bolesnika lekovima, najbolje govori i činjenica da se u Crnoj Gori ne plaća participacija za lekove koji se nalaze na pozitivnim listama, već se njihova cena u celosti pokriva iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
S druge strane, u Ministarstvu zdravlja ističu da je obaveza plaćanja participacije propisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Za ovo stanje je odgovorna naša država: Vukica Stevanović | Foto: Jelena Vučetić
- Ovim zakonom RFZO je ovlašćen da donese listu lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ovim pravilnikom RFZO utvrđuje i participaciju za svaki lek (u nominalnom ili procentualnom iznosu)- navode u ministarstvu.
U toj ustanovi ističu da u našoj zemlji Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija utvrđuju najvišu cenu lekova koji se izdaju na recept, dok RFZO utvrđuje cene lekova koji se nalaze na listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Cene lekova koji se izdaju bez recepta utvrđuju nosioci dozvole.
- Cene lekova u Crnoj Gori postižu se u postupcima javnih nabavki, te učesnici na tenderu nude niže cene kako bi bili izabrani kao najpovoljniji ponuđači - odgovaraju iz ministarstva.
Kada su u pitanju najavljene centralizovane javne nabavke, propisima je, kako ističu u ministarstvu, predviđeno preuzimanje organizovanja postupka centralizovanih javnih nabavki od 2013. do 2015. godine od strane RFZO, što će dovesti do snižavanja cena lekova i uštede sredstava RFZO, a samim tim i izdvajanja iz budžeta RS.
Zdravstveni fondovi bez odgovora
U Repubiličkom fondu za zdravstveno osiguranje, koji ministarstvu daje predlog za cenu lekova koji se nalaze na pozitivnim listama, nismo dobili odgovor na pitanja zbog čega pacijenti u Srbiji plaćaju lekove koje mi proizvodimo po mnogostruko višim cenama nego pacijenti u Crnoj Gori, koja te lekove uvozi iz Srbije.
Ni u Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore nisu bili raspoloženi da nam objasne kako su lekovi koji se proizvode u Srbiji do sedam puta jeftiniji u Crnoj Gori.
Zdravstveni fondovi bez odgovora
U Repubiličkom fondu za zdravstveno osiguranje, koji ministarstvu daje predlog za cenu lekova koji se nalaze na pozitivnim listama, nismo dobili odgovor na pitanja zbog čega pacijenti u Srbiji plaćaju lekove koje mi proizvodimo po mnogostruko višim cenama nego pacijenti u Crnoj Gori, koja te lekove uvozi iz Srbije.
Ni u Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore nisu bili raspoloženi da nam objasne kako su lekovi koji se proizvode u Srbiji do sedam puta jeftiniji u Crnoj Gori.
Last edited by Rakun; 04-05-18 at 00:19.
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
Ne treba nam ni Milo dok ima Rakuna i Rakuna.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
If there's two things that I hate-
It's havin' to cook, and tryin' to date...
Ja pricam dje je najmanja steta, kamenjare prema Hercegovini pominjem upravo iz razloga jer su bezvodni i nenaseljeni, dakle nista zlonamjerno, a ti ukoliko si iz NK pa mislis da bih vas otrovao to je tvoj problem. Ako po svim studijama UN voda predstavlja bogatstvo oko kojeg ce se voditi ratovi u biducnosti i kojeg ce biti sve manje, zasto bi mi ta vodoizvorista po Sinjajevini unistavali i trovali ? Znaci cilj je nesto sacuvati, a ne unistiti.
https://mediately.co/rs/drugs/QGvmBw...g-25mg-tableta
https://mediately.co/rs/drugs/EBxFzF...g-film-tableta
https://mediately.co/rs/drugs/1WoTh2...g-film-tableta
Za ove druge ili nema cijene ili ih nema na listi, možda se razlikuje naziv. A i koliko je mg utiče na cijenu a to nije dato na spisku.
E sta radi rakun..
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
One Ring to Rule them all...
There are currently 4 users browsing this thread. (0 members and 4 guests)
Bookmarks