Ekoloske bombe

[Hari Krisna]

Broj pacijenata sa malignim oboljenjima, u mojkovackoj opstini je pet puta veci od republickog prosjeka.
Jaloviste - tihi ubica http://www.republika.cg.yu/naslovna....est&id=216

[Hari Krisna]

Cijanid iz Suplje stijene zavrsio u Srbiji?

Nekoliko desetina buradi sa cijanidom i bakar sulfatom, doskora smjestenih u trosnoj baraci napustene flotacije rudnika Suplja stijena kod Pljevalja, vise se ne nalazi u Crnoj Gori, javila je agencija FoNet. Prema raspolozivim informacijama pljevaljskih ekologa, koji nijesu dali precizne podatke, ta burad su zavrsila negdje u Srbiji.

Time je uklonjena jedna od najvecih opasnosti po zdravlje stanovnika Pljevalja, ali ekolozi u ovom gradu tvrde da je mnogo veci problem jaloviste rudnika. Cinjenica je da su mnoge zgrade u Pljevljima gradjene materijalom sa jalovista, koji sadrzi veoma otrovne materije. Uz to, sadrzaj jalovista najcesce zavrsava u Cehotini, a potom u Drini, sto je vrlo opasno za biljni i zivotinjski svijet u ovim rijekama, ali i za stanovnistvo na razmedju Crne Gore, Bosne i Srbije, tvrde ekolozi iz Pljevalja.

[Hari Krisna]

Republika istrazuje - Uskoro prva faza sanacije jalovista rudnika olova i cinka u Mojkovcu
Na potezu donatori

Sanacija jaloviste rudnika olova i cinka u Mojkovcu, kao jedne od najvecih crnih eko-tacaka u Crnoj Gori, pocece tokom sljedeceg mjeseca. U Ministarstvu za zastitu zivotne sredine i ure?enje prostora isticu da je, nakon izrade glavnog projekta sanacije jalovista rudnika u Mojkovcu, s obzirom na blizinu rijeke Tare, koja je zasticena nacionalnim i medjunarodnim zakonodavstvom, na zahtjev Komisije za tehnicku kontrolu, koju je formiralo to ministarstvo, izra?en i projekat koji ce obuhvatiti dopunske istrazivacke radove, cija je revizija u zavrsnoj fazi.

- Realizacija prve faze sanacije jalovista pocece tokom sljedeceg mjeseca- kazao je nacelnik odjeljenja za zivotnu okolinu Ilija Radovic.
Radovic je ukazao na to da ce, nakon zavrsetka dopunskih istrazivackih radova, biti definisana dinamika realizacije radova predvi?enih prvom fazom glavnog projekta, koja ce obuhvatati osposobljavanje za koriscenje sabirnog sahta i odvodnog kanala, izgradnju nove dionice odvodnog kanala do rijeke Tare i odstranjivanje povrsinske vode iz jalovista, kao i izgradnju objekata za zastitu jalovista od spoljnih atmosferskih voda. Projekat ce, tako?e, obuhvatiti rekonstrukciju i dogradnju kolektora za upotrijebljene otpadne vode kanalizacije Mojkovca u zoni jalovista i izgradnju postrojenja za preciscavanje otpadnih voda Mojkovca.
U proteklom periodu za izradu potrebne tehnicke dokumentacije Ministarstvo za zastitu zivotne sredine i ure?enje prostora je utrosilo oko 320.000 eura.
- Buduci da je Vlada Republike ceske opredijelila, za 2005. godinu, 300 hiljada eura, planirano je da se sa tim sredstvima, kao i sredstvima opredijeljenim Budzetom Crne Gore u istom iznosu, realizuju projektna rjesenja osposobljavanja za koriscenje sabirnog sahta i odvodnog kanala i izgradnju nove dionice odvodnog kanala do rijeke Tare i odstranjivanje povrsinske vode iz jalovista, sto ce, ujedno, i predstavljati pocetak realizacije prve faze sanacije jalovista- rekao je Radovic.
On je podsjetio da je za sljedecu godini planirano da pocne i zavrsna rekonstrukcija i dogradnja kolektora za otpadne vode Mojkovca, kao i izgradnja postrojenja za preciscavanje tih voda. Finansijska sredstva potrebna za realizaciju tih radova, prema glavnom projektu, iznose oko milion i sto hiljada eura.
Imajuci u vidu cinjenicu da su za realizaciju druge faze potrebna znatno veca sredstva, oko sest miliona eura, sto prevazilazi finansijske mogucnosti Crne Gore, zato ce se za ta sredstva, kao i za zavrsetak radova na prvoj fazi, Ministarstvo zastite zivotne sredine i uredjenja prostora angazovati na obezbjedjenju donatorskih sredstava.
U tom pravcu glavni projekat je uspjesno prezentovan na Subregionalnoj konferenciji »Smanjenje rizika i bezbjednost zivotne sredine od rudarstva u jugoistocnoj Evropi«, koja je odrzana od 11. do 13. maja u Rumuniji u organizaciji UNEP, UNDP, OSCE i NATO-a. Na toj konferenciji je i usvojena Deklaracija u kojoj je posebna paznja usmjerena na definisanje Akcionog plana za finansiranje pilot- projekata.
Kako je Projekat sanacije jalovista uspjesno prezentovan na toj konferenciji, postoje realni izgledi da se uvrsti u prioritetne projekte za finansiranje.
Realizacija tog projekta tece prema planu, ako se ima u vidu njegova kompleksnost i specificnost, kao i cinjenica da se tako nesto prvi put radi u Crnoj Gori- ocijenio je Radovic.

Ivanka Fatic Rastoder

[Thomas_O_Malley]

E postovani mr. Hari,

kod nas se o necemu pocne pricat kad neko nastrada. Dok se ne desi (daleko bilo) kakva zesca "eksplozija" o ovim "bombama" ce se pricati i govoriti kao o sporednom problemu cije ce se posljedice resavati "u hodu"- kako se obicno voli kazati.

Nije direktno vezano sa temom ali :

Gledam nesto onaj put Cetinje - Podgorica. Nevjerovatno je da i dalje poslije toliko nesreca i udesa nadlezni ne preduzimaju nista. FalaBogu svaki dan idem tamo-ovamo, policijske kontrole su u zadnjih 2 mjeseca nevidljive, a samo u prethodnih 7 dana je bilo isto toliko udesa, od kojih jedan sa najgorim posljedicama. Bezbjednost na putu katastrofalna, iako je onaj novi dio sa 3 trake koji su radili Slovenci mozda i najbolji dio puta u cijeloj Crnoj Gori.

Inace, kad sam vec kod tog puta, ne mogu da se ne osvrnem na cinjenicu da je "baciti s ivice puta u provaliju" najrasprostranjeniji vid odlaganja cvrstog otpada u CG.

[Hari Krisna]

Javljaju da je ponuda Univerziteta Crne Gore za narednu skolsku godinu bogatija za dva nova programa - studije poljoprivrede i primijenjene studije zastite covjekove okoline koje se otvaraju na Metalursko tehnoloskom fakultetu u Podgorici.
Mozda ce i to ekolosko "opsmenjavanje" poceti da daje plodove kao i one reklamne akcije "Ne prljaj moju Crnu Goru"

[Hari Krisna]

Nema alibija za rijeku otpadnih voda
http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.ph...ijest&id=67373
NA PROSTORU DRUGOG PO VELICINI GRADA u Republici dnevno se izlije oko 9.000 kubika otpadnih voda. Prednjaci Pivara, zatim domacinstva, dok ostali vodu i zemlju truju sa oko 3.000 kubika fekalija. Podaci su u medjuvremenu jos alarmantniji, jer se povecao broj ?trovaca?, a koliko ozbiljno se odnosimo prema tom ekoloskom kosmaru govori da broj zagadjivaca u Niksickom polju nije precizno evidentiran ni od jedne institucije koja se bavi zastitom zivotne sredine
Nedavno podsjecanje na ekoloskoj prezentaciji Niksica, cija je ?rak rana? nedostatak kolektora otpadnih voda, da je prilikom njegovog otvaranja, prije tri decenije, tadasnji gradonacelnik djordjije Grujicic popio casu vode pokazujuci kvalitet uradjenog posla, probudila je nadu jednog od ucesnika da ce to isto, valjda, imati priliku da uradi i sadasnji predsjednik opstine Nebojsa Radojicic, koji je u martovskoj predizbornoj kampanji rjesavanje tog problema oznacio kao jedan od prioriteta. Odmah je, medjutim, od prisutnih stigao i odgovor - neko ocigledno zeli da otruje aktuelnog gradonacelnika - aludirajuci na predugo cekanje da, konacno, bude demontirana ta ekoloska bomba, koja je pocela da otkucava samo par godina nakon pustanja u rad Postrojenja.
Po mnogo cemu najcrnju od svih crnih tacaka u nasoj Republici nacela je ?Pobjeda? prije nekoliko godina, kada je prica o nekadasnjem gradonacelniku i casi vode i onom sto se kasnije zbivalo sa zivotnom sredinom u Niksicu i dalje, podigla veliku prasinu koja, nazalost, nikom od nadleznih ni oko nije utrunila. Niko od njih nije ni trepnuo da sanacijom kolektora prekine zlocin prema prirodi i covjeku na koji, tek povremeno, upozore mediji, ekolozi i neke nevladine organizacije. Svakodnevno, vec gotovo tri decenije, sve fekalije i ostale otpadne vode drugog po velicini crnogorskog grada sa oko 80.000 stanovnika, Zetom stizu cak do Jadranskog mora. Tako rijeka na umoru, od Bara budoskih, gdje se nalaze ostaci kolektora, napunjena otpadnim vodama iz fekalnih jezera dubokih i do desetak metara, pocinje, za civilizovani svijet, neshvatljiv otrovni put Bjelopavlickom ravnicom, zatim Moracom, koja se uliva u Skadarsko jezero i Bojanom sve do mora. Iako se sve dogadja u prvoj ekoloskoj drzavi na svijetu, na samo pet-sest kilometara od grada, miljama je daleko od ociju gradskih i republickih otaca ili naseg i njihovog poimanja ekoloske svijesti i savjesti. U opstinskoj i drugim kasama novca za sanaciju kolektora nema, sto i ne mora da cudi, ali kako objasniti cinjenicu da se nadlezni u lokalnoj upravi u Republici toliko vremena ne sjetise da stavljanje u funkciju postrojenja za otpadne vode, kandiduju kod najizdasnije medjunarodne organizacije CHF, koja je za mnoge projekte po Crnoj Gori imala razumijevanja i novca. Objasnjenje da je to prevelik zalogaj i za donatore ne pije vodu kao alibi za nepresusnu rijeku otpadnih voda, odnosno nasu ravnodusnost.
O ozbiljnosti problema, koji je odavno poprimio alarmantne razmjere, za ?Pobjedu nedjeljom? govori mr Goran Barovic, asistent na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta i koordinator u NVO ?Gradjanski forum?, cija je i posljednja promocija pokusala otvoriti oci javnosti. Barovic upozorava da nepreciscavanje otpadnih voda u Niksicu predstavlja jednu od najvecih ekoloskih opasnosti ne samo u gradu pod Trebjesom, vec i u cijeloj Crnoj Gori.
- Vode u Niksickom polju toliko su ugrozene od raznih zagadjivaca da su dovedeni u pitanje elementarni uslovi zivota u njima i oko njih. cinjenica da u slivnom podrucju Zete, u koju se direktno ulivaju sve fekalije i otpadne vode Niksica, zivi 70 odsto stanovnistva Crne Gore, ovom problemu daje toliki znacaj da se najhitnijim mjerama mora uticati na rjesavanje evidentnih problema. Rijeka Zeta je najveci i najznacajniji vodotok u nasoj opstini, a cista je jedino u svom izvorisnom dijelu. Otpadne vode velikog stepena zagadjenosti cine nepodnosljivim zivot u okolini gdje se izlivaju, posebno u centralnom i juznom dijelu Niksickog polja, izuzetno pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju. Najugrozenija su domacinstva na podrucju Bara budoskih, Vrca i Slivlja, gdje zivi oko 25.000 ljudi. Nakriticnije je s jeseni i zimi kada se hidroakumulacija Vrtac prepuni, a fekalije razliju na 13,4 kvadratna kilometra. Zagadjenje se dalje siri na preko 70 kvadratnih kilometara u Bjelopavlickoj ravnici, veoma znacajnom resursu za proizvodnju brojnih ratarskih kultura i razvoj niza drugih poljoprivrednih grana. Otrov dalje putuje Moracom kroz Zetsku ravnicu - najvecim proizvodjacem hrane u Crnoj Gori, koja se navodnjava iz samog rjecnog toka ili bunara, takodje ugrozenih. Otpadne vode stizu do Skadarskog jezera - nacionalnog parka sa velikim brojem endemicnih vrsta flore i faune. Treba li podsjecati da jezero predstavlja potencijalno izvoriste za snabdjevanje vodom crnogorskog primorja i Cetinja i da ga dijelimo sa Albanijom. Uz sve to, mora se istaci i da su zbog krecnjackog sastava terena ugrozene i podzemne vode u znatnom dijelu Crne Gore, upozorava Barovic.
Prema ne bas najsvjezijim podacima, starim cetiri godine, na prostoru Niksica dnevno se izlije oko 9.000 kubika otpadnih voda. Prednjaci Pivara sa 3.310, zatim domacinstva sa 2.590, dok ostali vodu i zemlju truju sa oko 3.000 kubika fekalija. Podaci su u medjuvremenu jos alarmantniji, jer se povecao broj ?trovaca?, a koliko ozbiljno se odnosimo prema tom ekoloskom kosmaru govori da broj zagadjivaca u Niksickom polju nije precizno evidentiran ni od jedne institucije koja se bavi zastitom zivotne sredine. No, i na osnovu povrsnog uvida, Niksic moze ponijeti epitet grada mrtvih rijeka. Registrovano je 14 znacajnijih tokova ukupne duzine 104,21 km koje se ulivaju u Zetu. Njen vodotok truju i pritoke od kojih su najzagadjenije Gracanica i Bistrica u kojima odavno nema znakova zivota. Ali, zato korita zatrpana smecem svjedoce da je covjekova oholost i nemar prema prirodi beskrajna.
Stoga je rezime niksicke ekoloske zbilje, bez pretjerivanja, apokaliptican i bez nade. Pivara, zeljezara i ostali kolektivi, zajedno sa ?gradjanima?, tonama otpada nastavljaju da pretvaraju opstinu u ogromnu deponiju, nemilosrdno zagadjujuci vodu, zemlju i vazduh. Ipak, prica bi bila nepotpuna bez jednog prirodnog fenomena koji, za sada, odolijeva covjeku. Takozvana ?ruza vjetrova?, koja najostrije ?zamirise? s Vojnika, vazduh cini podnosljivim od zacadjale prasine iz zeljezarinih dimnjaka. Ali, cesto oblak smoga iznad grada, narocito kad vjetrovi utihnu, najteze pritisne naselja oko fabrike. Prije nekoliko dana, napokon, reagovao je republicki ekoloski inspektor ugasivsi peci u celicani do osposobljavanja sistema za otprasivanje gasova. Konacno, ali tek poslije decenija naseg gazdovanja najmnogoljudnijim crnogorskim kolektivom, iz cijih dimnjaka je, ispade, do privatizacije izlazio samo cisti kiseonik. Uprava ?Midlenda?, vlasnika zeljezare, iskoristice vrijeme za remont elektrolucnih peci i zalbu, najavljujuci da ce u zastitu zivotne sredine uloziti 2,5 miliona eura, pored ostalog i za izgradnju novog otprasivaca u celicani. Nije, medjutim, precizirano kada radovi pocinju, do kada ce biti zavrseni, zasto ce novac sve biti utrosen niti ostali detalji. Samo da ne budu ?azurni? kao mi tokom pet decenija gazdovanja. Pitanje je i da li su preuzimanjem zeljezare preuzeli i sve njene brige, pa i ekoloske.

[Hari Krisna]

Novi kolektori i kanalizacija do 2029!!!

Projekat revitalizacije sistema za preciscavanje otpadnih voda u Niksicu, prema Master planu, ostvarivace se u tri faze do 2029. godine. Prvom fazom, koja treba da bude zavrsena do 2009. godine, predvidjena je izrada katastra kanalizacione mreze i njeno uvodjenje u sistem. U okviru druge faze, do 2019. godine rekonstruisalo bi se postojece postrojenje i izgradilo dodatno, ekvivalent 37 do 50.000 stanovnika. I konacno, do 2029. godine planirana je izgradnja jos dva kolektora, te kompletna kanalizaciona mreza kojom bi bila pokrivena i prigradska naselja.
Radi se o zajednickom poslu niksicke, danilovgradske i podgoricke opstine. Prema projektu jedne spanske firme, koji ce do kraja septembra proci strucnu reviziju, predracunska vrijednost prve faze u Niksicu iznosice izmedju 4,5 i 5,5 miliona eura. Radovi bi mogli poceti u oktobru, a novac je obezbijedjen od sto miliona eura kredita Evropske investicione banke za rekonstrukciju i razvoj, namijenjenih rjesavanju ekoloskih problema u Crnoj Gori. Od tog novca 7,5 miliona podijelice Niksic, Podgorica i Danilovgrad, s tim sto ce gradu pod Trebjesom pripasti 4,5 miliona eura za pocetak rjesavanja tog neodloznog posla. Kako saznajemo, vise detalja javnosti ce biti saopsteno 8.avgusta, kada su predstavnici spanske firme najavili prezentaciju projekta rekonstrukcije sistema za preciscavanje otpadnih voda kojim ce, najvjerovatnije, biti obuhvacena i izgradnja kanalizacije bolnice u Brezoviku.

Voda puna amonijaka, fenola, fekalnih klica...

sta sve valjaju Gracanica i Bistrica, koliko nase neciste savjesti zavrsi u njihovim koritima, najbolje se vidi na resetkama u Norinu gdje vode te dvije rijeke sjedinjene kanalom zajedno sa Zetom poniru do turbina Hidroelektrane Perucica.
Tone otpada, koje narocito za vrijeme obilnih kisa voda pokupi sa obala, tu se zaustave, a radnicima trebaju nedjelje da oslobode resetke i omoguce nesmetan protok. No, to je samo otpad koji se vidi. Mnogo opasnije je ono sto rijeke nose, a oko ne opaza. Razne bakterije i otrovne materije ubijaju ili su potpuno ubile zivi svijet u njima, a truju ljude u priobalnom pojas, posebno u vrijeme ljeta kada rijeka utanji, a fekalije Zetu ucine potpuno neupotrebljivom. O tome svjedoce podaci Ministarstva zivotne sredine i uredjenja prostora koje svake godine ispituje kvalitet vode na lokalitetima Vidrovan, Duklov most, Danilovgrad i Vranjske njive.
- Mikrobiloski parametri kao i broj koliklica i fekalnih klica, posebno u susnom periodu, cine vodu Zete van svake klase i nepodobnu za kupanje, navodnjavanje... Podaci ukazuju da je najzagadjeniji lokalitet na tom vodotoku poslije prijema gradske kanalizacije u podrucju Budoskih bara, gdje je povecan sadrzaj amonijaka, fenola, suspendovanih materija i BPK5, pa je Zeta na tom dijelu umjesto propisane A2 klase, vec stigla u A3 klasu. Nizvodno, kvalitet vode nesto se popravlja, ali zbog povecanog sadrzaja fenola, cak i kod Vranjskih njiva takodje prelazi u A3 klasu, konstatuje se u nalazu Ministarstva zivotne sredine Crne Gore.

Brezovik lijeci - TBC prijeti

Rijeka Zeta nije zagadjena samo od Bara budoskih, vec mnogo nizvodnije od Brezovika. Septicke jame specijalne bolnice za plucne bolesti prelivaju, plave okolne livade i zavrsavaju u rijeci. Uz to mr Goran Barovic istice da se dio otpadnih voda cijevima prevodi ispod puta Niksic - Vidrovan direktno ulivajuci u korito Zete.
- Cijevi su dotrajale i ispod pomenute saobracajnice ukrstaju se sa glavnim cjevovodom kojim se pitka voda sa Vidrovana doprema u glavnu crpnu stanicu na Duklu, upozorava Barovic. On je, ovih dana, objelodanio i sokantan podatak da je Ekotoksikoloski zavod iz Podgorice na obliznjim pasnjacima i medjunarodnom putu izolovao bacil tuberkuloze. Prema njegovom misljenju, problem bi bio rijesen izgradnjom kanalizacionog sistema za bolnicu i dio okolnog naselja.
Direktor bolnice u Brezoviku Dobrislav Glusica ne spori da imaju veliki problem sa otpadnim vodama zbog nepovezanosti na kolektor.
- Od 1960. godine uradjeno je nekoliko projekata preciscavanja otpadnih voda, ali nijedan nije realizovan, jer se radi o veoma skupim investicijama, i za Crnu Goru, koje, uostalom, nijesu prosle ni strucnu reviziju. Problem zahtijeva angazovanje sire drustvene zajednice, kaze Glusica navodeci da se radi o komunalnom, a ne medicinskom problemu - izvoru tuberkuloze.
Mr Olivera Bojovic, ljekar u Brezoviku i saradnik Svjetske zdravstvene organizacije na projektu kontrole tuberkuloze u Crnoj Gori pri Ministarstvu zdravlja, istice da je bacil TBC-a ubikvateran, odn. prisutan na cijeloj planeti.
- Najcesci nacin infekcije je putem vazduha, a najcesci izvor oboljeli covjek, a bacil se, dakle, prenosi kijanjem i kasljom. Znacajno manji izvor je inficirana zivotinja i konzumiranje zarazenih proizvoda zivotinjskog porijekla. Prisustvom bacila TBC-a u travi koju pase stoka, ako jedemo njihovo meso, mozemo se zaraziti, ali je vjerovatnoca skoro zanemarljiva. Ostaje, medjutim, problem fekalija koje izazivaju neka druga infektivna oboljenja, cak i opasnija od tuberkuloze, kaze Bojoviceva.


Zoran Boskovic

[Hari Krisna]

Japanci ispituju stabilnosti brane i aero-zagadjenje u Pljevljima

PLJEVLJA- Brana na odlagalistu sljake i pepela Termoelektrane Pljevlja na Maljevcu je stabilna, ali se broj njenih stepenika vise ne smije povecavati- ocjena je japanskih strucnjaka po okoncanju istraznih radova na tom objektu.
Ispitivanje stabilnosti brane i aero-zagadjenja u Pljevljima radi se u sklopu TAM programa pomoci malim i srednjim preduzecima u prelasku na sistem trzisne ekonomije koji finasira japanska Vlada.
Lider troclanog japanskog tima je svjetski priznati strucnjak u oblasti ekologije Munehiro Fukuda, ispitivanje stabilnosti brane povjereno je sodzi Kodu, a aero-zagadjenja Keizu Kobajasiju.
Direktor TE Slavko Vukasinovic rekao je juce za Republiku da ce se po okoncanju ispitivanja aero-zagadjenja tacno znati u kolikoj mjeri pojedini subjekti uticu na zagadjenje vazduha i sta konkretno treba uraditi i da u TE vec imamju rezervnu varijantu novog odlagalista sljake i pepela.
On je dodao da ce osim izrade projekta japanski strucnjaci pokusati da zainteresuju investitore da uloze novac u poslove koji ce dovesti do poboljsanja ekoloske situacije.
Pored toga, na sastanku u TE, ocijenjeno je da je toplifikacija Pljevalja najvazniji ekoloski projekat koji treba realizovati u skorijoj buducnosti.