Printable View
Osniva se Poljoprivredni fakultet
U Crnoj Gori ce uskoro biti otvoren Poljoprivredni fakultet, najavio je danas rektor Univerziteta prof. dr Ljubisa Stankovic. Formirana je inicijativna grupa koja treba da pripremi elaborat i obrazlozi kadrovske i druge mogucnosti za osnivanje ove 14. visokoskolske ustanove u okviru Univerziteta Crne Gore, rekao je Stankovic.
Neka je sa srecom, cudim se kako i dosad nije postojao ? :shock:Quote:
Originally Posted by Beranac
Zanima me koliko će godišnje učenika da ima taj poljoprivredni, tojest "seljački" fakultet? I da li Crna Gora ima toliko seljaka da joj se isplati poljoprivredni fakultet?
[size=6][/size]Makar se nece morat u inosrtanstvo.
Najlakše je nešto osnovati, ali treba to i održati odnosno korist imati od toga.
Teoretski mogao bih i ja da otvorim jednu mercedes-filijalu u Cetinje, sve sa najnovijim A, C, E i S-modelima, ali htelo bi to da mi se isplati?
To je dobra vijest !Quote:
Originally Posted by Beranac
E, moj druze. :)Quote:
Originally Posted by Carski
Kako ti to razmisljas. Crna Gora ima sasvim dovoljn o potreba za jednim takvim fakultetom, i ne samo za tim. Od toga ce imati visestruku korist. A sto se tice odrzavanja, ne sekiraj se ti. Smanjice se izdaci na neke druge stvari, recimo izdaci za vojsku, a pojacace se obrazovanje, zdravstvo ...
Izvanredna vijest!
Trenutno u Crnoj Gori ima samo 78 nezaposlenih inzinjera poljoprivrede.
Otvaranjem fakulteta povecace se broj nezaposlenih, samim tim i konkurencija za radna mjesta, te ce do njih doci samo oni sa stvarno dobrim vezama.
Obzirom da Crna Gora ima 0.26 hektara obradive povrsine po glavi stanovnika to ce buduci inzinjeri poljoprivrede raditi na sortiranju i prodaji voce i povrca u trgovinskim radnjama, na pijacama...
***
Nasi doktori poljoprivrednih nauka su se u medjuvremenu pobrinuli da buduci studenti uce iz crnogorskih udzbenika, odnosno udzbenika ciji su autori ovdasnji priznati naucni radnici. Doduse javio se mali problem sa profesorima sa Univerziteta u Novom Sadu i Beogradu. Oni su misljenja da nije dovoljno prevesti sa ekavice na ijekavicu i smatrati se autorom udzbenika. Koliko sam obavijesten i dvije dame - daktilografi su najavile tuzbu smatrajuci da su neopravdano izostavljene sa naslovnih strana nekih udzbenika za buduce studente poljoprivrede. One su osim prekucavanja oko 80 stranica teksta iz udbenika prof. Burica sa poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu istovremeno morale voditi racuna da izvrse odgovoarajuce jezicke promjene, u skladu sa normama srpskog jezika ijekavskog izgovora.
***
Dobra je vijest sto ce se fakultet otvoriti i u Bijelom Polju. Ne zna se jos koji, ali vazno je da hoce. Time ce Crna Gora uz Podgoricu, Niksic i Kotor dobiti jos jedan univerzitetski grad.
Ovo je zavisno od vise stvari. Inicialno ce se nezaposlenost smanjiti jer ce se ce se neki od tih nezaposlenih inzinjera zaposliti na fakultetu, uz to ce biti i potrebna dodatna radna snaga kao "nusprodukt" fakulteta, na odrzavanju itd.Quote:
Trenutno u Crnoj Gori ima samo 78 nezaposlenih inzinjera poljoprivrede.
Otvaranjem fakulteta povecace se broj nezaposlenih, samim tim i konkurencija za radna mjesta, te ce do njih doci samo oni sa stvarno dobrim vezama.
Vjerovatno je radjena fizibiliti studija koja je pokazala izvjesnu dobit od otvaranja ovog fakulteta, gdje je i uracunata i dobit od stranih studenata koji bi dosli da studiraju kod nas. Doduse, ne bih se mogao preciznije o ovome izjasniti jer jednostavno ne znam koje su podloge za ovaj poduhvat.
Pa to i nije mala brojka, ako uzmemo u obzir da je najveci ha/hab u juznoj Evropi u Spaniji gdje ona cini 0.38, dok je prosjek u SCG 0.36 ha/hab. U Sloveniji je npr. samo 0.12, u Bosni 0.12 dok je u Hrvatskoj 0.28.Quote:
Obzirom da Crna Gora ima 0.26 hektara obradive povrsine po glavi stanovnika to ce buduci inzinjeri poljoprivrede raditi na sortiranju i prodaji voce i povrca u trgovinskim radnjama, na pijacama...
To i nije jedini parametar koji treba uracunavati, vec treba i gleda iskoristenost tih obradjivih hektara koji su na raspolaganju. Meni se cini da kod nas ima mjesta za razvoj.
Interesantno je da u vecini zemalja ta obradjiva povrsina opada. U Spaniji je npr. 1965 godine bilo 0.58, dok je danas 0.38.
Valjda jos jedan razlog zasto treba ulagati u znanje koje ce ostati u Crnoj Gori i od kojih CG u buducnosti moze profitirati.Quote:
Nasi doktori poljoprivrednih nauka su se u medjuvremenu pobrinuli da buduci studenti uce iz crnogorskih udzbenika...
Beranac, citiranom autoru vjerovatno nije ni bilo stalo da govori o meritoricnosti, pa ostaje da nagadjamo.
Ako je mislio na plagijasenje i pojavu knjige koju je nazalost "firmirao" Univerzitet - to je opet neki drugi problem. Cudno je kako ne pomenu i druge daktilografkinje koje su kucale djela Burica koji je cijeli svoj zivot govorio ijekavski, a stampali mu na ekavskom (za razliku od autora koji su plagijasili).
To što će se otvoriti poljoprivredni fakultet u CG je dobra stvar, prije svega zato što će na tom fakultetu, valjda prioritet biti izučavanje uzgajanja južnog voća i mediteranskih kultura.
Sumnjam da u Srbiji imaju jake katedre za masline, mandarine, smokve, limune, narandže, kivije itd, itd.
Ja mislim da će taj fakultet da bude jak u izučavanju ovih i sličnih kultura, koje naravno ne postoje u Srbiji, a ne sumnjam da oni imaju jake katedre za kontinentalne kulture.
Da zaostajemo sa primjenom nauke u svim granama privrede i poljoprivrede, sa 0,1 posto BNPa za tehnoloshki razvoj u odnosu na Finsku sa 4%, sa 5% visoko obrazovanih u odnosu na 30% .
Rezultati u proizvodnji krompira, jednog naobrazovanog proizvodzaca sa Zabljaka je ravan proizvodnji , stotinu neobrazovanih i nestruchnih.
Bez nauke i evikasnog i intezivnog korishcenja svih potencijala, energije, temperature, svjetlosti, biomase i racionalnog krishcenja vjeshtachkog djubriva, Crnoj Gori bez nauke,
jesti ce hranu iz tudje ruke.
Ove Danski seljaci, vishe provedu vremena u shkolske klupe po raznim kursevima i seminarima, nego na njivi ili shtali.
Na 5,4 mil. Danaca,
25 mil. prasaca. (godishnje)
Odlicna vijest!Konacno u Crnoj Gori fakultet koji je od velike vaznosti!Quote:
Originally Posted by Beranac
Izgrađeno 25,2 kilometra puteva
- Tokom prošle godine značajan dio agrarnog budžeta je usmjeren u izgradnju seoske infrastrukture, za šta je izdvojeno 878.308 eura i program „Staračke naknade” i „Mladi farmeri”. Finansirano je probijanje, nasipanje i čišćenje puteva, izgradnja seoskih vodovoda, bistijerni u bezvodnim područjima.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore mr Milutin Simović naglašava da je širom Republike izvršeno probijanje novih putnih pravaca u dužini od 25,2 kilometra, nasuto novih 65, pročišćeno i prošireno 47,6 kilometara puta.
- U izgradnju novih vodovoda, bistijerni i bušotina utrošeno je 281.092 eura. Izgradnja potrebne infrastrukture ima nemjerljiv značaj na razvoj poljoprivrede i sela, a dosadašnja ulaganja zajedno sa drugim podsticajima već daju sasvim konkretne rezultate. Razvoj seoskih područja kroz ulaganja u izgradnju infrastrukture u kombinaciji sa drugim vidovima podrške predstavljaće prioritet i u narednom periodu, ističe Simović.
Kod programa „Staračkih naknada” on navodi podatak da u Crnoj Gori trenutno ima 6.443 korisnika kojima je do sada isplaćeno 2.111.460 eura.
Zvanična Crna Gora vidim prednjači u proizvodnji GLUPOSTI! :DQuote:
Originally Posted by Milka
(Samo dve stvari su beskrajne, Svemir i Ljudska Glupost! - Einstein)
E Karmice,nemoras napominjati koliko si obogaljen jer te uveliko sazaljevam!
Karmica kao izbjeglica sa kosova mnim da bi treba da se dici bilocesovim uspjehom u Drzavi Crnoj Gori ,jerbo je tu po prvi put vidio asvalt , i semafore :wink: :evil: :evil: :evil: :evil: :evil:
zemljoradnichki fakultet je za one koji RADE zemlju. nije to za crnu goru, nama i okrunjeno nekad nije po volji. samonezavisno bi sa prezirom odbio otvaranje stocharsko-zemljoradnichkih shkola koje oce da nas vrate u dvaesprvi vijek!!!
kefalo, pushi mi pitona za brisanje postova. i ti spajder!!!!! zipi, samo djipi i sve cu ti oprostit!!!
Saobraćaj: Željeznica Crne Gore ulazi u nove poslove
Puni vagoni i ka sjeveru i ka jugu
Željeznica Crne Gore je 4. februara potpisala prvi inostrani ugovor nakon pet godina, o prevozu 100.000 tona boksita u ovoj godini u mađarski grad Ajku, udaljen od oko 350 kilometara od državne granice SCG kod Subotice. Nikšićki boksit je namijenjen za potrebe tamošnjeg kombinata aluminijuma “Mađar aluminijum”, a preliminarni razgovori sa mađarskim partnertom (i ŽTP “Beograd”) pokazali su njihovu zainteresovanost za uvoz i naredne tri godine po sto hiljada tona boksita. U prošloj godini smo prevezli dogovorenu probnu količinu od 30. 000 tona za “Mađar aluminijum”, a prevoz boksita za renomiranog mađarskog partnera “G. transport 96 Szallitmanyozasi KFT” u ovoj godini počeo je dan nakon potpisivanja ugovora, kaže rukovodilac Službe za robni prevoz Željeznice Crne Gore AD Milan Čolaković. To je veoma dobar posao i za Željeznicu Crne Gore i za Željeznicu Beograd. Riječ je o dva- tri voza nedjeljno. Jedan voz preveze 700 tona. Prevezli smo dvije hiljade tona. Do kraja godine biće urađeno sve kako je dogovoreno. Jedna od obaveza je da ispoštujemo i njihove standarde i obaveze koje oni nameću pred nas u pogledu tehničke ispravnosti kola koja su, po parametru RIV 2000, sposobna za prevoze u međunarodnom saobraćaju. Kola ima dovoljno, jer je u zadnjem kvartalu prošle godine sto kola remontovano u fabrici “Bratstvo “ u Subotici. Ona će služiti za ovaj prevoz boksita, ali i za neke druge svrhe. Za Mađarsku ide garnitura od 15 kola na bazi maršrutnog kompletnog voza, precizirao je naš sagovornik iz Željeznice Crne Gore.
Mađarski partner, zadovoljan kvalitetom servisa i prevozne usluge, ali i kvalitetom i kaloričnošću nikšićkog boksita (s obzirom na procenat vlage u njemu i težinu rude), namjerava da u kontinuitetu uzima rudu, sa istom dinamikom od po sto hiljada tona godišnje do 2007. godine, dodao je Čolaković. Novi vlasnik Željezare Nikšić “Midland” Nikšić najavio je za ovu godinu oko 200-250 hiljada tona razne robe. U pitanju je staro željezo, ugalj i kvarcni pijesak, kao sirovina za proizvodnju, i prevoz čeličnih gredica preko Luke Bar, ili možda ovih gredica prema Srbiji. Tu je i nikšićka pivara koja u manjoj količini vozi pivski slad i praznu ambalažu. Na kraju, održavanje reprolanca između KAP-a i Rudnika boksita na godišnjem nivou oko 400-450 hiljada tona boksita. Ukupno, to bi bilo 730-740 hiljada tona robe preko nikšićke pruge.
Prema riječima Čolakovića, u ovoj godini obnovljeni su i kontakti sa jakim proizvođačem metalnih proizvoda U.A.Steel Serbia (bivši Sartid Smederevo) koji namjerava da preko Luke Bar izveze oko 25. 000 tona metalnih proizvoda. Postoje najave od ove iste firme da će se ove količine u 2005. i 2006. godini znatno povećati za njihove potrebe. Njihove najave odnose se i za eventualni uvoz rude gvožđa preko Luke Bar za smederevsku željezaru. Nadalje, obnovili smo i ugovor za prevoz sirćetne kiseline iz fabrike u Kikindi za izvoz preko Luke Bar. Prevešćemo u ovoj godini i nove količine glinice iz Zvornika za izvoz preko Luke Bar, a prošle godine smo iz Zvornika prevezli probnu količinu od 30. 000 tona glinice.
Značajan je i tranzit robe prema Albaniji prugom Podgorica-Skadar. Albanski partneri uglavnom uvoze hranu, žitarice, pivski slad, mlijeko, sir, ulje, šećer, raznu ambalažu, ugalj, propan butan, staklo. U odnosu na 2003. godinu podigli smo tonažu prevoza sa 15 na 60 hiljada. Ove godine trebalo bi od 100 do 150 hiljada tona robe da prevezemo prugom za Skadar, a u nedavnim neposrednim kontaktima sa menadžmentom Albanske željeznice i privrednicima u Tirani, dobili smo uvjeravanje da će oni u ovoj godini povećati uvoz ovom prugom. Sigurni smo da će se povećeti prevoz za Albaniju, a preko Željeznice Crne Gore, što zavisi i od ponude zemalja u okruženju. Imamo dva veoma značajna ugovora, ali to opet ne zavisi od nas.
Milan Čolaković tvrdi da Željeznica Crne Gore sve prihode koje dobije od prevoza usmjerava za investicije, kako bi što bolje dočekala sjutra na transportnom tržištu na kom postoji veoma oštra konkurencija. Činjenica je da su redovne opravke lokomotiva i vagona izuzetno skupe, pa ulažu dosta novca u njihovo održavanje i pogonsku spremnost.
Spremno dočekujemo posao i imamo dovoljno sredstava da se ovom izazovu odazovemo, zaključio je rukovodilac Službe za robni prevoz Željeznice Crne Gore.
Pruga Podgorica-Nikšić
Pruga Podgorica-Nikšić je definitivno dotrajala, vozimo 30 kilometara na čas zbog njene dotrajalosti. Činjenica je da bi češka vlada finansirala rekonstrukciju pruge. Planirana je i njena elektrifikacija. Sav saobraćaj se obavlja dizel lokomotivama, što je neracionalno i skupo.
Prevezeno 1.017.000 tona robe
Željeznica Crne Gore u prošloj godini je prevezla 1.017.000 tona robe, a planirano je da u ovoj godini preveze oko 1.250.000 tona. To je povećanje oko 20 odsto, rekao je Milan Čolaković.
Tarifa prihvatljiva i za Albance
U decembru 2003. godine sačinili smo tzv. željezničko-lučke tarife u koje su stupili ŽTP “Beograd”, Željeznica Crne Gore i Luka Bar. Ovih dana će se priključiti i albanske željeznice, pa ćemo dobiti jedinstven tarifni sistem, istakao je Čolaković.
Dragan Cvijović
Pelikani se vratili na Skadarsko jezero
PODGORICA - Poslije desetogodisnjeg "izgnanstva", zbog neprimjerenog ataka krivolovaca, pelikani su se vratili na Skadarsko jezero. Ornitolozi su do sada prebrojali 16 ptica, nekadasnji zastitni znak ovog jezera, koje su pocele da se gnijezde.
Sredinom devedesetih godina proslog veka bilo ih je i preko stotinu. Međutim, od tada do ove zime nisu vise uoceni na jezeru, na kome zivi oko 250 vrsta ptica.
U svim evropskim stanistima, pelikani biljeze porast populacije, strogo su zasticeni zakonom, a najvise ih je na grckom dijelu Prespanskog jezera, gdje je prebrojano 200 parova.