PDA

View Full Version : DANU na jučerašnjoj skupštini izabrala novo rukovodstvo



Ćipur
21-04-07, 12:13
DANU NA JUČERAŠNJOJ SKUPŠTINI IZABRALA NOVO RUKOVODSTVO, NOVI PREDSJEDNIK BOŽIDAR NIKOLIĆ, JEVREM BRKOVIĆ POČASNI PREDSJEDNIK


Pred novim izazovima


Podgorica - Dukljanska akademija nauka i umjetnosti izabrala je na jučerašnjoj sjednici Skupštine i Senata novo rukovodstvo - akademijom će ubuduće predsjedavati prof. dr Božidar Nikolić, dok je književnik Jevrem Brković, koji je tu funkciju obavljao od osnivanja DANU, izabran za počasnog predsjednika.
Iznoseći predloge Predsjedništva DANU koji su se odnosili na promjenu rukovodstva te akademije, Brković se zapitao da li uopšte treba predstavljati ličnost koja stupa na dužnost predsjednika DANU.
- Rektor koji je u najtežim trenucima crnogorske novije istorije, išao na bojišta da svoje studente vrati od užasnog pakla i prljavog rata. Napisao je nekoliko značajnih naučnih knjiga, DANU je objavila tri njegove knjige. Čovjek koji je životno, društveno, odvajkada zainteresovan za crnogorsku misao, Crnu Goru kao državu - kazao je Brković.
Za potpredsjednike DANU izabrani su akademici Branko Radojičić, Radmila Vojvodić, Mladen Lompar i Sreten Perović, dok je za generalnog sekretara DANU izabran prof. dr Blagota Mitrić. Novo predsjedništvo DANU čine akademici Branko Pavićević, Jevrem Brković, Branko Radojičić, Vukić Pulević, Mladen Lompar, Radoje Pajović, Božidar Nikolić, Pavle Pejović, Mihailo Kuliš, Sreten Perović, Šerbo Rastoder, Božidar Šekularac i Radoslav Rotković. Poslove sekretara odjeljenja DANU obavljaće isti akademici. Predsjednik novog Senata DANU je Branislav-Đaga Mićunović, a članovi Senata su akademik Sreten Asanović, prof. dr Tatjana Bečanović, dr Čedomir Bogićević, mr Čedomir Drašković, prof. dr Igor Lakić, Marijan-Mašo Miljić, Veljko Radović, akademik Vojo Stanić, dr Avdul Kurpejović, prof. dr Milenko Arsinović.
Zahvaljući na ukazanom povjerenju, novi predsjednik DANU akademik Božidar Nikolić kazao je da je "posebna čast i zadovoljstvo predsjedavati DANU, koja okuplja eminentne naučne i kulturne radnike Crne Gore".
- Biti na čelu takve institutcije čiji su članovili bili akademici Obren Blagojević, Stevan Dedijer, Dragiša Ivanović, te čiji su članovi živeći akademici Jevrem Brković, Branko Radojičić, Vojo Stanić, Dado Đurić i ostali, daje mi posebno zadovoljstvo i čast. Svi mi zajedno imamo šta da ponudimo u dijelu nauke i kulture našoj jedinoj domovini. Kao novoizabrani predsjednik imam obavezu, čast i zadovoljstvo da se zahvalim dosadašnjem predsjedniku, akademiku Jevremu Brkoviću, za sve što je učinio i čini za ugled, rad i misiju naše akademije i da mu čestitam izbor počasnog predsjednika, što je najveća čast koju može da zasluži akademik ove prestižne institucije. Na čelu DANU nije bio bilo ko, već nacionalni velikan, najzaslužniji među zaslužnim piscima, stvaraocima i naučnicima, patriotama za vraćanje dostojanstva državi i narodu. Kao najpoznatiji živi crnogorski pisac u Evropi, postao je metafora svoje zemlje, simbol izgnaničke sudbine našeg doba, borac za prava malih država i brojno nejakih naroda i nacionalnih manjina. Na oltar crnogorske slobode i nezavisnosti, za opstanak domovine on je priložio cijelog sebe. To je visoka mjera žrtvovanja, ali veličina cilja nadmašuje personalnost - rekao je Nikolić.
U skladu sa dnevnim redom, sjednicu je uvodnim izlaganjem otvorio akademik Jevrem Brković. U svojoj besjedi akademik Branko Radojičić dao je osvrt na prostorni plan Crne Gore. Referišući o pitanju crnogorskog jezika u Ustavu Crne Gore, akademik Sreten Perović se obratio "državnim i partijskim čelnicima, upravljačima i samoupravljačima, javnim i tajnim faktorima".
- Nužno je pristupiti kodifikaciji crnogorskog jezika, poštujući i njegovo književno-jezičko nasljeđe i, naročito, brižljivo vrednujući njegov savremeni, bitno inovirani leksički i frazeološki fond. Prirodna je potreba da se u Ustavu Crne Gore imenuje a zatim pravopisno normira crnogorski jezik - rekao je Perović.
Zapaženo je izlaganje o položaju umjetnika u Crnoj Gori akademika Mladena Lompara, koji je naglasio da se "u Crnoj Gori pjesnici vole poslije smrti, a političari živi".
- Neusklađeni odnosi političke elite i stvaralaca uzrokuju bijedne donacije države za kreativni rad. To teško nasljeđe već se koristi za ponovno uspravljanje unionizma poraženog 21. maja prošle godine, i jedan je od preobraćenih oblika novog kolonizovanja Crne Gore. Opet se počinju finansirati svoji negatori i neprijatelji. A to je neviđeno u svijetu - rekao je Lompar.
O simbolima države Ivana Crnojevića govorio je akademik Radoslav Rotković, akademik Nebojša Vučinić izlagao o ljudskim pravima, vladavini prava i demokratiji u Crnoj Gori kao posljedici novog ustava, akademik Branko Radojičić govorio je o Prostornom planu Republike Crne Gore, dok je akademik Vojislav P. Nikčević referisao o radu Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, te formiranju Odbora za standardizaciju crnogorskog jezika i Pravopisne komisije koja će odrediti autora pravopisa crnogorskog jezika.
Nove programske zadatke DANU predstavio je akademik Radovan Radonjić, navodeći tri ključna projekta: izradu Opšte istorije Crne Gore, Kulturne istorije Crne Gore i projekta Crna Gora nakon sticanja nezavisnosti.
Tokom sjednice pročitani su i telegrami podrške akademika i članova koji nijesu bili u mogućnosti da prisustvuju zasjedanju, među kojima su i telegram književnika Mirka Kovača, članova DANU iz Zagreba Dimitrija Popovića, prof dr sc. Milutina Anđelića, prof dr sc. Ljubomira Kuljače i prof. emer. dr sc. Veselina Simovića, te dr Cvetka Pavlovića iz Bara.
Na sjednici je usvojena i Rezolucija DANU.


V.V.

Ćipur
21-04-07, 12:14
IZ JUČERAŠNJE BESJEDE PREDSJEDNIKA DANU JEVREMA BRKOVIĆA



Na udaru sa svih strana


Kad smo utemeljeni, kad je DANU označila mogućnost nastajanja jedne drugačije duhovnosti i kreativnije stvaralačke klime u Crnoj Gori, niko od nas, pa ni ja, ni slutio nije da ćemo i kao Akademija i kao akademici naići na takva primitivna i beskrupulozna osporavanja, pothranjena groznim talozima neznanja, mržnje i već bajatog mitomanstva, onog iz ropotarnice jedne civilizacijski već izumiruće povijesti.
- DANU se danom utemeljenja stavila na stranu onih u Crnoj Gori, a to su bili Milo Đukanović i vladajuća koalicija, koji su započeli otklon i od Evrope konačno dešifrovanih imperijalnih planera Velike Srbije, koji su bili, što bi se reklo, već u nokdaunu, ali su se, naravno, privremeno zadovoljili posvajanjem i usisavanjem Crne Gore u svoju već ratom izbušenu velikosrpsku mješinu. Crnogorski politički vrh, to jest Vrh toga Vrha, gospodin Milo Đukanović, bio je još u praktično-povijesnim dilemama, koje nijesu ništa manje sudbinskije i umnije od hamletovskih dilema, ili dilema vladike Danila, kako što bezbolnije doći do referenduma i narodnog izjašnjavanja o vraćanju državnosti državi Crnoj Gori, o uskrsnuću narodnog i nacionalnog dostojanstva svih građana Crne Gore.
- Beogradski dogovor, Ustavna povelja i kvazi državni improvizorij Srbija i Crna Gora, samo su put istorijske neminovnosti do 21. maja 2006. godine, dana i noći svenarodnog uskrsnuća države Crne Gore. DANU je na tom putu bila uz Putovođu, svesrdno je pomagala i radila na bistrenju crnogorskih povijesnih i političkih tmina. I Putovođa, to jest gospodin Milo Đukanović, zbog povijesne objektivnosti to treba reći, bio je uz DANU, uz nas, znao je da cijeni, podržava i koristi sva naša pregnuća. DANU je, kao i većina građana Crne Gore, imala čist i častan istorijski odnos prema 21. maju i nastanku suverene i evropske Crne Gore. Vjerovali smo Putovođi mnogo više nego onima koji su se u vrhu državne zajednice Srbija i Crna Gora u Beogradu eksponirali srpski, a u Podgorici crnogorski, koji još nijesu znali kako im se maternji jezik zove, ali su stali uz Putovođu i zahuktali narodnu masovnost, što iz najličnijih interesa, što iz straha da ne promaše Cilj. Danas vidimo da nijesmo svi iz istih razloga, istih emocija, istih pobuda, iste istorijske odgovornosti došli do 21. maja!
- Svjedoci smo da je, nažalost, zvanična crnogorska koaliciona vlast, naročito depeesovska partijnost i državna administracija o DANU prihvatila mišljenje opozicije, dakle svojih protivnika, a ne toliko egzaktne naučne dokaze i uvjeravanja da je DANU institucija koja treba, uz ostale naučne, enciklopedijske i umjetničke projekte, da uspostavi kontinuitet Crne Gore s njenim pravim državnim i narodnim korijenima, a ne da pristaje na povijest i državu od svega nekih dvjesta godina, što se inače idealno uklapa u beogradsku strategiju kontinuiranog posrbljavanja Crne Gore!
- Da ne bi po njihovim, danas se može reći zaista smiješnim procjenama, uvažavajući DANU i povijesnu sintagmu dukljanstvo kao istorijsku kategoriju, odbili glasače, što su ih srpska crkva i prosrpska opozicija zaplašile govoreći notorne laži o DANU i prvoj crnogorskoj državi Duklji, zvanična Crna Gora se, i poslije 21. maja, šutnjom i nastavljanjem uskraćivanja svake pomoći, distancirala od Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, dok su onu drugu Akademiju, to jest CANU, izdašno budžetski tretirali i uvažavali je politički, moralno i državno, dolazeći im na noge i olako prelazeći preko njihove odbojnosti prema državi Crnoj Gori i kontinuiranom anticrnogorstvu!
- Ako je to Crnogorska mitropolija, kako odskora zna da ustvrdi narečeni Mitropolit, u čemu ga slijepo podržava i predsjednik crnogorske države, zašto nijesu zazvonila zvona na Cetinjskom manastiru, na Crnogorskoj mitropoliji, ako je ta Mitropolija crnogorska, i na tradicionalan način oglasila državno uskrsnuće Crne Gore?! Sudbina zvona Cetinjskog manastira je i sudbina Crne Gore: Ivanovo zvono je 1927. godine skinuto s Cetinjskog manastira i u Vojvodini pretopljeno u kvake za Dvorac Gedeona Dunđerskog. Od toga je dana Cetinjski manastir bez našeg zvona. Da je Cetinjski manastir crnogorski manastir i zvono na Manastiru crnogorsko zvono, 21. maja bi se svakako moralo oglasiti i jasnim glasom i odjekom pozdraviti Novu Crnu Goru!
- Mora se shvatiti, i to građanima Crne Gore mi moramo reći: Niti je manastir naš, niti je manastirsko zvono naše! I na Cetinjskom i na svim okupiranim crnogorskim manastirima zvona su onog 21. maja ostala gluva. Je li to sudbina Nove Crne Gore?! Neko ovu Crnu Goru smatra privremenom tvorevinom i čeka trenutak da zvona na našim manastirima jeknu i označe kraj države Crne Gore!
- Treba li uništiti Dukljansku akademiju da bi u Crnoj Gori bilo više prostora za CANU i Srpsku crkvu?! Ne smijemo pristati na takvu mogućnost, potomstvo nam to ne bi oprostilo.
Na kraju besjede, Brković je pozvao na povratak Programskim načelima, proklamovanim danom osnivanja DANU.

Ćipur
21-04-07, 12:16
REZOLUCIJA DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI



Za principe evropske civilizacije


Imajući u vidu nimalo ohrabrujuću stvarnost Crne Gore, koju posebno složenom i teškom čine otvoreni pokušaji da se u novoj konstituciji i procesu everopske integracije ponište gotovo svi suštinski sadržaji i dometi ostvareni slobodno i demokratski izraženom voljom njenih građana, da u svojoj nezavisnoj i međunarodno priznatoj zemlji žive mirno i od svog poštenog rada, uzajamnno se poštujući i poštovani od drugih, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, kao najviša crnogorska naučna i kulturna ustanova, koja je cjelokupnim svojim djelovanjem okrenuta Crnoj Gori i njenoj društvenoj i istorijskoj zbilji i perspektivi, smatra svojom dužnošću da se građanima Crne Gore i crnogorskoj i svjetskoj javnisti obrati Rezolucijom u kojoj izražava uvjerenja:
- da Crna Gora do svog unutrašnjeg mira, stabilnosti i evropske budućnosti neće i ne može stići trulim kompromisima sa onima koji tu državu neće;
- da Crna Gora bilo kakvim kompromisima o nazivu jezika, kakve predlažu njeni aktuelni arivisti željni lične vlasti po svaku cijenu, neće napraviti ni kulturološki ni demokratski iskorak, ali hoće potonuti još dublje u sivilo svoje intelektualne i ljudske nemoći, jer se jezik razvijen na njenom prostoru, uprkos tome što se genetički, tipološki i strukturno može posmatrati i kao podsistem, varijanta slovenskog jezičkog sistema, suštinski iskazuje kao markantno oformljen i prepoznatljiv narodni jezik;
- da Crna Gora neće biti modernija, građanskija, sekularnija i evropskija, niti će u njoj biti više međunacionalne harmonije i međureligijske tolerancije ako se napravi nedozvoljivo ogrešenje o elementarnu istorijsku pravdu i istinu i u preambuli novog ustava ne ukaže na veliki, u istorijskom smislu krucijalni, značaj koji je Crnogoska pravoslavna crkva imala u formiranju crnogorske n-acionalne svijesti i kulture, kaže se, između ostalog, u juče usvojenoj Rezoluciji DANU.

contradiction
21-04-07, 16:38
može li išta u crnoj gori proći bez radmile vojvodić ??? :mad:

jakog mi akademika

chatnick
21-04-07, 17:44
akademske gromade. sve jedna do druge. Pochev od strika Branka. Chast izuzecima.

Ćipur
21-04-07, 17:55
akademske gromade. sve jedna do druge. Pochev od strika Branka. Chast izuzecima.

Eh ti znaš! :lolblue:

U svakom slucaju jaci su od Marije Beckovica i ostalih iz SANU, pa Matija je zbog srbovanja primljen u SANU.
Jedini kriterij da te prime u SANU je - količina srbovanja.

Visi elektriskie
21-04-07, 19:34
a to Ćipur kao veliki akademik zna....

Ćipur
21-04-07, 22:42
Naravno da znam, svako zna da je SANU bezvrijedna, u nju se ulazi pod uslovom da puno srbuješ.
To je glavni kriterij.

simm
22-04-07, 07:01
SANU nije bezvrijedna, nego je problem sto su neki drugi atributi postali njena prepoznatljivost, a ne kvalitet naucne/umjetnicke misli odnosno izrazaja.

Jedna anegdota za Boza Nikolica:

Pocetkom devedesith izbori na Zabljaku. Milo Dj. se probija kroz masu biraca, a pored njega Bozo okrenut ledjima masi, rasirenih ruka ide pored Mila, kao da mu pravi prolaz... Poslije par dana, na hodniku jednog fakulteta srijece ga jedan drugi profesor i veli - Bozo, gledam juce na TV Milo na zabljaku, a pored njega jedan tjelohranitelj - isti ti ?!

Druga:

Na ETF u onome malome bifeu kod Mileve, sjede Bozo i jos dva prof. i nesto pricaju o pecanju itd. U jednom trenutku jedan prof od susjednog stola pita Boza: - Bozo, je li istina da si na onoj proslavi u Karucu pojeo 17 pastrmki. - Ma jesam, ali su bile sitne, 150-200 grama :mrgreen:

Bozo je jedan od najsposobnijih prof sa UCG ako se gleda biznis kao vjestina. Ali, knjige koje je napisao nijesu narocitog kvaliteta, predavanja su mu slaba, nauka koju promovise je tanka ... mislim da je bilo naucno jacih ljudi u DANU, ali veze i moc koju ima Bozo tesko da ce neko drugi sakupiti tako brzo.

epruvetica
23-04-07, 00:52
Naravno da znam, svako zna da je SANU bezvrijedna, u nju se ulazi pod uslovom da puno srbuješ.
To je glavni kriterij.

Svako se cese tamo gde ga svrbi..

nihil
23-04-07, 15:41
Da li je DANU znacajnija od CANU?

simm
23-04-07, 15:45
Da li je DANU znacajnija od CANU?
U kom smislu znacajnija?

Ćipur
23-04-07, 15:56
Da li je DANU znacajnija od CANU?

Bivsi P R E D S J E D N I K CANU je sada clan DANU, Dr Branko Pavicevic, to sve kazuje koja akademija ima veci naucni i umjetnicki kapacitet.

nihil
23-04-07, 20:05
U kom smislu znacajnija?Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?

nihil
23-04-07, 20:11
Bivsi P R E D S J E D N I K CANU je sada clan DANU, Dr Branko Pavicevic, to sve kazuje koja akademija ima veci naucni i umjetnicki kapacitet.To govori o Pavicevicu i njegovim motivima, a ne o vrijednosti jedne ili druge.

Ćipur
23-04-07, 20:14
To govori o Pavicevicu i njegovim motivima, a ne o vrijednosti jedne ili druge.

Ma hajde, bas si genijalno to zakljucio!
Na osnovu nicega naravno, kao i obicno. :lolblue:

Ćipur
23-04-07, 20:16
Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?

ha ha ha

CANU se redovno finansira iz budzeta dok je DANU, bio finansiran, ali kako citam vise ne.
nihi, kao i obicno ima cvrste stavove na osnovu saopstenja Dragana Soca.

nihil
23-04-07, 21:08
ha ha ha

CANU se redovno finansira iz budzeta dok je DANU, bio finansiran, ali kako citam vise ne.
nihi, kao i obicno ima cvrste stavove na osnovu saopstenja Dragana Soca.Smjehuljko, hoces li nam objasniti smisao postojanja DANU? Nisam cuo da neka drzava ima dvije akademije nauka, stavise da ona koja je na drzavnom budzetu ima podredjenju i marginalnu ulogu u drustvu. ... DANU je finansiran od koga?

simm
24-04-07, 14:57
Znacajnija u smislu onoga sto treba da predstavlja i okuplja, a to je naucni i umjetnicki vrh nekog drustva. CANU je o drzave oformljena i od drzave finansirana, ali od DPS vlasti u CG vec duze vrijeme zapostavljena, marginalizovana, a u prvi plan stavljena DANU koja ocigledno ima vise moci, novca i uticaja od CANU. Kako je to moguce i zasto?
CANU je u periodu pocetka raspadanja SFRJ bila podrzavalac velikosrpske hegemnositicke ideologije i otvoreno se stavila, zajedno sa tadasnjim DPS-om (SKCG) u sluzbu beogradske politike. Nekolicina akademika su u tome prednjacili, i njihova imena svi znamo, ukljucujuci aktuelnog predsjednika i bar dva podpredsjednika.

Kada je crnogorska vlast odlucila da napusti velikosrpsku liniju i da prisvoji program LSCG u dijelu ostvarivanja nezavisnosti CG (da ne ulazimo u razloge zasto je to tako bilo) bila joj je potrebna podrska i CANU. Medjutim, ta podrska je izostala, jer je CANU ostala na velikosrpskoj liniji.

Zbog toga je i oformljena DANU.

nihil
24-04-07, 17:23
CANU je u periodu pocetka raspadanja SFRJ bila podrzavalac velikosrpske hegemnositicke ideologije i otvoreno se stavila, zajedno sa tadasnjim DPS-om (SKCG) u sluzbu beogradske politike. Nekolicina akademika su u tome prednjacili, i njihova imena svi znamo, ukljucujuci aktuelnog predsjednika i bar dva podpredsjednika.

Kada je crnogorska vlast odlucila da napusti velikosrpsku liniju i da prisvoji program LSCG u dijelu ostvarivanja nezavisnosti CG (da ne ulazimo u razloge zasto je to tako bilo) bila joj je potrebna podrska i CANU. Medjutim, ta podrska je izostala, jer je CANU ostala na velikosrpskoj liniji.

Zbog toga je i oformljena DANU.Ja se ne sjecam ni jednog istupa CANU u kojem se brani bilo koja (veliko)srpska hegemonisticka ideologija. Po tom pitanju CANU se javno nije izjasnjavala i nije zauzimala nikakvu jedinstvenu politicku orijentaciju. To je i razumljivo, jer akademije nauka i umjetnosti nisu politicke organizacije vec akademske i intelektuelne.
Razlog zasto je osnovan DANU jeste sto je vlast trebala podrsku naucnika za svoj politicki projekat, odnosno politika je za svoju politicku borbu zloupotrebljavala nauku. Nauka i umjetnost su nadnacionalne. Dobro znamo sta je bilo sa SANU kada je zauzela politicku orijentaciju. Pretovrila se u sredstvo odrzavanja jedne nakaradne nacionalisticke kriptokomunisticke Miloseviceve vladavine. Slicnu ulogu u CG je DPS vlast namijenila CANU sto nije bilo izvodljivo jer ima visenacionalni sastav. Zato je DPS osnovao DANU, kao sredstvo kojim je jacalo svoje politicke pozicije, a ne kao naucnu instituciju najviseg ranga. DANU je osnovana po DPS direktivi i u sluzbi je DPS vladavine. Glavni njeni clanovi antisrpski nastrojeni nacionalisti i karijeristi koji nisu uspjeli da naprave nikakvu naucnu karijeru pa se politicki pokusavaju uzdici.
U svakom slucaju, nastanak DANU je politicka zloupotreba nauke i naucnika. CANU je opstala samo zato sto se nije politicki angazovala ni na jednu stranu. Da je pokusala da igra na velikosrpsku politicku kartu bila bi medijski i na svaki drugi nacin masakrirana.
U svakom slucaju DANU bi trebala da se registruje kao politicka partija, a ne naucna NVO, jer se iskljucivo bave politikom a ne naukom.

simm
25-04-07, 10:38
Ja se ne sjecam ni jednog istupa CANU u kojem se brani bilo koja (veliko)srpska hegemonisticka ideologija. Po tom pitanju CANU se javno nije izjasnjavala i nije zauzimala nikakvu jedinstvenu politicku orijentaciju. To je i razumljivo, jer akademije nauka i umjetnosti nisu politicke organizacije vec akademske i intelektuelne.
Razlog zasto je osnovan DANU jeste sto je vlast trebala podrsku naucnika za svoj politicki projekat, odnosno politika je za svoju politicku borbu zloupotrebljavala nauku. Nauka i umjetnost su nadnacionalne. Dobro znamo sta je bilo sa SANU kada je zauzela politicku orijentaciju. Pretovrila se u sredstvo odrzavanja jedne nakaradne nacionalisticke kriptokomunisticke Miloseviceve vladavine. Slicnu ulogu u CG je DPS vlast namijenila CANU sto nije bilo izvodljivo jer ima visenacionalni sastav. Zato je DPS osnovao DANU, kao sredstvo kojim je jacalo svoje politicke pozicije, a ne kao naucnu instituciju najviseg ranga. DANU je osnovana po DPS direktivi i u sluzbi je DPS vladavine. Glavni njeni clanovi antisrpski nastrojeni nacionalisti i karijeristi koji nisu uspjeli da naprave nikakvu naucnu karijeru pa se politicki pokusavaju uzdici.
U svakom slucaju, nastanak DANU je politicka zloupotreba nauke i naucnika. CANU je opstala samo zato sto se nije politicki angazovala ni na jednu stranu. Da je pokusala da igra na velikosrpsku politicku kartu bila bi medijski i na svaki drugi nacin masakrirana.
U svakom slucaju DANU bi trebala da se registruje kao politicka partija, a ne naucna NVO, jer se iskljucivo bave politikom a ne naukom.

Zaista - Babovic, Vukotic, Djurovic, Bulatovic, Vojvodic, Zecevic, Lakic, Strugar, ... nijesu nikad imali veliko-srpske istupe. :rolleyes:

A oko DANU se slazemo, jednim dijelom. S obzirom da mi izgleda da je kriterijum za prijem u DANU, po naucnoj osnovi, znatno ispod nekog koji bih ja ocekivao.

Ko su glavni clanovi DANU i ko od njih nije napravio znacajnu naucnu/umjetnicku/kulturnu karijeru?

Preskoci sadasnjeg predsjednika, o njemu znam dovoljno.

nihil
25-04-07, 13:20
Zaista - Babovic, Vukotic, Djurovic, Bulatovic, Vojvodic, Zecevic, Lakic, Strugar, ... nijesu nikad imali veliko-srpske istupe. :rolleyes:Mogu oni pojedinacno imati istupe kakve god hoce, ali ovdje govorimo o instituciji CANU, a ne pojedinacnim istupima nekih clanova i njihovom eventualnom politickom angazmanu. U CANU je bilo i dalje ima razlicitih politickih orijentacija. U DANU postoji samo jedna politicka orijentacija i ona je glavni uslov za clanstvo.

Ko su glavni clanovi DANU i ko od njih nije napravio znacajnu naucnu/umjetnicku/kulturnu karijeru?
Preskoci sadasnjeg predsjednika, o njemu znam dovoljno.Ja tvrdim da niko nije, a ti navedi ko je to napravio nesto znacajno. Vecina njih nikada ne bi nikada usla ni u CANU, koja je takodje skup prosjecnih intelektualaca.

Ćipur
25-04-07, 17:08
Mogu oni pojedinacno imati istupe kakve god hoce, ali ovdje govorimo o instituciji CANU,

Tacno nihi ovdje se govori o onoj zgradi CANU, a ne o ljudima!!!

:yipiiii: :yipiiii:


a ne pojedinacnim istupima nekih clanova i njihovom eventualnom politickom angazmanu.

Recimo eventualni politicki angazman Beckovica nema nikakve veze sa SANU, sa onom zgradom.

Eto njihi i ti si nesto nakuckao na ovu temu.
Bravo! :yipiiii:

nihil
25-04-07, 19:58
Tacno nihi ovdje se govori o onoj zgradi CANU, a ne o ljudima!!!Institucija je nesto sto je stvorio kolektiv, drustvo, a ne zgrada. CANU je drzavna institucija.

Recimo eventualni politicki angazman Beckovica nema nikakve veze sa SANU, sa onom zgradom.Ako Beckovic istupa u ime SANU onda je to stav institucije koja se zove SANU. Ako on istupa u svoje ime onda to nema veze ni sa institucijom, a ni sa zgradom :lolblue:

Ćipur
25-04-07, 20:07
Institucija je nesto sto je stvorio kolektiv, drustvo, a ne zgrada. CANU je drzavna institucija.


Naravno njihi,

ono sto govore i kako se ponasaju ljudi iz te institucije, to nije važno (osim ako nijesu iz DANU)!!!
Bravo njihi, imaš po 5/6 rezona za istu stvar uvijek! :lolblue:


Ako Beckovic istupa u ime SANU onda je to stav institucije koja se zove SANU. Ako on istupa u svoje ime onda to nema veze ni sa institucijom, a ni sa zgradom :lolblue:

A SANU mu je nekad osudio neki stav? :yipiiii:
SANU je inače pravio i memorandum o tome kako su Srbi ugroženi 1985. godine! :lolblue:

nihil
25-04-07, 20:39
Naravno njihi,

ono sto govore i kako se ponasaju ljudi iz te institucije, to nije važno (osim ako nijesu iz DANU)!!!
Bravo njihi, imaš po 5/6 rezona za istu stvar uvijek!Ne govorimo o tome kako se ponasaju ljudi pojedinacno vec kako se ponasa organizacija, institucija. CANU kao institucija nije istupala ni na cijoj strani. DANU je otvorena zastupala politicki projekat vlasti i stvorena je za potrebe DPS vlasti.

SANU je neka druga prica. Ovdje govorimo o CANU i DANU.

simm
27-04-07, 11:25
Ja tvrdim da niko nije, a ti navedi ko je to napravio nesto znacajno. Vecina njih nikada ne bi nikada usla ni u CANU, koja je takodje skup prosjecnih intelektualaca.

Zavisi sta ti je merilo uspjesnosti, i kako uporedjujes sta je znacajno. Iz nekih tvojih ranijih postova znam da ti slabo koga priznajes za bilo kakvi naucni/kulturni autoritet, pa ne znam ko uopste zadovoljava tvoj kriterijum.

Po mojem misljenju Stanic, Perovic, Braanko Pavicevic, Rastoder, Dragisa Ivanovic, Dado, itd su neka prepoznata imena u onome sto rade, a ti nadji bolje od njih u tome sto rade.

Daj imena, pa da metnemu na vagu.

Ćipur
28-04-07, 10:40
RAZGOVOR:
BOŽIDAR NIKOLIĆ, PREDSJEDNIK DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI



Da je DANU na pravom putu potvrdilo je vrijeme i zastava na Ist Riveru



Rođeni Nikšićanin, otac troje djece, profesor emeritus Univerziteta Crne Gore, rado viđen i slušan i na američkim i evropskim sveučilištima, član Odbora za tehničke nauke CANU od 1979. do 1991. godine, redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 1999. godine, autor pet univerzitetskih udžbenika i oko 150 naučnostručnih radova i članaka u domaćim i stranim časopisima, kongresima i publikacijama, član Američke asocijacije za motore i vozila "SAE", brojne funkcije u vaspitno-obrazovnim institucijama, dobitnik brojnih nagrada, poput Oslobođenje Titograda za ostvarenja u nauci 1986. godine
U obilju biografskih nota profesora emeritusa Božidara Nikolića, koji je nedavno izabran za predsjednika DANU, a koje svjedoče o dugom i uspješnom životnom i naučnom pohodu, čini se najupečatljivijom ona iz perioda zla i užasnih ratnih strahota. Profesor Nikolić bio je jedan od rijetkih intelektualaca čije je snažnom antiratno zalaganje činilo da se umanje posljedice pogroma
Iznijevši crte Vaše biografije na sjednici Skupštine i Senata DANU, kada ste stupili na funkciju predsjednika te akademije, prvi predsjednik DANU, akademik Jevrem Brković podsjetio je na nezaobilazno "antiratno zalaganje tokom devedesetih godina prošlog vijeka". Kako su studenti doživljavali Vaše prisustvo na bojištima?
- Napad na Dubrovnik zatekao me u Njujorku, radi potpisivanja ugovora o saradnji sa njihovim Institutom za tehnologiju, od kojeg nije bilo ništa iako sam išao na njihov poziv a znalo se zbog čega (napada na dubrovačku regiju).
Povratkom u Crnu Goru, zajedno sa saradnicima i studentom prorektorom, činio sam sve da i profesore i studente povratim sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta, ali moji dopisi su uvijek završavali u nečijim ladicama, kao i onaj koji sam uputio tadašnjem Predsjedništvu i Skupštini Crne Gore, iz kojeg se vidi antiratna aktivnost studenata i profesora našeg Univerziteta.
Uvidjevši, da od dopisa nema ništa odlučio sam da direktno idem da razgovaram sa studentima i njihovim starješinama da se vrate kući i knjizi.
Odlazeći na dubrovačko-hercegovačko ratište sa jedinim ciljem, da tražim da se studenti vrate učenju, nailazio sam na razne stavove njihovih vojnih starješina (generala).
Na odobrenje jednog srpskog generala obišao sam sva mjesta gdje su bili naši studenti, pa i Ravno. Razgovarajući sa studentima bez pogovora su svi izrazili želju da se vrate sa ratišta, uz konstataciju većine, da i oni sami ne znaju zbog čega su tu.
Nije neskromno kazati da su stotine studenata u to vrijeme prolazile kroz moj kabinet i samo su se zgražali nad onim što su vidjeli i doživljavali. Govorili su mi "profesore, mi smo učili u vojsci da pravimo grudobrane, a znate šta mi radimo - mi pravimo lešobrane, jer kad padne mrak i nešto šušne, sa svih strana se puca"...
Pored toga, u dogovoru sa studentima i nekim profesorima imali smo protestnu šetnju sa kratkim govorom i paljenjem svijeća za sve poginule građane one velike Jugoslavije ispred Skupštine Crne Gore.
U to vrijeme naš Univerzitet je prihvatio oko 1500 studenata na studiranje i 42 profesora na platu, svih nacionalnosti, sa ratom zahvaćenih područja... O ovome ne bih više ništa, jer ste me ovim pitanjem podsjetili na period koji želim da se više nikad ne ponovi a od koga se svakom normalnom čovjeku diže kosa na glavi.
Vidite, Univerzitet je u ta suluda vremena pokušao sve da ide kulturom protiv rata, ali nažalost bili su "jači" oni koji su išli u rat za mir.
Krajem maja navršava se godina od sticanja nezavisnosti za koju se svim snagama zalagala DANU. Možete li se osvrnuti na dozu rezignacije u pojedinim referatima pročitanim na posljednjoj sjednici DANU i prokomentarisati odnos države prema Akademiji?
- Kao što se može vidjeti i čuti, šta se dešava na prostoru Crne Gore od 21. maja 2006. godine do danas, a može dosta toga, slobodno se može reći da ne bi one Evrope i njenih raširenih ruku, da nas prigrli objema rukama ka njenim institucijama i u članstvo UN, ne znam šta bismo i gdje bismo danas bili.
Osnivanje DANU bio je naš istorijski, duhovni i sudbinski zadatak: da se pomogne oporavljanje i uspravljanje Crne Gore. DANU je povezala vjekove, tradiciju, državni i nacionalni kontinuitet. Njeni osnivači su raskrčili zarasle puteve prema našem istorijskom i nacionalnom biću.
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti dala je veliki doprinos obnavljanju crnogorske državnosti. Članovi ove akademije cijelog radnog vijeka zalagali su se za dostojanstveno mjesto Crne Gore u Velikoj Jugoslaviji, a poslije njenog raspada za samostalnost Crne Gore. Članovi DANU svojim djelima mnogo su doprinijeli osvjetljavanju slavne prošlosti Duklje, Zete i Crne Gore, iznošenjem naučne istine o Vojisavljevićima, Balšićima, Crnojevićima, Petrovićima, istine o NOB-u, o istoriji i kulturi Crne Gore i o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.
Naša akademija je nacionalno, naučno i kulturno sazdanje nad razorenim nacionalnim panteonom, raznesenim nasljeđem, otetim jezikom sa pređenutim imenom, ona je stvarana nad bićem jezika čije ime nijesmo smjeli reći u svojoj domovini, a kamoli ga nazvati prema sebi. Bili smo a i još smo dijaspora sopstvenog jezika.
DANU će se boriti i pripovijedati istinu o Crnoj Gori, ne samo o prošlosti i sadašnjosti nego i o budućnosti...
Da smo dosad bili na pravom putu i da je Akademija osnovana u pravi čas, potvrdilo je vrijeme i zastava na Ist Riveru.
Valjda će u dogledno vrijeme i naša država profunkcionisati u pravom svjetlu i razvijati svoje ustanove a ne tuđe ekspoziture, one koje legalno rade protiv njenih nacionalnih i državnih interesa, naučnih i kulturnih dostignuća.
Kako gledate na rješenja koja su ponuđena u Nacrtu ustava a tiču se crkve, jezika i tretmana kulturno-istorijske baštine?
- Razumijem da u ovom pitanju akcenat stavljate na Crnogorsku crkvu. S pravom. Ili, ako hoćete, na obje istočno-pravoslavne crkve u Crnoj Gori - na Crnogorsku (CPC) i Srpsku (SPC). U Crnoj Gori problemi proizilaze iz neriješenih odnosa između tradicionalne, domaće, istorijske Crnogorske crkve i Srpske pravoslavne crkve koja je, to je bar svima jasno - preuzela (ili ako hoćete - okupirala) sve crnogorske crkve i manastire nakon nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine 1918. Uzaludna su pridikovanja da je Sveti sinod Crnogorske crkve "dobrovoljno" prisajedinio autokefalnu CPC Pravoslavnoj crkvi u Kraljevini Srbiji! Oni koji se pozivaju na tu "odluku" Svetog sinoda CPC - priznaju da je Crnogorska crkva bila autokefalna, ali pri tom zaboravljaju da je njen Sveti sinod imao sedam članova, a inkriminisanu odluku su donijela tri člana Sinoda i sinodalni sekretar (koji nije član Sinoda i njegov glas je nevalidan). Ali to nije smetalo vlastima u ondašnjem Beogradu. Pa i pozivanje na tzv. kanon ("pravilo propisano od najviše crkvene vlasti, dogma") rekli bi naši političari - "ne pije vodu", tj. čin "ujedinjenja" CPC i SPC (na osnovu odluke regenta Aleksandra Karađorđevića, budućeg kralja Jugoslavije) ni u čemu nije pravovaljan. Ali ni Pravoslavna crkva u srednjovjekovnoj Srbiji (Raškoj) nije stvorena "po kanonu", nego je Sava Nemanjić, vodeći računa o jačanju države Srbije - nekanonski otcijepio svoju eparhiju od Ohridske arhiepiskopije (kojoj je dotle pipadala). Napuštajući (nekanonski!) "majku-crkvu", Ohridsku arhiepiskopiju, Sava Nemanjić (kasniji Sveti Sava Sprski) kupio je za svoju Crkvu znake autokefalnosti - od već smijenjenog Vaseljenskog patrijarha. Pa mu to kršenje "kanona" nije smetalo da kasnije bude proglašen za sveca. A danas bi ga za takav grijeh patrijarh srpski ili patrijarhov namjesnik u Cetinjskom manastiru (mitropolit Amfilohije) prokleo i ekskomunicirao...

Ćipur
28-04-07, 10:41
No, vratimo se na Vaše pitanje. Moj odgovor je: Crnogorska crkva treba da bude uvedena u Ustav kao prva i prava, kao matična crkva sa dugom državotvornom i slobodarskom tradicijom! Uz navođenje i ostalih crkava i crkvenih organizacija, i naglašenog prava djelovanja svih miroljubivih vjeroispovijesti. Naravno, uz visoku odgovornost za bilo kakvu militantnost ili kršenje ljudskih prava od bilo koje vjerske organizacije, nezavisno od činjenice da li joj je matična država Crna Gora ili neka druga zemlja. CPC treba da bude u Ustavu i zbog praktičnih konsekvenci: materijalno i duhovno bogatstvo istorijske Crne Gore, sačuvano u našim crkvama i manastirima, ne može pripadati crkvi druge države, jer ti crkveni objekti i njima pripadajuća imanja su imovina države Crne Gore. Hramovi se, osim crkava koje su za samo svoje potrebe gradila pojedina crnogorska bratstva ili sela, mogu ustupiti na određeno vrijeme za bogosluženje svima koji imaju vjernike u Crnoj Gori.
To se takođe odnosi na crnogorski jezik koji se tako zove na osnovu bogatog crnogorskog književnog i usmenog nasljeđa. Službeni jezik u Crnoj Gori treba da se tako i u Ustavu imenuje - po istom onom pravu kako je to učinjeno u susjednim državama: u Srbiji se jezik zove srpski, u Hrvatskoj - hrvatski, u Bosni i Hercegovini - bosanski! Naravno, uz naglasak da se u mjestima sa većinskim stanovništvom bilo koje nacionalne manjine taj zajedničkiă jezik javno imenuje kao bosanski, srpski ili hrvatski i - svakako, i prije svega - albanski. O tome je izlišna svaka dalja prepirka. Pravo je države Crne Gore da svoj jezik nazove svojim imenom i da ga normira - kao što je to učinjeno u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Čini se da je trenutno u drugi plan stavljeno pitanje forme u kojoj će crnogorska književnost biti zastupljena u nastavnim programima i planovima Univerziteta, srednjih i osnovnih škola...
- Nažalost, ne radi se o "pitanju forme": crnogorska književnost se ne proučava niti predaje ni na Univerzitetu, niti u srednjim i osnovnim školama. U programu je veoma malo crnogorskih pisaca, a i oni se ne proučavaju kao autori crnogorske književnosti, već uopšteno - kao pripadnici određene književno-istorijske epohe ili stilske formacije. Naši studenti i srednjoškolci, tako, danas ne proučavaju istoriju crnogorske književnosti niti vodeće savremene crnogorske pisce. A u prethodnim godinama bilo je omogućeno da se crnogorska književnost predaje i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, pa je bilo i srednjoškolskih pofesora koji su, samoinicijativno, s istorijom crnogorske književnosti upoznavali svoje učenike. I umjesto da se to unapređuje, da se u novim uslovima crnogorska književnost svestranije proučava - taj predmet je i na Fakultetu utopljena u opšte stilske ili tzv. vremenske okvire, što nije slučaj u nama susjednim i drugim južnoevropskim zemljama. A to je očigledna posljedica inferiornosti "istoriografa" naše kulturne baštine i profesora književnosti i jezika. U tom omalovažavanju vlastite književnosti, kulture i civilizacije - velika je uloga i odgovornost državne komisije koja usvaja školske programe.
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti ima u svojem članstvu pisce koji su veoma poznati i priznati daleko izvan granica Crne Gore, pisce koji su prevođeni na razne jezike i visoko ocijenjeni od tamošnje stručne kritike. Pa ipak, ti autori nijesu predstavljeni ni u jednom od školskih programa - ni pričom, ni pjesmom, ni kritikom.
DANU će se svesrdno zalagati da se ta nepravda ispravi. Insistiraćemo da crnogorska književnost i u školskim programima dobije mjesto i značaj koji odgovara njenim vrijednostima. Organizovaćemo naučne i stručne skupove i unaprijediti odgovarajuću izdavačku djelatnost. Naša je obaveza da punim informisanjem mladih pokoljenja sačuvamo i afirmišemo bogate riznice našeg duhovnog nasljeđa. Prosvjetni organi i politika države u tom pogledu moraju učiniti mnogo više nego što čine.
Govoreći o novim projektima Akademije, akademik Radovan Radonjić je kazao da će DANU nastaviti sa izradom Enciklopedije Crne Gore. Jeste li optimista u vezi sa tim pitanjem i o kakvim je to novim projektima riječ?
- DANU je riješena da se puna pažnja ukaže novim projektima koji će ovu akademiju obilježiti kao naučnu ustanovu od izuzetnog značaja za razvoj samostalne i suverene Crne Gore. Poznato je da je DANU i nastala da bi, na pravi način, osmislila povijesni, narodni i nacionalni kontinuitet od Duklje do naših dana.
DANU će se okrenuti novim programima i vjerujem da ćemo naići na potpuno razumijevanje Vlade Crne Gore i odgovarajućih ministarstava. Nastavićemo rad na Enciklopediji Crne Gore, gdje je već dosta urađeno. Organizovaćemo, samo u ovoj godini, tri ili, moguće, i četiri velika naučna simpozijuma o energetskoj futurologiji Crne Gore, osmišljavanju prostora kao najvećeg crnogorskog resursa kao i registrovanje svih vandalizama učinjenih na najznačajnijim sakralnim spomenicima crnogorske arhitekture. Organizovaćemo simpozij o izradi makar prvog toma Istorije crnogorske književnosti i kulture. Nastavićemo izdavanje našeg već uglednog časopisa Doclea koji se nalazi u bibliotekama mnogih slavističkih instituta u svijetu. Odmah ćemo pristupiti sistematskom objavljivanju izabranih djela književnika, akademika DANU. Već se ozbiljno radi na izabranim djelima u šest tomova našeg akademika Sretena Perovića. Omogućićemo štampanje značajnih studija naših akademika iz pravnih, ekonomskih, lingvističkih i egzaktnih nauka. Sigurno je da će DANU sistematski osmišljavati mnoge temate iz crnogorske savremenosti.

IMA LI CRNE GORE BEZ CRNOGORACA?!

- DANU je okupila nas, a mi sve crnogorsko, građansko, demokratsko, pa ipak se danas u svojoj državi, u nezavisnoj Crnoj Gori, borimo za svoj status.
DANU nam pomaže da se snalazimo u vremenu koje nije otklonilo sve prepreke, kad opasnosti nijesu minule, kad se borimo za sopstveni jezik, za njegovo ime, za njegovo mjesto u Ustavu, školi - svuda. Za opstanak crnogorskog jezika i Crnogorske crkve u crnogorskoj nezavisnoj državi. Borimo se za sopstveno mjesto u Ustavu: i kao Crnogorci i kao građani. Ima li Crne Gore bez Crnogoraca?!
Eto i poslije godinu dana od referenduma, mi se još pitamo koji su nam to temelji državnosti, je li Crna Gora crnogorska, ima li ona svoj crnogorski jezik, ima li ona svoju Crnogorsku crkvu i kakav je položaj crnogorskih institucija u njoj
Otuda sva patetika u svim referatima pročitanim na posljednjoj sjednici DANU ona je ne samo u referatima već i u srcima onih koji su slušali te referate.
Međutim, nećemo dozvoliti da nam iz crnogorske države izvuku dušu, borićemo se i dalje za uspostavljanje građanske i demokratske evropske Crne Gore, jer je DANU, akademija znanja, istine, nauke, i ljepote, a ne ideologije i nacionalnih imperativa i velikodržavnih vizija.

BEZ KOMPROMISA SA ONIMA KOJI NEGIRAJU CRNU GORU

- U svim državnim strukturama mi se izvinjavamo svim onim koji su do juče a i danas su, politička i kvazinaučna i svekolika, opozicija sopstvenoj državi, dajemo im za pravo u svemu što traže.
Oni od kojih se najviše očekivalo da će Crnoj Gori poslije dobijanja samostalnosti, obezbijediti unutrašnji mir, stabilnost i evropsku budućnost, sada traže truli kompromis sa onima koji tu državu neće, negiraju je i čine sve da je razore, ponize i obesmisle. Pojedine strukture vlasti moraju biti svjesne da kompromisi o nazivu jezika i položaju Crnogorske pravoslavne crkve ne postoje ako priznaju Crnu Goru kao samostalnu i suverenu državu.





Vladimir VOJINOVIĆ

Ćipur
28-05-08, 16:50
Lijepa penzionerska priča: botaničar Vukić Pulević


Živjeti svoj drugi život


Kada dobijete zadatak da napravite razgovor s nedavno penzionisanim univerzitetskim profesorom, prva pomisao vam je da neće biti zanimljivo, on je život proveo za katedrom pričajući o tamo nekim endemičnim vrstama i njihovim staništima, posebno kad vas zapljusnu neki nerazumljivi latinski izrazi, kao na primjer Edraianthus gaminifolius.
Vukić Pulević, botaničar koji je obišao strme litice svih crnogorskih planiskih vrhova, čovjek čije se naučno djelo sastoji od destine knjiga, stotine naučnih radova i hiljade leksikonskih jedinica. Vukić Pulević, uz to, akademik DANU i jedan je od osnivača Liberalnog saveza Crne Gore. Bio je ministar ekologije ali i jedan od najčasnijih boraca za obnovu nezavisne crnogorske države, jezika i crkve.
Ipak, Vukić o svemu tome ne želi da govori jer on sada živi svoj drugi život.
- Bio sam spreman za penzionerske dane - priča Vukić i napominje da se kod njega promijenilo jedino to što mu platu sada donosi poštar, a ne prima je na Fakultetu. On kaže da mu je u svemu drugome ljepše, jer je dobio neobično veliku količinu vremena i slobode da ih sam raspoređuje.
- A inače sam poznat kao vrlo disciplinovan i sistematičan čovjek i u tome priznajem jedino Jevremu Brkoviću - kaže on.
- Zato sam zahvaljujući slobodi i slobodnom vremenu, uz zdravlje koje me još služi, uspio da završim sve svoje rukopise, započete ranije i da s brojnim saradnicima započnem nove projekte - kaže Vukić.
On tvrdi da je kao penzioner doživio najveće radosti.
- Kao penzioner sam doživio i suverenu Crnu Goru, čijem sam stvaranju dao svoj skromni doprinos - ističe on.
Prema njegovim riječima, u penzionerskim danima uspio je da publikuje još četiri nove knjige, ali i da posveti više vremena prijateljima i saradnicima.
- Ipak, moji poslovi nemaju kraja i ne mogu se penzionisati - kaže on.
Jedna od radosti pezionerskih dana je riješeno stambeno pitanje.
- Sada prvi put u životu pod istim krovom imam spavaću i radnu sobu. Možda je dobro što se radujem tek sada jer da sam stan dobio ranije to bih već iživio - kaže kroz smijeh Vukić.
Vremena ima i da smireno gleda na postreferendumsku Crnu Goru.
- Obnavljanje nezavisnosti je fundametalni istorijski događaj, ali je razvoj demokratskih sadržaja stvar procesa koji se ne mogu zaustaviti. Na sreću, to neće biti prepušteno samoj Crnoj Gori i očito je da će i Evropa biti korektiv demokratskog zrijevanja naše države - kaže Vukić.
Zabrinjava ga inertnost i oskudnost u znanju najvećnih zvaničnika države u rješavanju pitanja Crnogorske crkve. On ukazuje da vlast ima strah od rješavanja ovih problema.
- Jer se cijeli velikosrpski nacionalizam preselio iz vojnih i političkih struktura formalno i suštinski u SPC. Ona je posljednji bunker koji će napustiti velikosrpski šovinizam u Crnoj Gori.
Vukića još možete sresti po planiskim vrletima. Iako kaže da je to sada u redukovanoj i selektivnijoj formi, onaj ko ga prati dobro zna da je i dalje planiski vuk. Iako je, kako kaže, ''zgazio'' nekolike godine osme decenije života, ovaj čovjek nezmjerne energije uporedo radi na više naučnih projekata a pored toga aktivan je u DANU, Matici crnogorskoj, Institutu za jezik i jezikoslovlje i tako dalje.
Na pitanje ima li crnogorskih vrhova kojima se posebno rado vraća, Vukić kaže da je to relativno pitanje i da svaka planina ima svoju posebnost i ljepotu.
Ipak, njegovi prijatelji znaju za Vukićeve neskrivene emocije prema Rumiji. - S nje, pored njene simbolike i kultnosti, na najljepši način možete vidjeti dvije velje vode, Skadarsko jezero i more -kaže on.
- Ipak, otakako je na njen vrh doletjela ona skaradna tvorevina, ja više nemam ni fizičke ni duhovne snage da idem tamo. Prije toga na Rumiji sam bio 65 puta, od tada nijednom - sa sjetom priča Vukić.
Vukić je veoma često i na Orjenu, kojeg pored Prokletija i Komova izdvaja po lepoti.
Prema njegovom mišljenju, prekrasni planinski predjeli Crne Gore ući će u modu kad se pokrije i ono malo što je ostalo od nenadmašno lijepe obale.
- No, nadam se da neće biti dozvoljena budvanizacija crnogorskih planina - nada se Vukić.


Poklon Vinceku

Vukić Pulević umije da umjesto konvencionalnih prigodnih poklona napravi čovjeku takvo zadovoljstvo da mu ne ostane ništa nego da se lupi po čelu i konstatuje da se nečeg tako originalnog i lijepog nikad ne bih mogao sjetiti. Tako je Vukić za čestitku 80. rođendana svom prijatelju Danijelu Vinceku darivao knjigu. Ali ne bilo kakvu. Već knjigu o Danijelu Vinceku. Naime, on je okupio grupu prijatelja Danijela Vinceka, od kojih je svako napisao priču o poznastvu i prijateljstvu s njim. Od toga je Vukić sastavio zbornik s posvetom ''Srećan Vam rođendan, gospodine Vincek''.


Plavi zvončić, Edrianthus pulevicii

Braveći u Crnoj Gori nedavno slovenački botaničar Boštjan Surina otkrio je na Durmitoru jednu novu biljnu vrstu koja pripada porodici plavih zvončića i počastvovao je našeg naučnika tako što je biljku nazvao u čast njegovog imena Edrianthus pulevicii


Biblioteka asistentima i studentima

U Crnoj Gori već ima desetak botaničara koji su izašli ispod ruke Vukića Pulevića, na koje je veoma ponosan. Njima je poklonio i svoju biblioteku. - Iako naizgled krhke, kaže za svoje studentkinje, moje dame penju se na najveće crnogorske, austrijske grčke, albanske i druge visove u potrazi za znanjem i biljnim vrstama. Bojim se da Crna Gora nema vremena da vidi takav svoj mladi potencijal, kaže on.


Slavko Raspopović

Ćipur
04-08-09, 14:25
Prvi sastav DANU

Ćipur
21-08-09, 18:45
JEVREM BRKOVIĆ - BESJEDA NA SVEČANOM UTEMELJENJU DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI



Gospodo akademici Dukljanske akademije nauka i umjetnosti!
Poštovani uzvanici - donatori i prijatelji!

Evo, pri samom kraju dvadesetog stoljeca i drugog milenija, Crna Gora je, iako samo polovicno osamostaljena, u magistralnim zbivanjima evropske i svjetske zbilje, prisutnija nego ikada do sada. To je ona ista mediteranska zemlja koja tri puta u svojoj hiljadugodisnjoj povijesti mijenja ime, kao zmija svlak, ali sustina njenog bica bi i ostade vazda ista - mediteranska!

Od Vladimira i Kosare, od Svača i Prapratne, od Lontodokle i Ulcinijuma, od dukljanskih zupa Nevidia i Gusenije, od Tuđemila i Popa Dukljanina, dinastije Vojislavljevic i kneza Vojislava, od Mihaila i Bodina do Balšića i Crnojevića, do Petrovića i nasih dana - bila je zemlja dramaticnog i istorijski kontroverznog nastanka i opstanka, a nikada zemlja totalnog nestanka, iako dva puta u svojoj dugoj povijesti dovodjena do ivice provalije, odakle je ne bi izvadili i uspostavili ni njeni muzevi, mudraci, pjesnici i svetitelji da se ona sama, svojim iskonskim narodnim dukljanskim bicem, nije oduprla strasnim silama ponistenja svega njenog!

Gospodo akademici,

tari se Hazari utkase i prenarodise u druge narode, Japodi, Krici, Mataruge, Iliri i Basanski svijet utkase se u njeno zilavo narodno bice i dadose joj biolosku i gensku snagu da u sebi prikupi svoje dukljanstvo, svoje zetstvo i crnogorstvo te, evo, jos vitalna, narodno i vjerski dragocjeno razlicita od kraja do kraja, od oaze do oaze, od njenog plavetnog juga do pastelnog zapada, epskog sjevera i ostroumnog istoka bitise postajuci sve svjesnija same sebe, svog dukljanstva i mediteranstva!

Gospodo akademici,

as je malo i s mrtvima nasim, ali sasvim dovoljno da na ovom, svim ljepotama priprode ukrasenom dukljanskom prostoru, budemo opazeni i zapazeni, pisani i zapisani kao jedan od najstarijih mediteranskih naroda.
Ima naroda koje su horde i regimente uvele u istoriju i kao narod uoblicile. Ima naroda koje su mudrost i filosofija opstanka, a ne filosofija balistike, ucinili narodima i dovele do kultnog postovanja njihovih sposobnosti u sistemima ciji su osnovni stubovi cipovi i kompjutersko-informaticka galaksija u kojoj su vidljiviji nego mnoga nebeska tijela u ovoj nasoj, ili nekoj susjednoj galaksiji. Ima naroda koji se izmedju krvavih istorijskih potopa, pogroma i strasnih sudista jedva provukose i kao narodi opstase. Ima naroda sto na ovom ukletom balkanskom tlu jos i danas traze sebe, odbacujuci, konacno, svoje imperijalne apetite, prolazeci kroz katarzu, lisavajuci se svog krvavog rublja mitova i kultova davno potrosenih. Ima naroda, i to srecnih, mozda i najsrecnijih, koji nikada ne imase epsku poeziju, cak ni onu domoljubnu, ciji su pjesnici na mermernim plocama Nobelove fondacije cesci od pjesnika u cijim se zemljama i literaturama djeca uce da hodaju oslanjajuci se na bajonete i puscane cijevi!

Gospodo akademici!

uklja i dukljanstvo se drzavno i narodno jos u jedanaestom stoljecu transformisu u drzavu Zetu i narod zetski. Od prvih Crnojevica - Stefana i Radica - povijescu mukotrpno teku Crna Gora i crnogorstvo! I tako sve do dana ovog danasnjeg, do casa ovog kada evo uspostavljamo Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti. Cudno je i povijesno intrigantno da nasi knjizevnici i vladari, izuzev kralja Nikole u onoj krunidbenoj besjedi, dugo i predugo, cak nigdje i nikada, sve do polovine ovog stoljeca, ne spomenuse Duklju i dukljanstvo. A, pri kraju osamdesetih burnih godina u tadasnjem Titogradu, na Njegosevom spomeniku pred nacionalnim pozoristem, osvanu veliki crveni grafit: "I ja sam Dukljanin!"

To uporno zatomljavanje Duklje i Dukljana, to potiskivanje dukljanske drzave i naroda u podzemne riznice mraka i zaborava, to tragicno istiskivanje dukljanstva iz narodne memorije, nasu posljednu dinastiju staja prijestolja, a Crnu Goru drzavnosti i nacionalnog identiteta s dugovjekim dukljanskim pedigreom.

Gospodo akademici!

o svoje korijene ponistava, na tudjima se nikada ne okopirka, ne uspostavi i ne uspravi! Je li ovo, gospodo akademici, doslo veliko vrijeme crnogorskog uspravljanja? Ako jeste, treba ga na pravi nacin prepoznati i s racionalnim razlozima i emocijama, cija osnova nijesu noz, krv i tlo, a ni kic domovinstvo i otadzbinstvo, prihvatiti kao posljednju istorijsku sansu, koju nam pruzise vrijeme i nasi bastaduri, medju kojima smo i mi, gospodo akademici Dukljanske akademije! Ko do kraja ovog, mozemo reci uzasnog stoljeca, stoljeca logora, etnickih ciscenja, genocida, progona naroda i masovnih grobnica, ne nadje svoje mjesto na evropskoj i svjetskoj mapi zemljopisnoj, taj se nikada vise nece uspostaviti kao priznati drzavni i nacionalni subjekt. Vjerujem svim zalihama vjere u svom bicu da se mi necemo obeznaroditi, da je to zaista nemoguce!

Toliko je dokaza, istorijskih fakata, povelja i dokumenata da su preci danasnjih Crnogoraca sebe osjecali, zivjeli i nazivali Dukljanima. Ipak, nije istisnuto iz svijesti i memorije da je bilo devet dukljanskih kraljeva. Nasi su Petrovici sve o Duklji i Dukljanima znali, ali zbog onog Damoklovog maca sto im dva cijela stoljeca nad glavom i krunom stajase, morali su presucivati istinske korijene svoga naroda i drzavnu tradiciju svoje drzave. Morali su prigusivati dukljanstvo u sebi!

Gospodo akademici!

ije li, ipak, rijec o crnogorskoj i petrovickoj kobi: o usudu, tragici, o prokletstvu, o strasnoj nasoj sudbini! Rijec je o istiskivanju iz svijesti i memorije onoga prapocetka crnogorskog - Dukljanstva naseg! Zasto su stoljecima iz crnogorske narodne svijesti, memorije i istorijskog kontinuiteta, protjerivani Duklja i dukljanstvo?! Sto se to uradi od jednog starog dukljanskog naroda?! Medju prvima dokazani, evo se pri kraju dvadesetog stoljeca moramo ponovo dokazivati, buduci osporavani od svih, pa i samih sebe. Jesmo li se to na istorijskoj sceni izumiranja naroda nasli i mi Crnogorci?! Kako se dogodilo da dukljanstvo iscili iz danasnjih Crnogoraca - jedinih dukljanskih potomaka? Ko Dukljanima onemoguci opstanak u crnogorskoj memoriji? Ko tu memoriju svede na svega dva vijeka? Ko crnogorcima uskrati osjecanje dukljanstva? Ko nam nametnu tu kolektivnu amneziju? Taj udes povjesti! Tu prazninu! Tu crnu rupu u crnogorskoj samosvijesti?!

Gospodo akademici,

a sva ova i slicna pitanja pravi odgovori ce uslijediti tek u nastupajucem stoljecu. Crne Gore i Crnogoraca ce biti i u trecem milenijumu. Ocisceni od vampirskih mitova, paranoicne mitomanije i obraceni u svoj dukljansko-crnogorski identitet, Crnogorci ce biti spremni, kao i svi gradjani Crne Gore, na nova kulturna, naucna, civilizacijska i ljudska podviznistva. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti danasnjim danom postaje dio crnogorskog identiteta, onog gradjanskog, mediteranskog, multikulturalnog i multinacionalnog. Dukljanska akademija ce biti multinacionalni svetionik nove Crne Gore! Na jednom portalu u Duklji pise: "ALIORUM MEDICUS VULNERIBUS SCATES", sto znacI: "DRUGE LIJECIS, A SAM SI PUN RANA". Ovo bi bio i najlogicniji kraj ove moje dukljanske besjede!



Podgorica, 14. jula 1999. godine

Ćipur
21-08-09, 19:05
Matičarska komisija Dukljanske akademije nauka i umjetnosti je 25. juna 1999. godine u Podgorici glasanjem predložila, odnosno izabrala Predsjednika, Senat, Tijela i ostale clanove Akademije. Formalno-pravno konstituisanje Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, na kojem ce biti i zvanicno potvrdjen predlog Matičarske komisije, zakazan je za 14. jul 1999. godine u Podgorici.
Medija klub ekskluzivno objavljuje Statut i personalnu i hijerarhijsku strukturu Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Podgorica, 27. juna



S T A T U T DUKLjANSKE AKADEMlJE NAUKA I UMJETNOSTI

Opste odredbe

Clan 1.
Ovim Statutom utvrđuju se ciljevi, zadaci i djelatnost DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI (u daljem tekstu: Akademija):

* Clanstvo Akademije
* Prava i duznosti clanova Akademije
* Upravljanje poslovima Akademije
* Organizacija djelatnosti Akademije
* Materijalno-finansijsko poslovanje Akademije.

Clan 2.
Akademija je institucija nauka i umjetnosti, osnovana prvjenstveno za unapredjenje stvaralastva u svim oblastima, posebno u oblasti jezika i knjizevnosti, radi svestranog proucavanja bogatih civilizacijskih slojeva, materijalne i duhovne kulture, istorije crnogorske duhovnosti od najstarijih vremena, od Duklje ciji je drzavni, nacionalni i kulturni bastinik Republika Cma Gora.

Clan 3.
Naziv institucije glasi: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, skraceno DANU. U intemacionalnom saobracaju, uz cmogorski, upotrebljava se i latinski naziv: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium.
Akademija djeluje u Crnoj Gori i svijetu.
Sjediste Akademije je u Podgorici.
Privremena adresa: Obala Ribnice 8.

Clan 4.
Akademija je nevladina organizacija, registrovana kod nadleznog Ministarstva u Vladi Republike Cme Gore.
Akademiju predstavlja i zastupa predsjednik Akademije,
odnosno potpredsjednik, generalni sekretar ili drugo lice koje odredi predsjednik.

Clan 5.
Akademija ima okrugli pecat, precnika 3,4 cm, sa tri koncentricna kruga. Izmedu spoljnjeg i srednjeg kruga latinicom i cirilicom je upisan tekst: Dukljanska akademija nauka i umjetnost, a između srednjeg i unutrašnjeg kruga ime institucije na latinskom jeziku: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium.
U sredini je simbol Akademije sa elementima pecata dukljanskog Arhonta Petra (IX vijek) ispod kojega pise cirilicom Crna Gora i latinicom - Montenegro.

Ciljevi i zadaci Akademije

Clan 6.
Ciljevi Akademije su:

* Uspostavljanje istorijskog, jezickog, knjizevnog i umjetnickog kontinuiteta sa dukljanskim duhovnim i materijalnim nasljedjem, na osnovu istrazivanja kulturnih slojeva, interferencija i uticaja na razvoj umjetnosti, pismenosti i knjizevnosti u Duklji/Zeti, tj. u Cmoj Gori;

* Proucavanje srednjevjekovnih rukopisnih i stampanih crkvenih i svjetovnih djela, usmenog/narodnog stvaralastva, te klasicne i savremene cmogorske knjizevnosti i duhovne bastine manjinskih naroda u Cmoj Gori - Muslimana, Srba, Albanaca, Hrvata i drugih;

* Sisternatizacija knjizevnog i umjetnickog nasljedja, stvaranje naucno verifikovaneistorije: pisrnenosti i knjizevnosti, umjetnosti i graditeljstva, pozorista i rnuzike, filosofije i etike, drustvenih i prirodno-rnaternatickih nauka (po disciplinama), te svestrano proucavanje i podsticanje multinacionalnog stvaralastva u Crnoj Gori..

Zadaci Akademije

Clan 7.
Zadaci Akadernije su:

* Proucavanje grada, provincije i drzave Duklje (Dioklitije/Dioclie/Dioklee/Doclee ), kulturnih i civilizacijskih slojeva i svega sto je na tom prostoru egzistiralo u predistorijskirn i istorijskirn epohama, te aktuelno arheolosko i kulturolosko stanje in situ

* Ubiciranje nestalih dukljansko-zetskih gradova, manastira i srednjevjekovnih skriptorija

* Proucavanje dukljansko-zetske (latinske i slovenske) paleografije, heraldike, sfragistike, diplomatike, toponomastike, hronologije i geneologije

* Izrada sazetog pregleda istorije cmogorskog naroda i manjinskih naroda u Cmoj Gori

* Rad na pregledu istorije cmogorske knjizevnosti i umjetnosti (po rodovirna)

* Rad na sintezi istorije knjizevnosti i umjetnosti manjinskih naroda u Cmoj Gori

* Rad na jednotomnoj Cmogorskoj enciklopediji (Encyclopedia montenegrina)

* Osnivanje Muzeja knjizevnosti

* Utemeljenje institucije Zaduzbine i legati

* Utemeljenje Fondacije DANU

* Organizovanje naucnih skupova, seminara i razgovora o stvaralastvu u (i o) Cmoj Gori, o cmogorskoj knjizevnosti i umjetnosti, o djelima drugih nacionalnih literatura koja nastaju u (ili o) Cmoj Gori

* Pokretanje izdavacke djelatnosti i publikovanje knjizevnokulturoloske periodike

* Priređivanje i publikovanje izabranih i sabranih djela cmogorskih autora, pisaca drugih nacionalnih literatura u Crnoj Gori i stranih pisaca koji su pisali o Cmoj Gori

* Obiljezavanje znacajnih godisnjica cmogorskih knjizevnika i naucnika; iniciranje akcije za davanje njihovih imena - ulicama, trgovima, institucijama prosvjete i kulture; podizanje odgovarajucih spomenika na javnim mjestima, kao i vođenje racuna o vjecnim kucama naucnika, knjizevnika i drugih znamenitih licnosti

* Saradnja sa ustanovama i drustvima srodnih djelatnosti i kompatibilnih ciljeva - u Cmoj Gori i inostranstvu.

Clan 8.
Rad Akademije se odvija u Odjeljenju knjizevnosti i jezika, Odjeljenju drustvenih nauka, Odjeljenju prirodno-matematickih i tehnickih nauka i Odjeljenju umjetnosti.
Projekti Akademije mogu se ostvarivati i u drukcijim organizacionim jedinicama - po odluci Predsjednistva i Senata.
Rad Akademije je dostupan javnosti. Komuniciranje sa javnoscu, osim kad je u pitanju predstavljanje Akademije (sto je statutarna obaveza Predsjednika ili licnosti koju on odredi) individualno je pravo svakog clana Akademije - ako nastupa u vlastito ime, a u odredenim prilikama - i u ime institucije.

Clanstvo Akademije

Clan 9.
Akademija ima REDOVNE, POCASNE i POTPORNE clanove.

Redovni clanovi su autori znacajnih djela crnogorskog knjizevnog, umjetnickog i naucnog stvaralastva i uvazeni stvaraoci iz ostalih nacionalnih kultura koje se razvijaju u Crnoj Gori.

Vanredni clanovi su autori vrijednih djela - kandidati za redovne clanove DANU.

Dopisni clanovi su istaknuti strani naucnici, knjizevnici ili knjizevni prevodioci, zasluzni za afirmaciju Crne Gore, njene nauke, kulture i literature.

Pocasni clanovi su eminentni stvaraoci i reprezentativne domace ili inostrane licnosti koje znacajno doprinose ugledu Akademije, Crne Gore i njene multinacionalne kulture.

Potporni clanovi su licnosti koje dio svojih materijalnih i menadzmentskih potencijala, neposrednim ili posrednim putem (donacijama, sponzorstvom, poklonima, zavjestanjima, organizovanjem i vodjenjem fondova i sl.), stavljaju u sluzbu ostvarivanja humanih ciljeva Akademije.

Clan 10.
U Akademiju se ne učlanjuje na osnovu molbe, izrazene zelje ili preporuke potencijalnog kandidata, iako izborni proces podrazumijeva njegovu prethodnu saglasnost.

REDOVNO CLANSTVO cine utemeljitelji Akademije (izabrani od Maticarske komisije) i naucnici, knjizevnici i umjetnici, koje utemeljitelji jednoglasno izaberu.
Kandidate za clanstvo u ostala zvanja predlaze Predsjednistvo, a potvrdjuje Senat Akademije.
Novoprimljeni clan je obavezan da na prigodnoj sjednici Akademije odrzi pristupnu besjedu, procita prozu, esej ili pjesmu, a ako je likovni umjetnik- priredi izlozbu svojih radova.
Clanovi Akademije su ravnopravni u pravima i obavezama. U organe Akademije, medutim, mogu biti birani samo clanovi Akademije koji su drzavljani (Republike) Crne Gore.

Clan 11.
U redovno clanstvo Akademije moze biti izabran afirmisani naucnik, knjizevnik ili umjetnik, koji je po svom djelu i svojoj aktivnosti poznat i izvan uskoprofesionalnih krugova, a svojom kreativnoscu afirmise crnogorski kulturni identitet i kriticki verifikuje duhovne kontinuitete koji dopiru jos iz dukljanskih vremena.
Novoprimljene licnosti Akademija ceremonijalno uvodi u clanstvo na svecanoj sjednici svoje Skupstine.

Odličja Akademije

Clan 12.
Uz obaveznu konsultaciju redovnog clanstva, Predsjednistvo Akademije moze dodjeljivati pocasne nazive LAUREATA i organizovati DIES ACADEMICUS posebno zasluznim clanovima Akademije - za njihovo izvanredno ukupno djelo i doprinos projektima Akademije.
Posebnim pravilnikom Akademija ce ustanoviti proceduru dodjele svojih nagrada/odlikovanja:

* Sveti Vladimir Dukljanski, novcana nagrada i povelja - za zivotno djelo clana Akademije (dodjeljuje se svake druge godine)

* "Sclavorum Regnum", novcana nagrada i povelja - za djelo iz oblasti egzaktnih i humanitarnih nauka (svake godine)

* Lesendro, novcana nagrada i povelja - za beletristicku knjigu clana Akademije i za znacajan prijevod iz savremene cmogorske literature (svake godine)

* Njegos, pozlacena insignija-medaljon dinastije Petrovic-Njegos - za izuzetne zasluge u afirmaciji cmogorske (dukljanske) nauke i kulture i doprinos radu i ugledu Akademije (povremeno).

Prava i duznosti clanstva

Clan 13.
Prava i duznosti clanova Akademije su:

* da unapredjuju naucno, knjizevno i umjetnicko stvaralastvo;

* da unapredjuju veze s institucijama u Crnoj Gori i inostranstvu;

* da unapređuju uslove za rad Akademije i akademika;

* da uvazavaju odredbe Statuta i druga akta Akademije.

Clan 14.
Clanstvo u Akademiji prestaje:

* na vlastitu zelju

* duzom neaktivnoscu clana

* iskljucenjem u slucaju rusenja ugleda Akademije

* smrcu

Ćipur
21-08-09, 19:26
Odluku o isključenju donosi Predsjedništvo, na prijedlog Suda Casti. Na akt o isključenju prigovor se podnosi Skupštini, čija je odluka konačna. Odluku o isključenju sprovodi Generalni sekretar.

Tijela Akademije

Clan 15.
Tijela Akademije su:

* Skupstina

* Senat

* Predsjedništvo

* Predsjednik

* Generalni sekretar

* Sud časti

* Nadzorni odbor


Skupština Akademije

Član 16.
Skupština je najviše tijelo Akademije.
Skupstina zasijeda svakih sest mjeseci, a saziva je Predsjednik.
Sjednica Skupstine za izbor tijela Akademije odrzava se svake druge godine, a vanredna sjednica - prema potrebi.
Sjednica Skupstine za izbor novih clanova Akademije odrzava se svake trece godine.
Skupstina pravovaljano odlucuje ako je prisutno vise od polovine redovnog clanstva. Odluke se donose nadpolovicnom vecinom prisutnih.
Vanredna sjednica Skupstine saziva se na zahtjev trecine clanova Predsjednistva, ili kada to u pisanoj formi zatrazi najmanje jedanaest clanova Akademije.
Vanrednu sjednicu Skupstine saziva predsjednik Akademije, a ako on to ne ucini - tu obavezu preuzima Predsjednistvo.

Skupstina obavlja sljedece zadatke:

* Donosi i mijenja Statut

* Donosi finansijski plan i usvaja zavrsni racun

* Donosi i mijenja Program rada

* Donosi i sve vaznije odluke za rad Akademije

* Bira i razrjesava clanove Predsjednistva, Senata, Suda Casti, Nadzornog odbora i drugih vaznijih tijela Akademije

* Bira i razrjesava Predsjednika i Sekretara Akademije Potvrdjuje osnivanje kolegija, odbora, odjeljenja i aktiva Odlucuje o prigovorima clanova Akademije

* Daje smjemice za rad Akademije

* Odlucuje o prestanku rada Akademije.

Predsjednistvo

Clan 17.
Predsjednistvo Akademije cini jedanaest članova - utemeljitelja Akademije: cetiri potpredsjednika, generalni sekretar, predsjednici cetiri odbora (Jezik i književnost, Prirodno-matematičke i tehničke nauke, Drustvene nauke, Umjetnost), te predsjednici Kolegija za odnose s institucijama u zemlji i inostranstvu i Kolegija za dukljanske temate i istorijska "tajna drustva".
Po potrebi, Predsjednistvo moze kooptirati jos dva člana, ciji se izbor potvrduje na sljedecoj sjednici Skupstine.
Predsjednik Akademije je i predsjednik Predsjednistva.
Sjednice Predsjednistva saziva Predsjednik ili Predsjednistva koga Predsjednik ovlasti.
Sjednica Predsjednistva mora se sazvati na zahtjev jedne trecine njegovih clanova.
Odluke Predsjednistva su pravovaljane ako sjednici prisustvuje vecina clanstva i ako za odluke glasa vecina prisutnih clanova.
Za svoj rad Predsjednistvo je odgovomo Skupstini Akademije. Predsjednistvo podnosi Skupstini godisnji izvjestaj.
Mandat clanova Predsjednistva traje dvije godine.

Predsjednistvo obavlja sljedece poslove:

* Saziva sjednice Skupstine Akademije

* Utvrduje prijedlog Statuta i drugih akata Akademije

* Utvrđuje Program i Plan rada Akademije i njenih kolegija

* Brine o izvrsenju Programa i sprovodi odluke Skupstine

* Upravlja imovinom Akademije

* Obavlja poslove predvidene Statutom i druge poslove

Senat Akademije

Član 18.
Akademija ima Senat, kao najvise savjetodavno tijelo. Clanovi Senata su licnosti od velikog profesionalnog ugleda, obavezno iz naucnih i umjetnickih oblasti kojima se Akademija bavi.
Senat ima devet clanova, od kojih se cetiri clana biraju izvan clanstva Akademije.
Za clana Senata moze biti izabran samo zasluzni clan Akademije, koji je navrsio 60 (sezdeset) godina. Ovaj limit se ne odnosi na clanove Senata koji nijesu clanovi Akademije.
Clanove Senata bira Skupstina na prijedlog Predsjednistva.
Senat raspravlja o naucnim, umjetnickim, istorijskim, humanistickim i drugim temama.
O svojim stavovima i zakljuccima Senat obavjestava Predsjednistvo i Skupstinu Akademije

Predsjednik Akademije

Clan 19.
Predsjednik Akademije

* Predstavlja i zastupa Akademiju u zemlji i inostranstvu

* Pokrece rasprave o pitanjima iz djelokruga Akademije

* Brine o upoznavanju javnosti s radom Akademije

* Podnosi izvjestaj Predsjednistvu i Skupstini Akademije

* Rukovodi radom Skupstine i Predsjednistva

* Potpisuje akta Skupstine i Predsjednistva

Predsjedniku u poslovima pomazu ili ga zamjenjuju potpredsjednici, zaduzeni za pracenje odredenih oblasti.
Mandat Predsjednika, kao i potpredsjednika, traje cetiri godine.
Za predsjednika i potpredsjednika - ista licnost moze biti birana samo dva puta.

Generalni sekretar

Clan 20.
Generalni sekretar

* Osigurava izvrsenje odluka, programa, planova, smjemica i zakljucaka Skupstine i Predsjednistva

* Brine o namjenskom trosenju sredstava

* Priprema sjednice Skupstine, Predsjednistva i njihovih tijela

* Pomaze Predsjedniku u njegovom radu

* Potpisuje poslovnu dokumentaciju

* Podnosi izvjestaj o svom radu

* Obavlja i druge poslove koje mu povjere Predsjednik i Predsjednistvo - u skladu sa Statutom i drugim aktima

Generalnog sekretara bira Predsjednistvo s mandatom od cetiri godine. Na tu funkciju on moze biti biran vise puta.
Generalni sekretar odgovara Skupstini, Predsjednistvu i Predsjedniku - za poslove i zadatke koji su mu povjereni.

Zavrsne odredbe

Clan 21.
Akademija prestaje s radom odlukom Skupstine Akademije.
U tom slucaju, imovina Akademije prenosi se u vlasnistvo srodne cmogorske institucije.

Clan 22.
Statut stupa na snagu danom njegovog usvajanja.

HIJERAHIJSKA I PERSONALNA STRUKTURA DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

MATICARSKA KOMISIJA

Predsjednik
PEROVIC, Sreten, knjizevnik, naucni savjetnik

Clanovi
BRKOVIĆ, Jevrem, knjizevnik
HODŽIĆ, Zuvdija, knjizevnik
LOMPAR, Mladen, knjizevnik
NIKOLIC, prof. dr Bozidar, ing. masinstva
PEROVIC, prof. dr Miodrag, matematicar
PULEVIC, prof. dr Vukic, biolog-botanicar
RADOJEVIC, dr Danilo, istoricar literature
SIMOVIC, prof. dr Veselin, ing. gradjevinarstva
TODOROVIĆ, Rajko - Todor, slikar
VUCINIC, prof. dr Nebojsa, pravnik
VULANOVIĆ, Vojislav, knjizevnik

SENAT AKADEMIJE

Predsjednik
KILIBARDA, prof. dr Novak, knjizevnik

Clanovi
IVANOVIC, prof. dr Dragisa, fizicar
MIĆUNOVIĆ, prof. Branislav, reditelj
PEROVIĆ, Sreten, knjizevnik, kulturolog
PULEVIĆ, prof. dr Vukic, biolog
ROTKOVIĆ, dr Radoslav, knjizevnik
STANIC, Vojislav, slikar
SAMARDŽIĆ, Novica, kulturolog
VULEVIC, Cedo(mir), knjizevnik

PREDSJEDNISTVO AKADEMIJE

BRKOVIĆ, Jevrem, knjizevnik
LOMPAR, Mladen, knjizevnik
NIKOLIC, prof. dr Bozidar, ing. masinstva
PEJOVIC, prof. Pavle, vajar
PEROVIC, prof. dr Miodrag, matematicar
PEROVIC, Sreten, knjizevnik, kulturolog
PULEVIC, prof. dr Vukic, biolog
RADOJEVIC, dr Danilo, istoricar literature
RADOJICIC, prof. dr Branko, geograf
ŠEKULARAC, prof. dr Bozidar, istoricar
VULANOVIC, Vojislav, knjizevnik

PREDSJEDNIK AKADEMIJE

BRKOVIĆ, Jevrem, književnik

POTPREDSJEDNICI AKADEMIJE

LOMPAR, Mladen, knjizevnik
PEROVIĆ, prof. dr Miodrag, matematicar
RADOJIČIĆ, prof. dr Branko, geograf

GENERALNI SEKRETAR

PULEVIĆ, prof. dr Vukić, biolog

SUD ČASTI

ASANOVIC, Sreten, knjizevnik
PAJOVIC, dr Radoje, istoricar
RADONJIC, prof. dr Radovan, politikolog

NADZORNI ODBOR

MARKOVIĆ, Momir, knjizevnik
HODŽIĆ, Zuvdija, knjizevnik
VOJVODIĆ, Radmila, reditelj

ČLANSTVO DUKLjANSKE AKADEMIJE

I. Odjeljenje knjizevnosti i jezika

Sekretar
ROTKOVIĆ, dr Radoslav, istoričar književnosti

Clanovi
ASANOVIC, Sreten, knjizevnik
BAŠIC, Husein, knjizevnik
BRKOVIĆ, Jevrem, knjizevnik
CEROVIC, Stanko, publicita
HODZIC, Zuvdija, knjizevnik
KOVAC, Mirko, knjizevnik
LOMPAR, Mladen, knjizevnik
MALAJ, dr Vinko, latinist, istor. kulture
MARKOVIC, Momir, knjizevnik
NIKCČVIC, prof. dr Vojislav, lingvista
PEROVIC, Sreten, knjizevnik
RADOJEVIC, dr Danilo, istoricar literature
VESOVIC, Marko, knjizevnik
VULANOVIC, Vojislav, knjizevnik
VULEVIC, Cedo(mir), knjizevnik

II. Odjeljenje prirodno-matematickih i tehnickih nauka

Sekretar
NIKOLIC, prof. dr Bozidar, ing. Masinstva

Clanovi
ANĐELIĆ, prof. dr Milutuin, ing. gradjevinarstva
BACKOVIC, prof. dr Slobodan, fizicar
JOVIĆEVIĆ, prof. dr Svetozar, elektroinzenjer
KULIŠ, prof. dr Mihajlo, ljekar-patolog
KULjAČA, prof. dr Ljubomir, ing. masinstva
PEROVIC, prof. dr Miodrag, matematicar
PESIC, dr sci Branislav, naucni savjetnik, ljekar
PJEŠČIĆ, prof. dr Miljan, fiziko-hemicar
PLAMENAC, prof. dr Mihailo, ing. gradjevinarstva
PULEVIC, prof. dr Vukic, biolog, botanicar
SIMOVIC, prof. dr Veselin, ing. gradevinarstva

III. Odjeljenje drustvenih nauka

Sekretar
ŠEKULARAC, prof. dr Bozidar, istoričar-paleograf

Clanovi
BLAGOJEVIC, prof. dr Slobodan, pravnik
KOVACEVIC, prof. dr Branislav, istoricar
MITRIC, prof. dr Blagoje, pravnik
PAJOVIC, dr Radoje, istoricar
RADOJICIC, prof. dr Branko, geograf
RADONJIC, prof. dr Radovan, politikolog
RASTODER, vanr. prof. dr Šerbo, istoricar
VUCINIC, prof. dr Nebojsa, pravnik

IV. Odjeljenje umjetnosti

Sekretar
PEJOVIC, prof. Pavle, vajar

Clanovi
ĐURIĆ, Miodrag - Dado, slikar
GROZDANIC, prof. Mile, graficar
NIKOLIĆ, Živko, (filmski) reditelj
ODALOVIC, Bosko, slikar
POPOVIC, Dimitrije, slikar
RADEVIC, mr Svetlana - Kana, arhitekta
STANlĆ, Vojislav, slikar
TODOROVIĆ, Rajko - Todor, slikar
VOJVODIĆ, Radmila, reditelj i dramaturg

Ćipur
17-12-09, 00:54
Crnogorski premijer Milo Đukanović primio delegaciju DANU

Očuvanje crnogorskog duhovnog nasljeđa

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović primio je, povodom deset godina rada, delegaciju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, na čelu sa predsjednikom Božom Nikolićem.

Čestitajući akademicima na 10-godišnjici uspješnog rada, predsjednik Đukanović je posebno naglasio važnost naučnih, kulturnih i umjetničkih potencijala DANU. Ocijenjeno je da je u susret novim izazovima i razvojnim šansama Crne Gore neophodno objedinjavanje svih intelektualnih snaga, čemu DANU može dati važan doprinos. Vlada Crne Gore će i ubuduće raditi na stvaranju optimalnih uslova za razvoj naučne misli i afirmisanje kreativnih potencijala države. U tom kontekstu, naglasio je predsjednik Đukanović, neophodno je pružiti punu podršku aktivnostima i projektima čiji je cilj očuvanje crnogorskog duhovnog nasljeđa i promovisanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
Delegacija DANU je upoznala predsjednika Đukanovića sa dosadašnjim radom i predstojećim planovima ove institucije, u čijoj je misiji njegovanje temeljnih vrijednosti crnogorskog društva. Brojna društvena i profesionalna priznanja koja su u prethodnom periodu zavrijedili članovi DANU najbolji su garant njene dalje afirmacije i novih uspjeha.

Zajednički je konstatovano da je na putu evro-atlantskih integracija potrebno unaprijediti ambijent za adekvatno ispoljavanje intelektualnih kapaciteta zemlje, u funkciji opšteg društvenog napretka-stoji u saopštenju.

Ćipur
01-06-10, 05:37
16. Jul 1999. 17:14 (GMT+01:00)

Jevrem Brković, pesnik i predsednik Dukljanske književne akademije nauka i umetnosti

Da svako brine o svojoj kući

U članstvu, pored Crnogoraca, Muslimana, Hrvata i Srbi. Crnogorska akademija istureno odeljenje SANU. Od raspada avnojevske, Jugoslavije više nema

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/07/17/_slike/jevrem.JPG

Ideja o konstituisanju Dukljanske književne akademije nauka i umetnosti nastala je u Zagrebu gde sam živeo sedam i po godina kao emigrant, proteran iz Crne Gore. Po povratku u Crnu Goru, u razgovorima sa intelektualcima, došlo se na ideju da se ne ograničavamo na nešto poput elitnijeg udruženja književnika ili društva nezavisnih književnika, već da stvaramo pravu paralelnu crnogorsku akademiju - kaže za "Glas" književnik Jevrem Brković, nekadašnji predsednik Udruženja književnika Crne Gore, a od pre dva dana predsednik novoustanovljene Dukljanske književne akademije nauka i umetnosti, nevladine institucije koju su formalni crnogorski PEN centar i UKCG.
Objašnjavajući da je u radu na konstituisanju učestvovao veliki broj uglednih naučnika, književnika, slikara, intelektualaca različite struke, te da je jedan od rezultata "briljantni statut DANU", gospodin Brković, ne bez ponosa, kaže da nema čoveka koji je odbio da bude kandidovan.
- Odmah su nam prišli Bogdan Bogdanović, kome smo se obratili u Beču, Branko Pavićević, najveći živi crnogorski istoričar koji živi u Beogradu, inače prvi predsednik stare CANU. Tu je, zatim, i Obren Blagojević koji je član i SANU i CANU, a sada i počasni predsednik DANU. I Vojo Stanić i Dado Đurić, takođe članovi CANU, postali su naši redovni članovi. http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/black.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/black.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif

Zašto je CANU postala "tesna", koji su razlozi nametnuli potrebu za stvaranjem paralelne akademije?

- CANU je samim svojim osnivanjem bila zaista crnogorska i Akademija svih naroda koji u Crnoj Gori žive, dok iz nje nisu otišli Mihailo Lalić, Radovan Zogović, Pavle Mijović... Onda su, u događajima od 1990. godine - pogotovo kada su u Crnoj Gori pučisti uzeli vlast - sve crnogorske institucije, iz dana u dan, bivale posrbljivane. CANU je postala, ali bukvalno, istureno odeljenje SANU.

Čime to argumentujete?

- Radom na Enciklopediji Crne Gore u kojoj postoji odrednica srpski narod ali ne postoji crnogorski narod. Argumentujem time što je u njoj više dobio, recimo, jedan poznati beogradski kobasičar ili upravnik železničke stanice u Beogradu početkom ovog stoleća, nego crnogorski serdar Janko Vukotić, komandant bitke na Mojkovcu. Dobio je više jedan u Srbiji gotovo anonimni general iz Prvog svetskog rata nego veliki vojvoda Mirko Petrović. Ti su ljudi radili svim sredstvima da obeznarode Crnu Goru, da je obezliče, liše identiteta. Jer, znate, Enciklopedija se ne pravi svake godine već jednom u 50 godina. U Crnoj Gori se ipak shvatilo da se sve sada mora preispitati. Nije problem u anticrnogorskom delovanju već u primitivizmu i diletantizmu, a to je opasnije od anticrnogorstva. Te institucije od svih atribucija crnogorske državnosti priznavali su samo crnogorski državni budžet. Ništa drugo. Crna Gora, koja sada ima tri akademije, dve Crkve, dva udruženja književnika, mislim da se okreće svim svojim bićem Mediteranu. U tom smislu Dukljanska akademija umetnosti uspostaviće u svesti Crnogoraca vezu sa svojim dukljanskim korenima. Ona će zaista biti multikulturalni i multinacionalni svetionik buduće Crne Gore.

http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif Koliko u svemu ovome ima srbofobije i da li je distinkcija na srpsko i crnogorsko najbitniji i možda jedini podsticaj za ovakva delovanja?

- Srbofobije u Crnoj Gori niti ima niti je ikada bilo, a pogotovo ne u DANU. Pa mi u članstvu imamo četiri ugledna Srbina. Samim tim demantujemo sve paranoične pretpostavke da je ona srbofobska institucija. Drugo, distinkcija između srpskog i crnogorskog naroda je vekovna - to su uvek bila dva naroda, sa veoma bliskim istorijskim usudima. Crnogorci su sada našli neki svoj mediteranski ugao zahvaljujući kom ćemo se jednostavno razići iz ove federacije. Ali, ne razilaze se narodi, to treba shvatiti, razilaze sa države.

Da li za Vas uopšte postoji zajednička država?

- Od raspada avnojevske, Jugoslavije više nema. Nikada nisam priznavao ovu Jugoslaviju srpsko - crnogorsku, crnogorsko - srpsku, žabljačku, nazovite je kako hoćete. Nema dvojne federacije u svetu koja je uspela. Mislim da danas svakom normalnom Srbinu odgovara da to budu dve države i da svako brine o svojoj kući.

Ako bi Bećković poželeo

Da li će i srpski akademici, poput akademika Bećkovića, moći da postanu članovi ove akademije?
- Ako bi gospodin Matija Bećković, i pored svih izjava da je crnogorska nacija mlađa od njega i da će umreti pre njega, izrazio takvu želju, s obzirom na jedno solidno umetničko delo iza njega, mi bismo vrlo rado razmatrali njegovu molbu ili zahtev za prijem u DANU. Naši kriterijumi su vrlo izdiferencirani. Iza književnika mora stajati značajno umetničko delo, kod naučnika iz svih oblasti moraju postojati doktorati i veoma značajne reference. Nema akademika u DANU koji nema preko 100 referenci.

http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/black.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/black.gif http://arhiva.glas-javnosti.rs/_g/spacer/spacer.gif Četiri Srbina

Kažete da DANU nije osnovana protiv bilo koje druge institucije?
- Nismo tražili niti smo osnovali našu akademiju da bi bila usmerena protiv drugih. Svi članovi Dukljanske akademije ostali su i dalje članovi CANU. Na svečanosti osnivanja rekao sam da će DANU biti svetionik jedne nove Crne Gore, multikulturalne i multinacionalne. U redovnom članstvu imamo Crnogorce, Muslimane, četiri Srbina, jednog Hrvata i jednog Jugoslovena.
Ko su četiri Srbina i jedan Hrvat?
- Hrvat je Vinko Malaj, Jugosloven je profesor pravnog fakulteta dr Milan Popović, Srbi su Bogdan Bogdanović, Stevan Dedijer, Mile Grozdović i još jedan gospodin, mislim iz Zagreba.


Dejana Vuković

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html

Ćipur
21-06-10, 02:49
DANU, PEN i CDNK uputili otvoreno pismo Đukanoviću i Krivokapiću

16. jun 2010.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jun_2010/djukanovi_i_krivokapic.jpg

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorski PEN Centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika uputili su otvoreno pismo Milu Đukanoviću i Ranku Krivokapiću. Pismo, dostavljeno Portalu Analitika, objavljujemo integralno.
Poštovana gospodo,

Prije više od četiri godine Crna Gora je povratila svoju istorijsku državnost, i ponovo se uvrstila u red priznatih i slobodnih nacija. U skladu sa tom činjenicom vjerovali smo da su se konačno stvorili uslovi, da se poslije gotovo stoljetne negacije crnogorskog nacionalnog i državnog bića, inauguriše nova nacionalna strategija za sveobuhvatnu duhovnu, kulturnu, i prosvjetnu obnovu, koja će korespondirati sa zahtjevima novog vremena i statusom jedne suverene, međunarodno priznate države.
Riječju, promjene u postreferendumskom periodu u kulturno-duhovnoj sferi su slabe i nedovoljne. S aspekta državne politike, previše je improvizacija, dnevno-političkih kalkulacija, neusaglašenosti državnog vrha oko najvažnijih identitetskih pitanja, pa i otvorenog podržavanja institucija koje su tradicionalno opstruirale, demonizovale i zatirale crnogorsku kulturnu i nacionalnu osobenost. Tako da i danas imaju privilegovan status Srpska pravoslavna crkva kao i neke ”naše” institucije koje su u koncepcijskom i ideološkom smislu i dalje na pozicijama anahronih velikosrpskih doktrina koje Crnu Goru i Crnogorce smatraju provincijalnim dijelom velikodržavnog i nacionalnog srpstva, negirajući posebnost Crnogorskog jezika i autokefalnost Crnogorske crkve, koja je u pravoslavlju sinonimna sa državnom nezavisnošću. Iz državnog budžeta, u milionskom iznosu, podupire se multidisciplinarni projekat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Crna Gora u 21. stoljeću u eri kompetitivnosti, u kojemu, čak ni u naslovu potprojekta o kulturi, nema riječi o crnogorskoj kulturnoj samobitnosti.
S druge strane, crnogorske kulturne institucije su marginalizovane, bez stalnih dotacija i minimalnih uslova za rad, prepuštene konkursima za nevladine organizacije. Vrhunac poniženja u tretiranju naših organizacija dogodio se prilikom raspodjele sredstava za nevladine organizacije od strane Skupštine Crne Gore. U toj komisiji većina članova su predstavnici državotvornih stranaka, i u raspodjeli sredstava Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorski PEN centar, i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, ukupno su dobili 3.500 eura, a samo Društvo srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine 2.850 eura! (Ime ove organizacije implicitno negira međunarodni subjektivitet susjedne Bosne i Hercegovine, a Crnu Goru podrazumijeva kao region). Podsjećamo da su u DANU, PEN-u i CDNK-*u, ogromna većina aktivnih i referentnih crnogorskih književnika.
Poštovana gospodo, Zahtijevamo od vas kao najviših predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, da u skladu s Ustavom Crne Gore, i političkim programom na kojemu ste pobijedili na refendumu za nezavisnost, svestrano razmotrite nezavidnu situaciju u domenu kulture i nauke, i da u skladu s mogućnostima, poduprete institucije koje su u posljednje dvije decenije dale veliki doprinos društvenoj, kulturnoj i nacionalnoj emancipaciji Crne Gore
http://www.portalanalitika.me/politika/vijesti/6876-danu-pen-i-cdnk-uputili-otvoreno-pismo-ukanoviu-i-krivokapiu.html

Ćipur
30-06-10, 22:04
Država bez državne strategije

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jun_2010/junnikolicok1.jpg

Ne postoji usaglašenost našeg državnog vrha oko najvažnijih identitetskih pitanja: često otvoreno podržavaju institucije koje zatiru i demoniziraju crnogorsku kulturnu i nacionalnu osobenost, kaže dr Nikolić za Portal Analitika i svoje tvrdnje ilustruje i današnjom pozicijom DANU
- Dukljanska akademija nauka i umjetnosti je u ovoj godini za četiri projekta od Ministarstva kulture dobila ukupno - 7.500 eura. Iz skupštinskog fonda za finansiranje nevladinih organizacija, dobila je nešto manje od hiljadu. I to je sve na što DANU može računati od države Crne Gore za svoje aktivnosti u 2010. godini - kaže za Portal Analitika predsjednik DANU, dr Božidar Nikolić.
To što konkurs u Ministarstvu kulture još nije okončan, što će biti još poneka „aplikacija“, ne mijenja, kaže, bitno suštinu stvari. „Neznatna i nesigurna sredstva, za sada samo četiri prihvaćena projekta od devet podnijetih Ministarstvu kulture, od kojih je najvredniji - dvije hiljade eura; među odbijenima su i dvije knjige uglednog crnogorskog istoričara dr Božidara Šekularca; za pola godine nijedna štampana knjiga – to je sadašnji sumorni bilans ove institucije nakon deset godina njenog postojanja“, sumira dr Nikolić.

Četiri godine državne naklonosti: A nije uvijek bilo tako. Dr Božidar Nikolić, predsjednik DANU, kaže za Portal Analitika da je Akademija, prve četiti godine, od 1999. do sredine 2003. imala poprilična i sigurna državna sredstva.
- Iako nikada zvanično nije bila na državnim jaslama, kao CANU, iako nikada nije postala predmetom posebnog zakona, kao CANU, iako nikada nije imala svakovrsnu logistiku i infrastrukturu, od svoje zgrade do svih ostalih pogodnosti, kao CANU, DANU je ipak, u početku, bila neka vrsta „paradržavne“ ustanove, kaže predsjednik DANU, ne želeći, međutim, da precizira o kolikim je sredstvima bilo riječ.
- DANU je formirana sa jasnim ciljem – da bude pandan Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti koja je, kao institucija, da ne pominjemo akademike neistomišljenike, kojih je bilo, odigrala aktivnu ulogu u raspirivanju srpskog šovinizma u Crnoj Gori. Osnovni projekat i misija postojanja DANU bila je, pak, izrada Crnogorske enciklopedije. Svaka ozbiljna država, naime, finansira takvo kapitalno djelo koje predstavlja sažetak njenog istorijskog, političkog, kulturnog i svakog drugog postojanja, naglašava dr Nikolić.

Ljudi i donacije: I, ma kako to na prvi pogled izgledalo, priča o DANU, sudeći po riječima dr Nikolića, nije u suštini samo priča o crnogorskim dualizmima (dvije crkve, dvojna udruženja, od književnika, do novinara...).
- DANU je priča o političkoj nekonzistentnosti i ideološkom lutanju države Crne Gore. O nemanju jasne strategije i vizije onoga što je suština i sadržaj sopstvenog državnog okvira. Vizionarski potez, da se sa izradom enciklopedije počne nekoliko godina prije nego što će se krenuti u osvajanje državne nezavisnosti, ostao je na pola puta, i prije nego što smo nezavisnost osvojili - kaže dr Nikolić i nastavlja:
- Postoji jedan kobni datum za DANU: jul 2003. Od tada - presahnjuje sve - kaže predsjednik DANU.
Pomenuti datum, veli, ne može da poveže ni sa jednim konkretnim događajem. Ali, može sa nekim jakim personalnim političkim pojavama.
- Godine berićeta, jasno su povezane sa godinama ministrovanja pokojnog Dragana Kujovića, koji je bio ministar prosvjete i nauke i koji se otvoreno borio protiv toga da se državna sredstva nemilice sipaju onima koji državu Crnu Goru neskriveno negiraju - veli za Portal Analitika predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
- Tako priča o političko-državnoj nekonzistentnosti Crne Gore dobija potvrdu o svojoj labavosti, jer često „visi“ o volji i političkom usmjerenju jakih političkih ličnosti. Hronološki se sasvim poklapa - dok je DANU dobijala, istina, nikada kao prava miljenica - CANU, akademici ispod Gorice bili su na „suvoj državnoj grani“. Od 2003. međutim, kolo državne naklonosti opet se okrenulo i ogromne državne apanaže vratile su se na adresu CANU, koja dobija više od 900 hiljada eura godišnje za izradu projekta „Crna Gora u 21. stoljeću u eri kompetitivnosti“ - tvrdi dr Nikolić.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jun_2010/junnikolicok.jpg

Razgovor bez sagovornika: A šta je sa Enciklopedijom Crne Gore?
- I ta enciklopedija je jedan pozamašan meandar u priči o nekonzistentnosti države Crne Gore. Godine rada i velika sredstva uložena su u nekadašnji Leksikografski zavod koji je dio Enciklopedije uradio, da bi sve stalo AB revolucijom, a do tada urađeni materijal je predat CANU. Koliko smo upoznati, ništa na njoj do danas nije urađeno - veli dr Nikolić.
DANU je u međuvremenu počela da radi ono što joj je u zadatak dato.
- Uradili smo oko 40 posto projekta, oko tri hiljade strana, kompletan abecedar... Jedan dio toga objavljen je u CKL-u. I nakon 2003, sve do 2005. smo radili na Enciklopediji, bez pare i dinara, iz nekog pozitivnog inata. Jer, nije ih bilo malo koji su željeli da DANU nestane - kaže dr Nikolić, koji je na čelu ove institucije od 2007, nasljeđujući Jevrema Brkovića.
- Pisali smo pisma i apele svim relevantnim državnim institucijama. Bez odgovora. Prije dvije i po godine, održan je sastanak na „najvišem nivou“, sa predsjednikom Vlade i tadašnjim ministrom prosvjete, Slobodanom Backovićem, sa našim predstavnicima, predstavnicima CANU. Formirana je komisija, dogovorili smo se da se formira ili leksikografski zavod ili leksikografsko odjeljenje pri CANU. Mi smo pristali da ono što smo uradili predamo i da sa CANU zajednički dovršimo posao. Ali, do danas – ništa, objašnjava Nikolić.
- Dukljanska akademija nauka i umjenosti dobila je nedavno na korišćenje stan od 78 kvadrata u ulici Ivana Vujoševića, u kojem je nekada bilo jedno odjeljenje državnog vrtića. Ali, na drugoj strani, ništa - veli dr Nikolić.

U državnoj „nemilosti“: DANU, Crnogorski PEN centar i Udruženje crnogorskih književnika nedavno su uputili pismo na najviše državne adrese u kojem se apeluje da se pomogne institucijama „koje su dale doprinos društvenoj, kulturnoj i nacionalnoj emancipaciji Crne Gore“.
- Skupština Crne Gore je iz svog fonda za NVO, dodijelila ovim trima institucijama, koje su dale ogroman doprinos reafirmaciji nekih suštinskih segmenata crnogorske intelektualne i kulturne baštine ukupno - 3.500 hiljade eura. Društvo srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine dobilo je iz iste kase 2.850 eura. Redovni akademici CANU primaju nešto više od hiljadu eura mjesečno. A akademici DANU, naša 34 redovna člana – ništa. Već sedam godina. Sve što radimo, završavamo koristeći svoje privatne veze i naklonosti nekih boljestojećih političkih i ideoloških istomišljenika - kaže za Portal Analitika dr Nikolić, dodajući da su se neki od članova DANU, „razumljivo“, vratili u CANU.
A nije da se DANU nema s kim „pozoriti“... Od Radmile Vojvodić do Mirka Kovača, od Voja Stanića do Dimitrija Popovića i Dada Đurića.... Pa i pokojni Bogdan Bogdanović bio je član DANU.
Kako to da se, uz sva ta imena, nisu uspjeli bolje pozicionirati i nametnuti? Dr Nikolić kaže da su formalno, svuda uvažavani.
- Pozivaju nas na sve proslave značajnih datuma, konsultuju nas kada treba... Ali, istinska podrška je potpuno izostala - veli i dodaje:
- Crna Gora je sebe na političkom i međunarodnom planu u ove četiri godine, od sticanja nezavisnosti, veoma dobro promovisala. Na unutrašnjem planu, međutim, na planu kulture i obrazovanja, samo se ponešto „otme“. Za to vrijeme, sve naše komšije, bez izuzetka i bez skrupula, baštine ponešto crnogorsko. DANU je stvorena da stvara istinu o Crnoj Gori. Ne samo preko Enciklopedije, već brojnim svojim izdanjima, naučnim radovima, predavanjima, preko pravilnog i potpunog čitanja Porfirogenita, do edicija „Prevalitana“ i „Crna Gora od iskona“ - kaže dr Nikolić za Portal Analitika, dajući zaključak o državnoj politici na planu identitetskih pitanja:
- Previše je improvizacija i dnevno-političkih kalkulacija. Ne postoji usaglašenost našeg državnog vrha oko najvažnijih identitetskih pitanja. Štaviše, često otvoreno podržavaju institucije koje zatiru i demoniziraju crnogorsku kulturnu i nacionalnu osobenost - ocjenjuje dr Božidar Nikolić u razgovoru za Portal Analitika

Gordana Borović

http://www.portalanalitika.me/drutvo/tema/7521-drava-bez-dravne-strategije.html

Ćipur
14-07-10, 20:58
14. jula 1999.


U Podgorici je osnovana Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Cilj ove naučne institucije je naučno uspostavljanje kontinuiteta crnogorskog, državnog, narodnog, nacionalnog i građanskog bića sa počecima dukljanske države i dinastije Vojisavljevića. Za predsjednika je imenovan Jevrem Brković, za potpredsjednike prof. dr Miodrag Perović, prof. dr Branko Radojičić i Mladen Lompar, a za generalnog sekretara dr Vukić Pulević, a konstituisana je formiranjem Senata, na čelu sa dr Novakom Kilibardom. Uz Senat, Predsjedništvo i Skupštinu, njen radni sastav čine redovni i dopisni članovi razvrstani u odjeljenja: književnosti i jezika (sekretar dr Radoslav Rotković), prirodno-matematičkih i tehničkih nauka (prof. dr Božidar Nikolić), društvenih nauka (prof. dr Božidar Šekularac) i Umjetnosti (mr Pavle Pejović). Tim činom, kako je u uvodnoj besjedi istakao Jevrem Brković, inicijator osnivanja DANU, ona „postaje dio crnogorskog identiteta, građanskog, mediteranskog, multikulturalnog i multinacionalnog”.

Ćipur
15-02-11, 00:12
Pravo i nepravda

CANU i DANU


Kad je riječ o nauci i umjetnosti, kao trajnim vrijednostima civilizacije, svaki ustavotvorac ima skoro identičnu normu, a prema Ustavu Crne Gore propisano je, u članu 77, da država podstiče i pomaže razvoj nauke, umjetnosti, prosvjete, kulture, sporta, fizičke i tehničke kulture i da štiti naučne, umjetničke, kulturne i istorijske vrijednosti. (Ustav iz 1992. godine imao je istovjetnu odredbu, sadržanu u članu 64 tadašnjeg ustava). Na bazi ustavne norme iz 1992. godine osnovana je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti 14. jula 1999. godine, čije akademike je izabrala Skupština Akademije, na predlog Matičarske komisije, kao autentičan izraz i atribucija crnogorske samobitnosti, sa najvećim imenima iz nauke i umjetnosti, a bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Svi izabrani akademici su održali besjede koje mnoge od njih predstavljaju vrh umnosti iz njihove profesije. Nasuprot njoj, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti osnovana je zakonom 25 godina ranije, takođe kao naučna institucija, kao što je to i DANU, samo što je razlika u tome da je CANU osnovana zakonom, a DANU kao NVO, te da se CANU nalazi „na budžetu“, a DANU od osnivanja do danas „na bijelom hljebu“, iako naučnim i umjetničkim referencama nimalo ne zaostaje za CANU, čak, mislimo da u pojedinim oblastima ima daleko poznatije naučnike i umjetnike.

Evo, odmah, corpus delicti u imenima i dometima akademika DANU, a CANU neka se sama „prebroji“.

Akademici DANU, koji su pored brojnih domaćih i inostranih priznanja, nagrada i odličja dobili i najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu su akademik Jevrem Brković, akademik Sreten Perović, akademik Mirko Kovač (Kovač je i dobitnik Njegoševe nagrade), akademik Dimitrije Popović, akademik Miodrag Dado Đurić (počivši), akademik Radoslav Rotković, akademica Radmila Vojvodić, akademik Mladen Lompar, akademik Pavle Pejović, akademik Rajko Todorović Todor, akademik Sreten Asanović, akademik Vojislav Vulanović, akademik Boško Odalović, akademik Zuvdija Hodžić, akademik Vojo Stanić, akademik Branko Pavićević, akademik Radovan Radonjić, akademik Vukić Pulević. Tu su i ostali akademici DANU koji su članovi stranih akademija nauka i umjetnosti, zatim profesori emeritusi, kao što su akademik Sreten Perović, akademik Božidar Nikolić, akademik Branko Radojičić, kao i drugi istaknuti naučnici u svojoj oblasti kao što su akademik Mihailo Kuliš, akademik Vojislav Nikčević (počivši), akademik Danilo Radojević, akademik Husein Bašić (počivši), akademik Branislav Kovačević (počivši), akademik Slobodan Backović, akademik Branislav Pešić (počivši), akademik Bogdan Bogdanović (počivši), akademik Obren Blagojević (počivši), akademik Slobodan Blagojević (počivši), akademik Malaj Vinko (počivši), akademik Radomir Pajović, akademik Božidar Šekularac, akademik Ranko Radović (počivši), akademik Momir Marković, akademik Mile Grozdanić, akademik Miljan Pješčić, akademik Nebojša Vučinić i akademici drugih akademija. Današnje vođstvo DANU su akademik Božidar Nikolić, predsjednik DANU, (počasni predsjednik je Jevrem Brković, osnivač i prvi predsjednik DANU), dok su potpredsjednici DANU akademici Branko Radojičić, Mladen Lompar, Sreten Perović i akademica Radmila Vojvodić, dok je generalni sekretar DANU - moja malenkost.

Polazeći od ideje, koja se rodila u DANU, za zajedničkom umnošću, a ne samovolji i nagonu sebičnosti, a kao izraz uzvišenog stanja individualnog i zajedničkog razuma i duha, naspram svake dogmatske netolerancije (političke, ekonomske, naučne i dr.), a ukazujući na veliku razdvojenost u rezultatima prirodnih i društvenih nauka, kao i u nepravdanu i nerazumnu razdvojenost ove dvije akademije, a propagirajući da se u Crnoj Gori, i uopšte, riješe vječite suprotnosti: ljubav i mržnja, egoizam i altruizam, pravo i pravda, moral i antimoral, kultura i tiranija, zakonsko nepravo i nadzakonsko pravo, a sve u cilju postavljanja zajedničkog naučnog i umjetničkog stožera crnogorske misli, koji su istovremeno i stožer moralne civilizacije, da bi se zauvijek afirmisale najveće vrijednosti na planeti, kao što su: pravo na život, pravo na slobodu, pravo na imovinu, pravo na intelektualnu svojinu, pravo na pravdu i pravo na pravnu državu - sve to zajedno i sve to ponaosob, prosto rečeno, diktira potrebu objedinjavanja naučne i umjetničke crnogorske misli i duhovnih tvorevina na korist cijele države i svih građana Crne Gore, rodila se ova progresivna i humana ideja u DANU. Na sve ovo, predsjednik CANU odgovorio je: „Apsurd je da se CANU ujedini sa nekakvom NVO kao što je DANU“. Ova rečenica je za „vjerovali ili ne“. Ostale atribucije ostavljamo javnosti Crne Gore.
Na potezu je država.

Blagota Mitrić, akademik DANU

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-02-14&id=201265

Ćipur
19-02-11, 14:39
Dukljanska akademija nauka najavila seriju tribina o falsifikatima crnogorske istorije i nove vrijedne knjige

Simboli borbe za slobodu i nezavisnost

PODGORICA - Dukljanska akademija nauka i umjetnosti najavila je serijal predavanja i tribina „Falsifikati u crnogorskoj istoriji“ na kojem će učestvovati veliki broj naučnika i kulturnih radnika iz Crne Gore i inostranstva. Projekat će biti realizovan u saradnji sa Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“.
DANU će organizovati i naučni skup „Falsifikati u crnogorskoj istoriji“ na kojem će učestvovati pedesetak naučnika.
- U nastavku naučnih skupova o osporavanim i neosporavanim znamenitim ličnostima u viševjekovnoj crnogorskoj povijesnici DANU u junu ove godine organizuje naučni skup „Đeneral Krsto Zrnov Popović (1881 – 1947) – simbol borbe za slobodu i nezavisnost Crne Gore“ – navodi se u saopštenju pres službe DANU.
DANU najavljuje i bogatu izdavačku djelatnost u tekućoj godini. U pripremi je knjiga „Da je vječna Crna Gora“ čiji su autori akademik Božidar Nikolić i publicista Marijan Mašo Miljić. To će djelo biti štampano u saradnji sa Pobjedom. Tu su i knjiga akademika Momira M. Markovića „Crnogorski templari izgubljeni u istoriji“, „Crnogorsko pitanje“ Jozefa Bajza i knjiga poezije „Osvajanje beskonačnog“ akademika Vojislava Vulanovića. Biblioteku izdavačke djelatnosti DANU obogatiće i novo djelo akademika Danila Radojevića „114 ličnosti – 114 godina (Prilog leksikonu ličnosti koje su doprinijele nestanku crnogorske države)“. Poseban ekskluzivitet izdavačke djelatnosti DANU za tekuću godinu predstavljaće „Izvještaj vojnog atašea, sa ratišta iz doba balkanskih ratova “. Uz prevod dragocjene građe sa švedskog jezika na crnogorski, to izdanje će u prilogu imati fototip originala.
Iz DANU podsjećaju i da je jedan broj akademika prošle godine dobio značajna priznanja u Crnoj Gori i van njenih granica. Akademik Sreten Perović postao je akademik Makedonske akademije nauka i umjetnosti i dobitnik nagrade Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“. Akademik Božidar Nikolić postao je počasni akademik italijanske akademije. Akademik Mladen Lompar dobio je dvije prestižne strukovne nagrade u Crnoj Gori „Miroslavljevo jevanđelje“ i „Aleksandar Leso Ivanović“. Akademik Radoslav Rotković dobitnik je Trinaestojulske nagrade i nagrade za životno djelo u oblasti novinarstva „Crnogorac“. Akademik Mihajlo Kuliš dobitnik je strukovne nagrade „Dr Branko Zogović“.

V. S.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-02-18&id=201553

Cetinje63
19-02-11, 21:45
http://www.marquiswhoswho.com/
http://www.marquiswhoswho.com/listees/publications/32-whos-who-in-science-and-engineering-2011-2012

Ovo su linkovi prema uglednom americkom izdanju Who’s Who koje sadrzi kratke biografije istaknutih licnosti iz citavog svijeta. Mada su takva izdanja daleko od savrsenstva zanimljivo je pogledati ko je od Akedemika CANU I DANU ukljucen. People Serach u gornjem desnom uglu omogucava pretragu. Koi ma strpljenja moze pronaci rezultat DANU: CANU prema Who’s Who. Nije savrseno ali bolje od nasih prepucavanja.

Cetinje63
20-02-11, 13:20
CANU I DANU imaju zajedno vise od 100 clanova. Napominjuci da to nije nije ni savrsen ni apsolutni kriterijum, samo tri clana su prisutna u uglednom americkom izdanju Who’s Who: http://www.marquiswhoswho.com/ (http://www.marquiswhoswho.com/)

Slobodan Bozidar Backovic (clan i CANU i DANU)
physics educator, researcher; Born: 1946
Country: Yugoslavia

Vlado Lubarda (CANU)
mechanical engineer, researcher, educator; Born: 1952
Country: United States

Ljubisa Bozidar Stankovic (CANU)
engineering educator; Born: 1960
Country: United States

Ako je vjerovati Who’s Who najbolja je treca Crnogorska Akademija, tj. oni koji su dobili mjesto u Who’s Who ali ne i u CANU-DANU.

Ćipur
23-04-11, 17:54
Projekat DANU: Falsifikati i prisvajanje crnogorske istorije i kulture

Naučni kriminal prvoga reda

http://www.pobjeda.co.me/slike/vijesti/1303558128.jpg

Na Crnu Goru su do skoro padale topovske granate pa se odbranila, a sada mora da strepi od kvazi nauke i, savremeno rečeno, neviđene kontaminacije i radijacije naučnih izotopa iz okruženja

Serijal predavanja koji je organizovala Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, koji je samo dio Projekta „Falsifikati – posvajanje, prisvajanje i otimanje crnogorske istorije, kulture, duhovnosti, državnog i nacionalnog identiteta“, održava se od početka marta do danas.
Predavači su bili istaknuti crnogorski intelektualci, naučnici raznih profila, publicisti, književnici i drugi stvaraoci koji su nastojali da ukažu na brojne falsifikate crnogorske prošlosti i falsifikatore kojima je prevashodni cilj bio negiranje crnogorskog državnog, nacionalnog, jezičkog i svakog drugog identiteta, posebnosti i autohtonosti.
Tokom predavanja uvjerili smo se da falsifikatori u tome nijesu birali sredstva, i da im je osnovna deviza bila da je u falsifikovanju sve dozvoljeno.
Iako smo mi u DANU to znali od ranije, ovih dana je i šira javnost Crne Gore viđela kolika je moć falsifikata, kada se na Crnu Goru sručio pravi cunami iz našeg okruženja zbog reagovanja na institucionalno krivotvorenje crnogorske prošlosti u jednotomnoj Enciklopediji srpskog naroda i u srpskim istorijskim udžbenicima.
Više je nego zastrašujuća poruka Crnogorcima (ali i okolnim narodima) odgovornog urednika ali ne samo njega, ove famozne Enciklopedije, prof. dr Radoša Ljušića, koji poručuje, ili koji poručuju: „Pričajte šta hoćete vaš deda je bio Srbin“.
Ovo je očit primjer ne samo nacionalizma (nego i neonacizma) pod plaštom nauke, koja je postala sluškinja politike, jedne zastrašujuće velikodržavne ideologije i renoviranog programa balkanskog ibermenša.
Kada bi se radilo o pojedincu, mada jezuiti u nauci, koja se pretvorila u leguru ideologije i religije, pa čak i o univerzitetskom profesoru koji je zaboravio (kako reče jedan njegov poznavalac) da se i sam do juče prezivao Ljuši koji naše đedove kao i svoga pretvara u dedove , u maniru ortodoksnog konvertita, onda to ne bi bilo toliko zabrinjavajuće, kada iza takvog pojedinca ili pojedinaca ne bi stajale institucije i država.
Ali kad nauka prelazi u svoju protivnost i etnocid i poništavanje svega u hiljadugodišnjoj istoriji crnogorskog naroda i države, onda je to ne samo zabrinjavajuće nego i alarmantno.
To je dokaz da balkanska hobotnica ne miruje.
Zar je nauka, istorijska posebno, došla u ćorsokak da Crnoj Gori i Crnogorcima sprema ontološki nestanak ili neki duhovni logor kakav svijet još vidio nije.
Na Crnu Goru su do skoro padale topovske granate pa se odbranila, a sada mora da strepi od kvazi nauke i, savremeno rečeno, neviđene kontaminacije i radijacije, naučnih izotopa iz okruženja.
Nažalost, naša država, institucije nauke i kulture, Univerzitet i državna miljenica CANU ćute (a reklo bi se i da neke od njih aminuju sve ovo što se plasira iz okruženja), te ne vide intelektualne „kasetne bombe“ nad Crnom Gorom.
Nedopustiv je stav bilo koje državne institucije, da nâvodi u Enciklopediji srpskog naroda u istorijskim udžbenicima i nekim drugim publikacijama „nijesu vrijedni komentarisanja.“
Pitamo se onda šta je vrijedno?
Zar to nije naučni kriminal koji nesmetano prelazi našu granicu. Carine se krpe, trice i kučine, a ne uzbuđuje nas falsifikovanje, posvajanje, prisvajanje i otimanje svega našeg: prošlosti i sadašnjosti, istorije i kulture.
Ako ostanemo bez toga, nema nam spasa, jer narodi bez svoje prošlosti, istorije, kulture i duhovnosti nemaju svoje budućnosti i moraju nestati.
Poznato je da iza Enciklopedije, školskih udžbenika stoji država a mi nemamo ni enciklopedije a ni namjere da je realizujemo već pravimo neke projekte od kojih niko nema koristi, a enciklopediju nam krčmi okruženje kako im je volja.
Dragi prijatelji, ne živi se samo od hljeba i ako ni njega nema u DANU. Između hljeba i slobode slobodni ljudi i narodi se opredjeljuju uvijek za slobodu.
Zbog svega ovoga naš projekat i Serijal „Falsifikati – posvajanje, prisvajanje i otimanje crnogorske istorije, kulture, duhovnosti, državnog i nacionalnog identiteta“ ima puni smisao i opravdanje.
Ponavljam projekat obuhvata pored Serijala i Zbornik ovih predavanja, naučni skup na kojem je predviđeno učešće sa referatima 55 istaknutih stvaralaca, taj zbornik i izdavanje Monografije o falsifikatima.

Pobjeda

Hvala sredstvima informisanja: Pobjedi, Vijestima, Televiziji CG,TV IN i Montena, koji su davali informacije o ovom serijalu, a posebno hvala dnevnom listu Pobjeda koja je subotom na jednoj stranici davala šire izvode iz predavanja.

Piše Božidar Nikolić, predsjednik DANU

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-23&id=207197

Ćipur
27-06-11, 03:34
Akademije se mogu spojiti, crkve – ne! (http://www.portalanalitika.me/drutvo/tema/30239-akademije-se-mogu-spojiti-crkve--ne.html)

Ćipur
01-12-11, 19:25
Vlahović: Biće jedna akademija nauka


Ministar nauke Sanja Vlahović kazala je danas da predlogom novog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, koji je usvojila Vlada, predviđeno da CANU može biti jedina institucija koja može nositi taj naziv, dakle eliminiše postojanje drugih koje mogu nositi naziv akademija nauka, prenosi MINA.

Prema njenim riječima, Vlada na taj način čvrsto postavlja temelj onog u šta stvarno vjeruje - da CANU treba da bude jedina krovna, naučna institucija, pod čijom kapom će biti objedinjen naučni potencijal. Druga inovacija je da Zakon predviđa da će članovi Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), kroz određenu proceduru moći da pređu u CANU. Taj prelazak će, poštujući određenu proceduru na vanrednoj skupštinskoj sjednici CANU, morati da bude verifikovan.

- U prosesu verifikacije razmotriće se tri elementa – dokumentacija na osnovu koje je član DANU izabran u to zvanje, njegova pismena saglasnost da želi da pređe u CANU i da je kandidat ispunio sve zakonske uslove, rekla je Vlahović.

“Jedan od razloga za donošenja zakona je činjenica što dosadašnji, koji je posljednji put mijenjan prije 18 godina, nije bio usklađen sa Ustavom, jer nije upućivao da članovi Akademije treba da budu crnogorski državljani”, rekla je ona.

Kao drugi razlog navela je potrebu usaglašavanja tog Zakona sa pravom Evropske unije (EU), kao i sa Ugovorom o stabilizaciji. Prema njenim riječima, treći razlog je to što je Vlada prihvatila Strategiju naučno – istraživačke djelatnosti koja definiše dva pravca akumulacije naučnog potencijala – da se on akumulira u jednoj krovnoj instituciuji koja je od najvišeg značaja i u okviru centara uspješnosti kao budućih institucija koje će biti generatori inovacija.

Novina je i da se uvodi i kategorija inostranog člana CANU.

»To znači da ćemo sa velikim zadovoljstvom i pažnjom u buduće tretirati ljude koji nisu crnogorski državljani a zaslužuju da se nađu u CANU, u tom smislu će dobiti status inostranog člana«, rekla je Vlahović. Ona vjeruje da će CANU sada davati i poseban i puniji doprinos, “posebno što Zakon predviđa da Akademija ima obavezu da štiti i afirmiše crnogorsku nacionalnu, duhovnu i državnu tradiciju”.

Vlahović je navela da će CANU biti povjereni i mnogi važni strateški dokumentiu, kao što je enciklopedija Crne Gore. Upitana da li se očekuju problemi u implementaciji, imajući u vidu neka razilaženja CANU i DANU, Vlahović je kazala da je najljepše raditi sa akademicima, jer su temelj akademskog razmišljanja različita mišljenja, koja «u sinergetskom duhu nalaze dobra rješenja«.

Ona je kazala da je sigurna da ne treba da postoji bojazan od rizika i usporavanja u implementaciji tog Zakona. »Ovaj zakon je na neki način pomirenje i kvalitetno rješenje onog što je Vlada željela kao strateški cilj i onog što su bile intencije CANU. Sigurna sam da će akademici na akademskom nivou pristupiti implementaciji Zakona,«, kazala je Vlahović.

http://www.portalanalitika.me/drustvo/vijesti/44231-vlahovi-bie-jedna-akademija-nauka.html

FJtxwtcl7fg

Ćipur
04-12-11, 17:15
Piše: MINA
Objavljeno: 04.12.2011 u 15:59
160 prikaza


ŠERBO RASTODER

Postoji strah da bi CANU konačno mogla postati crnogorska


http://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/postoji-strah-da-bi-canu-konacno-mogla-postati-crnogorska-slika-49197.jpg Šerbo Rastoder (Foto: Luka Zeković)




Otpor objedinjavanju naučnog potencijala u Crnoj Gori odraz je straha da bi Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) konačno mogla postati crnogorska, smatra profesor Šerbo Rastoder.

Komentarišući predlog zakona o CANU, prema kom članovi Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) kroz određenu proceduru mogu preći u CANU, Rastoder je rekao da u objedinjavanju naučnog potencijala nema ništa loše.

Prema riječima Rastodera, Predlog zakona je usmjeren ka tome da objedini naučni potencijal u Crnoj Gori i u tome, dodao je, ne vidi ništa loše.

„Očigledna naklonost vlade prema CANU vidljiva kroz dodjelu milionske svote za realizaciju nekih projekata, potom kroz opredjeljivanje sredstava za gradnju nove zgrade, dio akademika ove institucije je shvatio kao „zasluženu privilegiju“ i veoma brzo zaboravio predhodni „doprinos“ te institucije državi Crnoj Gori koja joj nesebično dodjeljuje sredstva“, kazao je Rastoder agenciji MINA.

On smatra da otpor koji se pojavio nije izraz zabrinutosti za autonomnost jedne naučne institucije.

„Već je očigledan izraz straha da bi ta institucija konačno mogla postati „crnogorska“ i da njeno lažno predstavljanje dalje ne bi bilo moguće da nije već pomenute podrške vlade“,smatra on.

Rastoder se pita zašto bi na budžetu bila institucija čiji je najveći dio „sve radio da ne bude države, samim tim ni posebnog budžeta i samim tim ni akademije koja želi biti državna“.

„Taj nonsens je daleko ozbiljniji od svakog zakona i iza njega se kriju primjedbe na navodno neuobičajeno zalaganje za objedinjavanjem potencijala“, naveo je on.


Komisija da odredi ko može biti akademik


Prema njegovom mišljenju, problem se može riješiti skidanjem CANU sa budžeta na godinu, a za to vrijeme bi neutralna recenzentska komisija predložila ko može biti član te institucije.

„Uvjeren sam da po ovom kriterijumu niti jedan član DANU ne bi ostao izvan akademije, kao što nijesam siguran ni da bi svi članovi CANU ostali akademici“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sve to je kriterijum za prijem – djelo i naučni doprinos.
„Tada se sigurno ne bi desilo da članovi akademije budu pojedinci koji nemaju knjige o Crnoj Gori ili imaju knjigu koja im je ujedno i doktorska disertacija“, saopštio je rastoder.

Takvih je danas u CANU, kako je rekao, najmanje pet. „Te je otuda povik sa intelektualnih visina kakav se tu i tamo čuje, prema navodno jednoj nevladinoj organizaciji kakva je DANU samo zamagljivanje suštine“.

Rastoder, kako je rekao, ostaje pri svom predlogu da izlože javno svoja djela i pozovu neutralne eksperte da procijene njihovu vrijednost.

„Inače, i sam sam protiv toga da se bez definisanih kriterijuma ulazi u bilo koju instituciju, a posebno ne u akademiju“, zaključio je Rastoder

http://www.vijesti.me/vijesti/postoji-strah-da-bi-canu-konacno-mogla-postati-crnogorska-clanak-50117

nihil
04-12-11, 21:50
Šta sa ovim Šerbo zagovara? Koje kriterijume? Nacionalne ili ekspertske? On CANU prigovara nedovoljno crnogorstvo, a pozvao bi neutralne eksperte?!? Da li su u DANU kriterijume postavljali i članove birali neutralni eksperti? Ne. Izbor u DANU je dominantno politički i nacionalistički, što će reći da su njegovi članovi birani po političkoj podobnosti i nacionalnosti. Srba u DANU praktično nema. U CANU je zastupljena šarolikost po političkom i nacionalnom pitanju, ne zbog toga što se oni operisani od partijnosti i nacionalizma, već zato što su proizašli iz socijalističke sheme. Upravo ta šarolikost omogućuje CANU da se bavi naukom i umjetnošću, a ne partijskom pripadnošću i nacionalizmom. ... Problem koji "muči" Šerba, kao i većinu DANU akademika nije ni crnogorstvo, ni Crna Gora, a još manje nauka i umjetnost u CG, već njihovo učlanjenje u CANU, što podrazumijeva konstantan izvor prihoda i projekata, od kojih opet sljeduju prihodi. DPSDP vlast je stvorila DANU jer im je trebala naučna podrška za vladavinu, naravno, ne u smislu da vladaju na najbolji način po državu i građane, već za prikupljanje glasova. Naučnici koji iz različitih razloga nisu mogli da se dokopaju CANU nadali su se da svoje karijerističke nezajažljive ambicije mogu da zadovolje preko DANU, očekujući da će dobiti i jare i pare. No, (p)ostali su samo oruđe u službi vladajućih partija i ništa više. Pošto je u državi para sve manje, a nezadovoljstvo sve veće, treba DANU p(l)aćenike negdje smjestiti i od CANU napraviti partijsku i nacionalističku instituciju u službi vladajućih partija. No, nema veze ionako ni od jedne ni od druge institucije dok je ovakav odnos vlasti prema nauci, prosvjeti, profesorima, studentima, đacima i sl. nema vajde. Sve u tor, pa neka počne zborno blejanje.

septembar
06-12-11, 04:29
Jako je dobra ideja da se DANU i CANU ujedine i tako udruze snage ovako slabo razvijene nauke i tehnologije u Crnoj Gori.
Bez obzira koja je akademija bolja dobro bi bilo da se udruze.

Molim vas za tolerantnu i argumentovanu rasprvu.

PGboy88
06-12-11, 15:51
U CG, o čemu god da se priča, mora se dohvatiti politike. Toliko smo time opsjednuti. A kako i ne bi kad su ljudi na tome se obogatili,ili primaju platu i honorare. problem je ujedinjenje, objedinjavanje tih stručnjaka. A čime su oni, kojim to projektima, pomogli razvoju bilo čega u CG? samo su se politikom i istorijom bavili za naklonost pol.partija koji su danas izvanredni poslodavci. I ne bih im davao mjesta u javnosti. narod ne zna što je nauka, niti ga interesuje. neka nose te titule,srećno im bilo. Ali su baš nevažni u životu CG. Je li to što ne znaju, neće ili nemaju sredstava,pojma nemam. Strašni su naučnici kad su dozvolili da ih politika uzme pod svoje zadnjih 20 godina.

nihil
07-12-11, 00:57
He, ovo i nije naučna priča no politička. DANU nisu stvorili naučnici, već političari, a sada isti ti političari žele da prošire svoj uticaj u nauci, tj. da je još više ispolitizuju, tako što će preći i u CANU, koja nije operisana od politizacije, ali makar ne grca u jednoumlju.

Ćipur
18-12-11, 04:08
CANU jeste crnogorska ali nije dukljanska, a MPC je koliko crnogorska toliko i srpska, a nikako dukljanska. DPS bi ladno mogao da promijeni naziv u Dukljanska partija siledžija

CANU godinama dobija milione iz budžeta, DANU ne dobija ništa, baš ništa. U CANU su članovi komunistički lakrdijaši, članovi DANU su Mirko Kovač, prvi predsjednik CANU Branko Pavićević, arhitekta Bogdan Bogdanović, pravi istoričar poput Šerba Rastodera...
Ko je član CANU, čast izuzecima?
Komunjerci, doktori marksizma-lenjinizma kao onaj Crmničanin, mislim Leković.

nihil
20-12-11, 11:35
CANU godinama dobija milione iz budžeta, DANU ne dobija ništa, baš ništa. U CANU su članovi komunistički lakrdijaši, članovi DANU su Mirko Kovač, prvi predsjednik CANU Branko Pavićević, arhitekta Bogdan Bogdanović, pravi istoričar poput Šerba Rastodera...
Ko je član CANU, čast izuzecima?
Komunjerci, doktori marksizma-lenjinizma kao onaj Crmničanin, mislim Leković.CANU je državna institucija isto kao i UCG, a to znači da ih država finansira, a ne da sa njima treba upravlja neka državna vlast. CANU i UCG su u svom radu autonomne. Ovo što DPS vlast radi zapravo je isto ono što je radila dok se zavala SKCG, stvara sebi državu i sve institucije podređuje svojim partijskim interesima, a proglašava ih nacionalnim. ... Inače, što se tiče naučnog dometa u CANU i DANU to je bespredmetno, pošto su im dometi lokalnog karaktera i van granica CG jedva da se u naučnom smislu i pominju. Imena ne čine akademiju nauka onim što treba da bude, a to je prije svega autonomna organizacija koja posebno njeguje najveća naučna i umjetnička dostignuća i rad u nekoj državi. DANU je stvorena samo da bi DPS izvršio pritisak i povećao kontrolu na CANU. Isto se dešava sa UCG preko privatnih univerziteta, posebno onih koje, gle čuda, kontroliše DPS alfa i omega, Majlo Blitva. Stručnjak za sve i svašta, a u zadnje vrijeme posebno za crkvu i nauku. Nema šta lik je univerzalan. Njegova dostignuća su od tolike koristi građanima CG da to samo slijepac ne vidi. Blago vam u pamet.

komsija
01-01-12, 19:09
može li mi neko pomoći. Da li DANU ima svoj sajt i kako je i dje registrovana , posto je ne mogu naci u Centralni registar privrednog suda_

Ćipur
18-02-12, 00:30
Glodanje ruke hraniteljke


17. februar 2012.


http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/februar_2012/mladenlok.jpg


Novi Zakon o CANU išćerao je na čistinu ne samo nacionalističko leglo u CANU, već i njihove političke i crkvene potpornike. U neshvatljivo nekulturnoj i neprincipijelnoj reakciji jednog broja akademika, sa predvodnikom, predsjednikom CANU, gospodinom Momirom Đurovićem, prokuljao je višedecenijski mrak što su ga “čuvali” oni kojima je nebitna i Crna Gora, i nauka, i umjetnost, i kojima smeta sve crnogorsko, osim jasala na koje su zalegli – smatra književnik i publicista Mladen Lompar, potpredsjednik DANU.
O glavnom argumentu protivnika novog Zakona o CANU – da se ne može objedinjavati jedna akedemija sa jednom nevladinom organizacijom - Lompar u razgovoru za Portal Analitika kaže da je riječ o političkom karikiranju, koje, u ovom slučaju, pokazuje čistu nemoć.
“Neće Vladina organizacija sa NVO! Izbjegao sam prvu skraćenicu da ne budem pogrešno protumačen. Čak idu dalje u ‘mangupskim dosjetkama’, pa šire spisak NVO sa kojima bi se, ne daj bože, mogli sjediniti. Toliko su zastranili da su na kraju angažovali advokata iz Beograda (!) za ‘pilotiranje’ iz sopstvenog ćorsokaka”, kaže Lompar.
Poznati crnogorski književnik napominje da je o najbitnijem i najkontroverznijem rješenju Prijedloga novog zakona - stavu 2 člana 31 - uže Predsjedništvo DANU raspravljalo, i da je zaključilo da su ta rješenja, koja se odnose na verifikaciju i ispunjenje formalnih uslova za prijem članova DANU u CANU - prihvatljiva, „pod uslovom da se ovaj član u potpunosti poštuje“. DANU je predložila i nekoliko amandmana u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje materijalnih i formalnih uslova za izbor u zvanje akademika.
„Pored toga, smatramo da bi najbolje bilo da Verifikacionu komisiju za prijem akademika izabere Parlament“, naglašava Lompar.
http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/februar_2012/mladenl1ok.jpg

Ćipur
18-02-12, 00:31
ANALITIKA: Pretpostavljam da ste pratili javnu i parlamentarnu polemiku o Prijedlogu zakona. Kako ocjenjujete tu polemiku?
LOMPAR: Jedan broj akademika CANU je imao krajnje nekulturnu i neljudsku “komunikaciju”, prije svega sa ministricom nauke, a potom i sa akademicima DANU, koja se temeljila na iracionalnoj mržnji i pokušaju da se obezvrijedi njihov ljudski, naučni i kulturni autoritet. S druge strane, niko od naših članova nije toliko gubio dostojanstvo da im vrati na isti način.
Isti, a na momente i niži nivo, imale su diskusije u parlamentarnoj raspravi o Nacrtu zakona. Posebno priča potpredsjednika PZP, Branka Radulovića. Tako je, u njegovom poznatom tonu, „zaorio“ Skupštinom: „U DANU sjede kukavice koje su se negdje skrivale početkom devedesetih godina.“
To je prava ilustracija i vrijednost argumenata skupštinskih „zapomaganja“ za spas lika i djela predsjednika CANU! Radulović je zaboravio, ako nije u pitanju nešto drugo, da je baš tih devedesetih, više njegovih tada partijskih kolega iz LSCG koji su danas članovi DANU, bilo u centru političkog i medijskog kastiganja: Vukić Pulević, ministar u Vladi, kao član LSCG, zatim Zuvdija Hodžić i Momir Marković, odbornici LSCG u gradskoj Skupštini Podgorice, Sreten Asanović, član Glavnog odbora LSCG. Trebalo je da zna, pa i da „prokišnjava“ - istovremeno smo bili, on i ja, članovi Izvršnog odbora LSCG - ja zadužen za kulturu, a on za privredu. Pomenuo sam samo liberale, koje bi morao pamtiti, isto kao i one, koji su uvijek bili na pravoj strani. Njih je u DANU barem 99%.
ANALITIKA: Glavni argument protivnika novog zakona jeste da se njime objedinjavaju jedna akademija i jedna nevladina organizacija. Ministarka Sanja Vlahović je kazala da se u toj polemici pojam nevladina organizacija neprincipijelno koristi kao vrijednosna kategorija. Što mislite o argumentima protivnika objedinjavanja naučnog i kulturnog potencijala dvije akademije?
LOMPAR: Neće Vladina organizacija sa NVO! Izbjegao sam prvu skraćenicu da ne budem pogrešno protumačen! Čak idu dalje u “mangupskim dosjetkama”, pa šire spisak NVO sa kojima bi se, ne daj bože, mogli sjediniti. Toliko su zastranili da su na kraju angažovali advokata iz Beograda (!) za “pilotiranje” iz sopstvenog ćorsokaka. Jedan srpski kolumnista je davno, u časopisu Vreme, zapisao da su “Srbi profesionalni amateri”. E, ovi naši su njihov najbolji izdanak. Uvijek imaju istu nisku metu i ono “non pasaran”, po čemu se pročuo aktuelni predsjednik CANU, kao u slučaju nastajanja i zaživljavanja svih crnogorskih institucija poslije AB revolucije (Crnogorski PEN Centar, Matica Crnogorka, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika itd).
Karikiranje u konkretnom slučaju je čista nemoć; kad gođ gube, to im je utjeha. Kod osnivanja Crnogorskog PEN Centra danima su se utrkivali u bolesnim „duhovitostima“, karikirali naša imena, stručni i moralni autoritet, prije svih, akademika Pavla Mijovića, da bi, na kraju, kad je naša asocijacija postala dio Internacionalnog PEN Centra, pali u zasluženi muk. I, što se dešava dalje? Neki od njih kruže okolo - htjeli bi da postanu članovi tog istog PEN-a. Za njih je, dakle, NVO vrijednosna kategorija, čak i u slučaju DANU, koja se, i u ljudskom i u stvaralačkom smislu može mjeriti sa CANU. Nedavno je objavljena publikacija sa kratkim bio-bibliografskim podacima naših akademika iz koje se sve to lako može utvrditi.
U svakom slučaju, objedinjavanje je jedini način da se afirmišu principi na kojima se temelji progres savremenih društvenih, naučnih i kulturnih dostignuća.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/februar_2012/mladenl3ok.jpg

ANALITIKA: Sa pozicije CANU, problem su upravo akademici DANU - umjetnici i naučnici iz tzv. društvenih nauka i to zbog poznatog srpsko-crnogorskog razgraničenja. Vi, dakle, kao književnik jasnog stava o identitetskom pitanju u Crnoj Gori, pripadate onoj grupi akademika DANU zbog kojih i postoji najveći otpor objedinjavanju. Koji je Vaš komentar na to?
LOMPAR: Njihova lagodna mržnja traje u milionskim apanažama, u „kompetitivnosti“ i finansiranju unaprijed propalih projekata. Falsifikuju sopstveni grb, i čine se starijim, da bi lažirali jubilej, i zakačili medalju, a za dvije godine, u slavlje dva vijeka od Njegoševog rođenja, ako ne daj bože bude isti čelnik, sjetiće se prave godine osnivanja, isturiti stari grb i opet napuvati prsa za odlikovanje. Uz instrumental umjesto himne, dakako.
A za tu bruku oko lažiranja jubileja ničim se niko, s te strane, nije ni pokušao opravdati, ili se izviniti. Zašto ovo kažem? U DANU takva podvala ne bi prošla. Niti bi, da nam je, ne daj bože, takav predsjednik, svi ćutali kao đačići. Bio bi zamoljen da malo odmori i ostavi odbranu “..e propadosmo”. Siguran sam da zakonodavac nije imao bojazni za svoj Predlog. I neće, dok je tako slabašnih oponenata i u Akademiji i Parlamentu i kleru.
Objedinjavanjem će se, dakle, i ljudski, i naučno, i umjetnički povećati nivo crnogorskog stvaralaštva i suštinski će CANU biti prava slika ove države, iako ti akademici neće da ih neko remeti. Jer, ljepše im ne bi bilo ni u tom imaginarnom carstvu koje ih mami.
ANALITIKA: Mnogi akademici DANU izuzetno su poznati crnogorskoj javnosti, ali i šire. Među njima ima književnika, naučnika, umjetnika koji se nikada nisu libili jasnog javnog izricanja mišljelja o mnogim delikatnim temama. Vrijeđa li Vas ovakav stav oponenata novog Zakona, uključujući i predsjednika CANU, Momira Đurovića, na mogućnost da Vi i Vaše kolege iz DANU postanete članovi CANU ?
LOMPAR: Vrijeđalo bi me više da smo, kakvim čudom, već u istoj instituciji. Ovako, dok se ne nađemo u istom prostoru, eto ga njima. Svim ovim neshvatljivo primitivnim ispadima, podmetanjima, poluistinama, aktuelni predsjednik CANU nije kompromitovao samo sebe, već i one koji ne misle kao on. A ima ih tamo dosta.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete javno djelovanje CANU u posljednjih 20 godina velikih političkih i društvenih turbulencija? Da li je to zaista bila samo ekspozitura Srpske akademije nauka i umjetnosti sa privilegovanom pozicijom i velikom finansijskom podrškom od strane države Crne Gore? Uostalom, kako je došlo do toga da CANU bude, ako ne funkcionalno, a ono ideološki toliko bliska sa SANU?
LOMPAR: CANU je u posljednjih 20 godina, često bila s druge strane časti. Ćutala je na Memorandum SANU, da bi obznanila svoj mini-memorandum kojeg je 1988. godine saopštio akademk Vlado Strugar. Kako ističe istoričar Dragoljub Papović, on je “faktički… postao osnova djelovanja CANU u januaru naredne godine, čim je smijenjena crnogorska vlast (a) Skupština CANU… 10. marta 1989. usvojila dokument koji je, u suštini, skraćena verzija Memoranduma SANU. CANU je takođe izjavila da je protiv višestranačkog sistema i podržala je politički pluralizam u okviru SSRN-a.”
Od tada, do čuvenog “non pasaran” aktuelnog predsjednika za referendum o državnopravnom statusu, CANU je toliko glodala ruku hraniteljku, da se morala zagrcnuti…
ANALITIKA: Nakon objedinjavanja akademija, treba li očekivati napokon Enciklopediju Crne Gore? Ili će postojeći sukob po crnogorsko-srpskoj liniji blokirati taj rad, budući da treba naći zajednički jezik oko suštinskih odrednica kao što su crnogorska država, crnogorska crkva, crnogorski jezik...?
LOMPAR: Ne vjerujem da se može predugo blokirati progres crnogorskog društva. Poslije usvajanja Zakona o CANU, treba ukloniti onu Amfilohijevu lastrenu crkvu sa Rumije, koja je tamo postavljena kao simbol pobjede nad multikonfesionalnom i multietničkom Crnom Gorom. Tim desantom crnogorska harmonija je narušena.
Vjerujem da u budućem radu CANU neće biti mnogo opstrukcija i neprincipijelnog reagovanja. Stvarnost je ono čime moraju i oni početi da računaju. Moraju protrljati oči da vide tuđi pejzaž koji nam podmeću.
Enciklopedija će se raditi po svim zakonitostima nauke, i to je ono što nam svima treba. Neće se dugo čekati na početak i ubjeđivanje ili nekakve kompromise. Ako se budu držali nauke. Akademici su to, uostalom.

Gordana BOROVIĆ

http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/51597-glodanje-ruke-hraniteljke-.html