Elektroprivreda i mi kao potrošači

[Black]

Procitaj post ponovo. Utrosene struje 1 € eto taj dan dva sto sam bio..Ostalo su sve fiksne takse, naknade i slicna sranja

[Jal Cargo]

http://www.cdm.me/ekonomija/u-pljevl...hidroelektrana

Moze li neko ko se razumije u ovu oblast, da rastumaci clanak, meni nije jasan. Ako su u pitanju mini HE, nerealno je da (njih sedam) kostaju 370 mil, prije ce biti da je stamparska greska za jednu nulu. U drugom dijelu teksta pominju se HE sa snagom izrazenom u GWh, sto bi trebalo da debelo prevazilazi kapacite mini HE, pa mi nije jasno na sta se cijela prica odnosi, posto se pominju i mini i klasicne HE, one koje su obuhvacene nacionalnom strategijom?

[NHM]

Pojma nemam o struci, ali znam uporedit dva broja. Biće da nešto nedostaje u tom tekstu, pretpostavljam da je tehnički potencijal 136 GWh na godišnjem nivou. Eto su Poljaci nudili da II blok termoelektrane naprave sa kapacitetom 260 megavata (ne MWh), Buk Bijela je pokušala da se pravi sa kapacitetom 1 gigavat (od čega bi Crnoj Gori za vrijeme trajanja koncesije pripadalo 300 megavata, što bi, u tom trenutku, značilo da bismo smanjili energetski deficit za samo 30%), kasnije Bosanci govorili da će sami da prave Buk Bijelu sa kapacitetom 300 megavata...

Ne razumijem se u mjere, i ja bih volio da mi neko objasni kad se koja koristi.

A cijene elektrana - ni meni ne zvuče logično. Ali opet, ne razumijem se.

[Jal Cargo]

Lupam, koliko sam razumio citajuci clanke i objasnjenja na internetu, valjda se mjere odnose na 1. snagu elektrane i 2. kolicinu proizvodene elektricne energije (po vremenskoj jedinici). Npr. elektrana ima snagu od 10kW, i ta snaga se dobija na osnovu formule u koju ulaze (u slucaju HE) cinioci kao sto su pad vode, brzina protoka i iskoristivost kapaciteta "masina" koje su ukljucene u rad elektrane (turbina itd.). Predstavu o tome koliko ce struje proizvesti/isporuciti elektrana dobijamo na osnovu formule u koju ulaze snaga elektrane (10kW) pomnozena sa vremenom rada. Npr.:

10 kW x 24 (casova) x 365 (dana) = 87600 kW/h

Nadam se da ce Milovan ovo procitati i lijepo i jasno objasniti, da ne nagadjamo vise.

[milovan]

Lupam, koliko sam razumio citajuci clanke i objasnjenja na internetu, valjda se mjere odnose na 1. snagu elektrane i 2. kolicinu proizvodene elektricne energije (po vremenskoj jedinici). Npr. elektrana ima snagu od 10kW, i ta snaga se dobija na osnovu formule u koju ulaze (u slucaju HE) cinioci kao sto su pad vode, brzina protoka i iskoristivost kapaciteta "masina" koje su ukljucene u rad elektrane (turbina itd.). Predstavu o tome koliko ce struje proizvesti/isporuciti elektrana dobijamo na osnovu formule u koju ulaze snaga elektrane (10kW) pomnozena sa vremenom rada. Npr.:

10 kW x 24 (casova) x 365 (dana) = 87600 kW/h

Nadam se da ce Milovan ovo procitati i lijepo i jasno objasniti, da ne nagadjamo vise.

Da pokusam da priblizim nauku na SKANDINAVSKI nacin,
uzmimo ORJEN, na 800 metara nadmorske visine, dje padavine iznose 5 m3, na metar kvadratni, sa krova jedne kuce od 100m2, mozemo skupit u bistijernu 500 m3, ili tona vode.
E sad napravimo GENERATOR ili TURBINU, blizu Kotora na pjenu od mora,
svaka TONA VODE, sa 800 metara nadmorske visine, vrijedi brat bratu dva kWh, ili dovoljno da jedan RADIJATOR srednje velicine podmiri sa energijom dvije ure, za 24 sata treba nam 12 m3, vode, da bi tu POTENCIJALNU ENERGIJU, preko TURBINE I GENERATORA, pretvorili u ELEKTRICNU ENERGIJU, da bi smanjili GUBITKE U MREZI, koristimo TRANSFORMATORE za VISOKE NAPONE, 10 kV, 35kV, 110 kV, 220kV i 380kV, jer je SNAGA P0= I struja puta U napon, i ona se mjeri kW, daklem P=U X I ili volti puta ampera, to je SNAGA, kad se doda vremenska komponenta h, onda je to potrosnja, kWh, 1000 W za sat vremena, ili 200 volti puta 5 ampera, konstantna potrosnjo za uru vremena, onada je 1000 W, ili sa vremenom 1 kWh, daklem kW snaga, kWh potrosnja.
Visoki naponi se KORISTE za smanjene GUBITAKA U MREZI, jer su gubitci povecavaju sa kvadratom struje I, snaga koja se gubi Pg= R otpor puta I na kvadrat, zato se koriste TRANSFORMATORI za visoke napone, da struju iz PLJEVALJA bez velikih GUBITAKA PREBACIMO DO ITALIJE.

[milovan]

E sad mozete izracunat, koliko MILIJARDI EURA godisnje mozemo zaradit da imamo AKOMULACIJE atmosverskih padavina na podrucja iznad 400 metara nadmorske visine po po 1kWh, oli 11 euro centi po metru kvadratnom, puta 2-3 m3 padavina, iznad 800metara nadmorske visine 2 kWh, ili 22 euro centa po metru kvadratnom, puta 2-3 m3 padavina, nas BDP bi porastao za 1000% ili deset puta, ali nas BOG nije dao ni za q... ,
umjesto koriscenja HIDROPOTENCIJA koji je OGROMAN,
doci ce neki JEVROPEJAC i uvalit nam VJETROGENERATORE , za koje treba MILION EURA INVESTICIJE za svaki MW, ili 1000 kW, ili 1 000 000 W.

[NHM]

Ok, JC-eva formula znači da se ovaj potencijal od 136 GWh, koji se pominje, odnosi na proizvedenu struju na godišnjem nivou, odnosno odgovara kapacitetu elektrane od 136 GWh=136 000 MWh/364 dana/24 časa=15,52 megavata (približno). Iz teksta bih rekao da se navedeni tehnički potencijali međusobno isključuju, odnosno, ako se bude radila prva varijanata, dobija se sedam elektrana sa ukupnim kapacitetom 15.52 megavata, a u drugoj varijanti se, ukupno, dobija elektrana sa kapacitetom od 218 000MWh/365 dana/24 časa=24 .88 megavata (približno). Sve i da je ovo kapacitet po pojedinačnoj elektrani (pominje ih se 7, ali, koliko ja razumjeh, ukupna proizvodnja svih 7 bi bila, u najboljem slučaju, 218 GWh), odnosno, kapacitet svih elektrana bi bio 24.88x7 = 174 megavata. Čak mi i u tom slučaju pomenuta cifra od 337 miliona eura djeluje previše. Naravno, sedam puta je gore ako je to cifra za nepunih 25 megavata kapaciteta.

Mh, imam utisak da sam izlupao kao nikad dosad.

[Jal Cargo]

@Milovane, zahvaljujem na odgovoru i pojasnjenju. Ako sam dobro razumio, mi smo u prethodnih osam godina, od obnove drzavnosti, propustili priliku da investiramo u infrastrukturu koja bi nam omogucila da iskoristimo hidropotencijal od akumulacije atmosferskih padavina. U prevodu, to je dobit koja bi nam u buducnosti koja se nikad nije desila, niti ce, ostavila prostor u budzetu da bezbolno izgradimo autoput, zadrzimo EPCG u drzavnom vlasnistvu, otkupimo udio ruskog partnera u KAP-u, obezbijedimo fabrici da, uz modernizaciju i eventualno restrukturiranje, stabilno radi, a domacinstvima da placaju podnosljivu cijenu struje...

@NHM, evo sam uspio da utvrdim na sta se odnosi potencijal od 136, odnosno 218 GWh u ovom konfuznom clanku. Ovo je dio iz "Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030." (zanimljivo, ova strategija ne predvidja gradnju hidroelektrana na Cehotini, kako je pogresno navedeno u clanku, nego se pominje jedna ranija studija, sa pocetka vijeka).


Hidroelektrane na rijeci Ćehotini

Za Crnu Goru primjetno je visoko interesovanje investitora i lokalne samouprave za izgradnju hidroelektrana na rijeci Ćehotini. Vodoprivredna osnova Crne Gore iz 2001. godine predviđa dva moguća tehnička rješenja za eksploataciju hidropotencijala rijeke Ćehotine:

· Varijanta 1: predviđa izgradnju HE Mekote i HE Gradac – tehnički potencijal: 136 GWh
· Varijanta 2: predviđa izgradnju HE Gradac i HE Milovci – tehnički potencijal: 222-218 GWh

Varianta 2 nije vezana samo na teritoriju Crne Gore. Zbog toga postoji potreba o postizanju dogovora o podjeli potencijala Ćehotine sa Republikom Srpskom.
U periodu od decembra 2010. godine do februara 2011. godine, Ministarstvo ekonomije je pozvalo investitore da dostave pisma namjere za realizaciju relevantnih projekata i dobilo je odgovore od petnaest preduzeća, kako domaćih tako i međunarodnih, koji bi bili voljni da ulažu u slučaju da Crna Gora ponudi prlikom davanja koncesije mogućnost korišćenja tehničkih rješenja na toj rijeci.
Strategijom se ne predviđa izgradnja hidroelektrana na rijeci Ćehotini.

Ostale hidroelektrane

Pored ranije navedenog, HE Kruševu (na rijeci Pivi) i HE Boki (na rijeci Trebišnjici) može se pripisati karakter mogućeg kandidata dugoročno gledano budući da je njihov mogući razvoj povezan sa posebnim problemima koji se odnose na realizaciju (prostorni/uticaj na životnu sredinu u BiH i podjela hidropotencijala Bilećkog jezera i HE Kruševo) koje je potrebno rješiti sa susjednim zemljama. U saradnji sa susjedima, potrebno je uraditi istražne radove i izraditi projektnu dokumentaciju na nivou koji bi im obezbjedio tretman kandidata za izgradnju u Strategiji. Zbog navedenog, HE Kruševo i HE Boka nisu ni razmatrane kao kandidati za izgradnju.

[Jal Cargo]

Plan izgradnje malih hidroelektrana

Prema do sada izrađenim analizama, procjenjuje se da na nivou Crne Gore najveći potencijal razvoja među obnovljivim izvorima energije imaju velike hidroelektrane, male hidroelektrane i vjetroelektrane.

Trenutno su u Crnoj Gori zaključene koncesije na 13 vodotoka sa planiranom izgradnjom 35 mHE, ukupne instalisane snage od približno 100 MW i planirane proizvodnje procjenjene na približno 300 GWh godišnje. Koncesije su zaključene kroz dva tendera koja su se završila septembra 2008. i septembra 2010. godine.
Spisak zaključenih koncesija je prikazan u sljedećoj Tabeli 10.4.

Tabela 10.4: Planirana izgradnja malih hidroelektrana sa potpisanim ugovorima o koncesijama

Vodotok	Opština	Broj malih HE	Instalisana snaga (MW)	Planirana proizvodnja el. energije (GWh)
Bistrica	Berane	8	10,00	37,00
Sekularska	Berane	5	5,00	21,00
Bistrica	Bijelo Polje	2	17,00	50,00
Bjelojevicka	Mojkovac	2	15,00	48,00
Crnja	Kolašin	3	5,00	15,00
Zaslapnica	Nikšić	2	1,00	3,60
Grlja	Plav	1	1,70	5,70
Babinopoljska	Plav	2	9,45	24,20
Vrbnica	Plužine	2	12,00	27,00
Tušina	Šavnik	4	6,00	16,45
Trepačka Rijeka	Andrijevica	1	8,30	33,10
Murinska Rijeka	Plav	2	2,36	9,45
Komaraca	Plav	1	4,00	10,60
Ukupno		35	~100	~300

[Jal Cargo]

Istovremeno s tim, novi ZoE je predvidiio ubrzani postupak autorizacije energetskih projekata, koji se mogu primijeniti na (i) elektrane koje koriste državne resurse instalisane snage manje od 1 MW i (ii) elektrane veće snage na vjetar, sunčevo zračenje i biomasu, koje ne koriste državne resurse na privatnom posjedu.
Detaljan postupak je definisan u Pravilniku o kriterijumima za izdavanje energetske dozvole, sadržaju zahtjeva i registru energetskih dozvola. Pravilnik predviđa da energetska dozvola za izgradnju mHE instalisane snage ispod 1 MW može se izdati samo na lokaciji čiji je godišnji bruto energetski potencijal manji od 15 GWh.

Strategija predviđa izgradnju mHE Rošca (7 MW/35 GWh/god.) na rijeci Zeti i mHE Otilovići (2,96 MW/11,5 GWh/god.) na rijeci Ćehotini.

Osnovni problemi kod procjene moguće izgradnje malih hidroelektrana su starost dokumentacije i datih rješenja, nepostojanje pouzdanih hidroloških podloga. Problem kod realizacije ovih projekata je uslovljen nepostojanjem lokalne prostorno-planske dokumentacije, odnosno način uređenja prostora predstavlja ogromnu i često nepremostivu barijeru pri realizaciji ovih projekata.

Zbog nemogućnosti tačne prezentacije brojnih projekta malih hidroelektrana u Crnoj Gori, a uzimajući u obzir koncesije koje su do sada izdate za gradnju malih hidroelektrana u proračun se ušlo sa pretpostavkom da bi do 2020. godine, prosječna godišnja proizvodnja iz malih hidroelektrana dostigla nivo od 422 GWh (kod oko 133 MW instalisane snage) sa čime bi se praktično iskoristio sav tehnički potencijal za male hidroelektrane iz Vodoprivredne osnove Crne Gore (400 GWh), ali za kojeg se, na osnovu novih mjerenja, smatra da je podcijenjen.

Priključenje malih hidroelektrana na elektroenergetski sistem, po pravilu se vrši na distributivnu mrežu. U područjima gdje bi dalji razvoj distributivne mreže bio vezan isključivo za priključenje mHE, potreno je razmotriti i mogućnost njihovog grupisanja, u cilju priključenja na prenosnu mrežu. Preporučuje se da minimalna snaga ovako grupisanih izvora ne bude manja od 40 MVA, ako se priključuju na prenosnu mrežu.
Ukupni indikativni trošak novih mHE iznosi 191 mil. EUR.

[NHM]

Kako god, ako 422 GWh odgovara snazi od 133 megavata, onda mi ona računica ni izbliza nije dobra.

[milovan]

Ok, JC-eva formula znači da se ovaj potencijal od 136 GWh, koji se pominje, odnosi na proizvedenu struju na godišnjem nivou, odnosno odgovara kapacitetu elektrane od 136 GWh=136 000 MWh/364 dana/24 časa=15,52 megavata (približno). Iz teksta bih rekao da se navedeni tehnički potencijali međusobno isključuju, odnosno, ako se bude radila prva varijanata, dobija se sedam elektrana sa ukupnim kapacitetom 15.52 megavata, a u drugoj varijanti se, ukupno, dobija elektrana sa kapacitetom od 218 000MWh/365 dana/24 časa=24 .88 megavata (približno). Sve i da je ovo kapacitet po pojedinačnoj elektrani (pominje ih se 7, ali, koliko ja razumjeh, ukupna proizvodnja svih 7 bi bila, u najboljem slučaju, 218 GWh), odnosno, kapacitet svih elektrana bi bio 24.88x7 = 174 megavata. Čak mi i u tom slučaju pomenuta cifra od 337 miliona eura djeluje previše. Naravno, sedam puta je gore ako je to cifra za nepunih 25 megavata kapaciteta.

Mh, imam utisak da sam izlupao kao nikad dosad.

Imvesticija za 1 MW je blizu 1 milion eura VJERTOGENERATORA, sad ih prave od 5MW, za 5 miliona eura, za HIDRO MW, 50%, a za TERMO UGALJ 25% od te cijene VJETRO GENERATORA.

[Jal Cargo]

Kako god, ako 422 GWh odgovara snazi od 133 megavata, onda mi ona računica ni izbliza nije dobra.

Mozda zato sto si koristio moje "formule".

Vjerovatno se uzimaju u obzir jos neki faktori, jer ako pogledas tabelu, snaga od 10 MW daje 37 GWh, a snaga od 5 MW daje, umjesto 18,5, 21 GWh, a negdje 15. Pomislio sam da broj elektrana ima uticaja (u jednom slucaju ih je 5, u drugom 3, ali vidim da to ne vazi u drugim slucajevima u tabeli).

[milovan]

Nema mjesta u CGi, dje nema VRTACA , prirodnih AKOMULACIJA, kao MUGIJEVA DEPONIJA, dje se mogu ATMOSVERSKE PADAVINE KORISTIT za proizvodnju elenergije, navodnjavanje zemljista i vodovode za lokalne stanovnike.
Da uzmeno ovih 300 GWh, 300 000 MWh, ili 300 000 000 kWh puta 0,10 eura, 30 miliona EURA GODISNJE, ali je to manje od deset procenata od mogucnosti, lako dostupne ili 300 miliona EURA ZELENE ENRGIJE, koja ne zagadjuje okolinu sa CO2, i drugim OTROVIMA IZ TERMO CENTRALA.

[NHM]

Imvesticija za 1 MW je blizu 1 milion eura VJERTOGENERATORA, sad ih prave od 5MW, za 5 miliona eura, za HIDRO MW, 50%, a za TERMO UGALJ 25% od te cijene VJETRO GENERATORA.

Znači, članak veze sa vezom nema, kad je cijena u pitanju. Na stranu precizno računanje, ako je naš teorijski maksimum za mini-centrale 422 GWh, što odgovara snazi od 133 MW, i ako je strategijom predviđeno da se proizvodi maksimum 218 GWh (neka bude ovo odgovara taman maksimumu od 133 MWh), i ako je investicija za 1 MWh hidrocentrale 50% cijene za vjetrogeneratore koja iznosi 1 milion eura, onda bi cijena za teorijski maksimum bima 133x500 000€ = 67,5 miliona. A u članku piše 337 miliona. Ili je kod nas teren nepristupačan pa je teško fatat vodu u letu?

Kako god, naša posla: ili prilikom pisanja članka ili prilikom pisanja Strategije. Ili oboje, što je najvjerovatnije.

[milovan]

Jos jedna VEOMA VAZNA stvar, Danci njih STOTINU HILJADA su dobili SUBVENCIJE i povoljne kredite za SOLARNE od 10-50kW, svi su oni PRIKOPCANI NA MREZU,
nekad TROSE, a nekad ISPORUCUJU ENERGIJU,
zato ovo PITANJE, da ili ne PRIKLJUCIT MINI HIDRO ELEKTRANE NA MREZI,
SMATRAM IDIOTSKIM, jer nista ne STABILIZUJE MREZU I NAPAJANJE,
kao STOTINU HILJADA IZVORA ENERGIJE NA NISKONAPONSKOJ MREZI.

Moj KOLEGA je vise proizveo kWh, nego sto je potrosio, za visak dobije NOVAC, a prebija JEDAN ZA JEDAN POTROSENIH kWh, i ISPORUCENIH.

[Hari Krisna]

Jos jedna VEOMA VAZNA stvar, Danci njih STOTINU HILJADA su dobili SUBVENCIJE i povoljne kredite za SOLARNE od 10-50kW, svi su oni PRIKOPCANI NA MREZU,
nekad TROSE, a nekad ISPORUCUJU ENERGIJU,
zato ovo PITANJE, da ili ne PRIKLJUCIT MINI HIDRO ELEKTRANE NA MREZI,
SMATRAM IDIOTSKIM, jer nista ne STABILIZUJE MREZU I NAPAJANJE,
kao STOTINU HILJADA IZVORA ENERGIJE NA NISKONAPONSKOJ MREZI.

Moj KOLEGA je vise proizveo kWh, nego sto je potrosio, za visak dobije NOVAC, a prebija JEDAN ZA JEDAN POTROSENIH kWh, i ISPORUCENIH.

To je obaveza skoro svih zemalja EU samo su subvencije razlicite. Kod nas je struktura proizvodnje struje takva da bi nas to preskocilo cak i da smo u EU. Cak i kad ne bi bilo povoljnih kredita ta se investicija vrlo brzo vrati. Taj Danski sistem bi se vise isplatio Crnoj Gori nego strategija vjetrenjaca.

[minjo]

Nema onog junaka iz Njemačke da nam dadne cijene na ruke struje na računu.
Ima hrvatski kalkulator.
Kod njih 600Kwh "skupe" i 400 Kwh "jeftine" ispadne na krajnjem računu 913 kuna ili 119 €.
Kod nas ista potrošnja na krajnjem računu 93 €.
Koga je volja ima da računa:
http://razno.com.hr/izracun_potrosnje_struje.php
http://www.epcg.co.me/02_03.html

[NHM]

Pušti Hrvate, njima je bivši premijer u zatvoru, a naš... U stvari, mi nemamo bivšeg premijera.

[milovan]

To je obaveza skoro svih zemalja EU samo su subvencije razlicite. Kod nas je struktura proizvodnje struje takva da bi nas to preskocilo cak i da smo u EU. Cak i kad ne bi bilo povoljnih kredita ta se investicija vrlo brzo vrati. Taj Danski sistem bi se vise isplatio Crnoj Gori nego strategija vjetrenjaca.

Promisljana ENERGETSKE politike Danske, su veoma AMBICIOZNA i dugorocna do 2050, danas se ulazu MILIJARDE, ali se i zaradjuju MILIJARDE NA VJETROGENERATOGE I SOLARNE UREDJAJE, dje zarada prelazi zaradu od poljoprivrede, kao i farmacija, pivare i pomorski transport, elektronika i servisi ISS koji zaposljava pola miliona ljudi, koncep ciscenja, pranja posteljine i spremanje i isporuka hrane, za bolnice i javne potrosace staracke domove i obdanista, zabavista.
CGa, mora da ukljuci sve IZVORE ENERGIJE, geo , bio, solarnu, vjetro, gas, termo, otpad, hidro, a potencijali solarnih su neograniceni kad se poboljsa tehnologija FOTO CELIJA, i iko je trenutno moguce dobiti 250W sa m2, a nadam se uskoro 500W, sa INVERTORIMA I KONVERTORIMA, koji tu proizvodnju salju u NISKONAPONSKU MREZU I STABILIZUJU NAPON I UMANJE POTROSNJU, kad ima sunca i vjetra, jer su problemi sa STABILIZOVANJEM NAPONA OGROMNI, i prave ogromnu stetu POTROSACIMA.

[aleksa111111]

prosle godine dodju da mijenjaju satove ovi iz "mezona"-a,promjene sat uvece puste struju,meni pola stana ima struju pola ne bukvalno,sporet radi 2 ringle 2 ne,ne rade bojler i ostali uredjaji da sad ne imenujem posebno uglavnom ludnica,pregledam osigurace svi ispravni ,spustim se do brojila brojilo ne radi!?,kako su u sjutradan vrsili promjenu brojila u naselju ja podjem do njih i kazem u cemu je problem,dodju oni uvece kad su pustili struju u naselje, vide, nije neka zica dobro postavljena u sat i naprave to ali sat crko ne radi .kazu prijavicemo neispravnost brojila,ja ne budem lijen podjem i prijavim i ja sjutradan u elektroprivredu,e sad nastaje sou.ja se odselim na drugi stan,i meni dodju da promjene brojilo posle 3 mjeseca od momenta kada sam prijavio i jos mi posalju racun iako brojilo ne radi,da sam potrosio struju i iznosu 22,eura za jun 55 za jul i 55 za avgust iako niko nije ni bio u stanu ,kazu to morate da platite i nemate pravo zalbe.ja podjem u centar za z potrosaca.kazem sve ovo, oni njima odgovore da sam ja krao struju 3 mjeseca i da sam kvar prijavio posle 3 mjeseca ???????apsurda od odgovora,ja kazem izvinite iako je tako kao sto oni kazu ocete da kazete da elektroprivreda salje citace stanja na svaka 3 mjeseca???p0lus nadjem listicu dje su mi u elektroprivredu dali povratni listic dje se vidi da sam kvar prijavio samo dan posle, sad nece da odgovore gospoda iz elektroprivrede i dalje me terete za ovaj iznos iako nemaju odgovora da je ovo njihova greska a ne moja i kome ja da se zalim sto me oni kradu oci na oci??

[vidovicb]

Mozda zato sto si koristio moje "formule".

Vjerovatno se uzimaju u obzir jos neki faktori, jer ako pogledas tabelu, snaga od 10 MW daje 37 GWh, a snaga od 5 MW daje, umjesto 18,5, 21 GWh, a negdje 15. Pomislio sam da broj elektrana ima uticaja (u jednom slucaju ih je 5, u drugom 3, ali vidim da to ne vazi u drugim slucajevima u tabeli).

Ako je data maksimalna korisna snaga elektrane koja je projektovana, ne mozemo računati da će stalno raditi pri punim protokom i punom snagom, zato se uvodi faktor koji umanjuje tu proizvodnju na godišnjem nivou, radi se o procjeni, imamo sušne dijelove godine gdje nema uopšte protoka i proizvodnje a mHE su obično sa malim akumulacijama ili bez njih pa se zato njihova proizvodnja direkto zavisi od padavina.

[Jal Cargo]

Hvala na korisnim informacijama i pojasnjenju.

[Jal Cargo]

http://portalanalitika.me/ekonomija/...-miliona-eura-

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je građevinsku dozvolu kompaniji “Krnovo Green Energy”, za gradnju vjetrogenaratora na Krnovu vrijednih 120 miliona eura. Građevinskom dozvolom je obuhvaćena izgradnja dvije trafostanice na Brezni i Krnovu, pristupnih dalekovoda, sistema vjetrenjača i zgrade održavanja.

Vjetrogeneratore, prve te vrste u Crnoj Gori, gradiće francuski investitor „Akuo Energy“, a rok je dvije godine. Vlada je početkom mjeseca konstatovala da je potrebno što prije izdati dozvolu, a da je problem što radovi još nijesu počeli - spor oko vrijednosti predmetnog zemljišta.

[Jal Cargo]

http://www.cdm.me/ekonomija/sjutra-d...hidroelektrana

Ugovore će dobiti četiri konzorcijuma i jedna kompanija, koji će graditi ukupno deset malih hidroelektrana.

Iz Ministarstva su podsjetili da je ugovorima predviđena gradnja deset malih hidroelektrani, ukupne instalisane snage 23,324 megavata i predviđene godišnje proizvodnje 86,29 hiljada gigavat sati.